Večeras nebeski vatromet Perzeida
Kad gledamo Perzeide, tek onda vidimo što sve naša Zemlja na putu oko Sunca sretne.
Meteorski potok Perzeida prizor je koji će kulminirati večeras, u noći sa 12. na 13. augusta. Hrvatski astronom i voditelj zvjezdarnice u Višnjanu Korado Korlević za promatranje ovog fenomena preporučuje vreću za spavanje i odlazak u prirodu, daleko od svjetlosnog zagađenja, javlja Anadolija.
Korlević je pojasnio fenomen Perzeida činjenicom da Zemlja ulazi u oblak jako brzih čestica sličnih pahuljicama. Ono što se sa Zemlje vidi kao bljesak na nebu dolazi zbog velike brzine tih čestica koje uspiju užariti desetine kilometara dužine atmosfere. To je ustvari trag plazme, a atmosfera nas štiti od tih tijela.
"Ne možemo reći da je za nas to opasno, to je samo spektakl. Opasno je za astronaute. Svake godine na svom putu oko Sunca Zemlja naiđe na oblak čestica i ono što imamo je vatromet na nebu. Problem je u tome što ga, kako prolazi vrijeme, možemo sve manje gledati zato što ima sve više ulične rasvjete", kaže Korlević za AA.
Za gledanje Perzeide treba odabrati tamno mjesto, preporučuje Korlević, a to naprosto nisu gradovi. Kaže kako treba otići van grada u neki park prirode, mjesto bez ulične rasvjete, uzeti sat-dva vremena, vreću za spavanje, "zavući se i biti mali pod zvijezdama, gledati u nebo i razmišljati ustvari koliko je Svemir velik i koliko ima čuda u njemu".
Kad gledamo Perzeide, tek onda vidimo što sve naša Zemlja na putu oko Sunca sretne, kaže Korado.
Kako su nastale
Kometi i zvijezde repatice u svojoj vrtnji oko Sunca, kada se približe Suncu, ono ih toliko osvijetli da na njima kreću erupcije i eksplozije. Od tih erupcija, osim plina koji izlazi vani, izlazi i u Svemir biva izbačeno jako puno čestica koje su po veličini kao pahuljice. Ne sadrže toliko vode i leda, ali brzina sudara sa gustom Zemljinom atmosferom je 60 km u sekundi, zato su efekti tako veliki, kaže Korlević.
"Ta čestica, bez obzira što je meka kao pahuljica, u svom kretanju beskonačno je tvrda zbog te brzine. Ta energija je ono što mi vidimo. Mi godinama unaprijed znamo kretanje kometa ili zvijezda repatica te znamo kada ćemo na Zemlji imati vatromet", pojašnjava ovaj hrvatski astronom.
Perzeidi kreću već sredinom jula i može se svako malo vidjeti nebeska krijesnica tog tipa koja prividno dolazi iz zviježđa Perzeja. Kako prolaze dani, Zemlja ulazi u sve gušći oblak tako da je vrhunac događanja noć 12. na 13. augusta. Ono što slijedi je još nekoliko dana aktivnosti koja potom vrlo brzo pada, kaže Korlević. Tako da Perzeidi imaju dugu rampu ulaska i nakon maksimuma relativno brzo nestaju.
Nebeske krijesnice, proletuše, meteori… .
"Što se imena tiče, mi znamo pojavu kao meteori, nebeske krijesnice, ali ono što se u zadnje vrijeme koristi kao Suze svetog Lovre ustvari ne postoji u jezicima na Balkanu", kaže Korlević.
U Srbiji su bile zvijezde padalice, u Hrvatskoj meteori, nebeske padalice, proletuše, nebeske krijesnice, a Suze sv. Lovre je izmišljotina interneta, kaže, stara oko 15 godina.
Kako bi se Perzeidi uočili, treba gledati cijelo nebo. U zadnje vrijeme se koriste videokamere za snimanje neba. Više nema astronoma koji leže u vreći za spavanje, gledaju nebo i zapisuju, kaže Korado, nego se snima nebo i kompjuteri obrađuju slike.
Perzidi nisu jedini potočić, ima više od 6.000 poznatih potoka, on je poznat jer je jedan od dva najjača. Perzeidi su u 8., a Geminidi u 12. mjesecu. Korlević kaže kako su naziv dobili "jer kada gledamo nebo, čini nam se da sve te čestice dolaze iz jedne točke koja je u ovom slučaju u zviježđu Perzeja, a zimi su Geminidi u zviježđu Blizanaca".
- 12 Avg, 2015
- 881 pregleda
- Bez komentara