Da pogledate vase Poruke morate klikniti na Pocetnu!!!!!!!

Danas je 21 Dec 2014 08:06


Prijavite se

Korisničko ime:   Šifra:   Prijavi me automatski pri svakoj poseti  


Započni novu temu Odgovori na temu  [ 25 Posta ]  Idi na stranicu 1, 2  Sledeća
Autoru Poruka
PostPoslato: 30 Mar 2008 00:16 
OffLine
Hronicar foruma
Hronicar foruma
Korisnikov avatar

Pridružio se: 29 Feb 2000 02:00
Postovi: 731
Domovinski rat bio je obrambeni rat za neovisnost i cjelovitost hrvatske dr¾ave protiv agresije udru¾enih velikosrpskih snaga - ekstremista u Hrvatskoj, JNA te Srbije i Crne Gore. Domovinskomu ratu prethodila je pobuna dijela srpskoga puèanstva u Hrvatskoj, koja je izbila u kolovozu 1990. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastoji se od tri etape. U prvoj etapi, do sijeènja 1992., izvr¹ena je agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Oru¾ani sukobi poèeli su izbijati u travnju 1991., a uz postupno priklanjanje JNA srpskim pobunjenicima, od kolovoza 1991., prerasli su u izravnu agresiju iz Srbije. U drugoj etapi, od sijeènja 1992. do svibnja 1995., do¹lo je do zastoja u agresiji i do razmje¹taja mirovnih snaga UN-a du¾ crta prijekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jaèanja snaga uz provedbu operacija taktièke razine u kojima su osloboðeni manji dijelovi teritorija. U treæoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je osloboðen najveæi dio okupiranoga podruèja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. Preostalo okupirano podruèje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano je uz pomoæ prijelazne meðunarodne uprave (1996.-1998.).


http://www.youtube.com/watch?v=5VTk5E8L ... re=related


Vrh
 Profil  
 
 
google adsense
Detalji posta
 Tema posta:
PostPoslato: 30 Mar 2008 00:32 
OffLine
Specijalni status V.I.P
Specijalni status V.I.P
Korisnikov avatar

Pridružio se: 02 Apr 2006 02:00
Postovi: 6511
Lokacija: sLOVEnija
Vice Vukojeviæ , Gojko ©u¹ak, Branimit Glava¹ ,............. su bili akteri , koji su pomagali Srbima u buni , cilj je bio napraviti rat - da bi ga prenijeli u BiH .
Ko se sjeæa trenutka kad su Arkana uhvatili na podruèju Hrvatske i to pun naoru¾anja,.................... kroz telefonski razgovor s Milo¹eviæem - Tuðman ga pu¹ta.

Za poèetak dosta :wave:

_________________
Ti si kao najudaljenija zvijezda do koje je najteže doći, ali baš zbog toga je najudaljenija zvijezda najljepša i najsjajnija!

Slika

Slika


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: 30 Mar 2008 00:44 
OffLine
Hronicar foruma
Hronicar foruma
Korisnikov avatar

Pridružio se: 29 Feb 2000 02:00
Postovi: 731
1990.godina
20.01. - 23.01.1990. XIV kongres Saveza komunista zavr¹ava ru¹enjem saveznih struktura SKJ koji æe biti raspu¹teni
11.02.1990. U Vojniæu osnovana Jugoslavenska samostalna demokratska stranka - za predsjednika izabran Mile Dakiæ
18.02.1990. U Zorin domu osnovan je HDZ
04.03.1990. Odr¾an zbor na Petrovoj Gori kao "miting" bratstva i jedinstva
17.03.1990. U Topuskom osnovano srpsko kulturno dru¹tvo "Sava Mrkalj"
20.03.1990. U hotelu "Korana" odr¾an osnivaèki odbor JSDS za Karlovac
05.07.1990. Srbija raspu¹ta Vladu i Skup¹tinu Kosova
25.07.1990. U Srbu dr. Milan Babiæ iznio prijedlog Deklaracije o suverenosti i autonomiji Srba u Hrvatskoj
26.07.1990. Organiziran protesni zbor Srba u Krnjaku
17.08.1990. Opoziv predsjednika SO Vojniæ i izbor novog predsjednika. Prijedlog je da smjeni i predsjednik u Vrginmostu. Poèinju se osnivati "srpske stra¾e". Na Kordunu je preko noæi uvedeno "ratno stanje"
18.08.1990. Izvaredna sjednica IV SO Karlovac kojom prilikom je dato priopæenje o politièko sigurnosnoj situaciji
19.08.1990. Srpska manjina u Hrvatskoj ( 12% udio stanovni¹tva) organizira referendum o autonomiji
20.08.1990. Odr¾an je sastanak èelnika svih politièkih stranaka na kojem je prevladavala tolerancija, a èelnici SDS se obavezali pismeno iznijeti zahtjeve glede kulturne autonomije
17.09.1990. U Krnjak dolazi dr. Jovan Ra¹koviæ i Milan Babiæ. Pred mje¹tanima dr¾e miting i najavljuju samostalnu dr¾avu "Krajina"
28.09.1990. U Srbiji usvojen novi Ustav kojim se ukida autonomija Kosova i Vojvodine
01.10.1990. Srpska manjina u Hrvatskoj progla¹ava autonomiju
05.10.1990. Slovenija i Hrvatska predla¾u da se Jugoslavija promjeni u konfederaciju
28.11.1990. Umro episkop gornjokarlovaèki Simeon Zlokoviæ
23.11.1990. Na referendumu 88% slovenskih stanovnika izjasnilo se za neovisnost


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: 30 Mar 2008 00:44 
OffLine
Hronicar foruma
Hronicar foruma
Korisnikov avatar

