Stav vjera po pitanju-mješoviti brakovi

[Abu_haqq]

MJE©OVITI BRAKOVI – NAÈELNA ZABRANA PO ISLAMSKOM PRAVU

Esselamu alejkum,
Postavljam ovu temu sa nijjetom da svi mi pro¹irimo svoje znanje kako o braku, tako i o nekim propisima braka i da nas Allah uputi na pravi put i da za ¾ivotnog saputnika izaberemo samo muslimana i muslimanku, jer kad se okrenem oko sebe i vidim, da i nakon krvavog rata i genocida koji je poèinjen u Bosni i Hercegovini, dobar broj na¹e braæe i sestara uzimaju za braènog druga insana iz druge vjere (kr¹æanina i ostalo, a ¹to je jo¹ gore, ta na¹a braæa i sestre uzimaju tuðe obièaje, pa i vjeru, a svoje pod noge bacaju, a samim tim i svaki kulturni, vjerski, duhovni i nacionalni identitet), a ¹to im predstavlja jako normalan korak u ¾ivotu. Takoðe, djeca koja se rode iz ovakvih brakova, apsolutno su nesnaðena, u svakoj sferi duhovnog ¾ivota. A o imenima, mislim da nije ni potrebno govoriti puno.
Da nas Allah Uzvi¹eni uputi i uèrsti na¹a srca u islamu! Amin.


(Poglavlje iz knjige: ®IVJETI U ISLAMU, mr. Muahrem Omerdiæ, Izdavaè: “R&R”, Sarajevo, 1995. god.)


Pravo je svakog èovjeka da se odluèi s kime æe sklopiti brak i koliko æe u tom braku ¾ivjeti. Meðutim, vjeèito pravo je tumaèa Vjere da stoje na njezinom braniku i da ¹tite njezine interese i ukazuju na sve opasnosti koje je ugro¾avaju, i spolja i iznutra. Zbog toga je islamsko pravo propisalo jasne norme za izbor braènog druga i uvjetovalo naèin sklapanja braka. Dati kriterijumi se moraju strogo po¹tovati. Ne ¹titi se samo osjeæaj i pravo pojedinaca veæ i interes Zajednice.



Braèni drugovi se ukljuèuju u Zajednicu, djeluju u njoj, roðenu djecu odgajaju u sklopu te Zajednice i, naravno, njoj nije svejedno kakvi æe njezini èlanovi biti i koliki æe joj doprinos davati. Zajednici muslimana je odveæ stalo da braèni drugovi u tom svom zajedni¹tvu naðu puni duhovni sklad, savr¹enstvo odnosa i punu ljepotu ¾ivljenja. Pripadnost istoj vjeri braènih drugova je osnovni preduvjet svega toga i zato je, u naèelu, u islamu zauzet negativan stav prema mje¹ovitim brakovima bez izuzetaka i, iskljuèivo, negativan stav ulaska muslimanke u takav brak.


Stavovi drugih vjerskih zajednica o mje¹ovitim brakovima


1. Katolièka crkva


Katolièka crkva se zapravo brine o tome da od katolièke strane "otkloni pogibelj otpada od prave vjere i da osigura kr¹tenje i katolièki odgoj djece koja æe se roditi iz takvog braka, a po moguænosti i da utjeèe na pokr¹tenje ili obraæanje na pravu vjeru inovjernog braènog druga". (Velimir Bla¾eviæ, Mje¹ovite ¾enidbe u pravu katolièke crkve, Zagreb, 1975,5)


Spomenuta Crkva je èitavim sistemom normi osigurala svoje utjecaje na mje¹oviti brak u kome je jedan od braènih drugova katolièke vjere. Mjesni ordinarij, ukoliko po svojoj razboritosti zakljuèi moguænost utjecaja u mje¹ovitom braku katolièkog èlana mo¾e, na insistiranje, dopustiti takav brak nakon ¹to bude dobivena apostolska dispenza i uz uvjet da se ne spominje vjera nekatolièke stranke. Ukoliko postoji duhovno prestrojavanje za katolièkog braènog druga i za djecu iz tog braka, takva ¾enidba se kategorièki zabranjuje.


