Stranica: 1/16.

Re: Jeste li za to da vjerski propisi budu dio Ustava?

Postano: 08 Jun 2009 11:44
Postao/la sabinax
Ne nisam, vjera i politika po meni trebaju biti dvije sasvim odvojene stvari i vjeru treba upraznjavati prema srcu...a zakon su odredbe kojih se treba pridrzavati da bi drustvo i drzava funkcionirali kako treba
s tim da po meni zakon svakako treba poostriti, ne zato sto tako pise u vjerskim knjigama vec zato sto ovakav nacin kod nas nema svrhe ponekad mislim da se stvarno zlocin "isplati" i znam da mnogi to iskoristavaju

Re: Jeste li za to da vjerski propisi budu dio Ustava?

Postano: 08 Jun 2009 11:58
Postao/la andro
Ustavnopravni položaj građanina pojedinca u Bosni i Hercegovini uglavnom je sveden na to da pojedinac svoja prava i slobode ostvaruje kroz pripadnost kolektivitetima koji uživaju posebnu ustavnopravnu zaštitu. Pri tome poseban značaj ima nacionalna pripadnost pojedinca, budući da u samom Ustavu Bosne i Hercegovine konstitutivnost imaju kolektiviteti-nacije, a ne građani-pojedinci.
U bosanskohercegovačkom društvu uz etničke korpuse postoje, po obimu i sadržaju u značajnoj mjeri preklapajući korpusi, koji također imaju kolektivnu dimenziju u političkom smislu, a to su vjerske zajednice, koje pretenduju da u cijelosti obuhvate političku (i ustavnopravnu) kategoriju etničke zajednice i poistovjete se s njom. Pri tome vjerske zajednice nastoje da utječu na sve sfere života i rada svojih članova, a postoje i pokušaji da vjersko pravo postane priznato i praktično primjenjivo.

Ne dolaze takvi pokušaji samo i isključivo od vjerskih zajednica, već u tom pravcu djeluju i nadležni organi kada kod donošenja zakona pokušavaju pronaći neku vrsta kompromisa između vjerskog i građanskog prava. Tako je, na primjer, u procesu donošenja novog Zakona o porodičnim odnosima bio dat prijedlog da se u potpunosti pravno izjednači vjerski obred sklapanja braka sa civilnim, dok bi se u postupku razvoda primjenjivale odredbe građanskog zakona.

Ne tako davno bilo je i prijedloga u zakonodavnom tijelu da se preljub proglasi krivičnim djelom, koji doduše nije bio istaknut s posebnim pozivom na vjerske propise, ali je njegovo podnošenje svakako bilo motivisano vjerskim moralom. Ovakvo razmišljanje onih koji predlažu zakone nesumnjivo je plod ogromnog političkog uticaja vjerskih zajednica i stalnog koketiranja, pa čak i očite povezanosti političke elite s vjerskim zajednicama i njihovim liderima.
S obzirom da Ustav BiH ne sadrži izričitu odredbu o sekularizmu kao jednom od ustavnih principa, postavlja se pitanje kako je u ustavnopravnom poretku bosanskohercegovačkog društva regulisan odnos vjerskog i građanskog prava. Od ustavnopravnog okvira kojim se taj odnos reguliše zavisi i odgovor na pitanje: da li vjerska zajednica kao pravno lice, ili pojedinac kao pripadnik vjerske zajednice, mogu ostvariti sudsku zaštitu tih prava pred redovnim sudovima u BiH pozivajući se isključivo na odredbe vjerskog prava, ako je riječ o pravima koja potpadaju istovremeno i pod pravnu normu vjerskog prava i pravnu normu građanskog prava?

Također se postavlja pitanje da li ustavnopravni okvir koji daje autonomiju djelovanja vjerskim zajednicama dozvoljava da te zajednice u cilju zaštite svojih građanskih prava pred redovnim sudom postavljaju tužbene zahtjeve zasnovane isključivo na vlastitim, vjerskim pravnim normama?

Sloboda vjere općenito

Slobode zaštićene članom 9. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (Evropska konvencija) predstavljaju jednu od osnova demokratskog društva. Sloboda vjere je jedan od ključnih elemenata u stvaranju identiteta vjernika i njihovog koncepta života, ali isto tako predstavlja vrijednost i za ateiste, agnostike, skeptike i neopredijeljene, jer pluralizam, koji je neodvojiv od demokratskog društva, zavisi od stepena zaštite slobode misli, savjesti i uvjerenja, dakle i vjere (presuda Evropskog suda Kokkinakis). Evropski sud je također naglasio da pravo na slobodu vjeroispovijesti, kako je garantovano Evropskom konvencijom, isključuje bilo kakvo diskreciono pravo države da odlučuje da li su vjerska uvjerenja ili sredstva koja se koriste za izražavanje takvih uvjerenja legitimna (presuda Manoussakis).