Pridružio se: 29 Feb 2000 02:00
Postovi: 731
1991.godina
06.01.1991. Srbi iz opæine T.Korenica otimaju oru¾je iz Spomen doma na Plitvièkim jezerima ( trofejno oru¾je )
09.01.1991. Predsjedni¹tvo SFRJ zapovijedalo je raspu¹tanje svih oru¾anih sastava koji nisu u sastavu jedinstvenih OS SFRJ. Bilo je to direktno upereno protiv legalnih sastava snaga sigurnosti Republike Hrvatske i Republike Slovenije
10.01.1991. Poèetak pregovora Predsjednika jugoslavenskih republika o ustavnoj buduænosti jugoslavenske federacije
26.01.1991. Predstavnici triju srpskih stranaka u Karlovcu potpisuju proglas kojim najo¹trije osuðuju podr¹ku hrvatskih graðana svom Vrhovni¹tvu.
04.02.1991. Srbi odr¾ali miting istine na Autobusnom kolodvoru i Vunskom polju
12.02.1991. JNA provodi pripreme za izuzimanje naoru¾anja TO iz skladi¹ta u vojarnama JNA
17.02.1991. Neuspio miting SDS u Karlovcu. Voða Srba Momir Laziæ
20.02.1991. Slovenska i hrvatska skup¹tina objavljuju rezoluciju kojom se zahtijeva raspu¹tanje jugoslavenske federacije i stvaranje konfederacije od 30. lipnja 1991. g.
23.02.1991. U hotelu Korana okupljaju se pripadnici "pokreta za Jugoslaviju"
03.03.1991. Odr¾an prvi forum Srba Bele Krajine, Gorskog Kotara, Korduna, Pokupja i ®umberka
21.03.1991. Opæina Karlovac donosi odluku o reorganizaciji CZ u opæini Karlovac s obvezom a¾uriranja planova
23.03.1991. Odr¾an sastanak hrvatskih politièkih stranaka gdje je done¹ena odluka o osnivanju vijeæa NZ, nevojne postrojbe koja bi u sluèaju potrebe stajala na braniku hrvatske slobode
26.03.1991. Srpska manjina u Kordunu progla¹ava neovisnost
30.03.1991. U Karlovcu osnovan SK - Pokret za Jugoslaviju
31.03.1991. "Krvavi Uskrs" na Plitvicama - poginuo Josip Joviæ
06.04.1991. Graðani Karlovca potpisuju peticiju protiv suðenja Virovitièanima na vojnom sudu ( Habijanac, Deèak, Belobrk )
13.04.1991. Graðani Karlovca skupili su 50 t razne robe i 182.000 dinara za graðanje Kijeva
27.04.1991. Trg bana Jelaèiæa - graðani pale svijeæe za mir
19.05.1991. Referendumom o suverenosti Hrvatske. Glasovanju se odazvalo 41.085 graðana Karlovca. Od tog broja 94% dalo je svoj glas da ¾ive u samostalnoj Hrvatskoj. Na razini Hrvatske odaziv je bio 83% od èega je 94% bilo - ZA - suvremenu i nezavisnu Hrvatske
30.05.1991. Hrvatska progla¹ava svoju namjeru o napu¹tanju jugoslavenske federacije 30. lipnja 1991. god.
14.06.1991. Osnivaèka skup¹tina hrvatskih ¾ena Karlovac - predsjednica Ljiljana Sabljiæ, dopredsjednica Gordana Tomiæ Adamiæ, tajnica Davorka Jankoviæ, blagajnica Sanja Crnkoviæ.
25.06.1991. Slovenija i Hrvatska progla¹avaju neovinost
27.06.1991. Napad savezne vojske protiv slovenske teritorijalne obrane oznaèava poèetak rata u Jugoslaviji. U noænim satima sti¾e zapovijed za ustrojavanje 110. brigade ZNG
28.06.1991. Ustrojavanje bojne ZNG u Karlovcu od 208 osoba, to je jezgra 110. br. ZNG. Sekretarijat za Narodnu obranu Karlovca uputio je 200 mobilizacijskih poziva za prve postrojbe ZNG. Mobilizacijska zbori¹ta bila su na Dubovcu i Mahiènom, a zatim se razmje¹taju u DVD Hrnetiæ - Novaki, Mahièno i Tu¹kani
01.07.1991. Protest Karlovèana protiv sudjelovanja oficira i podoficira iz Karlovaèkog Garnizona u napadima na suverenitet R Slovenije. Ministarstvo obrane RH svim svojim postrojbama upuèuje zapovijed za potpuno zapreèavanje prometnica i izradu zapreka koje bi stavile u funkciju.
Stjepan Mesiæ izabran za predsjednika predsjedni¹tva Jugoslavije
05.07.1991. Europska "Dvanaestorica" progla¹avaju embargo na oru¾je
07.07.1991. Hrvatska, Slovenija i savezne vlasti potpisuju sporazum na Brijunima (prekid vatre, slanje promatraèa, tromjeseèni moratorij na progla¹enju neovisnosti)
09.07.1991. Oficiri JNA Boro Ercegoviæ, Vojin Karamarkoviæ, Drago Dragiæ dijele pozive po Krnjaku, Lasinji, Tu¹iloviæu, Sjenièaku i pozivaju rezerviste u vojarnu Logori¹te
13.07.1991. Pukovnik Svetozar Marjanoviæ, dao je "kasarni Robert Domani" u Lu¹èiæu, postaviti topove i mitraljeska gnijezda èije su cijevi bile uperene prema gradu.
14.07.1991. General ©pegelj izdaje zapovijed ZNG o:
- Odstranjivanju utjecaja dr¾avnih i stranaèkih organa,
- Zapovjednici podèinjeni iskljuèivo zapovjedni¹tvu ZNG RH,
- Predsjednici IV SO zapovijedaju Odredima Narodne za¹tite.
16.07.1991. Napadnuto je Topusko pri èemu je ranjeno 7 pripadnika ZNG
17.07.1991. Predsjednik RH dr. Franjo Tuðman donio je Odluku o osnivanju Kriznog ¹taba Republike.
U noæi 17. - 18.07. pucalo se u Krnjaku, a 4 maskirne osobe presreæu prièuvne policajce.
20.07.1991. Dolazak Europske misije u Zagreb
22.07.1991. JNA iz Radojèiæ brda gaðali su Josipdol. Krizna ¾ari¹ta pojavljuju se na podruèju Pla¹kog i Ogulina. ®ari¹ta su takoðer postala i Vojniæ i Vrginmost gdje zapovijedanje jedinicama provode ljudi koji se osposobljavaju u Kninu. U Karlovcu je sve vi¹e prognanika iz Gline, Plitvica, Topuskog.
Zahtjeva se prekid vatre i demobilizacija TO Pla¹ki. Odr¾an je sastanak predstavnika politièkih stranaka ( nije se odzvao SDS ) na kojemu je gosp. Ivan ©tajduhar, naèelnik PU Karlovaèke, govorio o kriznim ¾ari¹tima na na¹em podruèju: Pla¹ki, Ogulin, Gomirje, Vojniæ, Vrginmost.
U Vojniæu mobilizirana TO i stvoreni su dobrovoljaèki odredi.
28.07.1991. Graðani zabrinuti moguæno¹æu eskalacije rata i ratnih operacija. Sekretarijat za NO priprema skloni¹ta za za¹titu puèanstva
29.07.1991. Policijska stanica Vrginmost izdvaja se iz sastava MUP RH i ukljuèuje se u tzv. Miliciju SAO Krajine, nad Karlovcem u nekoliko navrata nadlijeæu zrakoplovi JNA. Pojavljuju se prognanici iz Lasinje i D. ©tefanki.
Krizni ¹tab Karlovca i meðustranaèko vijeæe anga¾iraju se na planiranju aktivnosti za organizaciju ¾ivota i rada u ratnim uvjetima. U Jastrebarskom dr. M. Graniæ okuplja naèelnike i predsjednike politièkih uprava gdje vode razgovor na temu "Organizacija obrane u sluèaju eskalacije ratai snage s kojima se mo¾e raèunati". Zakljuèak je da se na regiji Karlovac mo¾e okupiti i naoru¾ati oko 3.000 ljudi.
Pred komandom garnizona protesni skup - "Bedem ljubavi" za povratak na¹im vojnika iz okupatorske JNA
30.07.1991. Policijska stanica Vojniæ izdvaja se iz sastava MUP RH i ukljuèuje se u tzv. Miliciju SAO Krajine.
U Karlovcu zbrinuto 117 obitelji - najvi¹e iz Gline, Plitvica, Korduna, Topuskog, Otoèca.
31.07.1991. Izdana zapovijed o zauzimanju polo¾aja u Lasinji - pripadnici 1/110 br.
01.08.1991. Neprijatelj iz Pla¹kog otvara paljbu po Josipdolu.
Na podruèju slunjske opæine napadnut Dre¾nik Grad.
Pobunjeni Srbi oteli sedam autobusa "Autotransporta"
02.08.1991. IV Karlovca imenovalo ¹tab CZ - za zapovjednika Juraj Jurièiæ, za naèelnika Ðuro Toma¹eviæ.
Napad na Josipdol iz pravca Pla¹kog.
04.08.1991. Pobunjeni Srbi napali policijsku patrolu kod Budaèke Rijeke. Poginuli: Mile Butina, Zlatko ©krlac i Josip Milèiæ, te¹ko ranjen Nikola Rakocija. Napadaèi su bili u maskirnim odijelima s oznakama SAO Krajine.
Iste veèeri poèeo minobacaèki napad na Saborsko. Za nekoliko sati palo preko 200 granata
05.08.1991. Iz MO stigla obavijest o ustrojavanju R© Narodne za¹tite koja se odvaja od CZ i postaje organizacija sa vojnim ustrojstvom i posebnim zadacima - zapovjednik Antun Abramoviæ. Na 5. sjednici RK© odr¾anog u PU Karlovaèkoj za zapovjednika umjesto dosada¹njeg Josipa Tomaèiæa, postavljen Nedeljko Katu¹in.
06.08.1991. U 03,15 od eksplozije u naselju Grabrik demoliran kafiæ "Papiga", a u 03.20 o¹teæen kafiæ "Gradska stra¾a". U noænim satima uni¹ten kiosk "Borba" na Baniji. Minobacaèima neprijatelj napada Lasinju i Saborsko.
07.08.1991. Iza ponoæi o¹teæen kafiæ "Sirena" ul. V. Nazora.
Zapoèeo rad Krizni ¹tab Karlovca. Dragutin Pribaniæ - predsjednik, èlanovi: Mijo Laiæ, Josip Gor¹iæ, Ivan Peru¹iæ, Juraj Jurièiæ, Alojzije Dombo¹ i Drago Colnar. Minobacaèkom paljbom neprijatelj djelovao po Topuskom.
Pobunjeni Srbi oteli kamion "Tehnomerkura", obustavljena opskrba Tu¹iloviæa i Krnjaka.
21.30 napadnuta policijska ophodnja na Slunjskim brdima.
08.08.1991. Neprijatelj iz automatskog oru¾ja djelovao po Topuskom, a MB po Lasinji.
09.08.1991. Uprkos sklopljenom primirju pocano na Saborsko i Topusko
11.08.1991. 02.00 sati od eksplozivne naprave uni¹tena metalopreraðivaèka radionica u Belajskoj Vinici.
05.00 sati napad na Topusko.
Na Sajevcu (naselje u Turnju) posljednjih dana uhiæeno 10 osoba srpske nacionalnosti koji su imali ilegalno oru¾je. Za njih je odmah urgirao puk. Svetozar Marjanoviæ
12.08.1991. Drugi sastanak Kriznog ¹taba Karlovca
13.08.1991. 04.30 sati sna¾na eksplozija u D.Resi kod kuglane.
05.00 sati napad na Topusko.
Komadant garnizona puk. Svetozar Marjanoviæ odr¾ao je sastanak s predstavnicima grada Karlovca, Ozlja, D.Rese, Vojniæa i Vrginmosta o bezuvjetnom prekidu vatre te osiguranja slobodnog protoka roba i ljudi na prometnicama. Tra¾e da se ZNG povuèe.
U 19.00 sati odr¾an Meðustranaèko vijeæe opæine Karlovac: Tonèi Kraljeviæ (HNS), Mladen Tu¹etiæ (HSLS), Zvonimir Jugoviæ (HDS), Adem Dizdareviæ (SDP), Branko Vukeliæ (HDZ).
14.08.1991. Napad na Topusko, poginuli gardisti Zvonko Turkoviæ iz Ogulina i Zdravko Palisak iz Ozlja.
15.08.1991. Kod Slunja u s. Tr¾iæu napadnuta policijska ophodnja pri èemu je ranjen policajac Mile Pertina. MB napad na Kukaèu i Tr¾iæ.
Razmjena zarobljenika.
Obilje¾en blagdan "Velike Gospe" u sveti¹tu Majke Bo¾je u Kamenskom.
Karlovaèki slikari organizirali aukciju slika u humanitarne svrhe
16.08.1991. MB napad na Kamenicu i Tr¾iæ.
Anonimna dojava da je HE Gojak minirana.
U Ogulinu od eksplozije uni¹tena gostionica "Alpina".
Bosna i Hercegovina progla¹ava neovisnost
17.08.1991. Napad MB prema Saborskom i Kamenici, a pucalo se i na prostoru Ogulina
18.08.1991. Paljba srpskih paravojnih formacija na Slunjskim brdima
19.08.1991. Napad na Topusko, poginuli gardisti Ivica Luciæ i Damir Kri¾aniæ, dvoje gardista ranjeno.
U Kamenici poginuo Zlatko Bokuliæ.
Muèki ubijen Dra¾en Trgovèiæ, kod mosta na Dunavu, dan nakon ¹to je odslu¾io vojni rok u JNA.
Napad pobunjenih Srba iz Pla¹kog prema Modru¹kim Sabljacima.
U 23 Mjesne zajednice Karlovca ustrojeni Odredi Narodne za¹tite.
Odr¾ana 3. sjednica K© Karlovca
20.08.1991. Meðustranaèki sastanak u Karlovcu - nezadovoljni dogaðanjima i radom izvr¹nih organa vlasti u Karlovcu glede pripremama za ratno stanje.
22.08.1991. U Topuskom smrtno stradao gardist Damir Pintar iz Karlovca, a dvoje gardista ranjeno. Topusko u okru¾enju.
Nastavlja se zapreèavanje vojarni i komunikacija u Karlovcu.
Uvode se stalna de¾urstva u Kriznom ¹tabu ( prostorije Centra za obavje¹æivanje Karlovac ).
Pod zapovjedni¹tvo 110. br. ZNG stavlja se slunjska èeta osnovana samoinicijativno.
U Ogulinu minirani kafiæi "Giovani" i "Malboro".
23.08.1991. Napadi na Topusko ne jenjavaju, poginuo gardist Bo¾idar Jagetiæ.
01.00 sati od ruène bombe 4 osobe ranjene u gostioni "Èarda" na Turnju.
U 02.00 sati o¹teæen kafiæ "Catch".
24.08.1991. 01.50 sati u Ogulinu o¹teæen kafiæ "Volan". U Dre¾nièkom Seli¹æu kafiæ "Veseli Majk", a na "Plavi podrum" u M.Jelsi baèen "molotovljev koktel".
25.08.1991. Lasinju napali pobunjeni Srbi iz s.Prkos, smrtno stradao gardist Vladimir Grginèiæ.
26.08.1991. Sukladno zadaæi dobivenoj od K©, TO Karlovca se reorganizira i prilagoðava novonastaloj situaciji.
27.08.1991. Predsjednik RH donosi odluku o K© te se temeljem istog osniva ¹tab Vlade RH i opæinski ¹tabovi kao koordinativna tijela.
Prostor Topuskog ¾estoko napadnut.
Saborsko i dalje u okru¾enju i pod neprestanim djelovanjem srpskih paravojnih formacija i JNA.
ZNG dobiva oru¾je iz osvojenih vojarni u Bjelovaru, Vara¾dinu i Koprivnici.
28.08.1991. Odr¾an prosvjedni skup roditelja èija su djeca zadr¾ana u JNA i nakon odslu¾ivanja vojnog roka. Skup organizirali: Klub hrvatskih ¾ena Karlovac i SSSH.
30.08.1991. Iz pravca T.Korenice i Knina napadnuta policijska postaja u Plitvicama. K© donosi odluku o radu institucija grada u ratnim uvjetima.
31.08.1991. BEDEM LJUBAVI - prosvjedni skup odr¾an u Domobranskoj ulici
01.09.1991. Iz Kozinca, Gazibara, Konèaloviæa i Kosijerskog sela napadnut Bariloviæ. Napadi neprijatelja na Saborsko i Vaganac.
Te¹ke borbe oko Vidu¹evca, Greðana i Ponikvara, poginuo gardist Miroslav ®gela, a ranjeni Tomo Pu¹kariæ i Ivica Meja¹ki.
03.09.1991. Zapovijed o zaposjedanju Slunjskih brda, te s.Milju¹a, mostova na r.Korani i Mre¾nici pripadnicima 110. br. ZNG
O¹teèen restoran "Mravinjak" u Karlovcu
04.09.1991. Uni¹ten kafiæ "Top" u Senjskoj ulici u Karlovcu
05.09.1991. Nastavlja se in¾injerijsko utvrðivanje du¾ crte boji¹nice, kao i blokade cestovnih pravac i vojarni.
06.09.1991. Ustrojen novi sastav K© Karlovca, za predsjednika imenovan Mijo Laiæ, èlanovi, Ivan Rast, Juraj Horvat, Franjo Lonèar, Ðorðe Eror, Anica ©imuniæ, Ivan Peru¹iæ, Josip ©afar i Zlatko Grbaèiæ.
U tijeku je mobilizacija i ustrojavanje ZNG, TO i NZ.
07.09.1991. Otvaranje mirovne konferencije o Jugoslaviji u Haagu.
08.09.1991. Srpski pobunjenici iz pravca T.Korenice napadaju MB s.Vaganac, nakon intervencije JNA granatiranje prestalo.
Na sjednici K© zakljuèeno da bi se trebalo u Karlovac vratiti postrojba 110. br. ZNG iz Lasinje, buduæi da Slunjska brda pokriva 16 gardista i 27 prièuvnih policajaca s ophodnjama.
09.09.1991. Ministar unutarnjih poslova Ivan Vekiæ donio zapovjed o zabrani kretanja graðana u vremenu od 23.00 do 05.00 sati.
Iz Tu¹iloviæa neprijatelj gaðao oda¹iljaè Radio Karlovca na Marti¹èaku.
11.09.1991. U borbama oko Topuskog poginuli prièuvni policajac Dragan Brdar i gardist Antun Porubiæ.
Od eksplozije uni¹tena nedovr¹ena kuæa na Dre¾niku.
12.09.1991. MORH zapovijeda aktivno i pasivno blokiranje postrojbi i skladi¹ta JNA i iskljuèivanje komunalnih usluga.
Na ¹irem podruèju Karlovca ima oko 6.000 naoru¾anih pripadnika JNA i pobunjenih Srba, dok je organizirano oko 1.400 hrvatskih branitelja.
Miniran frizerski salon "Nina" u Karlovcu.
13.09.1991. Pripadnici ZNG na prostorima Slunjskih brda djelovali iz pje¹aèkom naoru¾anja te o¹tetili helikopter JNA. Zarobljen general Aksentijeviæ.
14.09.1991. Prema odluci MUP za potrebe postrojbi NZ poèelo je izuzimanje oru¾ja u vlasni¹tvu graðana.
15.09.1991. U Ogulinu osvojene dvije vojarne Skradnik i Sveti Petar.
Iz Topuskog se povukle snage ZNG i MUP-a.