Prije dobivanja crkvenog dopu¹tenja za mje¹oviti brak trebaju dati jamstvo "oba braèna druga da æe sva djeca biti kr¹tena i odgojena katolièki." To jamstvo mora biti pismene naravi. (Can. 1061) Takoðer katolièki braèni drug ima obavezu razborito se brinuti za obraæenje nekatolièkog braènog druga. (Can. 1962)


Ordinarij i drugi pastiri du¹a od strane Katolièke crkve se zadu¾uju (Can. 1064):


- da odvraæaju katolike od mje¹ovitih ¾enidbi,


- ako ih ne mogu sprijeèiti, svim nastojanjima neka se pobrinu kako ne bi bile sklapane protiv zakona Bo¾ijih i crkvenih,


- kad su sklopljene mje¹ovite ¾enidbe, bilo na vlastitom ili na tuðem teritoriju, bri¾ljivo neka bdiju da braèni drugovi vjerno ispunjavaju data obeæanja...


U stroge zadatke katolièkom èlanu u mje¹ovitom braku Crkva odreðuje: "Katolièki braèni drug treba nastojati da primjerom ¾ivota i molitvom utjeèe na svog sudruga da katolièku vjeru pravo cijeni, da je prihvati." (Novo kanonsko pravo mje¹ovitih ¾enidbi)


Nakon ¹to se brak sklopi sveæenici imaju zadatak da dr¾e na oku te braène drugove i da ih podsjeæaju na njihove du¾nosti i preuzete obaveze, te da ih vjerno ispunjavaju. (Nacrt dekreta o sakramentu ¾enidbe, t. 6) Jedan od osnovnih zadataka katolièkog partnera u braku jeste: "U svim mje¹ovitim ¾enidbama, za dobivanje oprosta od smetnje te¹ko obavezna u savjesti, katolièka stranka (partner) treba dati iskreno obeæanje da æe koliko god mogne, brinuti se za kr¹tenje i katolièki odgoj sve djece". (Nacrt votuma/mi¹ljenja o sakramentu ¾enidbe, t. 5a)


2. Srpska pravoslavna crkva



Prema Braènim pravilima SPC (Beograd, 1973), lièna smetnja braènog druga za sklapanje braka je razlika vjere (èl. 12, stav 9). Stoga se takav brak smatra ni¹tavnim. Naknadno ta smetnja prestaje ako ne-pravoslavni èlan primi hri¹æanstvo. (dl. 49, stav 2)


Davanju crkvene suglasnosti pravoslavnom èlanu za mje¹oviti brak postavljaju se sljedeæi uslovi:


- pismena izjava ne-pravoslavnog èlana da neæe praviti smetnje pravoslavnom èlanu u pogledu pravoslavne vjere, obreda i obièaja, da æe krstiti i odgajati djecu iz tog braka po hri¹æanskom obredu,


- pravoslavni èlan pred parohom se mora sveèano obavezati "da æe stalno lepim naèinom nastojati da svog braènog druga privoli pravoslavnoj veri", i


- brak pravoslavnog lica sa licem druge veroispovesti mora se sklopiti u pravoslavnom hramu, od pravoslavnog sve¹tenika i po pravoslavnom obredu. (èl. 115)


Biti u takvom braku je do kraja pogibeljeno. To potvrðuje beskompromisnost ove odredbe: "Deca iz me¹ovitog braka, ma brak bio sklopljen i od verskih predstavnika druge veroispovesti, moraju se krstiti u pravoslavnoj veri, ako je jedan od roditelja pravoslavne vere". (è1. 121)


Stavovi na¹e uleme



Zbog toga je bio razumljiv strah reisu-l-uleme rahm. Fehima ef. Spahe koji je navodeæi sluèaj pokr¹tavanja malodobnog sina Osmana Alibegoviæa iz Seone kod Konjica u Bosanskom Brodu od strane njegove supruge Milke, neposredno nakon smrti njezinog mu¾a zauzeo stav da treba potpuno zabraniti muslimanima sklapanje mje¹ovitih brakova.



