Re: mostar
Postano: 29 Okt 2009 20:05
Istorija Veleža
Na inicijativu grupe graÄ‘ana, mahom radnika i Ä‘aka UÄÂiteljske Å¡kole, u Mostaru je 26. juna 1922. godine osnovan fudbalski klub Velež, i to sa predznakom RÃ…Â K (radniÄÂki Å¡port klub). Ime je, nakon nekoliko prijedloga (Radnici, Napredak, Sloga, Jedinstvo,...) dobio po obližnjoj planini.
Prvi predsjednik Veleža bio je AnÄ‘elko Vlaho, a nakon Å¡to su tadaÅ¡nje vlasti, nakon dva mjeseca provjeravanja „podobnosti“ ÄÂlanova uprave, odobrile rad kluba, krenulo se sa odigravanjem prvih utakmica, a rivali su bile mahalske ekipe. Nakon sticanja iskustva, ukrstila su se koplja i sa mjesnim rivalima (JSK- Jugoslovenski sportski klub; HÃ…Â K Zrinjski i SK Vardar), i većinom su te utakmice zavrÅ¡avale visokim porazima.
U dvadesetim i tridesetim godinama proÅ¡log vijeka kalio se tim, koji je igrao po regionalnim ligama, i većinom sa protivnicima iz regije. S iskustvom su doÅ¡le i prve pobjede, a Velež je bio rado viÄ‘en gost, pogotovo kada su radniÄÂki klubovi u pitanju.
Upravo zbog toga, tadaÅ¡njoj vlasti je smetao rad kluba, pa su igraÄÂi i simpatizeri bili pod stalnom torturom policije, a vrhunac je stigao 1940 godine, kada je zabranjen rad kluba.
Naime, 1.septembra 1940. u Mostaru su prijateljsku utakmicu odigrali Velež i podgoriÄÂka Crna Gora, a poslije utakmice, fudbaleri oba tima, zajedno sa svim prisutnim na utakmici, krenuli su ulicama Mostara demonstrirajući protiv tadaÅ¡njeg režima. Tada je policija na demonstracije odgovorila oružjem, pala je i prva krv, a dva dana kasnije službeno je zabranjen rad FK Velež.
I pored toga, u ilegali je djelovao FK Velež, a 22. decembra 1940. odigrana je i posljednja utakmica pred rat, i to protiv također zabranjenog Splita, u ovom gradu na jadranskoj obali.
Nakon toga uslijedio je Drugi svjetski rat, a gotovo svi ÄÂlanovi i simpatizeri crvenog kluba od prvog dana su se ukljuÄÂili u borbu protiv okupatora i njegovih domaćih pomagaÄÂa, a kraj rata nije doÄÂekalo njih 77, koji su položili život za slobodu domovine.
Ipak, to nije pokolebalo 'roÄ‘ene', koji odmah po zavrÅ¡etku rata, obnavljaju rad kluba i kreću sa takmiÄÂenjem. Naravno, krenulo se iz RepubliÄÂke lige, a već 1952. po prvi put Velež je ÄÂlan Prve savezne lige Jugoslavije, a nakon Å¡to se u sezoni 1955/56 osiguralo po drugi put mjesto u eliti, do raspadanja Jugoslavije naÅ¡ klub bio je ÄÂlan druÅ¡tva najboljih.
Mnogo je odliÄÂnih generacija proÅ¡lo kroz crveni dres u nepunih 38 godina, a najuspjeÅ¡nije sezone bile su 1972/73, 1973/74 i 1987/88, kada su roÄ‘eni bili nadomak titule (viceÅ¡ampioni), a tri puta je osvajao treće mjesto u Å¡ampionatu. U Kupu MarÅ¡ala Tita postignuti su i najveći uspjesi, a Velež je najdraži pehar dizao dva puta – 1981. i 1986. godine. (ŽeljezniÄÂar 3-2, i Dinamo Zagreb 3-1)
U ovom periodu Velež je i Å¡est puta uÄÂestvovao u UEFA-inim kupovima. Prvi nastup bio je u sezoni 1972/73 , ali okonÄÂan već u prvom kolu porazom od rumunskom Tatrana.
Već iduće sezone, sjajna generacija 'roÄ‘enih' se dokazala i u Evropi, kada su dohvatili ÄÂetvrtfinale Kupa UEFA. Do ispadanja od holandskog Twentea, pred crvenom ekipom su pali Spartak Moskva, Rapid BeÄ i Derby County.
U trećem sudjelovanju u UEFA kupu (1986/87), nakon Å¡to su izbacili Å¡vicarski Sion, roÄ‘eni su poklekli pred Borussiom Dortmund, a posljednji nastup, u sezoni 89/90 okonÄÂan je u osmini finala, kada su nakon preskoÄÂnih Apoela i Belenensesa, bolji bili predstavnici Ã…Â kotske, Hearts iz Edinburgha.
U Kupu pobjednika kupova Velež je nastupio dva puta, ali oba puta se sapleo već na drugoj prepreci.
Još za vrijeme ratnih dejstava, 1994. godine, entuzijasti u napola okupiranom Mostaru uspjeli su reorganizovati rad kluba, koji je za vrijeme rata protjeran iz svojih prostorija i sa stadiona. Odigravane su prijateljske utakmice, a 1995. krenulo se sa odigravanjem Prve lige Bosne i Hercegovine. Nažalost, 2002. godine Velež je napustio Premijer ligu. 2005/6.. Velez se vraca u drustvo najboljih..