Pregovori u Logori¹tu - S.Marjanoviæ, I.©tajduhar i J.Gor¹iæ.
Otvoren pri crkvi Svete Trojice - Caritas koji vodi gvardijan Vlado Mustaè.
17.09.1991. Na pruzi izmeðu Tounja i G.Dubrava vlak naletio na minu.
Poslije 16.00 sati 2 neprijateljska zrakoplova nadletala grad te otvorili paljbu po Kamenskom i Husju.
Osvojene vojarne na Ilovcu i "Milan Èak¹iran" na Kupi i "Tièarnica". Pukovnik Marjanoviæ prijeti djelovanjem po gradu ukoliko ZNG ne deblokira vojarne.
Krajem dana JNA topnièki djeluje po skladi¹tima INA na Ilovcu.
Makedonija progla¹ava neovisnost.
18.09.1991. Zbog otvorenog djelovanja JNA, K© Karlovca uzbunjuje postrojbe Narodne za¹tite u 31 MZ.
JNA djeluje po Kamenskom, a postrojbe NZ napadaju "Dom JNA" (Dom OS Zrinski danas) i vojarnu "Lu¹èiæ".
Pripadnici garde u prostoru Ogulina oborili jedan MIG-21.
JNA prijeti granatiranjem Slunja.
20.09.1991. Po prosudbama na prostoru Vojniæa mobilizirano oko 3.000 rezervista, a u samom gradu po vojarnama ima oko 3.000 vojnika JNA.
21.09.1991. Do sada u gradu su bile osvojene samo tri manje vojarne. JNA djelovao po Cerovcu, Ladvenjaku, Seli¹æu, G. I D. Meku¹ju.
Iz vojarne Meku¹je JNA upuæuje tenkove prema gradu ali im ZNG zapreèuje put. Zarobljeno je 30 neprijateljskih vojnika.
Na Koranskom mostu vatreni okr¹aj naoru¾anih rezervista i specijalne jedinice MUP-a - 13 rezervista JNA izgubilo ¾ivot.
22.09.1991. Naredbom Predsjednika RH treba obnoviti opskrbu vojarni JNA.
Predsjednik RH potpisao naredbu o prekidu vatre.
23.09.1991. Nastava u ¹kolama je u prekidu, a pojedina poduzeæa ne rade.
Najstro¾e zabranjene bilo kakve provokacije na jedinice JNA posebno Logori¹te i Kamensko.
26.09.1991. Po nekim podacima u periodu od 15.09. do danas prebjeglo oko 127 vojnika iz JNA.
27.09.1991. Mje¹tani s prostora Slunja nalaze se u te¹koj situaciji, nedostaju im hrana, ljekovi i gorivo.
Vojarne se polako prazne, a Karlovac napu¹taju oficiri s obiteljima. Plan je da do 15.10. sve vojarne budu ispra¾njene.
Zbog djelovanja JNA o¹teèene ¹kole na Turnju, Reèici i Ladvenjaku.
29.09.1991. JNA minobacaèima djeluje po Zamr¹ju.
Svaki dan pristi¾e u Karlovac sve vi¹e prognanika.
Grad se granatira danonoæno, a opæa opasnost ne prestaje.
Prosuðuje se da je 12.000 Srba napustilo grad.
02.10.1991. Stigla zapovijed o ustrojavanju Operativne zone Karlovac ( OZ )
03.10.1991. Stigli promatraèi Europske unije u Karlovac
Novi zapovijednik 110. br. Rudolf Brleèiæ, dosada¹nji zapovijednik Luka Janèi prelazi u OZ.
Vr¹i se mobilizacija postrojbi Teritorijalne obrane (TO).
04.10.1991. Zapoèeo opæi napad JNA na Karlovac i okolicu.
U Medicinski centar dovezeno je 24 ranjenih i nekoliko poginulih graðana.
Na snazi odluka o zamraèenju prvog stupnja.
Pobunjeni Srbi snajperima djeluju po graðanima Karlovca.
05.10.1991. Neprijatelj i dalje ¾estoko napada polo¾aje branitelja na prilazima Karlovca. Osvojena vojarna "Ivo Lola Ribar" ( sada Veleuèili¹te).
06.10.1991. Od posljedica granatiranja Karlovca u bolnici zbrinuto 132 ranjene i 11 mrtvih osoba.
Oko 11.00 sati postrojbe MUP-a napustile Slunjska brda i Turanj, ne¹to kasnije polo¾aje napu¹taju postrojbe ZNG. Pripadnici TO i NZ povlaèe se predveèer.
07.10.1991. Neprijatelj intenzivno djeluje po Reèici i Turnju.
Od 04.10. do sada ukupno ranjeno 174 osobe, a broj poginulih se popeo na 28 osoba.
Napad na vojarnu "Robert Domani" na Lu¹èiæu.
08.10.1991. Veliki broj graðana napu¹ta grad Karlovac.
Na grad je ispaljeno preko 3.000 projektila zbog èega je uèinjena velika materijalna ¹teta.
Sela na desnoj obali Kupe, od Kamenskog i dalje, u plamenu.
Dolaze postrojbe ZNG iz Zagreba i Zagorja u obranu grada Karlovca.
Napad na Vaganac i Dre¾nièko Seli¹te, Grabovac, Cetingrad, Hrvatski Blagaj. U Slunju mirno, nema struje, vode, telefona.
Vijeæe Europe suspendira sporazum o suradnji s Jugoslavijom.
Kraj moratorija o neovisnosti Hrvatske i Slovenije.
09.10.1991. Na podruèje Karlovca do¹la bojna 103. br. Krapina.
S dana¹njim danom registrirano 36 mrtvih osoba od èega èak 22 civila.
Stanovni¹tvo sanira ¹tete na objektima.
19.00 - 23.00 zraèna opasnost.
11.10.1991. Gradonaèelnik Pribaniæ i naèelnik PU Karlovac ©tajduhar pregovaraju s puk. Marjanoviæem o izlasku JNA iz vojarni.
13.10.1991. U 11.00 sati odr¾an sastanak predstavnika K© i puk. Marjanoviæa u vojarni G.Meku¹je o preuzimanju vojarni i izmje¹tanje oficira JNA iz grada.
Novi zapovjednik OZ Karlovac puk. Izidor Èe¹njaj.
14.10.1991. Evakuacija Hrvata iz Vukmaniæa, Knez Gorice i drugi mjesta s tri autobusa Autotransporta
16.10.1991. Vr¹i se prebacivanje In¾injerijskog ¹kolskog centra u Meku¹ju za ©abac.
Organiziran autobus koji je i¹ao preko Kamenskog pa sve do Kablara i pokupio ljude koji su ¾eljeli napustiti svoje selo.
Iz Kamenskog dopremljena i posljednji postradali ¾itelj.
17.10.1991. Tijekom noæi neprijatelj napadao rubne dijelove grada. S tri granate pogoðena bolnica na ©varèi.
Tvornica OKI poklanja gradu 6 tona folije.
18.10.1991. Zapoèelo ustrojavanje 129. br. HV.
U Haagu potpisano primirje.
16.00 opæi napad na grad. Topni¹tvo 580. mabr JNA gaðalo Impregnaciju i skladi¹te INA na Ilovcu. Paljba se otvara po Turnju, Mostanju, Rakovcu te po cijelom gradu. Prosudba da je neprijatelj ispalio preko stotinu mina iz MB i pedesetak topnièkih granata.
Do sada 73 mrtva i 207 ranjene osobe.
S farme u Sadilovcu oteto 1000 krava muzara i odvezeno u pravcu T. Korenice.
19.10.1991. U ranim jutarnjim satima izvr¹en protuudar na pravcu Turanj -Goljaki. Na¹e snage izbile su na rajon Goljaki, u tom protunapadu na¹e snage imale su 13 ranjenih. Zapovijed Predsjednika RH o uspostavi apsolutnog prekida vatre i deblokadi objekata i vojarni pod kontrolom JNA s poèetkom u 12.00 sati.
U popodnevnim satima na izlaz autoceste u Karlovac stigla vojna kolona od 80 vozila iz pravca Zagreba.
20.10.1991. Tijekom noæi kolona od 80 vojnih vozila nesmetano prolazi Karlovac.
21.10.1991. Neprijatelj kr¹i primirje i topnièki napada ju¾no predgraðe Karlovca.
22.10.1991. Na valovima Radio Karlovca poèela raditi radio ¹kola za uèenike.
Na podruèju grada trenutno 3000 prognanika.
Tijekom noæi od granata poginule 4 osobe a 7 ranjeno.
23.10.1991. Poèela mobilizacija 129. br. HV
Jedinice JNA u "Logori¹tu" vr¹e pripreme za nasilan izlaz iz vojarne.
Ponovo pogoðena bolnica s 4 projektila.
Ste¾e se obruè oko Slunja.
24.10.1991. Neprijatelj i dalje kr¹i primirje. Pogoðena bolnica na ©varèi - III kat, djeèji odjel. ©teta velika nema povreðenih. Neprijatelj iz VBR-a djeluje po ©varèi.
25.10.1991. Topnièko-raketni napad na grad.
26.10.1991. 21.00 napad na grad, pogoðena O© ©varèa.
Slunj u okru¾enju, te¹ke borbe oko Cetingrada i Rakovice.
28.10.1991. Na ¹irem podruèju Karlovca trenutno boravi oko 9000 prognanika.
Na Turnju poginuo doktor Branko Buvaè iz Zagreba.
Poku¹aj izlaska 3 tenka iz Logori¹ta.
Na Kordunu hara tifus i ¹uga.
Zagerb - kazali¹te mladih na Tre¹njevci Odbor za pomoæ Karlovcu
30.10.1991. Iz vojarni s Kamenskog i Logori¹ta napadnuti Turanj i ©varèa.
Oko Slunja teroristi razorili 14 sela, 1400 ljudi sklonilo se u Slunj ili susjednu Bosnu.
31.10.1991. U samom gradu boravi oko 4500 prognanika.
01.11.1991. "Svi sveti" - u Reèici teroristi gaðali pogrebnu povorku.
U G.Meku¹ju izvr¹ena razmjena hrvatskih civila za zarobljene neprijateljske vojnike.
02.11.1991. Iz grada prijatelja Alessandrija u Italije stigla humanitarna pomoæ.
03.11.1991. Do sada podignuto 15 kriviènih prijava protiv osoba kod kojih je pronaðena hrana i vojna oprema uktradenih iz osloboðenih vojarni.
04.11.1991. Opæa opasnost.
Ponovo pogoðena bolnica.
Proboj neprijateljskih tenkova iz "Logori¹ta". Uni¹teno 8 tenkova, dio vojnika zarobljeno. Prigodom proboja o¹teæeno 300 kuæa, poginulo 15 civila a preko 100 ranjenih. Kao nestale osobe vode se Ivan Koliæ, Marko i Tomo Grèiæ, Milan Tu¹kan, Vlado i Miko Papa, Berislav Tomac i Ivan Brozoviæ svi iz Belajskih Poljica.
Predala se vojno skladi¹te "Jamadol".
Za odmazdu JNA divljaèki napalo grad, 7 osoba je poginulo , a ranjeno je 26.
Srbija odbacuje mirovni plan Europske zajednice.
05.11.1991. IV plenarno zasjedanje Ha¹ke konferencije zavr¹ava neuspjehom.
Raketno-topnièki napad na grad i okolicu.
I dalje se vode borbe sa snagama JNA na prostoru Logori¹te-Belaj.
06.11.1991. Veæ peti dan uzbune, grad se sustavno uni¹tava.
07.11.1991. Puk. Svetozar Marjanoviæ doznao za predaju vojnog skladi¹ta Jamadol, posljedica - topnièko-raketno razaranje grada.
08.11.1991. Neprijateljsko zrakoplovstvo raketiralo objekt Industrogradnje u Draganiæu, poginulo 19 branitelja.
EZ progla¹ava gospodarske sankcije protiv Jugoslavije.
09.11.1991. Neprijatelj raketirao vorajnu Logori¹te.
13.11.1991. Prolazak 4. okbr JNA iz Jastrebarskog kroz Karlovac.
Odlukom Vlade RH progla¹ena opæa mobilizacija
18.11.1991. Neprijatelj u¹ao u Slunj
19.11.1991. Zagreb, koncertna dvorana "Vatroslav Lisinski" odr¾an dobrotvorni koncert kojeg je organizirao Odbor za pomoæ Karlovcu
22.11.1991. Granatiranje Karlovca i Duga Rese.
U gradu trenutno boravi 5315 prognanika, u Ozlju ih je 2300, a u Dugoj Resi 2100. Dio prognanih se nalazi u Sloveniji, a dio u inozemstvu.
23.11.1991. Topnièki napad na grad, 22 osobe ranjene 2 civila poginulo.
25.11.1991. Prolazak vojne kolone iz Plesa - 120 vozila
30.11.1991. Gradska knji¾nica - izlo¾ba fotografija o razaranju grada, autori Zdravko Lipovèak i Dinko Neskusil.
Otvorena izlo¾ba umjetnièkih radova Ljerke Njer¹.
01.12.1991. Prolaz vojne kolone, nakon preseljenja aerodroma Pleso, raketne baze "Kerestinec" i zagrebaèki vojarni, na redu je i najveæa u Zagrebu "Mar¹al Tito".
04.12.1991. Nakon prelaza posljednjeg vozila vojnih kolona nastavlja se s razaranjem grada. Pogoðena je veæ o¹teæena ¹kola na ©varèi, u trenutku napada nastavnici su se nalazi u ¹koli i sanirali raniju ¹tetu, dvoje ih je lak¹e ranjeno.
06.12.1991. Ponovo ¾estoki topnièki napad na grad
07.12.1991. s.Ribari u plameni, srpski teroristi divljaju, plaèkaju i uni¹tavaju, stanovni¹tvo bje¾i.
08.12.1991. Od nedjelje rade svi kafiæi i gostione, ali i dalje je zabrana toèenja alkoholnih piæa.
Prema izjavama mje¹tana iz Saborskog, u to mjesto su iz pravca Slunja upali tenkovi koji su nedavno napustili Jastrebarsko
10.12.1991. Turanj - poku¹aj razmjene otetih i zarobljenih Hrvata s neprijateljski vojnicima iz Kamenskog. Nije odr¾ana zbog napada na hrvatskog vojnika
11.12.1991. Gradska knji¾nica - izlo¾ba crte¾a Andrije Kusaniæa "Anno domini 1991. godina"
12.12.1991. Na Turnju velika razmjena zarobljenika, 141 Hrvat razmjenjeni s 288 neprijateljskih vojnika.
13.12.1991. Jaki topnièki napad na grad, poginula jedna osoba, 3 je ranjeno. Velika materijalna ¹teta.
Pro¹la kolona iz remontnog zavoda "Zmaj".
14.12.1991. Predstavnici Europskih promatraèa s predstavnicima karlovaèke vlasti razgovaraju o razmjeni zarobljenih Hrvata koji se nalaze u zatvoru Vojniæ.
15.12.1991. Topnièki napad na Generalski Stol.
16.12.1991. MB Napad na ©i¹ljaviæ i Reèicu.
17.12.1991. Za sada nema informacija o 11 nestalih osoba iz Mauroviæa, zaseoka kod Perjasice, koji su ostali u neprijateljskom okru¾enju.
Pro¹la kolona iz Duga Sela i Vojne bolnice Zagreb.
19.12.1991. U Karlovcu borave predstavnici Komesarijata za prognanike UN i UNICEF-a koji su upoznati sa situacijom u gradu.
Opæa opasnost u Karlovcu i Duga Resi.
21.12.1991. MB napad na Reèicu, Barilovaèki Leskovac, Siæu, Turanj i Logori¹te.
22.12.1991 MB napad na grad, 15 osoba ranjeno. Povodom "praznika Dana JNA" pukovnik Svetozar Marjanoviæ, komadant Karlovaèkog garnizona, primio u Beogradu visoko vojno odlikovanje "Orden za hrabrost" i nagradu za "¾ivotno delo 22. decembar". Priznanje mu je uruèio general Kadijeviæ koji je naglasio "da se Marjanoviæ nagraðuje za rukovoðenjðe i uspe¹no komandovanje 580. mabr." iste one koja raketama i granatama uni¹tava Karlovac i okolicu.
23.12.1991. 20.30 - 23.00 opæa opasnost
SR Njemaèka priznaje Hrvatsku i Sloveniju.
24.12.1991. 17.00 Opæa opasnost u Karlovcu i Dugoj Resi.
Polnoæka odrana u 20.00 sati u svim karlovaèkim crkvama
25.12.1991. Opæa opasnost u Karlovcu i Dugoj Resi.
Toèno u ponoæ bo¾ièno slavlje prekinule detonacije koje je neprijatelj ispalio na grad.
U jutarnjim satima u svim crkvama odr¾ane bo¾iène mise.
23.00 novi topnièko-raketni napad na grad, o¹teèeno nekoliko javnih ustanova i stambenih objekata. U tim napadima pogoðena i pravoslavna eparhija.
26.12.1991. 16.00 Opæa opasnost u Karlovcu i Dugoj Resi, nova razaranja, ima i ranjenih.
Miniran spomenik u Perivoju Slobode.
27.12.1991. Zraèna i opæa opasnost u Karlovcu i Dugoj Resi.
U gradu boravi delegacija UN.
28.12.1991. Veæ sedmi dan traju neprekidni napad na grad i njegovu okolicu. Od mina i granata grad trpi velika razaranja na gospodarskim, kulturnim i stambenim objektima. Na ©varèi ponovo pogoðena bolnica, vrtiæ i ¹kola. Jedna osoba poginula 16 ranjeno.
Caritas i Karlovac posjetili kardinal Fiorenco Angelini, izaslanik Svetog oca Ivana Pavla II u pratnji njegove uzoritosti zagrebaèkog nadbiskupa Franje Kuhariæa.
29.12.1991. Opæa opasnost u Karlovcu i Dugoj Resi. od 22. do 28.12. 10 ljudi izgubilo ¾ivote od granatiranja, ima i dosta ranjenih.
Da neprijatelj svojim topni¹tvom gaða po gradu nasumice, potvrðuje vijest da je pogoðena i te¹ko o¹teæena pravoslavna crkva sv. Nikole. Projektili su gotovo uni¹tili crkvu, kojoj je ostalo samo proèelje s tornjem i boèni zidovi. Od eksplozije su o¹teèeni nosivi zidovi, pa prijeti opasnost da se toranj sru¹i na susjedne objekte.
30.12.1991. Zraèna i opæa opasnost u Karlovcu i Dugoj Resi. Zrakoplovi raketirali ju¾nu industrijsku zonu u Mrzlom Polju. Od topnièko-raketnog napada na grad poginule 3 osobe, a ima i vi¹e ranjenih.
Na Turnju ubijen ®ivko Krstièeviæ, snimatelj Worldwide Television News.
Za vrijeme napada na Karlovac u gradu boravili promatraèi EZ.
31.12.1991. Opæa opasnost u Karlovcu i Dugoj Resi.
Napadi ne jenjavaju, srpski teroristi ne miruju ni na Silvestrovo. Staru godinu odluèili su ispratiti novim razaranjima.
Od o¾ujka do kraja godine u karlovaèku bolnicu dovezeno 176 poginulih i 830 ranjenih, meðu kojima je najvi¹e civila.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: 30 Mar 2008 00:46 
OffLine
Hronicar foruma
Hronicar foruma
Korisnikov avatar