Naveo je sljedeæe razloge:


- mi¹ljenje brojnih islamskih pravnika da je mje¹oviti brak zabranjen;


- takvi brakovi donose hrðave posljedice po zajednicu muslimana "pa bi bilo neophodno potrehno da se s nadle¾nog mjesta naredi obligatno primjenjivanje toga pravnog mi¹ljenja, po kojem su mje¹oviti brakovi po ©erijatu zabranjeni";


- djeca iz takvih brakova su trajno otuðena po Islamsku zajednicu;


- ovakvi brakovi "rodbini i vjerskim organima (su) zadali stotinu muka";


- "Sprijeèavanje mje¹ovitih brakova je i u interesu interkonfesionalnog mira. Jer, èim nastane sukob u mje¹ovitom braku, svaka strana odmah trèi svojoj vjerskoj vlasti ili sudu da tra¾i za¹titu, i eto odmah spora meðu pojedinim vjerskim zajednicama";


- "®enidbom muslimana sa nemuslimankama, ostaju na¹e djevojke neudate, koje usljed toga mogu da poðu najgorim putem, a to opet u na¹oj zajednici stvara jo¹ jedno novo zlo."


Reisu-l-ulema Spaho zakljuèuje: "Pravi i radikalni lijek je samo u tom da se mje¹oviti brakovi apsolutno, po svaku cijenu, izbjegavaju." (Fehim Spaho, "Mje¹oviti brakovi", Glasnik IVZ, 6/1938, 1, 1-10)


Na¹a ranija ulema je stajala na stanovi¹tu da je mje¹oviti brak naèelno zabranjen. Kao izvorni dokumenat spomenuæemo sljedeæi zakljuèak u Treæoj sjednici ©ireg savjeta reisu-l-uleme od 21. decembra 1938. godine, br. 2111, taèka 1:


"©iri savjet zakljuèuje da su mje¹oviti brakovi izmeðu muslimana i nemuslimanke naèelno zabranjeni... Brakovi izmeðu muslimanke i nemuslimana su sasvim zabranjeni i ne mogu se ni nakakav naèin ozakoniti. Muslimanima koji bi sklopili brak u crkvi ili izvan crkve po vjerskim obredima druge konfesije, ne mo¾e se takav brak po ©erijatu legalizovati i takvi muslimani se ne smatraju vi¹e pripadnicima Islamske vjerske zajednice. Kad nadle¾ni d¾ematski imam utvrdi ovakav sluèaj, gdje je jedan musliman sklopio nikjah (brak) s nemuslimankom u crkvi ili izvan crkve po vjerskim obredima druge konfesije donijeæe odluku da se bri¹e iz matiènih knjiga..."


Na spomenutoj sjednici èlan ©ireg savjeta hfz. Ibrahim ef. Riðanoviæ je insistirao na sljedeæem dijelu zakljuèaka: “U krajevima gdje ¾ive u veæini muslimani primjenjivaæe se akval fukahe (stav islamskih pravnika), koji stoje na stanovi¹tu, da musliman ne mo¾e uzeti kitabiljku (kr¹æanku ili ®idovku) a u krajevima gdje su nemuslimani u veæini ima se primjenjivati akval fukahe, koji su na stanovi¹tu, da musliman mo¾e uzeti kitabijku (kr¹æanku ili ®idovku)"


©iri savjet reisu-l-uleme je dan kasnije (22.12.1938). raspravljao o mje¹ovitim brakovim i donio zakljuèak: "©iri savjet preporuèuje ulema - med¾lisima i vakufsko - mearifskim saborima, da se ubuduæe u slu¾bu Islamske vjerske zajednice ne primaju oni muslimani koji ¾ive u mje¹ovitim brakovima i da se nastoje rije¹iti onih slu¾benika koji ¾ive u takvom braku." (Br. 2131/38. od 22. decembra 1938)


Vrhovni ¹erijatski sud u Sarajevu u svom dopisu upuæenom Vrhovnom starje¹instvu Islamske vjerske zajednice br. 295/38, od 22. avgusta 1938. godine izmeðu ostalog predla¾e na rje¹avanje: "Na koncu se primjeæuje da su skoro svi mje¹oviti brakovi sklopljeni u dana¹njem fesadi zemanu, urodili hrðavim i zlim posljedicama po na¹u Islamsku vjersku zajednicu, pa radi toga ovaj Vrhovni ¹erijatski sud dr¾i da je neophodno potrebno, da se u pogledu toga donese rje¹enje i naredi obligatno primjenjivanje pravnog mi¹ljenja neke starije uleme, prema kojoj uopæe nije dozvoljeno muslimanu da se ¾eni sa nemuslimankom,"


Dana¹nje ehli-kitabijke su mu¹rikinje


Iz nekoliko kur'anskih ajeta (El-bekare, 221; El-Maide, 5; El-Mumtehine, 10) direktno ili indirektno se da razumjeti da se muslimanka mo¾e udati samo za muslimana. Njezina udaja za nemuslimana je nezakonit èin, kao i raðanje djece u njemu. Ovog stava su svi islamski pravnici.