Sloboda vjeroispovijesti ne uključuje samo pravo osobe da vjeruje ili ne vjeruje bez ikakve intervencije države, već uključuje i pravo na javno manifestovanje vjerskih uvjerenja, dakle, slobodu javnog izražavanja vjeroispovijesti koja je nerazdvojivo povezana sa vjerskim uvjerenjima, ali koja može biti predmetom ograničenja u propisanim slučajevima.
Evropski sud je, ocjenjujući ulogu religije u demokratskom društvu, definisao ulogu države kao «neutralnog i nepristrasnog organizatora upražnjavanja različitih religija, vjerovanja i uvjerenja» (presuda Refah partija). Pri tome je posebno naglašena bitnost ove funkcije države za javni red i međureligijsku harmoniju i toleranciju u demokratskom društvu. Također, Evropski sud je naglasio da je obaveza države na neutralnost i nepristrasnost nespojiva s bilo kakvim ovlaštenjem države da procjenjuje legitimnost vjerskih uvjerenja i da ta obaveza zahtijeva od države da omogući međusobnu toleranciju između suprotstavljenih grupa, ukazavši naročito da je «princip sekularizma u Turskoj jedan od osnovnih principa države koji je u skladu sa vladavinom prava i poštivanjem ljudskih prava i demokratije». Stoga je Evropski sud zaključio da stav koji ne poštuje taj princip neće biti obuhvaćen slobodom manifestovanja vjere i neće uživati zaštitu člana 9. Evropske konvencije, jer za cilj ima «rušenje zaštićenih ustavnih vrijednosti i principa».

Razmatrajući dalje odnos vjerskog prava i građanskog prava, Evropski sud je podsjetio da je sloboda vjeroispovijesti, uključujući slobodu njenog manifestovanja, primarno stvar individualne savjesti, naglasivši da je sfera individualne savjesti značajno drugačija od sfere «privatnog prava», odnosno građanskog prava, koja se tiče organizacije i funkcionisanja društva u cjelini. Član 9. Evropske konvencije garantuje svima u privatnom životu slobodu da, po vlastitom izboru, poštuju zahtjeve svoje religije. S druge strane, država može legitimno spriječiti, u okviru svojih ovlaštenja u oblasti privatnog odnosno građanskog prava, izražavanje religijskih uvjerenja na način koji je u suprotnosti sa javnim redom i demokratskim vrijednostima.

Sloboda manifestovanja vjeroispovijesti ili uvjerenja ne predstavlja ekskluzivno individualno pravo; ona sadrži i kolektivnu dimenziju. U tom smislu, Dom za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu je, podržavajući praksu organa konvencije, također potvrdio da vjerska zajednica može biti titular prava iz člana 9. Evropske konvencije (CH/96/29). Slijedeći evropsku praksu (presuda Scijentološka crkva), Dom za ljudska prava je zaključio da crkveno tijelo, ili udruženje sa religioznim i filozofskim ciljevima, može imati i vršiti prava sadržana u članu 9. Evropske konvencije i da u tom pogledu zapravo djeluje u ime svoga članstva.

++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++

Po meni je totalni apsurd da se vjera mjesa sa politikom i uopste da se vjera i njene vrijednosti stavljaju u nekakve ustave koje ruku na srce pisu ljudi koji i ne postuju zakone svetih knjiga. Vjeru ( ko vjeruje ) treba da nosi u dusi a ne da mu se zakonom i ustavom namece kao takva,iskreno ja sam protivnik i uvodjenja vjeronauke u skolama jer onaj ko zeli i ko osjeca vjeru on ce to ispoljiti u vjerskom objektu ili na svoj neki nacin ma gdje se nalazio.mislim da vjeru ne treba nekome nametati na bilo kakav prisilan nacin .Vjera treba da bude licni izbor svakog pojedinca a ne drustva .

Re: Jeste li za to da vjerski propisi budu dio Ustava?