Pridružio se: 29 Feb 2000 02:00
Postovi: 731
1992.godina
01.01.1992. Neprijateljski zrakoplovi granatirali ju¾nu industrijsku zonu.
02.01.1992. Ponovo zraèni napadi na grad i Duga Resu.
03.01.1992. Neprijateljski napadi na Meku¹je i Turanj.
U 18.00 sati trebalo je nastupiti primirje - uvjet za dolazak plavih kaciga snaga UN u RH na liniji sukoba, meðutim ispaljeno je vi¹e projektila na Rakovac i Novi centar.
04.01.1992. Jo¹ uvijek neprijatelj ne po¹tuje dogovoreni prekid vatre. Manje provokacije oko s.Siæe.
U Karlovcu boravi parlamentarna delegacija Francuske koja je posjetila i prvi crtu boji¹nice na Turnju.
05.01.1992. Nedjelja - primirje se po¹tuje. ®ivot u gradu lagano se vraæa u koloteèinu, saniraju se ¹tete na stambenim objektima i kuæama. U trgovinama ima dovoljno svih roba i sva poduzeæa rade u ratnim uvjetima.
06.01.1992. Mir vlada na boji¹nici. Puk. Svetozar Marjanoviæ tra¾i razgovor s europskim promatraèima, nastoji uvjeriti promatraèe da on ne snosi odgovornost za poru¹ena sela i ubijene civile na podruèju koje kontrolira okupator potpomognut pobunjenim Srbima.
Dozvoljen je ulazak puèanstva na Turnju od 09.00 - 16.00 sati.
07.01.1992. Pregovori izmeðu predstavnika K© i promatraèa EZ s puk. Marjanoviæem. Tema razgovora: razmjena zarobljenika i dogovor o detaljima provedbe primirja.
Poèinju priprema za nastavak rada ¹kola.
08.01.1992. Neprijatelj povremeno provocira iz pje¹aèkog naoru¾anja.
U gradu borave èlanovi Dr¾avne austrijske kulturne delegacije i èlanovi Talijanske odvjetnièke komore.
Prilikom obilaska poru¹enih kuæa na Turnju 3 ljudi smrtno stradalo od zaostale mine.
09.01.1992. Lokalno stanovni¹tvo sanira ¹tete na objektima na Turnju, od zaostale mine nastradala jedna osoba.
10.01.1992. Jo¹ jedan miran dan. Stanovnici Turnja i Logori¹ta saniraju ¹tete na obiteljskim kuæama.
Karlovac posjetio amerièki generalni konzul iz Zagreba.
20.00 srpski pobunjenici MB napali Blatnicu, ©i¹ljaviæ, Reèicu i Koritinju.
11.01.1992. Iz pje¹aèkog naoru¾anja pucano na Bariloviæ.
Hrvatska sela na desnoj obali Kupe se pljaèkaju i pale.
12.01.1992. Karlovac posjetila delegacija amerièkog Kongresa na èelu s John Miller, posjetili su i Turanj i uvjerili se u velièinu razaranja grada.
13.01.1992. Poèele pripreme za poèetak nastave.
U grad sti¾u novi konvoji humanitarne pomoæi u hrani i odjeæi.
20.00 srpski pobunjenici MB napali Blatnicu, ©i¹ljaviæ i Reèicu.
14.01.1992. Promatraèi EZ odr¾ali sastanak s predstavnicima 4. OZ o najnovijim prekidima primirja.
15.01.1992. Europska zajednica priznala Republiku Hrvatsku.
Neprijatelj je svoje neslaganje izrazio novim napadima.
Na Sajevcu stradala tri hrvatska branitelja.
16.01.1992. Trebao se odr¾ati susret na Sajevcu gdje je èlanovima EZ trebalo objasniti ¹to se juèer dogodilo i za¹to je okupator otvorio vatru.
Razgovor nije odr¾an zbog kasnog dolaska delegacije EZ.
17.01.1992. Stigli èasnici UN.
Neprijatelj koristi primirje za ukopavanje i ureðivanje svojih polo¾aja.
U okupiranim mjestima Vukmaniæu i Slunju hrvatsko puèanstvo izlo¾eno stalnom teroru.
21.01.1992. Pao prvi snijeg.
Pobunjeni Srbi pale hrvatske kuæe na Lemiæ Brdu.
U Karlovac svakodnevno sti¾u inozemne delegacije koje ili dovoze pomoæ ili se raspituju o moguænostima pomoæi poru¹enom gradu i izbjeglim stanovnicima.
22.01.1992. Humanitarnu pomoæ dopremili predstavnici Flamanaca iz Belgije.
Krizni ¹tab posjetila delegacija Ruske federacije.
U s.Furjanu kod Slunja, pobunjeni Srbi masakrirali preostale Hrvate u tom selu.
23.01.1992. Zbog visokog snijega pote¹koæe u prometu.
Oko 22.00 sati u Kri¾aniæevoj ulici podmetnut eksploziv u nedovr¹enu kuæu.
24.01.1992. Èlanovi promatraèke misije EZ oti¹li na pregovore s jugovojskom u Vojniæ. Tema razgovora: uspostava telefonskih linija tzv. "vruæih linija", razmjena zarobljeni¹tva i poginulih.
Iz pravca Banske Selnice èule su se detonacije.
U Karlovcu boravi Kineska delegacija.
U Zajèevoj ul. pod automobil j epodmetnuta eksplozivna naprava.
25.01.1992. Èasnici za vezu UN boravili na Turnju, gdje su se uvjerili u velièinu razaranja tog gradskog naselja.
U gradu boravi delegacija za ljudska prava iz Francuske.
26.01.1992. oko 21.00 sati sna¾na eksplozija uni¹tila kuæu u Senjskoj ulici. U susjednoj kuæi zbog ru¹enja zida triopogodi¹nje dijete izgubilo ¾ivot.
27.01.1992. U G.Meku¹ju, uz nazoènost promatraèa EZ, predstavnici 4. OZ i jugoarmije razgovarali o razmjeni zarobljenika, te predali jedni drugima popise nestalih i zarobljenih osoba.
28.01.1992. Karlovca posjetio gosp. Marvack Goulding, podsekretar UN. Visoki gost je obi¹ao polo¾aje HV u G.Meku¹ju.
U Mihoviliæevu ul. baèena ruèna bomba u jedan stan, nitko nije povreðen.
29.01.1992. Na sjednici K© iznijet podatak da je jedna osoba, za koju je utvrðeno da je uèinila 15 dinamita¹kih teroristièkih akcija, osuðena na 1,5 godina zatvora.
30.01.1992. Iz pje¹aèkog naoru¾anja pucano po ©i¹ljaviæu.
U Karlovcu boravi delegacija Slovaèke koju predvodi predsjednik Vlade Anton Vavro. Gosti su se upoznali sa stanjem u gradu i obi¹li Turanj. Razgovarano je o ekonomskoj pomoæi.
31.01.1992. Neprijatelj ponovo prekr¹io primirje. To je 39. kr¹enje primirja na karlovaèkom podruèju, od 3. sijeènja 1992. kada je potpisano tzv. "Sarajevsko primirje".
U naselju Grabrik eksplozivna naprava u 3.30 sati razorila obiteljsku kuæu.
Dozvoljen povratak u svojim domovima u naselja: Mostanje, Logori¹te, Ba¹æina, Belajske Poljice i Malu ©varèu.
01.02.1992. Neprijatelj se ukapa, gradi bunkere i dovlaèi oru¾je.
02.02.1992. Predsjednik Vlade RH dr. Franjo Greguriæ boravi u Karlovcu gdje je nazoèio sveèanoj prisezi 103. br. iz Krapine.
03.02.1992. 10.00 sati la¾na dojava o podmetnutoj eksplozivnoj napravi u O© Dragojla Jarnjeviæ.
Grad posjetila delegacija Kr¹èanskog dru¹tva.
04.02.1992. 06.00 sati eksplozivna naprava uni¹tila kuæu u Slitskoj ul. na Dre¾niku.
Neprijateljski zrakoplovi preletali na velikim visinama.
Iz pje¹aèkog naoru¾anja neprijatelj pucao prema ©i¹ljaviæu i Turnju.
05.02.1992. Voða plavih kaciga UN puk. John Willson boravio u 4.OZ gdje je razgovara s puk. Isidorom Èe¹njejem.
07.02.1992. Novi pregovori izmeðu predstavnika 4. OZ i jugovojske uz nazoènost misije EZ. Tema pregovora: oslobaðanje i razmjena zatoèenih i asanacija terena uz rijeku Kupu.
Hrvatska kulturna zajednica iz Nizozemnske poslala humanitarnu pomoæ.
08.02.1992. Povremene provokacije neprijatelja.
Na snazi jo¹ uvijek policijski sat i prvi stupanj zamraèenja.
Sjednica K© Karlovca - radnici Vodovoda osposobili vodu za Husje i Vodostaj, Vodostaj dobio i struju. Zakljuèeno da nema djelomiène demobilizacije.
09.02.1992. Pregovori HV i jugovojske, dogovorena razmjena 30 zarobljenih mje¹tana iz hrvatskih sela.
U grad boravila delegacija talijanskog grada Castela San Giovamia iz provincije Tiacence, koju je vodio gradonaèelnik dr. Vitorio Silva i sveæenik don Enio Rispozi, te uruèili pomoæ gradu prijatelju Slunju.
gosp. Cezaro, vlasnik firme "Lakewoods" iz Firence poslao 12 tona hrane.
11.02.1992. U Karlovcu boravi austrijska humanitarna organizacija "spasi dijete"- posjetili su djeèji vrtiæ "Grabrik" i O© Turanj.
12.02.1992. G. Meku¹je - obavljena razmjena jednog poginulog hrvatskog branitelja.
Delegacija "Greenpeace" poku¹ali zajedno s misijom EZ posjetili NP Plitvice - jugovojska im nije dozvolila ulazak u park.
13.02.1992. U G. Meku¹je preuzeto 12 bolesnih i iznemoglih osoba iz Vukmaniæa, Knez Gorice i Lemiæ Brda.
14.02.1992. U G.Meku¹ju izvr¹ena razmjena zatoèenih.
Karlovaèku bolnicu posjetila delegacija njemaèkog zdravstva.
15.02.1992. general Martin ©pegelj posjetio Zapovjedni¹tvo 4. OZ i obi¹ao polo¾aje HV.
16.02.1992. Grad posjetio gradonaèelnik Beèa dr. Helmuth Zille, u pratnji gradonaèelnika Grada Zagreba posjetili Turanj.
Muzejski prostor na Jezuitskom trgu u Zagreb otvorena izlo¾ba "Karlovac ranjen i branjen". Izlo¾bu postavio Zavod za za¹titu spomenika kulture.
17.02.1992. Oko 18,45 neprijatelj iz pje¹aèkog naoru¾anja napada polo¾aje HV na Logori¹tu, Bariloviæu i Barilovaèkom Vencu.
18.02.1992. Najnoviji dogaðaj oko (ne)prihvaæanju plana dolaska Plavih kaciga u Hrvatsku izazivaju sve veæe sukobe izmeðu dviju struja u tzv. "SAO Krajini". Jedna, Babiæeva ne prihvaæa Venceov plan i uvjte pod kojima bi do¹le mirovne snage, dok s druge strane Paspalj podr¾ava politiku velikog vo¾da Milo¹eviæa i tra¾i intervenciju snaga UN.
19.02.1992. Rati¹ta miruju.
20.02.1992. U MZ Radatoviæi i Drago¹evci, u ozaljskoj opæini, meðu mje¹tanima se danas prikupljaju potpisi za plebiscit o izdvajanju iz RH i pripajanju Republici Sloveniji. U ovim selima, nastanjenim grkokatolicima, ka¾u da je razlog plebiscita ekonomske prirode.
21.02.1992. Pripadnici HV nastavljaju Asanaciju terena uz Kupu. Uklanja se uginula stoka. Prema podacima HGK Karlovac uni¹teno je 60% stoènog fonda.
22.02.1992. Sve veæa nervoza kod neprijatelja zbog dolaska Plavih kaciga.
U G.Meku¹ju preuzeto tijelo ubijenog pripadnika HV.
23.02.1992. 21.00 sati ¹est mina MB ispaljeno na Logori¹te, to je do sada najgrublje kr¹enje primirja.
25.02.1992. Pale se kuæe Hrvata uz desnu obalu Korane od gostionice Karan pa prema Slunjskim brdima.
26.02.1992. U Karlovcu boravile dvije misije EZ. Jedna misija treba utvrditi toèno sva minska polja uz desnu obalu Kupe, a druga obilazi rati¹te oko Duga Rese.
Karlovac posjetio biskup Gradi¹èanskih Hrvata iz ®eleznog u Austriji, njegova preuzvi¹enost Stefan Laslo. Biskup je obi¹ao Turanj i bolnicu na ©varèi.
27.02.1992. Osnovano Povjereni¹tvo za opæinu Vrginmost na èijem èelu je Pero Mrkalj.
Èlanica Europskog parlamenta Doris Pack posjetila grad, te obi¹la crkvu sv. Nikolu, O© Turanj i bolnicu ©varèa.
28.02.1992. Sve uèestalije provokacije neprijatelja na karlovaèkoj boji¹nici. Kod s.Gazibara èamcem poku¹ali prijeæi Koranu, HV ih sprijeèila u toj nakani.
29.02.1992. Stjepan Mesiæ posjetio Karlovac.
21.00 iz MB ispaljeno nekiliko mina na Turanj.
01.03.1992. Jugovojska napustila vojarne oko Karlovca.
02.03.1992. Ispraæaj prvog nara¹taja hrvatskih novaka na slu¾enje vojnog roka u HV. Vojni rok slu¾iti æe u vojarni Muzil u Puli.
03.03.1992. U G.Meku¹ju obavljena razmjena zatoèenih. 68 pripadnika MUP-a, HV i civila razmjenjeno s 24 zarobljena pripadnika okupatorske vojske.
04.03.1992. Nastavljeni pregovori na Turnju.
05.03.1992. Uspostavljena "vruæa linija" kod sru¹enog ¾eljeznièkog mosta u Reèici.
06.03.1992. U s.Kamenskom pale se hrvatske kuæe
07.03.1992. Grad posjetila delegacija grada Sandnes iz Norve¹ke, obi¹li su "Zvijezdu", vrtiæ i O© na Turnju i bolnicu na ©varèi.
Grad je takoðer posjetila i delegacija grada Freisinga iz SR Njemaèke.
13.03.1992. HV-u u G.Meku¹ju predano tijelo Stjepana i Miroslava Sabljaka iz Cerovca, takoðer je u razmjeni osloboðeno 6 Hrvata.
14.03.1992. Gore hrvatske kuæe u Banskom Kovaèevcu, Kablarima i na Sajevcu.
15.03.1992. U Caritas stigla humanitarna pomoæ iz Londona.
Neprijatelj provocirao pucajuæi iz pje¹aèkog naoru¾anja po polo¾ajima HV.
16.03.1992. Odr¾ani pregovori HV i okupatorske JA. Tema pregovora: po¹tivanje prekida vatre, te slanje pomoæi Hrvatima koji se veæ mjesecima nalaze u okru¾enju.
Na prilazima Turnja neprijatelj gradi rampu, nalik na carinarnicu. Na taj naèin ¾ele uvjeriti Plave kacige gdje je njihova zemlji¹na granica nove srpske dr¾ave.
Neprijatelj je palio kuæe Hrvata oko naselja Turnja.
17.03.1992. Nastavljeni pregovori na Turnju ovaj put uz nazoènost i predstavnika Crvenog kri¾a iz Karlovca i Krnjaka. Predlo¾eno je da se omoguæi slanje po¹tanskih po¹iljaka obostrano.
19.03.1992. U Karlovcu danas boravi delegacija Francuskog konzulata, Rotary club i American express. Razgovaralo se o konkretnoj pomoæi prognanicima i ureðenju prostora za njihovo zbrinjavanje.
U crkvi Svetog Josipa misu predvodi uzoriti kardinal Franjo Kuhariæ.
20.03.1992. Predstavnici HV i EZ danas su se trebali sastati na Turnju s predstavnicima jugovojske. No druga strana nije do¹la.
Poslijepodne neprijatelj poku¹ao pje¹aèki napad na Logori¹te preko slapa na Kamen¹èaku. HV zaustavlja poku¹aj prodora. oko 23.00 paljba iz MB na grad. Zbog intenziteta napada oglasile se sirene za opæu opasnost. Opæa opasnost bila do 01.00 sati.
21.03.1992. Spu¹tanjem noæi pa sve do ponoæi pobunjeni Srbi iz pje¹aèkog naoru¾anja pucali prema Reèici, Zamr¹ju i ©i¹ljaviæu.
22.03.1992. Dan je protekao mirno.
23.03.1992. S prvim mrakom neprijatelj poèinje provokacije uz r.Kupu i Koranu.
24.03.1992. 4.OZ posjetio puk. Jare Lundgven, glavni zapovjednik èasnika za vezu Plavih kaciga.
Od 20.00 - 22.00 gorjele kuæe na Jela¹ima, Kamenskom, Slunjskim brdima i Sajevcu.
22.30 podmetnu eksploziv u jednu privatnu kuæu u ©porerovoj ulici.
26.03.1992. I noæas gore kuæe Hrvata na podruèju s.Ribara, Kamenskog, Turnja i ©æulca.
27.03.1992. Neprijatelj otvarao vatru iz te¹kog pje¹aèkog naoru¾anja prema Ladvenjaku i Seli¹æu.
Na ©varèi podmetnut eksploziv pod jednu kuæu, a u Radiæevoj ulici zabilje¾ena je eksplozija od koje je uni¹ten jedan osobni automobil.
28.03.1992. Paljenje, pljaèka i miniranje hrvatskih kuæa na privremeno okupiranom podruèju s desne strane r.Kupe.
29.03.1992. U Karlovcu boravila delegacija amerièkog Senata i grupa amerièkih novinara - posjetili O© Turanj.
30.03.1992. Neprijatelj pali kuæe u s.Kablari i Banskom Kovaèevcu. Iz pje¹aèkog naoru¾anja puca prema ©i¹ljaviæu, Reèici i Kobiliæu.
31.03.1992. Gore hrvatske kuæe u s.Kablari i Kamenskom.
01.04.1992. Neprijatelj neposustaje u svojim provokacijama.
Karlovac posjetila delegacija francuskog grada Joux Le Torur koji su dopremili humanitarnu pomoæ.
02.04.1992. Neprijatelj nastavlja s provokacijama du¾ èitave crte razdvajanja otvarajuæi vatru iz pje¹aèkog naoru¾anja.
U Skakavcu neviðeni zloèin. Pobunjeni Srbi pripadnici Teritorijalne obrane objesili oca i sina Matu Ro¾iæa, a od posljedica maltretiranja umrli Andrija Mogu¹ i Josip Beljan. Zloèinci takoðer ne dopu¹taju pru¾anje lijeènièke i druge pomoæi prete¾ito starijim osobama hrvatske narodnosti.
U 4.OZ boravio general Musa Bamayi, zapovijednik Plavih kaciga sektora N. Razgovaralo se o razmje¹taju postrojbi mirovnih snaga UN.
03.04.1992. Neprijatelj ne miruje. Uni¹tava kuæe Hrvata i povremeno otvara paljbu iz pje¹aèkog naoru¾anja
04.04.1992. Pobunjeni Srbi i jugovojska provode plan "spaljena zemlja". Uni¹tava se sve ¹to se ne mo¾e odvesti i opljèkati.
Oko 20.00 sati oznaèena opæa opasnost zbog topnièkog napada na rubne dijelove grada. Prekid opasnosti u 22.00 sati
05.04.1992. Stigle Plave kacige. Francuski bataljun s 600 vojnika pro¹ao kroz grad na putu prema Graèacu.
06.04.1992. Neprijatelj i dalje provocira na svim dijelovima boji¹nice.
07.04.1992. Kontigent Plavih kaciga iz Danske uputio se prema Hrvatskoj Kostajnici.
Grad posjetila delegacija njemaèke pokrajine Saske koja je dopremila humanitarnu pomoæ.
08.04.1992. Neprijatelj povremeno kr¹i primirje. U neprijateljskim provokacijama ranjen jedan hrvatski branitelj.
10.04.1992. 14,30 sati muèki napad na sredi¹te grada. Projektili ubili jedno dijete, sedmogodi¹nju djevojèicu Jelenu, a sedmoro ljudi je ranjeno. Projektili su padali oko Autobusnog kolodvora.
12.04.1992. Kroz grad i danas prolaze vojnici i vozila UNPROFOR-a, bataljun iz Èe¹ke i Slovaèke na putu za Korenicu.
13.04.1992. Nove snage UNPROFOR-a, poljski bataljun upuæen na podruèje Slunja.
14.04.1992. Niti danas nije bilo potpuno mirno na rati¹tu uz r.Kupu i Koranu. U Karlovcu boravila delegacija UNICEF-a na èelu s gosp. Uramotom.
15.04.1992. 23.15 - 01.00 opæa opasnost.
Neprijatelj ispalio 30-tak projektila na grad, u napadu jedan gardist lak¹e ranjen.
18.04.1992. Oko 600 Muslimana, porijeklom iz Cazinske krajine, ¾ele preko Turnja otputovati u Veliku Kladu¹u. UNPROFOR ne mo¾e garantirati prolaz.
19.04.1992. Sada se okupilo veæ 1.200 Muslimana koji ¾ele da pomognu svojim mje¹tanima u borbi protiv srpskog agresora. Smje¹teni su oko nogometnog igrali¹ta na Ilovcu. Vode se pregovori o prolazu prema V.Kladu¹i.
20.04.1992. 23.00 - 01.00 opæa opasnost.
Neprijatelj ispalio 40-tak MB mina na Mostanje, Rakovac i ©varèu.
21.04.1992. U okupiranom Tu¹iloviæu gori vi¹e kuæa.
22.04.1992. Neprijatelj ponovo provocira.
23.04.1992. Ponovo opæa opasnost. Neprijatelj vi¹e desetaka mina MB 120 mm ispalio na grad. Pogoðena O© Grabrik, te o¹teèeno nekoliko stambenih objekata.
24.04.1992. Neprijatelj ponovo provocira. Sve provokacije poèinju s prvim znacima mraka. Kada utihne oru¾je pobunjenici poèinju paliti kuæe.
25.04.1992. Provokacije se nastavljaju.
26.04.1992. Provokacije se nastavljaju.
27.04.1992. Mirnija noæ.
28.04.1992. Provokacije se nastavljaju.
Prezentiran nacionalni program povratka prognanika - prof. Adalbert Rebiæ predstojnik vladina Ureda za prognanike i izbjeglice. Na karlovaèkom podruèju nedoumice i nevjerice u Program.
05.05.1992. 22.43 - 06.00 opæa opasnost.
Na grad ispaljeno 300 granata, iz vojarne u G.Meku¹ju poku¹an pje¹aèki napad na polo¾aje HV. U okr¹aju s neprijateljem ranjena tri hrvatska vojnika.
06.05.1992. Dan protekao mirno. Nisu radile ¹kole i vrtiæ.
07.05.1992. Miran dan uz povremene provokacije na cijelom rati¹tu.
08.05.1992. Napad na Josipdol i O¹tarije, opæa opasnost od 15.00 - 19.00
22.45 opæa ospasnost u Karlovcu. Grad ponovno napadnut te¹kim topni¹tvom, u napadu 3 civila ranjeno. Napad prestao oko 04.00 sati.
09.05.1992. 05.30 sati topnièki napad na Mostanje
10.05.1992. Neprijatelj ponovo provocira.
11.05.1992. Mir na boji¹nici.
20.00 oznaæena opæa opasnost, 40-tak granata ispaljeno na ©varèu, Udbinu, Mostanje i Turanj.
12.05.1992. 17.30 opæa opasnost. Topnièko-raketni napad na samo sredi¹te grada. Razarana su naselja Rakovac, Lu¹èiæ, Dre¾nik, Dubovac. U napadu je jedna osoba izgubila ¾ivot, a 15 ih je ranjeno. Meðu ranjenima 14 civila. Zloèinac puk. Svetozar Marjanoviæ i jedinice zloglasne JNA, opra¹tali se od graðana Karlovac na sebi svojstven naèin - ubijanjem i razaranjem.
13.05.1992. Gradske vlasti uputile pismo zapovjedniku UNPROFOR-a povodom brutalnog napada na grad, civilno stanovni¹tvo i objekte.
14.05.1992. Nakon dva dana i noæi u 06.30 sati prestanak opæe opasnosti.
15.05.1992. Provokacije se nastavljaju.
Nastava u osnovnim i srednjim ¹kolama je odgoðena.
16.05.1992. 20.00 - 01.00 opæa opasnost. Ponovo topnièki napad na grad, nakon uspostave "vruæe linije" napad prekinut.
17.05.1992. Neprijatelj nastavlja s oru¾anim napadima
18.05.1992. Mirnija noæ
19.05.1992. Neprijatelj ponovo provocira iz pje¹aèkog naoru¾anja.
20.05.1992. Mirnija noæ
21.05.1992. Na ogulinskoj boji¹nici MB napad na ¹ire podruèje Josipdola
22.05.1992. Neprijateljske provokacije i pale¾i.
23.05.1992. Neprijatelj nastavlja s provokacijama.
24.05.1992. Ponovno noæne provokacije neprijatelja.
25.05.1992. Mirnija noæ. Vojno tu¾iteljstvo Karlovac podiglo prve optu¾nice za oru¾anu pobunu.
26.05.1992. Mirna noæ. 22.00 sna¾na eksplozija na Jela¹ima, jo¹ jedna hrvatska kuæa uni¹tena.
27.05.1992. Oru¾je miruje.
28.05.1992. Na boji¹nici ¹ireg karlovaèkog podruèja pobunjeni Srbi, poslije dvodnevnog zati¹ja, opet obnovili napade na HV i civilne objekte.
29.05.1992. Na boji¹nici oko Karlovca, noæ je protekla mirno, ali neprijatelj je provocirao na ogulinskom dijelu. Poslije 22.00 sati s polo¾aja oko Vojnovca ispaliljene su dvije mine MB, a pucalo se iz protuzrakoplovne strojnice prema Modru¹kim Sabljacima.
30.05.1992. Oru¾je miruje. Izvje¹æe o radu PU Karlovaèke i Opæinskog suda u Karlovcu na sjednici Izvr¹nog vijeæa SO Karlovac:
- do sada evidentirano 162 podmetanja eksploziva pod objekte i vozila, i rasvjetljena su 27 krivièna dijela, a protiv 9 osoba podnijete kriviène prijave.
- podignuto je 567 kriviènih prijava protiv 676 poèinitelja, od èega je najveæi dio za oru¾anu pobunu protiv RH.
31.05.1992. Mirna noæ.
01.06.1992. Novi napadi, poslije 22.00 sati pucano na polo¾aje HV iz vojarne u G.Meku¹ju i Kamenskog. Pobunjenici su nastavili s uni¹tavanjem hrvatskih kuæa.
02.06.1992. I dalje provokacije.
03.06.1992. Pucnjava i detonacije.
04.06.1992. Sporadièna pucnjava. Odr¾an sastanak s predstavnicima UNPROFOR-a sektor "sjever" gosp. Charles Carrudja, zapovjednik za civilna pitanja i ¹ef civilne policije.
05.06.1992. Mirnija noæ.
06.06.1992. Nastavljene provokacije.
07.06.1992. Na Ogulinskoj boji¹nici u napadu MB na Josipdol ranjen jedan hrvatski branitelj.
08.06.1992. Neprijatelj i dalje pali kuæe u okupiranim selima i puca iz pje¹aèkog naoru¾anja po Logori¹tu i Turnju.
10.06.1992. Neprijatelje aktivnosti. Gore tri kuæe na Jela¹ima, a u Banskoj Selnici 6 kuæa.
11.06.1992. Karlovac. Dvije kuæe minirane na Udbinji, a u sredi¹tu grada tri kuæe. Jedna ¾enska osoba lak¹e ozljeðena.
12.06.1992. Nekoliko kuæa zapaljeno na Jela¹ima i ©krtiæima. Od podmetnutog eksploziva dignuta u zrak obiteljska kuæa na Ba¹æini.
13.06.1992. Neprijateljeve provokacije du¾ cijele crte boji¹nice.
15.06. - 29.06.1992. U ovom periodu obilje¾ja aktivnosti neprijatelja: pucanje i pale¾i kuæa.
25.06.1992. Na Vojnom sudu izreèene su prve presude za oru¾anu pobunu protiv èetri osobe. Svaki od njih osuðen je na 11 godina, a za svakim je raspisana tjeralica:
- Du¹an Latas (35) iz Pla¹kog, komandir milicije u Pla¹kom,
- Nikola Domanoviæ (41), predsjednik IV SO Pla¹ki,
- Milan Radmanoviæ (45), zamjenik predsjednika IV SO Pla¹ki,
- Ðuro ©kaljac (38) komandir milicijske stanice Tu¹iloviæ.
30.06.1992. Poèelo izvlaèenje te¹kog naoru¾anja i tenkova HV po planu UNPROFOR-a koji preuzima odgovornost za sektor N u èetvrtak 02.07. u 08.00 sati.
Vijeæe Okru¾nog suda u Karlovcu osudilo:
1. na 20 godina zatvora Boru Ercegoviæa (45), biv¹eg komadanta kasarne "Logori¹te", zbog ratnog zloèina nad civilnim stanovni¹tvom i ratnog zloèina protiv zarobljenika.
2. Mane Trbojeviæ (48), nekada¹nji komandir stanice milicije u Slunju, na Vojnom sudu u Karlovcu osuðen na 8 godina zatvora.
3. Pripadnici nelegalnih vojnih formacija u Slunju Nikola Bjelopetroviæ (30), skretnièar iz D.Primi¹lja i Du¹ko Kukiæ (36), vozaè iz Slunja osuðeni su na Vojnom sudu u Karlovcu, zbog oru¾ane pobune na osam, odnosno èetri godine zatvora.
07.07. - 13.07.1992. Pobunjeni Srbi izmje¹tali te¹ko naoru¾anje sukladno Vence-Owenom mirovnom planu.
13.07.1992. Promocija "Godi¹njaka" Medicinskog centra Karlovac
14.07. - 20.07.1992. Smiruje se boji¹nica
24.07.1992. Izbjeglica iz BiH uz pratnju Plavih kaciga do¹le u Karlovac.
25.07.1992. Uruèena odlièja obiteljima poginulih pripadnika HV.
01.08.-02.08.1992. Izbori za zastupnike u Sabor RH. Iza¹lo 58% biraèa.
Poèela gradnja podvo¾njaka izmeðu Grabrika i Rakovca.
07.08.1992. Odr¾ana protuoklopna vje¾ba 110. br.
15.08.1992. Trg bana Josipa Jelaèiæa, prikupljaju se potpisi mje¹tana 18 sela s desne obale Kupe "pink zone" za povratak. Prikupljeno 3.000 potpisa.
Prvi put proslava blagdana Velika Gospa nije obilje¾ena u Kamenskom veæ u crkvi Svetog Trojstva.
21.08.1992. Uruèena odlièja "Zrinski-Frankopan" obiteljima poginulih pripadnika MUP RH.
26.08.1992. Nakon dvomjeseènog zati¹ja Karlovac i njegovu okolicu ponovo potresaju eksplozije i pucnjava iz strojnica. Dvije mine MB ispaljuju se na Logori¹te koje su zapalile kuæu i sjenik.
29.08.1992. gen. Musa Bamay - zapovijednik UNPROFOR-a sektor N u trosatnom sastanku s predstavnicima civilnih i vojnih vlasti odr¾an u Dom HV "Zrinski".
30.08.1992. Zapoèele aktivnosti oko izgradnje prognanièkog naselja GAZA.
01.09.1992. Zapoèelo suðenje Mihajlu Hrastovu za dogaðaje na Koranskom mostu 21.09.1991. godine u Karlovcu.
17.09. - 24.09.1992. Provokacije neprijatelja s desne obale r.Kupe ne prestaju niti ovaj tjedan. Gotovo da nema noæi a da se s nekog od privremeno zaposjednutog polo¾aja ne oglasi oru¾je.
20.09. u Reèici ranjen jedan hrvatski branitelj.
01.10. - 08.10.1992. Na Karlovaèkoj boji¹nici bilo je relativno mirno. Neprijatelj uglavnom provocira noæu. U Skakavcu, Broðanima, Lemiæ Brdu i Popoviæ Brdu primjeæeni su po¾ari.
03.10.1992. Osnivaèki zbor HVIDR-a Karlovac
08.10.1992. Dolazak uz pratnju Plavih kaciga preko 1.000 zarobljenika iz logora Trnopolje, BiH.
09.10.1992. Odr¾an sastanak predstavnika Karlovca i gosp. Charles Carrudje, koordinatora za civilna pitanja sektora N. Iskazana nemoæ UNPROFOR-a vezano uz rezoru¾avanje Srba i povratak prognanika.
19.10.1992. Pregovori izmeðu opæinskog rukovodstva, predstavnika 4. OZ Karlovac s gen. Musa Bamay, zapovjednika UNPROFOR-a sektor N. Na podruèju koje kontroliraju snage UN nemoguæ problem predstavlja razoru¾avanje paravojnih jedinica tzv. "milicije". Naime nakon povlaèenja jugovoojske, na okupiranom podruèju i tzv. "pink zonama" ostale su skupine naoru¾anih Srba koji se nazivaju "milicija SAO Krajine".
20.10. - 29.10.1992. Pobunjeni Srbi gotovo svakodnevno izazivali iz pje¹aèkog naoru¾anja. Nema veæih promjena u "pink zonama". Pobunjeni Srbi su na crtu razdvajanja postavili "graniènu miliciju", a ostala milicija "èuva" red i mir u UNPA zonama. UNPROFOR obavlja posao ali vrlo sporo. Sad je na redu treæa faza Vence-Owenovog plana, razoru¾avanje paravojnih formacija i tu ima podosta problema.
11.11. - 19.11.1992. Na Karlovaèkoj boji¹nici provokacije pobunjenih Srba sve uèestalije. Na privremeno okupiranom podruèju nastavlja se pljaèka veæ opljaèkanih kuæa. Skida se crijep skrovova i graðevinski materijal. Osim noæu poèeli su provocirati i u jutarnjim satima.
12.11.1992. Predstavnici UNESCO-a na èelu s gosp. Janom Martenson boravili u Karlovcu. Cilj posjete da vide u kakvom su stanju ¹kole i ¹to je potrebno da se uèenicima osigura ¹to kvalitetnije odvijanje nastave.
20.11. - 26.11.1992. Iako na ¹irem Karlovaèkom boji¹tu nije bilo veæih sukoba s neprijateljem, sve su uèestalije provokacije. One su najèe¹æe u noænim satima, a puca se iz pje¹aèkog naoru¾anja protuzraènim strojnicama, nastavlja se ru¹enje kuæa, gospodarskih objekata i onemoguæava ¾ivot preostaloim stanovnicima na okupiranom podruèju, glede toga staraèka domaæinstva prisiljena su napustiti domove prije zime i za¹titu potra¾iti u Karlovcu.
27.11. - 10.12.1992. Pobunjeni Srbi nastavili su s porvokacijama du¾ cijele crte razdvajanja. Evidentiran je niz provokacija u G.Meku¹ju, Sajevcu i Turnju. Neprijatelj najèe¹æe izaziva pje¹aèkim naoru¾anjem. Nastavlja se s miniranjem kuæa i gospodarskih objekata a odvozi se i preostali graðevinski materijal s kuæa. U UNPA zonama srpski pobunjenici prikupljaju dobrovoljce za rat u Bosni. Mnogi odbijaju iæi, sve vi¹e Srba ¾eli da rat prestane, ali ekstremne voðe ih sve vi¹e teroriziraju.
11.12. - 17.12.1992. Na ¹iroj Karlovaèkoj regiji nije bilo veæih neprijateljevih provokacija. Nakon du¾eg zastoja, krenula je ponovo humanitarna pomoæ Hrvatima koji se nalaze na okupiranom podruèju opæine Karlovac i Slunj. Pomoæ od 20 tona hrane i odjeæe upuæena je uz pomoæ Charles Kirudje i Crvenog kri¾a Karlovac.
20.12.1992. U tranzitnom centru ( Trg bana Jelaèiæa ) trenutno boravi oko 3.000 biv¹ih zatoèenika logora iz BiH. Predstavnici UNHCR-a Visokog komesarijata UN za izbjeglice imaju velikih problema u pronalasku zemalja koje su voljne prihvatiti ih.
24.12.1992. Prije godinu dana u naj¾e¹æim napadima na grad jako je o¹teèena pravoslavna crkva Sv. Nikola. O¹teèenja su bila toliko velika da su ugrozila stabilnost ne samo tog, nego i nekoliko objekata okolo, jer prijeti opasnost da se crkva sama sru¹i. Od tada do danas, kad je opasnost od ru¹enja veæa nego ikad prije, jer su ki¹e i smrzavica uèinili svoje, oko uklanjanja njezinih ostataka napravljeni su kilogrami elaborata, odr¾ano niz sastanaka i dogovora, da bi konaèno bila donijeta odluka ovih dana, da ostatke crkve treba ukloniti.
26.12.1992. 80 mali¹ana èiji su roditelji poginuli u ratu dobili prigodne poklone i novèanu pomoæ od braènog para ©tefice i Dragutina Grguriæa iz Grossheubach.
29.12.1992. U Karlovcu boravila delegacija katolièke crkve iz Francuske koju je vodilo èetri biskupa, uz pratnju kardinala Franje Kuhariæa posjetili gvardijana Mustaèa, te tranzitni centar u Karlovcu i Turanj.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: 30 Mar 2008 00:49 
OffLine
Hronicar foruma
Hronicar foruma
Korisnikov avatar