Zabrana vjenèavanja nemuslimanki (ehli kitabijki) za muslimane je utemeljena na kur'anskom ajetu (El-Bekare, 221) gdje se one tretiraju kao el-mu¹rikat (politeiskinje) s obzirom da kr¹æanke vjeruju u trojstvo a ®idovke u Uzeira kao sina Allahovog, d¾.¹. (Et-Tevba, 30)


Da je ovo tako, postoje nepobitni stavovi koje nema potreba ovdje navoditi. Takav zakljuèak je izveo i ashab 'Abdullah ibn Omer koga su pitali za vjenèanje jednog muslimana sa kr¹æankom pa je on izrekao kategoriènu zabranu. Potom je rekao:


“Allah, d¾.¹., je zabranio idolopoklonke (el-mu¹rikat) mu'minima. Ja ne poznajem te¾eg idolopoklonstva (¹irka) od onoga kad se ka¾e: - Allah, d¾.¹., mi je Isus! - a Isa, a.s., je, meðutim, uistinu samo rob meðu Allahovim, d¾.¹., robovima." (Buharija)


Na kraju ovog na¹eg priloga raspravi o mje¹ovitim brakovima mogli bismo zakljuèiti da je, po nekim ajetima i hadisima, dozvoljenost mje¹ovitih brakova izmeðu muslimana i nemuslimanke u ©erijatu imala stepen ruhsata (olak¹ice) koja je prestala prestankom nu¾de. Allahov Poslanik je, kako prenosi Ibn 'Abbas, r.a., zabranio vjenèavanje drugim ¾enama osim iz reda muslimanki, muhad¾irki i drugih.


Kada je ashab Mugire ibn ©u'be zaprosio Hindu binti Nu'man pa ga ona odbila, hz. Omer se rasrdio i zatra¾io rastavu svih brakova sa kitabijkama smatrajuæi ih nedopu¹tenim muslimanima za braènu zajednicu.

[Dzevad1979]

ima i nasih ljudi koji nezele njih ja sam se rodio u dubrovniku gdje i zivim nikad mi nebi palo na um da uzmem drugu za zenu a niti bi to je moj stav da bar ima vise takvih stavova

[Abu_haqq]

ima i nasih ljudi koji nezele njih ja sam se rodio u dubrovniku gdje i zivim nikad mi nebi palo na um da uzmem drugu za zenu a niti bi to je moj stav da bar ima vise takvih stavova

Elhamdulillah, da ti Allah podari hajrli hanumu.

[Abu_haqq]

Ovdje treba napomenuti da se sve vjere oko toga slazu tj. vjernik moze zeniti samo vjernicu!
Vjere kao judeizam se nemogu prihvatiti iz vana vec covjek mora biti roden u takvoj familiji. Danas ima jako malo pravih zidova, vecina su zionisti koji nemaju veze sa izvornim judeizmom.

Razmislio sam malo o ovoj temi i mogu reci da za mnoge ovdje a Allah zna naj bolje ovo pitanje i netreba da prestavlja prepreku, jer vecina ljudi kako sam mogao zabiljeziti nepraktikuje svoju vjeru onako kako to nadleze.
Znaci da osobe koje spadaju u tu kategoriju su odpadnici tih vjera i tretiraju se u njihovim vjeriskim zajednicama kao nevjernici. Stim se moze reci da brak izmedu gore navedenih suparnika nije mjesani brak. To znaci da nevjernik moze uzeti za suprugu nevjernicu i to je jedino dozvoljeno.

[Meriam]

Bila bih jako zadovoljna kada bi mi neko odgovorio na pitanje, bas sto se tice mjesanih brakova. Jel zeni muslimanki dozovoljeno da se uda za covjeka koji je musliman, sto znaci da se drzi Serijata, iako mu je majka iz mjesanog braka kojoj je otac musliman a majka pravoslavne vjere. Otac tog covjeka je musliman, i tako je njegova majka kako se udala za njega prigrlila Islam kao jedinu pravu vjeru.
Unaprijed hvala!

