Nihad Aličković: Poruka kongresmenu Turneru i predsjedniku Izetbegoviću
Poštovani kongresmenu Michael Turneru, ko ste vi da se uopće oglašavate o pitanju Sutorine?
Piše: Nihad Aličković
Otkad je Bosna i Hercegovina ostvarila svoju nezavisnost, američki utjecaj na političku scenu bio je veliki, te tim povodom ne čudi ni reakcija Michaela Turnera koji svojim pismom upućenim BiH, konkretno Predsjedništvu i predsjedniku Bakiru Izetbegoviću, naređuje šta treba uraditi.
Smatramo da je ovaj potez američkog kongresmena bezvrijedan i da ne treba biti shvaćen kao vid prijetnje, a posebno ne kao instrukcija koju BiH mora sekundarno izvršiti.
Dosta je bilo naređivanja diplomatiji BiH i utjecaja na nju, posebno onda kada BiH brani svoje stavove i svoj suverenitet.
Zašto to ne uradite onda kada je to zaista potrebno?
Tim povodom, nećemo za ozbiljno uzeti upućeno pismo Bakiru Izetbegoviću, već od njega očekujemo konkretan odgovor kakav je uputio i Crnoj Gori nedavno nakon poziva predsjednika Crne Gore.
Gospodine predsjedniče,
Vi kao predsjednik, trebate znati sve detalje vezane za Sutorinu, te se nadamo da su Vam isti preneseni s Javne rasprave gdje se konkretno i argumentirano moglo čuti koliko je BiH dugo vlasnik Sutorine i zašto je ona još uvijek vlasnik. BiH ne smije biti više predmet dirigiranja za bilo koga.
Ovo naručeno pismo Crne Gore putem američkog kongresmena dokaz je da sve balkanske zemlje grade sebi lobije za ono što im treba, te ovim povodom pozivamo predsjednika Izetbegovića da pozove Turnera i objasni mu da Sarajevo nije Dayton i da BiH nije Amerika, te da Turner treba da se bavi unutrašnjim problemima svoje zemlje.
Također, u javnost objavljujemo ovih dana dokumente sa stotinama nepravilnosti u uspostavljanju Ugovora između BiH i Crne Gore, što ne može i ne smije biti prihvaćeno kao konačna odluka jer bi se zaključio Ugovor, prije svega s velikim brojem proceduralnih grešaka i jer bi se tim ugovorom legalizirala uzurpacija nad Sutorinom duga 70 godina. To znači da bi BiH ovim ugovorom pokazala svoju neozbiljnost, prije svega kao institucija i nagradila Crnu Goru za otimanje i prisvajanje tuđeg teritorija.
Od Vas očekujemo da gospodina Turnera upitate da li bi se on, koji je bio gradonačelnik Daytona kada je potpisan taj privremeni Sporazum, povukao pred argumentacijom o dijelu teritorija njegove zemlje?! Da li bi on prepustio ijedan milimetar Amerike bilo kome?
Ne damo Sutorinu na poklon nikome. Ona je u vlasništvu BiH i Crna Gora to jako dobro zna. Crna Gora još nijednom nije pokušala ponuditi odgovor otkuda Sutorina i Kruševice u njenom posjedu. Ovo pismo smatramo naručenim, te se od Vas očekuje da kao predsjednik države zastupate državni interes i zauzmete stav u očuvanju teritorijalnog integriteta.
Prijedlog odluke o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja Ugovora o državnoj granici između BiH i Crne Gore uvršeten je na dnevni red sjednice Predsjedništva BiH.
Naime, mjesto Sutorina, na izlazu na otvoreno more u Crnoj Gori, prema tvrdnjama historičara, sve do 1948. godine bilo je suvereni dio BiH, i to stotinama godina unazad.
No, kako tvrde, tadašnjim neformalnim dogovorom partijskih drugova Đure Pucara Starog (BiH) i Blaže Jovanovića (Crna Gora) Sutorina je zamijenjena regijom Lovišta na Sutjesci.
Također, karta iz 1946. godine, koju je priredio Alen Mahović svjedoči da je Sutorina i nakon okončanja Drugog svjetskog rata bila u sastavu BiH.
“Godina izdavanja: 1946. Izdavač; Državno izdavačko preduzeće Bosne i Hercegovine, Sarajevo Štampa: Litografija “Rožankovski” Zagreb, piše na karti tada Narodne republike Bosne i Hercegovine.
Da je Sutorina i tada bila u sastavu BiH možete se uvjeriti uvećanim pregledom karte.
- 4 Mar, 2015
- 961 pregleda
- Bez komentara