Pridružio se: 29 Feb 2000 02:00
Postovi: 731
01.01. - 21.01.1993. Neprijatelj sve èe¹æe provocira du¾ crte razgranièenja, na svim boji¹tima 4. OZ Karlovac. Sada koriste novu taktiku, najprije obavijeste UNPROFOR da HV puca na njihove postrojbe, kako bi imali povoda da uzvrate vatrom. Radi se o sasvim drugoj stvari. Da bi izbjegli odlazak na bosansku frontu, namjerno provociraju prema postrojbama HV, kako bi uvjerili svoje komandante da ovo podruèje nije sigurno.
04.01.1993. U Karlovcu odr¾an sastanak izmeðu legalnih predstavnika Karlovaèke opæine i predstavnika Srba s privremeno okupiranog podruèja uz posredovanje UNPROFOR-a. Tema razgovora - humanitarna pitanja.
15.01.1992. Vjekoslav Slaæanin i Mark Denisen dopremili 7 tona humanitarne pomoæi.
21.01.1992. U tranzitnom centru trenutno boravi 1500 Muslimana i 800 èlanova njihove obitelji.
22.01. - 28.01.1993. U oèekivanju ®eneve i mirovne konferencije, Na Kordunu pljaèke i svaðe. Srbi s Korduna odlaze na front u Posavinu gdje i mnogi stradavaju. U Slunju "milicija" terorizira mje¹tane, pljaèkaju i oduzimaju sve ¹to se da. Sukobi su sve te¾i, nezadovoljstvo i bezvla¹æe raste. S Korduna sve vi¹e ljudi napu¹ta svoje selo i odlaze u Srbiju i inozemstvo.
29.01.1992. Akcija "Maslenica"
29.01. - 11.02.1993. Iz dana u dan pobunjeni Srbi na Kordunu sve uèestalije i jaèe provocira. "Svete se za Maslenicu". Na Kordunu se provodi prisilna mobilizacija.
Prvog dana akcije "Maslenice" u Vojniæ dopremljeno 3 poginulih i 10-tak ranjenih pripadnika paravojnih formacija.
01.02.1993. Nakon poraza kod Maslenice i Ju¾nom boji¹tu, pobunjeni Srbi prekinuli slanje pisama i humanitarne pomoæi za 606 Hrvata grada Karlovca: Vukmaniæ i Knez Gorica 170, Cerovac 46, Skakavac 16, Trebinja 10, Slunjski Moravci 52, Bre¾ani 68, Broðani 70, Lipje 9, Ribari 9, Slunjska Selnica 46, Banska Selnica 42, Banski Kovaèevac 3, Manjeroviæ Selo 46, Mandiæ Selo 19.
U Karlovcu boravila delegacija grada prijatelja Alessandrija.
06.02.1993. Neprijatelj je izmeðu 20.30. i 05.20 sati napadao na¹e postrojbe MB projektilima. Ispaljeno je 40-tak mina prema Mik¹iæima i Turnju.
07.02.1993. IZBORI '93. za gradsko vijeæe, ¾upanijske skup¹tine i ®upanijski dom Sabora RH. Od ukupno upisanih biraèa 130.210 glasovalo 72.535 ljudi.
Nakon devet mjeseci Karlovèani ponovo u skloni¹tima jer oko 21.30 oznaèen signal za opæu opasnost. Neprijatelj je napadao rubne dijelove grada MB. Ispaljeno je preko 50-tak mina. Tri su hrvatska branitelja ranjena.
10.02.1993. Na Vojnom sudu u Karlovcu, samozvani Kordunski voðe pobune iz Slunja, predsjednik opæine Mile Bosniæ i predsjednik IV Milovan Matijeviæ, osuðeni su na 15 godina zatvora.
Stigla humanitarna pomoæ èlanova Hrvatske zajednice iz Neustadt.
Dunja Geurts Majnariæ iz Nizozemske organizirala 5 kamiona humanitarne pomoæi u hrani, namje¹taju, odjeæi i sanitetskommaterijalu za Karlovac.
Neprijatelj organizirao vojnu vje¾bu u ¹umi ©trekavac i poligonu Cerovac. I dalje prisilna mobilizacija na Kordunu.
13.02.1993. 19.00 sati poèeo MB napad na Turanj, a kulminirao je u 22.00 sati kada je dat znak za opæu opasnost. Pobunjenici ispalili preko 100 projektila. Za napad okrivili na¹e snage.
17.02.1993. 21.30 sati opæa opasnost. Neprijatelj napao KIM, nekoliko projektila palo na G. Meku¹je i na u¾e sredi¹te grada. U napadu izgorilo skladi¹te ambala¾e KIM.
18.02.1993. Radnici KIM saniraju ¹tetu na objektima.
20.02.1993. Vojno dr¾avno odvjetni¹tvo u Karlovcu podiglo optu¾nice protiv ¹estorice samozvanih èlanova "ratnog predsedni¹tva" tzv. Skup¹tine opæine Karlovac sa sjedi¹te u Krnjaku i to: Milo¹ ®ivkoviæ, Milan Kresojeviæ, Ðorðe ©imulija, Slobodan Bunèiæ, Mile Bla¾eviæ i Gligorije Suziæ.
01.03.1993. Godi¹njica osnutka Specijalne jedinice MUP PU Karlovaèke "Gromovi".
13.03.1993. Otvoreno Prognanièko naselje GAZA.
09.03.1993. Charles Kirudja, koordinator za civilna pitanja UNPROFOR-a za sektor "sjever" odr¾ao konferenciju za novinare u Karlovcu.
15.03.1993. Na Turnju pripadnici 13. dp i MUP-a zarobili 13 pripadnika teroristièke organizacije "©TIT"
18.03.1993. Smjena zapovjedni¹tva UNPROFOR-a sektor Sjever, umjesto generala Musa Bamay dolazi brigadni general Bjarne Hesselberg iz Danske.
25.03. - 01.04.1993. Pucanje iz snajpera, po¾ari na okupiranom podruèju i uèestale provokacije svakodnevna slika su uz crtu razgranièenja. Zbog neopreznosti i nepo¹tivanja naredbe o zabrani kretanja civila uz crtu razdvajanja, u proteklom periodu dvoje je ljudi stradalo, jedan u vojarni Logori¹te, a drugi sluèaj kada je civil u¹ao u zabranjeno podruèje i nai¹ao na minu.
02.04. - 07.04.1993. U intervjuu kojeg je dao Èedo Bulat, "komadant srpske vojske Korduna", srpskom radiju "Petrova Gora" najavljuje se velika usta¹ka ofanziva na republiku srpska Krajina (10.04.). Paranoja je do¹la do tuda da se svakih pola sata èita proglas u kojem se "vasceli srpski narod Korduna poziva na oru¾je u obrani zapadne granice srpstva i pravoslavlja, kako bi usta¹kom agresoru naneli odluèujuæi udar."
06.04.1993. Odr¾ana posljednja sjednica Izvr¹nog vijeæa Skup¹tine opæine Karlovac.
08.04. - 15.04.1993. Protekli tjedan pobunjeni Srbi mnogo puta prekr¹ili su primirje. Gaðali su tromblonima, minama i iz pje¹aèkog naoru¾anja. Zabilje¾ene su mnoge detonacije i dva ¹umska po¾ara na privremeno okupiranom podruèju.
Djeca poginulih hrvatskih branitelja Uskrs su proveli u Italiji u gradu Carimate.
Na Turnju obavljena razmjena troje starijih ljudi iz Trebinje i Skakavca koji su bili na lijeèenju u karlovaèkoj bolnici.
09.04.1993. Donje Dubrave: Ubijeni Petar Janjanin (29) i Milan Papiæ (69), za ubojstvo okrivljeni Milan C. Hrvat (22) i Ljubomir K. (27) iz Lipovaèe u opæini Slunj. Motiv ubojstva je sukob oko djevojke.
13.04.1993. Konstituirajuæa sjednica Karlovaèke ¾upanije.
Josip Boljkovac izabran za ®upana.
16.04.1993. Josip Boljkovac, zahvalio i odstupio s du¾nosti ¾upana Karlovaèke ¾upanije.
16.04. - 29.04.1993. Protekla dva tjedna du¾ crte razdvajanja nije bilo ozbiljnijih incidenata i boji¹nica je bila mirna. Ponovo su poèele humanitarne akcije, ¹alju se pisma, ljekovi i hrana Hrvatima na okupiranom podruèju.
24.04.1993. Godi¹njica osnutka Domobranske bojne Ogulin.
26.04.1993. Vojni sud u Karlovcu osudio na 15 godina zatvora za krivièno djelo protiv RH: Milo¹ ®ivkoviæ (47), Milan Kresojeviæ (45), Ðorðe ©imunlija (27), Slobodan Bunèiæ (48), Mile Bla¾eviæ (42), Gligorije Suziæ (43).
27.04.1993. Ivan Beniæ izabran za gradonaèelnika Grada Karlovca, zamjenici Ivan Perkoviæ i Zvonimir Pozderac, Dragutin Mik¹a predsjednik Gradskog vijeæa.
30.04. - 13.05.1993. Nakon relativnog mira, pobunjeni Srbi poveèavaju provokacije du¾ crte razdvajanja. Incidenti se smiruju nakon intervencije na¹ih èasnika kod UNPROFOR-a.
09.05.1993. Na Turnju dovezeno tijelo Marka ©krtiæa (76) iz Vukmanièkog Cerovca 14., doveden u Karlovac radi ukopa.
13.05.1993. Neprijatelj iz helikoptera s dvije rakete gaðao crkvu Sv. Martina na Martin¹èaku. Jedan hrvatski branitelj ranjen.
14.05.1993. Svih 13 izabranih vijeænika Opæinskog vijeæa Skakavac izjavili da ne ¾ele kostituirati Opæinu Skakavac veæ pripojiti se Gradu Karlovcu.
15.05.1993. Klaus Klinkel, ministar vanjskih poslova SR Njemaèke, posjetio Karlovac i obi¹ao prognanièko naselje GAZA.
25.05.1993. Pripadnici 14. domobranske pukovnije Slunj dali sveèanu prisegu, nazoèili gen. zbora Janko Bobetko naèelnik GSHV i general Zvonimir Èervenko.
14.05. - 01.06.1993. Agresor je nastavio s provokacijama, koje su svakodnevne. Primirje je prekr¹io 172 puta u tom razdoblju i 82 puta borbeno djelovao prema postrojbama HV.
25.05.1993. Vojni sud u Karlovcu izrekao je kaznu po 20 godina zatvora Slobodanu Markoviæu i dvanaestorici terorista organizacije "©TIT", koji su uhiæeni na kontrolnoj toèki Turanj 15.03.93.
30.05.1993. Otvoren novi prostor Centra za socijalnu skrb i Regionalni ured za prognanike i izbjeglice u Me¹trovièevoj 10.
31.05.1993. Zapoèela gradnja zaobilaznice oko Duga Rese.
Josip Jakovèiæ novi ®upan.
06.06.1993. U Karlovcu boravila delegacija Svjetske zdravstvene organizacije - WHO, na èelu s glavnim direktorom Hiroshi Nakajima. Posjetili Turanj, medicinski centar Karlovac i proganièko naselje GAZA.
11.06.1993. Osnovana karlovaèka podru¾nica Udru¾enja roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata, za predsjednika izabran ®eljko ©pehar.
Stigao kamion humanitarne pomoæi iz njemaèkog gradiæa Riterhude pokraj Bremena. Organizator pomoæi Dirk Pleus i Axel Schitz-Justen.
22.06.1993. Dr¾avno vojno odvjetni¹tvo iz Karlovca izreklo petorici pobunjenih Srba iz Sajevca kaznu od 14 godina zatvora za svakoga zbog oru¾ane pobune protiv RH. Osuðeni su: Du¹an Careviæ (24), Nedeljko Dudukoviæ (22), Neboj¹a Dudukoviæ (44), Darko Popratina (36) i Rajko Trbojeviæ (23).
Na 14 godina zatvora takoðer je osuðen Braco Sanèanin (33) iz Slunja. Sveæenik koji je nakon dogaðaja na Plitvicama sveæenièku odoru zamjenio milicijskom i uzeo oru¾je u ruke.
04.07.1993. Francesco Cossiga, biv¹i predsjednik Italije, posjetio Karlovac i obi¹ao izbjeglièki centar UNHCR-a na Trgu bana Jelaèiæa.
06.07.1993. Karlovac je jedini grad u Hrvatskoj u kojem se nalazi tranzitni centar za boravak biv¹ih zatoèenika srpskih logora u Bosni, odakle se te ljude ¹alje u treæe zemlje. Karlovac je tako postao most za mnoge ljude koji kreæu u europske i prekomorske zemlje. - to su rijeèi zahvale gðice. Alessandre Morelli - voditeljice Tranzitnog centra u Karlovcu.
12.07.1993. Novi naèelnik PU Karlovaèke - Dubravko Derk.
14.07.1993. 20.30 sati nakon èetri mjeseca zati¹ja oglasile su se sirene za opæu opasnost. Karlovac i njegova okolica napadnuti svom ¾estinom. Na gradska naselja palo 50-tak projektila. Uni¹teni mnogi stanovi, gospodarski i sportski objekti. U napadima ranjeno 10 civila, meðu kojima i troje djece. U ranim jutarnjim satima prestala je opasnost.
15.07.1993. 19.00 sati poèeo napad na Meku¹je, ranjen jedan pripadnik MUP-a. Uzbuna za grad data u 23.30 sati. Granate su nastavile razarati grad. Napadnut je i Ogulin i okolna mjesta, pa je promet, iz sigurnosnih razloga, na cesti Karlovac - Senj bio zatvoren.
16.07.1993. Na meti neprijatelja u popodnevnim satima su bili Velemeriæ i Ladvenjak. Ispaljeno je 70-tak MB projektila, a nije po¹teðen ni Martin¹èak. Opæa opasnost je ogla¹ena u 23,15 sati. Na Reèicu je ispaljeno 30-tak projektila.
17.07. - 19.07.1993. Ponovo napadi iz pje¹aèkog naoru¾anja oko Reèice, te Keiæa i Me¾nièkog Bresta.
18.07.1993. Sveta Gera - kardinal Franjo Kuhariæ blagoslovio obnovljenu crkvu Sv. Ilije.
26.07.1993. Na Velikoj Jelsi sveèano otvoren pontonski most preko r.Kupe.
27.07.1993. Humanitarna pomoæ iz grada Carlstadt, SR Njemaèka.
Talijanska biskupija Vicenze donirala novèanu pomoæ za djecu poginulih hrvatskih branitelja.
28.07.1993. Na groblju Jamadol sahranjeno pet hrvatskig branitelja, pripadnika Slunjske pukovnije, koji su krajem svibnja poginuli u minskom polju kod Glibodola. U razmjeni su predani dan prije. HV predana su tijela: Milana Biæaniæa (26), Ivice Biæaniæa (23), Marijana Biæaniæa (23), Stipe Mesiæa (26) i Jose ®afrana (29).
30.07.1993. Delegacija UNICEF na èelu s gosp. Christoph Conrad posjetila Karlovac u svezi akcije "Gradonaèelnik - hranitelj djece" - pomoæ djeci najte¾e ugro¾enih gradova RH.
03.08.1993. Humanitarna pomoæ, 11 tona odjeæe i obuæe, opreme za bolnicu, donirala Hrvatski nacionalni fond iz Kanade.
Na karlovaèkoj i ogulinskoj boji¹nici noæ je protekla uz vi¹e neprijateljevih provokacija.
05.08.1993. Prije ponoæi pucalo se iz pje¹aèkog naoru¾anja na ©i¹ljaviæ, oko 23,30 sati pojaèali su se napadi iz Jela¹a na Mik¹iæe, pa sve do 02.00 kada je ispaljeno nekoliko mina iz MB.
U Ogulinu je bio topnièki napad, oko 60-tak topnièkih i MB projektila palo je na Josipdol, O¹tarije i Ogulin. Jedan hrvatski branitelj je ranjen.
06.08.1993. Pobunjeni Srbi noæu krenuli u pje¹aèki napad na Kapeli. Napad na¹e snage uspje¹no zaustavile.
Karlovac posjetio gosp. Ernst Muhlemann, èlan ¹vicarskog parlamenta. Obi¹ao je Turanj.
08.08.1993. U ranim jutarnjim satima otpoèeo MB napad na Kamenicu, Kukaèu i Tounj (osveta za neuspjeli napad na Kapeli). U napadu nije bilo stradalih, ali su poèinjene nove ¹tete na civilnim objektima.
09.08.1993. Neprijatelj je u noænim satima nastavio s provokacijama prema Turnju i Kobiliæu.
15.08.1993. Blagdan Velike Gospe, vjernici Kamenske ¾upe proslavili u crkvi Svetog Trojstva.
14.03.1992. Gore hrvatske kuæe u Banskom Kovaèevcu, Kablarima i na Sajevcu.
26.08.1993. Nakon vi¹e od mjesec dana prekida rada uzrokovani neprijateljskim napadom, KIM ponovo radi.
30.08.1993. Nakon nekoliko mirnijih dana i noæi, ponovo napadi neprijatelja, posebno na ogulinskoj boji¹nici, koji su napali ¹ire podruèje Grada, te Josipdol. U napadu je ranjeno troje ljudi.
09.09.1993. 08.30 sati topnièki napad na Karlovac. Napadnuti su i Ogulin i Josipdol. Dvije osobe te¾e i jedna lak¹e ranjena.
oko 13.00 sati napadnuto je Mrzlo Polje, Duga Resa i Bariloviæ, jedna osoba poginula a troje ranjeno. O¹teæen 110 kv dalekovod. Napadnuti su i Generalski Stol, okolica Bukovlja i Bariloviæa. U Bukovlju jedno dijete izgubilo ¾ivot.
"Èetnici se svete za Meðaèki ðep."
10.09.1993. Drugi dan opæe opasnosti.
u 11.30 sati ponovo topovima i VBR napadnut Karlovac. Projektili su padali po samom sredi¹tu grada, ru¹ili kuæe i ubijali ljude. U jakom topnièkom napadu tog dana ¾ivot izgubilo osam stanovnika meðu kojima jedna trudnica i jedno dijete. Ranjeno je 23 osobe od kojih 13 te¹ko.
Istovremeno topnièki je napadnuta i Duga Resa.
poginuo novinar Hrvatskog radija Karlovac Tomica Belaviæ.
11.09.1993. 13.00 sati ponovo siloviti topnièki napad na grad i okolicu, palo preko 200 granata. oko 17.00 sati napadnuta Reèica, Husje i Kobiliæ.
Napadnuta je i Duga Resa, a potom se napad pro¹irio na Kamenicu, Ogulin i Josipdol. Du¾ boji¹nice od ©i¹ljaviæa do Kapele tog dana je ispaljeno oko 1000 ubojitih projektila. U napadima je osam osoba izgubilo ¾ivot, a 18 te¹ko ranjeno.
oko 18.00 sati VBR napadnuto prognanièko naselje GAZA. U napadu poginule èetri osobe, a nekoliko stambenih objekata potpuno uni¹teno.
za Èedomira Bulata, komadanta 21. korduna¹kog korpusa, koji je izdao nareðenje za ovaj napad i to su bili vojni objekti od strate¹kog znaèaja.