[thug]

Ma jednostavno je:

Islam dozvoljava brak izmedju Muslimana i zene druge vjeroispovijesti ukoliko ce njihova djeca uzeti ocevu vjeru, ime i prezime... No strogo zabranjuje brak izmedju muslimanke i covjeka druge vjeroispovijesti zbog slicnih razloga... Jer zena ostaje pod vjerom muzevom i njihova djeca uzimaju njegovu vjeru... Za druge veze sad i neznam... Problem je sto kod nas to narod drugacije gleda... Njima nije bitno kako ce se kojem Bogu molit i klanjat vec nacionalizam koci stvar

[Tourniquet]

Bila bih jako zadovoljna kada bi mi neko odgovorio na pitanje, bas sto se tice mjesanih brakova. Jel zeni muslimanki dozovoljeno da se uda za covjeka koji je musliman, sto znaci da se drzi Serijata, iako mu je majka iz mjesanog braka kojoj je otac musliman a majka pravoslavne vjere. Otac tog covjeka je musliman, i tako je njegova majka kako se udala za njega prigrlila Islam kao jedinu pravu vjeru.
Unaprijed hvala!

NAravno da jeste.. jer ona se ne udaje ni za njegovog oca ni za njegovu majku... znaci udaje se za njega.. a ak je on musliman i praktikuje vjeru islam naravno da je dozvoljeno i preporuceno je...
znaci tu nema nikakve prepreke sto je on iz mjesanog braka.. bitno je ono sto on jeste i da zajedno zivite islamskim nacinom zivota i da djecu odgajate u sustini islama...

selam

[Abu_haqq]

Ma jednostavno je:

Islam dozvoljava brak izmedju Muslimana i zene druge vjeroispovijesti ukoliko ce njihova djeca uzeti ocevu vjeru, ime i prezime... No strogo zabranjuje brak izmedju muslimanke i covjeka druge vjeroispovijesti zbog slicnih razloga... Jer zena ostaje pod vjerom muzevom i njihova djeca uzimaju njegovu vjeru... Za druge veze sad i neznam... Problem je sto kod nas to narod drugacije gleda... Njima nije bitno kako ce se kojem Bogu molit i klanjat vec nacionalizam koci stvar

To vise nije tacno. Nekad su postojali ehli kitabije (zidovi, i kriscani) danas takvih nema, danas oni koji se prozivaju ehli kitabije sva ulema naziva musricima (znaci da su nedozvoljeni za brak) jer se ne pridrizavaju Indzila i Tore.
p.s. takode je uslov da zene kriscanka i zidovkinje budu cedne znaci netaknute i ciste dabi bio takav brak dozvoljen. Ali u svakom slucaju u nasem vremenu je to zabranjeno.

[ADMIN_BOL-CHAT.DE]

Bila bih jako zadovoljna kada bi mi neko odgovorio na pitanje, bas sto se tice mjesanih brakova. Jel zeni muslimanki dozovoljeno da se uda za covjeka koji je musliman, sto znaci da se drzi Serijata, iako mu je majka iz mjesanog braka kojoj je otac musliman a majka pravoslavne vjere. Otac tog covjeka je musliman, i tako je njegova majka kako se udala za njega prigrlila Islam kao jedinu pravu vjeru.
Unaprijed hvala!

Ne budite smijesni
Ko ce to da vam zabrani

[Abu_haqq]

Citaj izmedu redova znas ti dobro sta ona misli :baa:

[ADMIN_BOL-CHAT.DE]

Procitao sam ja
Serijat nema pravo nekom ko se rodio pod takvim okolnostima da kroji sudbinu
Cak ni bilo sta drugo od toga

[Abu_haqq]

Procitao sam ja
Serijat nema pravo nekom ko se rodio pod takvim okolnostima da kroji sudbinu
Cak ni bilo sta drugo od toga

cuj nema pravo pa ko treba dati pravo Allahu ??

[ADMIN_BOL-CHAT.DE]

Sve je to covjek stvorio (mislim na zakone)
Mozda neki takav poput vas...
Sami kazete bilo pa sad zabranjeno
Od koga to molim te Allah sigurno nije
Da nije onaj rahmetli Jusuf Barèiæ