Postano: 08 Jun 2009 12:51
Postao/la diisaaa
kakav on ustav moze da napise da se cure prodaju po italiji i njemu pare daju a on ce da pise zahvalnice ili pare na kamatu da dijele ljudi pa i njemu procenat da daju da bi im napisao zahvalnice naravno da sam protiv svake njegove odluke i protiv svih koji brane pedofile i daju im podrsku a i vjera ne ide s politikom mijesala se i 90-tih pa se desilo sto se desilo jel mu to nestalo para fali za vile ili hoce jos jedan rat jer nekom je rat brat

Re: Jeste li za to da vjerski propisi budu dio Ustava?

Postano: 08 Jun 2009 13:14
Postao/la maida_20
diisaaa je napisao/la:kakav on ustav moze da napise da se cure prodaju po italiji i njemu pare daju a on ce da pise zahvalnice ili pare na kamatu da dijele ljudi pa i njemu procenat da daju da bi im napisao zahvalnice naravno da sam protiv svake njegove odluke i protiv svih koji brane pedofile i daju im podrsku a i vjera ne ide s politikom mijesala se i 90-tih pa se desilo sto se desilo jel mu to nestalo para fali za vile ili hoce jos jedan rat jer nekom je rat brat
nema se više šta dodati...upravo tako...

Re: Jeste li za to da vjerski propisi budu dio Ustava?

Postano: 08 Jun 2009 13:15
Postao/la grga
A JOJ,kad se vjera upelja u politiku samo zlo može da ispadne,bit će da na ovim prostorima nitko ne pamti povijest,da ne duljim..Kratko i jasno,moj odgovor je NE,nikakooooo!

Re: Jeste li za to da vjerski propisi budu dio Ustava?

Postano: 08 Jun 2009 13:19
Postao/la Bebana_de
ne [icon_ballbounce.gif]

Re: Jeste li za to da vjerski propisi budu dio Ustava?

Postano: 08 Jun 2009 13:36
Postao/la nella26
Hmm reis !!!
Nisam za to jer vjera nema nikakve veze sa politikom to mi se čini kao nametanje vjere ljudima, a reis valjda ne zna na koji način više da krade pare pa mu ovakva glupost pala na pamet, sram ga bilo, njega stvarno treba javno popljuvati.

Re: Jeste li za to da vjerski propisi budu dio Ustava?

Postano: 08 Jun 2009 16:55
Postao/la mrki62
Sad samo treba iz Haga da se javi Karadžić sa riječima : eto , jesam vam rekao da hoće u BiH da naprave džamahiriju !

Re: Jeste li za to da vjerski propisi budu dio Ustava?

Postano: 08 Jun 2009 17:55
Postao/la igla
nisam,. . . . . . .,drzavu i vjeru treba odvojiti.

Re: Jeste li za to da vjerski propisi budu dio Ustava?

Postano: 08 Jun 2009 18:51
Postao/la mrki62
Vjerski propisi nemaju šta tražiti u današnjem vremenu .
Svi oni koji traže neko opravdanje u vjerskim propisima su izgubljeni u vremenu .
Gdje je vjera jaka, tamo je ljudstvo siromašno .
Očiti primjer je Hrvatska , koja bi mogla biti u današnje vrijeme bogata al ne može , jer 10 % bruto dohodka izdvaja za Vatikan ,............ Hrvatska do Vatikana svake godine ima obavezu 47,5 miliona eura (350 miliona kuna),.
E sad, kakve obaveze do vjerskih zajednica ima BiH,..... pitanje je sad ?
Šta se radi na jačanju bruto dohodka po stanovništvu ?

Re: Jeste li za to da vjerski propisi budu dio Ustava?

Postano: 08 Jun 2009 19:23
Postao/la mrki62
vidovita_dzemila je napisao/la:ako ima neki dobrovoljac da nam napiše vjerske propise i kakva je kazna za njihovo kršenje da znamo o čemu pričamo
Bilo kakvi propisi da su u igri ; yebat ih , sit sam vjerskih fanatika,.............. pravi vjernik ne urliče ni o kakvom javnom ispoljavanju vjere a najmanje o ustavu .
Mic je spomenuo :
(Bischof)Kardinal anglikanske crkve odavno trazio da se Sherijat uvede u Engleskoj.
Pa bem ga ja, ta ista crkva se je odvojila od Vatikana, jer nije htjela tuđa pravila igre ( Vatikanska ) u Engleskoj .
A taj Bischof može da traži , pitanje je , hoćel uspjeti u tome ,.............. nisu Englezi naivne ovčice , pa da ih može jedan pastir savladati !