Karlovac posjetio predsjednik RH dr. Franjo Tuðman u pratnji Gojka ©u¹ka, ministra obrane i Ivana Jarnjaka, ministra unutarnjih poslova, gdje su se osobno osvjedoèili o velièini razaranja grada.
12.09.1993. Dan na karlovaèkoj i ogulinskoj boji¹nici prolazi mirno. Opæa opasnost i dalje je na snazi.
Nenajavljeno Karlovac je posjetio Peter galbraith, amerièki ambasador koji se osobno upoznao sa stradanjem grada i civilnog stanovni¹tva.
19.00 sati neprijateljski tenkovi pucali na Martin¹èak i Ladvenjak, a potom se napad pro¹irio na Turanj, Blatnicu i Donju Kupèinu - bilo je to zagrijavanje tenkova za sutra¹nji dan.
13.09.1993. Kulminacija neprijateljeve operacija "KI©A".
Napad na Karlovac i okolicu zapoèeo oko 10.00 sati. Prvi na meti su bili Martin¹èak i Ladvenjak, a potom se napad pro¹irio na Turanj, Sajevac i Mik¹iæe. Granate su potom poèele padati i na naju¾i dio grada. Smrtno je stradalo troje, a ranjeno 12 ljudi. Iz dijela okupiranog Sajevca neprijatelj je poku¹ao kombinirani tenkovsko-pje¹aèki napad na Turanj, ali su na¹e snage uèinkovito odbile napad.
Oko 19.00 sati topnièki napad je ponovo zapoèeo svom ¾estinom (od muke ¹to nisu uspjeli tenkovski probiti obranu na Turnju). I ovog puta cilj su bili civilni objekti i prognanièko naselje GAZA.
14.09.1993. U Karlovcu traje ¹esti dan opæe opasnosti. Dan protièe mirno. Opskrba grada funkcionira besprijekorno. Dio grada ostao je bez vode, dio bez struje, a dio bez telefona. No, ekipe su se odmah uputile na teren da otklone kvar i normaliziraju opskrbu. Za to vrijeme se stanovnicima dovozi voda u cisternama.
®upanijska skup¹tina odr¾ana u Vrhovcu kod Ozlja, za pod¾upana izabran Antun Kraljeviæ.
15.09.1993. Dan protièe mirno. Uprkos opæoj opasnosti veæina poduzeæa radi. Uklanjaju se posljedice razaranja, saniraju krovovi.
16.09.1993. Jedan strani novinar na Turnju slomio nogu sklanjajuæi se od snajperskih hitaca.
Noæu povremene provokacije neprijatelja.
17.09.1993. Pobunjenici ponovo provociraju od 18.00 do ponoæi. Poèelo je iz pje¹aèkog naoru¾anja po Turnju, a potom tenkovima ispaljeno nekoliko granata na Meku¹je. Na Ladvenjak je ispaljeno nekoliko MB projektila.
U gradu boravi vi¹e ekipa stranih novinara, kojima je zabranjeno do daljnjega odlazak na Turanj radi osobne sigurnosti.
godi¹njica osnivanja "Trnova" - postrojbe prièuvnog sastava specijalne policije PU Karlovaèke.
18.09.1993. Deveti dan opæe opasnosti. Dan protièe mirno. Du¾ crte boji¹nice Srbi pale kuæe i gospodarske objekte.
19.09.1993. Ponovo noæne provokacije. 10-tak MB mina ispaljeno na Turanj, Sajevac i Poloj.
20.09.1993. Noæ je pro¹la u vi¹esatnim provokacijama i pucnjavi. Nekolko MB mina ispaljeno je na Turanj i Mostanje. Nitko nije povreðen.
21.09.1993. Nastavljaju se noæne provokacije. Neprijatelj puca iz pje¹aèkog naoru¾anja i PZS prema Donjoj Reèici, Mik¹iæima i Sajevcu,a oko 23.00 sati neprijatelj ispaljuje 20-tak MB mina po Turnju.
22.09.1993. Cijeli dan traju neprijateljeve provokacije, kako iz pje¹aèkog naoru¾anja tako i minobacaèima.
23.09.1993. Djelovanje neprijatelja na Karlovaèkoj boji¹nici pojaèava se svake noæi du¾ cijele crte razdvajanja. Najèe¹æi cilj napad Turanj i njegovi dijelovi - Sajevac i Mik¹iæi.
24.09.1993. I dalje se nastavljaju noæne provokacije neprijatelja.
25.09.1993. Napadi ne prestaju. Osim pje¹aèkim naoru¾anjem sada neprijatelj uporabljuje i protuoklopna sredstva i MB od 60mm. Provokacije u pravilu prestaju oko 22.00 sati.
26.09.1993. Intenzitet provokacija ne jenjava.
27.09.1993. Mirnija noæ, mnogo manji intezitet provokacija nego proteklih noæi.
28.09.1993. Pojaèano borbeno djelovanje neprijatelja na Turnju. Poèelo je oko 20.00 sati i trajalo do 03.30 sati pucajuæi na na¹e snage iz pje¹aèkog naoru¾anja, protuzrakoplovnim strojnicama i MB 60mm.
29.09.1993. Provokacije traju èitavi dan.
30.09.1993. Neprijatelj nastavio s provokacijama u noænim satima. Meta napada Turanj, Reèica, ©i¹ljaviæ, Husje, Ladvenjak.
01.10.1993. Nastavljaju se provokacije du¾ cijele crte boji¹nice. U 18.30 neprijatelj je ispalio tenkovski projektil na ¹ire sredi¹te grada, na sreæu bez ¾rtava i materijalne ¹tete.
02.10.1993. Osim ¹to i dalje provocira, neprijatelj sve vi¹e uni¹tava kuæe i gospodarske objekete na okupiranom podruèju.
03.10.1993. Neprijatelj nastavlja uobièajenim provokacijama du¾ cijele crte boji¹nice.
04.10.1993. Provokacije veæ u popodnevnim satima.
05.10.1993. U Karlovcu, Duga Resi i Ogulinu protièe 27. dan opæe opasnosti. Neprijatelj ne miruje ni jedan dan. Od snajperskog hica jedan hrvatski branitelj te¹ko ranjen.
06.10.1993. Neprijatelj je pojaèao napade na Turanj koristeæi i MB. Nema povreðenih.
Predstavnici UNHCR-a posjetili Karlovac i zahvalili na gostoprimstvu od preko godinu dana za Tranzitni centar za izbjeglice koji su tijekom napada na Karlovac u rujnu preseljeni u izbjeglièko naselje Ga¹ince.
17.00 sati prekid opæe opasnosti.
07.10.1993. Prekid opæe opasnosti nije sprijeèilo neprijatelja da bojno djeluje po polo¾ajima HV. Od snajperskog hica ubijen pripadnik radne grupe.
08.10.1993. Nastavljaju se neprijateljeve provokacije s noænim satima. Najèe¹æe djeluju prema na¹im snagama na Sajevcu i Mik¹iæima.
09.10. - 12.10.1993. Scenarij provokacija isti je svaki dan. Rano ujutro dvije mine iz MB za dobro jutro, zatim po danu mir, a sa spu¹tanjem noæi (valjda iz straha) ponovo poèinju provokacije pucanjem iz raznog naoru¾anja.
Odluka Gradskog poglavarstva Karlovac, nastava u srednjim ¹kolama poèet æe 18.10.93.. Nastavni sat trajati æe 30 min. Nastava u osnovnim ¹kolama do daljnjeg odgoðena.
13.10.1993. Mirniji dan i noæ.
14.10.1993. 16.00 sati srpski teroristi ispalili minu iz MB na promatraèe EZ koji su obilazili ©i¹ljaviæ.
U popodnevnim satima ispalili su topovski projektil prema Donjoj Reèici. Nastradalih nema.
Gradsko vijeæe Karlovca raspravljalo o varijanti gradnje auto-ceste Rijeka -Zagreb i donijelo zakljuèak da tzv. "Dre¾nièka varijanta" ne dolazi u obzir veæ iskljuèivo jugoistoèna varijanta.
15.10.1993. Neprijatelj puca iz pje¹akog naoru¾anja po Reèici, Sajevcu i Marku¹iæima. Na Mate¹ko Selo ispalio dva tromblona.
16.10.1993. Neprijatelj djelovao snajperima po ©i¹ljaviæu, Reèici i Sajevcu, Nastavlja se s ru¹enjem kuæa na privremeno okupiranom podruèju.
17.10.1993. Neprijatelj nastavio provokacijama. Pucalo se prema ©i¹ljaviæu, Donjoj Reèici, Kobiliæu i Mik¹iæima. U veèernjim satima ispalio nekoliko tromblona na Sajevac.
18.10.1993. Neprijateljeve provokacije poèele u popodnevnim satima pucajuæi iz pje¹aèkog naoru¾anja na Turanj i ©i¹ljaviæ, a naveèer i RPG i BST po Turnju i Mik¹iæima.
19.10.1993. Pojaèalo se borbeno djelovanje neprijatelja prema na¹im snagama du¾ cijele crte boji¹nice.
Prema evidenciji koju ima opæinski Crveni kri¾ Karlovac, na okupiranom podruèju sada ¾ivi 441 Hrvat. Nitko od njih nije stradao u posljednjim borbenim djelovanjima.
20.10.1993. Noæ protekla uz manja borbena djelovanja srpskih terorista.
U Karlovcu boravio gosp. Ivica Mudriniæ, ministar prometa i veza RH, u razgovoru s èelnicima ®upanije i gradonaèelnicima i naèelnicima utvrðivala se buduæa trasa auto-ceste Rijeka-Zagreb.
UNICEF donirao po¹iljku mljeène hrane za djecu.
21.10.1993. Mirna noæ.
22.10.1993. Èitav dan protekao je mirno, dok u noænim satima neprijatelj se ogla¹avao na veæ uobièajeni naèin.
23.10.1993. Karlovaèka boji¹nica mirna, ali zato neprijatelj pojaèano djelovao na Ogulinskoj boji¹nici.
25.10.1993. ©est tjedana kasnije negoli djeca u RH zapoèela nastava u osnovnim ¹kolama u Karlovcu. ©kola æe raditi u dvije smjene od 08.00 - 11.30 i 12.00 - 15.30 sati. Nastavni sat trajat æe 30 minuta.
26.10.1993. U Karlovcu boravi gosp. Nikica Valentiæ, predsjednik Vlade RH. Sastanku nazoèili èelnici ®upanije, gradonaèelnici, naèelnici, predstavnici HV i MUP i gospodarstvenici.
28.10.1993. Nakon nekoliko dana prividnog mira, srpski teroristi napadali polo¾aje HV na Ogulinskoj boji¹nici.
29.10.1993. Ponovo se pojaèavaju provokacije.
U tijeku su pregovori izmeðu HV i UNPROFOR-a, da Plave kacige osiguravaju groblja na Dan Svih Svetih, koja se nalaze du¾ crte razdvajanja.
30.10.1993. Cjelodnevne provokacije na Turnju i Sajevcu.
31.10.1993. Dan uoèi Svih Sveti, srpski teroristi su provocirali i pucali po Turnju, Sajevcu i Mik¹iæima, a oko podneva i prema groblju i crkvi Sveta Doroteja.
01.11.1993. Dan Svih Sveti
Neprijatelj nastavlja s provokacijama.
Najte¾i incident dogodio se oko 10.30 sati a potom oko 17.00 sati kada su teroristi ispalili granatu iz BST-a, a potom i dvije mine iz MB na groblje Sveta Doroteja. U vrijeme incidenta na groblju su bili vojni promatraèi UNPROFOR-a s istaknutom zastavom UN.
Drugi incident dogodio se u s.Broðani, gdje su srpski teroristi pljaèkali kuæe Hrvata koji su ostali u tom selu.
02.11.1993. Dan je protekao mirno. U noænim satima zabilje¾eno je nekoliko manjih provokacija prema Mik¹iæu i Sajevcu na Turnju.
03.11.1993. Tijekom èitavog dana traju neprijateljeve provokacije na Karlovaèkoj boji¹nici.
04.11.1993. Pojaèava se intenzitet borbenog djelovanja srpskih terorista prema na¹im snagama.
05.11.1993. Tijekom jutarnjih sati srpski teroristi zapoèeli s provokacijama. U popodnevnim satima pucali prema Sajevcu gdje su se nalazili vojni promatraèi UN na redovitom obilasku crte razdvajanja.
06.11.1993. Mirniji dan i noæ.
08.11.1993. Manje provokacije, na meti terorista bilo Logori¹te na koji su ispalili 15 mina iz MB.
09.11.1993. Nakon vi¹ednevnih manjih provokacija srpski teroristi su u popodnevnim satima pucali na civilno vozilo u Logori¹tu, da bi provokacija prerasla u ¾estoki MB napad koji je trajao od 17.00 do 20.00 sati. U tom razdoblju ispalili su 50-tak mina na Sajevac, Mik¹iæe i Logori¹te.
10.11.1993. Dan protekao prilièno mirno.
11.11.1993. Dan protekao mirno, ali u veèernjim satima srpski teroristi pucali na jugoistoène dijelove grada i na Donju Reèicu.
12.11.1993. Od jutarnjih sati teroristi su provocirali du¾ Karlovaèke boji¹nice. MB su djelovali na Turnju, Sajevcu i Mik¹iæima.
13.11.1993. Dan protekao mirno, dolaskom noæi poèele su provokacije. Cilj napada na¹e snage na Turnju.
14.11.1993. Na Turnju u organizaciji UNPROFOR-a odr¾ani pregovori izmeðu predstavnika HV i MUP-a i pobunjenih Srba. Nazoèili su brigadir Pavao Miljavac, zapovjednik ZP Karlovca, gosp. Dubravko Derk, naèelnik PU Karlovaèke, bojnik Krunoslav Kovaèeviæ, vi¹i savjetnik Ureda Vlade RH za odnose s UN i EZ. Srpaku stranu predstavljali pukovnik Èedomir Bulat, zapovjednik 21. korduna¹kog korpusa, To¹o Pajiæ, pomoænik ministra unutarnjih poslova za Kordun i Baniju i ppuk. Slobodan Lazareviæ, oficir za vezu. Tema razgovora bili su obostrani prekid vatre, otvaranje kontrolne toèke na Turnju i poèetak slanja humanitarne pomoæi za Hrvate. Dogovoreno je da 15.11.93. u 12.00 sati stupi na snagu obostrani prekid vatre, te uspostava tzv. "vruæih linija". Kontrolna toèka Turanj bit æe otvorena svakog dana od 07.00 - 17.00 sati za prolaz UNPROFOR-ovih vozila i humanitarne konvoje za AP Zapadna Bosna (Velika Kladu¹a). Ukoliko bi se sve ispo¹tovala, uslijedilo bi dogovor izmeðu Crvenog kri¾a Krnjaka i Karlovca za razmjenu pisama, slanje lijekova i paketa, a naposljetku i susret obitelji na kontrolnoj toèki na Turnju.
15.11.1993. Potpisano primirje se po¹tuje.
16.11.1993. Primirje se po¹tuje. Otvoren prolaz na kontrolnoj toèki Turanj za vozila UNPROFOR-a i humanitarne konvoje.
17.11. - 21.11.1993. Na Karlovaèkoj boji¹nici neprijatelj po¹tuje dogovoreno primirje, dok na Ogulinskoj boji¹nici pripadnici 15. lièkog korpusa i dalje nastavljaju s provokacijama.
21.11.1993. U Karlovcu boravila parlamentarna delegacija Albanije na èelu s gosp. Pjeter Arbnori u pratnji gosp. Stjepana Mesiæa, predsjednika zastupnièkog doma Sabora RH.
23.11.1993. Na Turnju odr¾ani razgovori izmeðu predstavnika HV i MUP-a s pobunjenim Srbima Korduna i Like. Razgovore vodili brigadir Pavao Miljavac, zapovjednik ZP Karlovca, gosp. Dubravko Derk, naèelnik PU Karlovaèke, bojnik Krunoslav Kovaèeviæ. Srpsku stranu saèinjavali pukovnik Èedomir Bulat, komadant 21. korduna¹kog korpusa, pukovnik Milan ©uput, zapovjednik 15. lièkog korpusa, ppuk. Slobodan Lazareviæ i To¹o Pajiæ, predstavnik policije. U razgovoru je istaknuto po¹tovanje dogovora o prekidu vatre s obje strane. Na lièkom dijelu zabilje¾ene su manje provokacije. HV postigla je sporazum o popravku elektriène mre¾e na Turnju i zatra¾eno je da se omoguæi popravak postrojenja KIM u G.Meku¹ju. Uspostavljen je kontakt s Crvenim kri¾om Krnjaka oko slanja paketa s ljekovima, a poèela je i razmjena pisama. Srpskoj strani predan je popis 200 Srba iz RH koji su izrazili ¾elju da posjete obitelj na privremeno okupiranom podruèju.
07.12.1993. Odr¾ani pregovori na Turnju izmeðu predstavnika HV i MUP-a i srpske strane. Teme razgovora bile su po¹tivanje dogovorenog primirja, zahtjev Srba iz RH za posjete UNPA zonama, te popravak postrojenja u KIM.
14.12.1993. Ponovo pregovori na Turnju.
Brigadir Pavao Miljavac upozorio je srpsku stranu na kr¹enje dogovorenog primirja. Dogovoreno je da se na kontrolnoj toèki Turanj uklone minska polja, a sigurnost prolaza kontrolirati æe pripadnici Francuskog bataljuna. Razmjenjena su pisma 10 zarobljeni Srba iz Divosela i pisma 9 hrvatskih vojnika koji se nalaze u kninskom zatvoru. Prolaz na Vojnovcu bit æe osposobljen iskljuèivo za potrebe UNPROFOR-a. ©to su donijeli dosada¹nji pregovori na Turnju? Osigurali su relativni mir uz crtu razdvajanja, jer u proteklih mjesec dana nema povreðenih i poginulih. Redovni su kontakti Crvenog kri¾a Krnjaka i Karlovca, razmjenjuju se pisma s Hrvatima koji su ostali na okupiranom podruèju. ©alju se lijekovi, a sada se razmatra moguænost slanja humanitarnih paketa.
21.12.1993. Povodom bo¾iènih i novogodi¹njih blgdana na Turnju potpisam Sporazum o bo¾iènom primirju. Potpisali su ga general Petar Stpetiæ, general Kosta Novakoviæ i general Jean Cot. Potpisnici Sporazuma se obvezuju da æe od 23.12.1993. do ponoæi 15.01.1994. prestati sa svim oru¾anim neprijateljstvima na liniji dodira.
25.12.1993. Od eksplozivne naprave u potpunosti uni¹teno ju¾no krilo eparhije gornjokarlovaèke.
28.12.1993. Na kontrolnoj toèki Turanj odr¾ani pregovori, izmeðu ostalog konstatirano da se bo¾ièno primirje u potpunosti po¹tuje.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: 30 Mar 2008 01:02 
OffLine
Velicanstvo Foruma
Velicanstvo Foruma
Korisnikov avatar