Istorija Veleža
Na inicijativu grupe graÄ‘ana, mahom radnika i Ä‘aka UÄÂiteljske Å¡kole, u Mostaru je 26. juna 1922. godine osnovan fudbalski klub Velež, i to sa predznakom RÃ…Â K (radniÄÂki Å¡port klub). Ime je, nakon nekoliko prijedloga (Radnici, Napredak, Sloga, Jedinstvo,...) dobio po obližnjoj planini.
Prvi predsjednik Veleža bio je AnÄ‘elko Vlaho, a nakon Å¡to su tadaÅ¡nje vlasti, nakon dva mjeseca provjeravanja „podobnosti“ ÄÂlanova uprave, odobrile rad kluba, krenulo se sa odigravanjem prvih utakmica, a rivali su bile mahalske ekipe. Nakon sticanja iskustva, ukrstila su se koplja i sa mjesnim rivalima (JSK- Jugoslovenski sportski klub; HÃ…Â K Zrinjski i SK Vardar), i većinom su te utakmice zavrÅ¡avale visokim porazima.
U dvadesetim i tridesetim godinama proÅ¡log vijeka kalio se tim, koji je igrao po regionalnim ligama, i većinom sa protivnicima iz regije. S iskustvom su doÅ¡le i prve pobjede, a Velež je bio rado viÄ‘en gost, pogotovo kada su radniÄÂki klubovi u pitanju.
Upravo zbog toga, tadaÅ¡njoj vlasti je smetao rad kluba, pa su igraÄÂi i simpatizeri bili pod stalnom torturom policije, a vrhunac je stigao 1940 godine, kada je zabranjen rad kluba.
Naime, 1.septembra 1940. u Mostaru su prijateljsku utakmicu odigrali Velež i podgoriÄÂka Crna Gora, a poslije utakmice, fudbaleri oba tima, zajedno sa svim prisutnim na utakmici, krenuli su ulicama Mostara demonstrirajući protiv tadaÅ¡njeg režima. Tada je policija na demonstracije odgovorila oružjem, pala je i prva krv, a dva dana kasnije službeno je zabranjen rad FK Velež.
I pored toga, u ilegali je djelovao FK Velež, a 22. decembra 1940. odigrana je i posljednja utakmica pred rat, i to protiv također zabranjenog Splita, u ovom gradu na jadranskoj obali.
Nakon toga uslijedio je Drugi svjetski rat, a gotovo svi ÄÂlanovi i simpatizeri crvenog kluba od prvog dana su se ukljuÄÂili u borbu protiv okupatora i njegovih domaćih pomagaÄÂa, a kraj rata nije doÄÂekalo njih 77, koji su položili život za slobodu domovine.
Ipak, to nije pokolebalo 'roÄ‘ene', koji odmah po zavrÅ¡etku rata, obnavljaju rad kluba i kreću sa takmiÄÂenjem. Naravno, krenulo se iz RepubliÄÂke lige, a već 1952. po prvi put Velež je ÄÂlan Prve savezne lige Jugoslavije, a nakon Å¡to se u sezoni 1955/56 osiguralo po drugi put mjesto u eliti, do raspadanja Jugoslavije naÅ¡ klub bio je ÄÂlan druÅ¡tva najboljih.
Mnogo je odliÄÂnih generacija proÅ¡lo kroz crveni dres u nepunih 38 godina, a najuspjeÅ¡nije sezone bile su 1972/73, 1973/74 i 1987/88, kada su roÄ‘eni bili nadomak titule (viceÅ¡ampioni), a tri puta je osvajao treće mjesto u Å¡ampionatu. U Kupu MarÅ¡ala Tita postignuti su i najveći uspjesi, a Velež je najdraži pehar dizao dva puta – 1981. i 1986. godine. (ŽeljezniÄÂar 3-2, i Dinamo Zagreb 3-1)
U ovom periodu Velež je i Å¡est puta uÄÂestvovao u UEFA-inim kupovima. Prvi nastup bio je u sezoni 1972/73 , ali okonÄÂan već u prvom kolu porazom od rumunskom Tatrana.
Već iduće sezone, sjajna generacija 'roÄ‘enih' se dokazala i u Evropi, kada su dohvatili ÄÂetvrtfinale Kupa UEFA. Do ispadanja od holandskog Twentea, pred crvenom ekipom su pali Spartak Moskva, Rapid BeÄ i Derby County.
U trećem sudjelovanju u UEFA kupu (1986/87), nakon Å¡to su izbacili Å¡vicarski Sion, roÄ‘eni su poklekli pred Borussiom Dortmund, a posljednji nastup, u sezoni 89/90 okonÄÂan je u osmini finala, kada su nakon preskoÄÂnih Apoela i Belenensesa, bolji bili predstavnici Ã…Â kotske, Hearts iz Edinburgha.
U Kupu pobjednika kupova Velež je nastupio dva puta, ali oba puta se sapleo već na drugoj prepreci.
Još za vrijeme ratnih dejstava, 1994. godine, entuzijasti u napola okupiranom Mostaru uspjeli su reorganizovati rad kluba, koji je za vrijeme rata protjeran iz svojih prostorija i sa stadiona. Odigravane su prijateljske utakmice, a 1995. krenulo se sa odigravanjem Prve lige Bosne i Hercegovine. Nažalost, 2002. godine Velež je napustio Premijer ligu. 2005/6.. Velez se vraca u drustvo najboljih..