Pridružio se: 31 Jan 2008 02:00
Postovi: 16431
Lokacija: Croatia
Toliko za sada

_________________
Kad ti zivot donese limune, uzmi tekilu i sol i nazovi me
Slika Make my day!


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: 30 Mar 2008 13:57 
OffLine
Hronicar foruma
Hronicar foruma
Korisnikov avatar

Pridružio se: 29 Feb 2000 02:00
Postovi: 731
No, rat u Hrvatskoj tek zapoèinje. Istoga dana kada je potpisana Brijunska deklaracija, jugoslavenska vojska poèinje zaposjedati Baranju, a ¾estoke se borbe vode u Tenji kod Osijeka. Mladi ljudi dobrovoljno polaze u obranu. Rat se rasplamsava u istoènoj i zapadnoj Slavoniji, na Baniji i Kordunu, u Dalmaciji oko Kijeva, Sinja, ©ibenika, Zadra i Maslenice, te u Lici. Èetnici ubijaju i kolju hrvatske civile, pljaèkaju i raketiraju javne objekte. Ubijanja i progoni Hrvata nastavljaju se i nakon sporazuma o obustavi vatre, te memoranduma o promatraèkim misijama koje dolaze u Hrvatsku. Vukovar trpi zdru¾ene napade jugovojske i èetnika od 24. kolovoza.

Do tada je u neobjavljenom ratu protiv Hrvatske ubijeno 2200 Hrvata, 140000 prognano, razorena su sela, granatirani gradovi, uni¹tavani hrvatski kulturni spomenici, crkve i bolnice, staraèki domovi i vrtiæi. Razaraju se i televizijski oda¹iljaèi, ubijaju snimatelji i novinari Hrvatske radiotelevizije. Prva ¾rtva bio je Gordan Lederer.

Hrvatski dr¾avni vrh odluèuje da se blokiraju neprijateljske vojarne i zraène luke. U pet dana osvojeno je 36 vojarni i skladi¹ta, 230 tenkova i oko 400 topnièkih oru¾ja. 25. rujna Vijeæe sigurnosti donosi rezoluciju o opæem embargu na uvoz svih vrsta oru¾ja i vojne opreme u SFRJ. To znaèi da Hrvatska ne mo¾e legalno nabaviti oru¾je pa ga mora oteti od neprijatelja ili kupovati nelegalno,¹to i èini uz pomoæ hrvatskih iseljenika. Tisuæe dobrovoljaca polaze na sve boji¹nice. ©ibenski branitelji u ¾estokom sukobu zaustavljaju prodor jugoslavenske vojske u grad.

Vode se bitke za Karlovac, Vukovar i Vinkovce. Èetnici zauzimaju Petrinju, a jugovojska Drni¹, zatim poma¾e crnogorskim postrojbama da zauzmu Konavle. Poèetkom listopada vode se borbe za Dubrovnik, Sisak i Zadar, te u jugoistoènoj Hercegovini.

Dva dana nakon Predsjednikova poziva na obranu Hrvatske jugoslavenski zrakoplovi raketiraju Banske dvore. Dogodilo se to 7. listopada. 8. listopada Hrvatski sabor prekida sve veze s Jugoslavijom i progla¹ava nezavisnu dr¾avu. Neprijatelj pojaèava napade na opkoljeni Dubrovnik. Napada se Slunj, Nova Gradi¹ka, Po¾ega i Pakrac, granatira se Split. Hrvatska dobiva bitku u Braèkom kanalu i tjera brodove jugoslavenske mornarice ju¾no od Pelje¹ca. 18. studenoga pada Vukovar, grad koji je mjesecima odolijevao srbijanskoj vojnojsili i uni¹tavao njezine elitne postrojbe. 2000 branitelja i graðana Vukovara je poubijano, 800 je nestalih, a 42000 prognanih. Iz vukovarske bolnice izvuèeni su ranjenici i ubijeni na Ovèari, blizu Vukovara. ®rtvama pokolja postaju Hrvati u Nadinu, te posebno u ©kabrnji pokraj Zadra, gdje je okrutno poubijano vi¹e od 80 Hrvata.

Granatira se Zadar, sru¹en je Maslenièki most, jedina preostala veza ju¾ne sa sjevernom Hrvatskom. Hrvatska vojska ima uspjeha na Papuku i Psunju, oslobaða se Lipik. Meðunarodna zajednica, pod pritiskom javnosti u svojim zemljama, razmi¹lja o upuæivanju snaga UN-a u krizna podruèja. U tom je trenutku u slobodnim dijelovima Hrvatske veæ oko 500000 prognanika. Gotovo 15000 èetvornih kilometara (26,5 posto kopnene povr¹ine) Hrvatske je u rukama agresora. Svijet postaje sve skloniji ideji da Hrvatska bude meðunarodno priznata. Posebnu ulogu u tom razdoblju ima papa Ivan Pavao II., koji priznaje voljenu Hrvatsku, kako je naziva, a 13. sijeènja 1992. godine Vatikan æe slu¾beno priznati modernu hrvatsku dr¾avu. Do sredine sijeènja to su uèinile Slovenija, Litva, Letonija, Estonija, Ukrajina, Island, Njemaèka, San Marino i Austrija. 15. sijeènja Hrvatsku su priznale sve èlanice Europske zajednice, a 22. svibnja Hrvatska je primljena u UN. U Hrvatsku na godinu dana dolaze plave kacige. One su rasporeðene u sve dijelove hrvatskoga teritorija zaposjednutog jugovojskom i srpskim odmetnicima, tzv. UNPA zone. UNPROFOR nije uèinio ni¹ta od onoga ¹to mu je bila zadaæa. Hrvati su i dalje proganjani, pljaèkane su hrvatske kuæe, ru¹eni mostovi, postavljeno je bezbroj nagaznih mina. Hrvatskim prognanicima pridru¾ile su se mnogobrojne izbjeglice iz BiH, gdje je rat planuo u travnju 1992. godine.

Nekoliko dana nakon ¹to je Hrvatska postala èlanicom UN-a, jugoslavenska armija napu¹ta zadnja upori¹ta - Lastovo i Vis. Hrvatska vojska, pod zapovjedni¹tvom generala Janka Bobetka, oslobaða dubrovaèko primorje i Konavle. Oslobaðaju se Miljevci, prostor izmeðu rijeke Krke i Drni¹a, a u akciji Otkos 10 oslobaða se 300 èetvornih kilometara u Slavoniji. Pritisak na Zadar umanjen je zauzimanjem brda Kri¾ iznad Bibinja. Plave kacige mirno gledaju kako srpski topovi razaraju Osijek, Gospiæ, Sisak, Karlovac, Zadar i ©ibenik. Izbjeglièka kriza je na vrhuncu, pa u jednom trenutku Hrvatka zbrinjava milijun prognanika i izbjeglica. Dio njih æe otiæi u treæe zemlje.

1993. godina donosi oslobaðanje zadarskog zaleða od Zemunika do Maslenice, ukljuèujuæi i zadarsku zraènu luku. Zbog osloboðenja vlastitih teritorija Hrvatskoj se prijeti sankcijama. U ljeto 1993. Beograd ukljuèuje sva okupirana podruèja u svoj novèarski, po¹tanski i radiotelevizijski sustav. U zaposjednutim krajevima Hrvatske rabi se srpski jezik i æirilièno pismo. Vijeæe sigurnosti UN-a nameæe Srbiji najstro¾e sankcije, potpunu meðunarodnu izolaciju. Istodobno, u listopadu Vijeæe sigurnosti prvi put izrièito potvrðuje da su UNPA zone integralni dio Republike Hrvatske, ali ne nudi mehanizme integracije. Stoga Hrvatska vojska oslobaða podruèje jugoistoèno od Gospiæa, tzv. medaèki d¾ep.

Sporazumom o stvaranju bo¹njaèko-hrvatske federacije, u o¾ujku 1994. godine, izmeðu Hrvata i Muslimana prekinut je kratkotrajni rat u BiH. Federacija bi trebala usko suraðivati s Republikom Hrvatskom. Istodobno se vode razgovori izmeðu Hrvatske i Srbije o moguæoj normalizaciji odnosa. Te godine Hrvatsku posjeæuje papa Ivan Pavao II. koji se hrvatskom narodu obraæa na hrvatskom jeziku. Njegove rijeèi znaèe ohrabrenje i nadu. Meðunarodna zajednica, pak, predla¾e gospodarske sporazume s odmetnutim Srbima, otvaranje autoceste, ¾eljeznièkih veza i naftovoda, a tek potom politièki sporazum. Nezadovoljstvo potezima meðunarodne zajednice pojaèava i plan veleposlanika zemalja Kontaktne skupine prema kojemu bi Srbi u Hrvatskoj dobili dr¾avu u dr¾avi, tzv. plan Z4. Hrvatska otkazuje gostoprimstvo plavim kacigama, na ¹to Vijeæe sigurnosti preimenuje mirotvorne postrojbe u Hrvatskoj u UNCRO (United Nations Confidence Restoratin Operation inb Croatia). One imaju zadaæu nadzirati prekid vatre i hrvatske dr¾avne granice prema BiH, Srbiji i Crnoj Gori.
Kraj rata

Hrvatska je u meðuvremenu ojaèala svoju vojsku. U akciji nazvanoj Bljesak 1. i 2. svibnja 1995. godine Hrvatska voska i redarstvenici oslobaðaju zapadnu Slavoniju. Veæina lokalnih Srba bje¾i u djelove BiH koji su pod srpskim nadzorom, odakle se za osvetu tuku hrvatski gradovi. U Splitu se sastaju najvi¹i predstavnici Republike Hrvatske i Federacije BiH, te donose Deklaraciju o zajednièkoj obrani od srpske agresije. Sjeverno od Dinare zapoèinju zajednièke akcije HVO-a i HV-a, nazvane Ljeto 95. Zauzimaju se Bosansko Grahovo i Glamoè. Knin je odsjeèen od zaleða. Srbi odgovaraju granatiranjem Karlovca, Siska i Gospiæa. Na pregovorima u ®enevi odbijaju prihvatiti mirnu reintegraciju. 4. kolovoza poèinje kljuèna hrvatska vojno-redarstvena akcija Oluja. U samo 48 sati oslobaðaju se okupirana podruèja sjeverne Dalmacije, ju¾ne i istoène Like, te Korduna i Banije. 30000 srpskih vojnika i 80000 srpskih civila bje¾i iz Hrvatske, premda ih hrvatska vlast od poèetka akcije pozivaju da ostanu.

Akcijom Oluja zavr¹en je Domovinski rat u kojemu je poginulo 11000 Hrvata, 37000 ih je ranjeno, a 3000 je nestalih. U BiH je do tada poginulo 10000 Hrvata, a ranjeno ih je vi¹e od 12000. Hrvatsko Podunavlje, tih 4,6 posto neosloboðenoga teritorija, neæe biti vraæeno vojnom silom, nego mirnom reintegracijom. Misija UNTAES-a zavr¹ila je 15. sijeènja 1998. godine. Hrvatsko Podunavlje je razvojaèeno, uspostavljena je hrvatsko-srpska prijelazna policija, uvedena je kuna i hrvatsko zakonodavstvo. Hrvatska kreæe u obnovu - izravna materijalna ¹teta koju je imala u ratu iznosi pribli¾no 30 milijardi dolara.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: 30 Mar 2008 14:10 
OffLine
Hronicar foruma
Hronicar foruma
Korisnikov avatar

Pridružio se: 29 Feb 2000 02:00
Postovi: 731
http://www.youtube.com/watch?v=xcVYzAWV ... re=related


Heroji se nikad ne zaboravljaju


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: 31 Mar 2008 08:37 
OffLine
Los Korisnik/ Banovan Korisnik
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12 Mar 2008 02:00
Postovi: 1228
Lokacija: Italy
HVO PRODAVAO ORGANE ®RTAVA!

Marko Grabovac, ¹ef Komisije za tra¾enje nestalih u Brodu, tvrdi da su Hrvati 1992. kasapili zarobljene Srbe, bo¹njaèke i romske ¾ene i decu da bi prodavali njihove organe, a ¾rtve potom bacali u masovnu grobnicu u Sijekovcu

Pripadnici regularne Vojske Hrvatske i Hrvatskog veæa odbrane koji su kontrolisali podruèje Bosanskog Broda od maja do oktobra 1992. godine prodavali su organe srpskih logora¹a sa teritorije ove op¹tine, tvrdi predsednik Udru¾enja porodica zarobljenih i nestalih lica u Brodu Marko Grabovac!

Grabovac: Nestala tri autobusa puna dece

Marko Grabovac tvrdi da su u maju 1992. godine na podruèje Broda stigla èetiri autobusa sa izbeglicama iz istoène Bosne. Putnici iz jednog od njih zavr¹ili su u masovnoj grobnici u Sijekovcu, dva su oti¹la prema mestu Duboèac, a jedan je pre¹ao hrvatsku granicu. Prema Grabovèevim reèima, putnicima iz tri autobusa izgubio se svaki trag.

- Tu je bilo ukupno 218 putnika, a radilo se o ljudima svih nacionalnosti, prete¾no o deci! Pali su pravo u ruke hrvatskim vojnicima! Pla¹im se samo da bi i ovaj stravièan zloèin mogao da bude pripisan Srbima, iako nijedan pripadnik JNA ili Vojske RS nije bio na ovom podruèju kada se sve ovo de¹avalo - ka¾e Grabovac.

Kao dokaz za svoje tvrdnje Grabovac navodi svedoèenje jednog hrvatskog oficira koji mu je preneo sve monstruozne detalje o trgovini organima. Taj oficir je priznao da su u ovaj neljudski posao, osim hrvatskih jedinica, bili ume¹ani i pripadnici nekih meðunarodnih misija, a Grabovèevo udru¾enje poseduje i druge dokaze da se taj monstruozni, a neistra¾eni zloèin zaista desio.

- Imamo pouzdane podatke da su organi ¾rtava odvo¾eni preko hrvatske granice takozvanim „belim helikopterima" sa fudbalskog stadiona u Brodu! U ovaj gnusni posao bila su ukljuèena dva hirurga iz Slavonskog Broda, jedan mu¹karac i jedna ¾ena! Prema na¹im saznanjima, organi srpskih logora¹a prodavani su i za 20.000 maraka! - otkriva Grabovac.

On istièe da mu se hrvatski oficir, kojem je Grabovac obeæao da neæe otkriti njegov identitet, sam javio Udru¾enju i isprièao ove ¹okantne detalje. Marko Grabovac ka¾e da je gotovo sigurno da su Hrvati trgovali organima logora¹a, ali i zatoèene dece, koja æe kasnije zavr¹iti u masovnoj grobnici u Sijekovcu. Iz te grobnice je juna 2004. godine izvaðeno 59 tela. Ova tela, iako su na teritoriji Srpske, pod velom tajne iskopali su èlanovi federalne Komisije za tra¾enje nestalih.

- Mi smo tragali za osam sijekovaèkih ¾rtava. Meðutim, nakon ¹to smo ih prona¹li, u neposrednoj blizini je pronaðena jo¹ jedna masovna grobnica, iz koje je iskopano 51 telo! Prema saznanjima do kojih smo do¹li, reè je o putnicima iz jednog od èetiri autobusa koje su hrvatske snage u maju 1992. godine presrele i na najmonstruozniji naèin pobile! Ni na jednoj ekshumiranoj ¾rtvi nije pronaðen ni komad odeæe, ¹to upuæuje na to da je nad tim ljudima prethodno vr¹ena neljudska „obrada". Imamo jo¹ nekih indicija koje upuæuju na to da su ¾ivi ljudi podvrgavani priruènim operacijama u kojima su im vaðeni vitalni organi, kojima su monstrumi trgovali - ka¾e Grabovac.



Ni Mengele im nije ravan... Pripadnici HVO-a

Grabovac smatra da su ¾rtvama koje su baèene u tu grobnicu likvidacijom samo prekraæene muke. Jer, pretpostavlja se da su ¾rtvama prethodno bili izvaðeni svi vitalni organi. Sada je to nemoguæe utvrditi, jer je federalna Komisija za tra¾enje nestalih ekspresno izmestila posmrtne ostatke.

- Nisu nam dozvolili da priðemo, ni nama iz Udru¾enja, ni medijima! Pokupili su kosti i odvezli ih u Visoko, tvrdeæi da je reè o ¾rtvama iz Drugog svetskog rata! Meðutim, analiza kostiju koja je uraðena u Londonu pokazala je da su to ¾rtve iz ovog rata. Sada kada imamo saznanja o kakvim radnjama je ovde reè, razumljivo je za¹to se sve skrivalo! - zakljuèuje Grabovac.

On istièe da su iskopavanja iz masovne grobnice u Sijekovcu izvr¹ena 2004. godine iznenada, bez ikakve najave, i da su tela ¾rtava sklonjena „navrat-nanos". Prema njegovim reèima, ceo postupak predvodila je kantonalna tu¾iteljka iz Zenice Enisa Adroviæ.

- O monstruoznosti ovog zloèina govori i to da je meðu 59 tela ekshumiranih iz ove masovne grobnice bilo i 23 dece! Uspeli smo da doðemo do saznanja da se radilo o deci bez roditelja iz razlièitih prihvatnih domova sa podruèja Zvornika, Srebrenice i ®epe, a meðu ¾rtvama bilo je i Bo¹njaka, Roma, Srba i Hrvata! Ubice nisu birale ni nacionalnost ni godine, jer radilo se o veoma unosnom poslu! Na trgovini organima je neko, gotovo je sigurno, zaradio veliki novac, ne¹to kao Ha¹im Taèi na Kosovu! - zakljuèuje Grabovac.

®. MARKOVIÆ

http://www.pressonline.co.yu/vest.jsp?id=33372

_________________
Slika


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: 31 Mar 2008 11:31 
OffLine
Specijalni status V.I.P
Specijalni status V.I.P
Korisnikov avatar

Pridružio se: 02 Apr 2006 02:00
Postovi: 6511
Lokacija: sLOVEnija
Na toj istoj stranici je zanimljivo i OVO proèitati . :wave:

_________________
Ti si kao najudaljenija zvijezda do koje je najteže doći, ali baš zbog toga je najudaljenija zvijezda najljepša i najsjajnija!

Slika

Slika


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: 31 Mar 2008 17:34 
OffLine
Los Korisnik/ Banovan Korisnik
Korisnikov avatar

Pridružio se: 12 Mar 2008 02:00
Postovi: 1228
Lokacija: Italy
mrki62 je napisao:
Na toj istoj stranici je zanimljivo i OVO proèitati . :wave:


Neznam kakve veze ima ovo sa temom :wave:

_________________
Slika


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: 31 Mar 2008 22:27 
OffLine
Specijalni status V.I.P
Specijalni status V.I.P
Korisnikov avatar

Pridružio se: 02 Apr 2006 02:00
Postovi: 6511
Lokacija: sLOVEnija
BARABA-IT je napisao:
mrki62 je napisao:
Na toj istoj stranici je zanimljivo i OVO proèitati . :wave:


Neznam kakve veze ima ovo sa temom :wave:
Postavio si o stradalnicima, pa rekoh da vidi¹ kako vlast u Banjaluci tretiraju njih .

_________________
Ti si kao najudaljenija zvijezda do koje je najteže doći, ali baš zbog toga je najudaljenija zvijezda najljepša i najsjajnija!

Slika

Slika


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: a skim
PostPoslato: 05 Avg 2008 21:28 
OffLine
Svakodnevni prolaznik
Svakodnevni prolaznik
Korisnikov avatar

Pridružio se: 10 Avg 2005 02:00
Postovi: 633
igra Zeljo sljedece kolo???


Vrh
 Profil  
 
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Započni novu temu Odgovori na temu  [ 25 Posta ]  Idi na stranicu 1, 2  Sledeća

Sva vremena su u UTC + 1 sat [ DST ]


Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 1 gost


Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Ne možete slati prikačene fajlove u ovom forumu

Pronađi:
Idi na:  
cron
Pokreće ga phpBB® Forum Software © phpBB Group