Dešavanja u BiH

[kajs]

Èetnici prijete klanjem povratnika

Nakon najnovijih prijetnji, povratnike u Fazlagiæa Kuli uhvatila je panika...


Faksimil pisma RÈP: Fa¹istièke poruke


Dvadesetak dana nakon ¹to je primio vi¹e telefonskih prijeteæih poruka, predsjednik Med¾lisa Islamske zajednice u Gacku, bo¹njaèki povratnik Lutvo Fazlagiæ iz Fazlagiæa Kule, ponovo se na¹ao na udaru Ravnogorskog èetnièkog pokreta (RÈP). Fazlagiæ je, naime, ovog puta primio i dva pisma u kojima se ne prijeti samo njemu i njegovoj porodici nego i svim bo¹njaèkim povratnicima u Fazlagiæa Kulu.

- Skupljamo jedinice za napad na Kulu. Srpski èetnièki pokret æe vas zgaziti balije, usta¹e. Fazlagiæu, usta¹o, preæer'o si. Zaklaæu te za tri dana, navi¹e 10 do 12 dana. Zato to pro¾ivi i nagledaj se Kule... Prvo æemo poklati sve Kuljane, a tebe zadnjeg da sve to fino vidi¹... - navodi se, izmeðu ostalog, u pismu koje je poslano iz Trebinja, a koje potpisuju èetnièke vojvode Ðorðe Lukiæ i Mile Blagojeviæ.

Fazlagiæ je nove prijetnje prijavio Policijskoj stanici Gacko i SIPA-i. Juèer je dao i slu¾benu izjavu o ovom dogaðaju.

- Nakon najnovijih prijetnji, povratnike u Fazlagiæa Kuli uhvatila je panika, zato ovo malo povratnika ¾ele da idu, da bje¾e ponovo u Mostar. Vrlo te¹ko podnosimo sve ovo. Ne znam ¹ta da radim, ja ¾ivim od stoke, imam troje djece. Kao takav nemam mjesta u Mostaru, ali, evo, izgleda, ni i ovdje u Gacku - kazao je Fazlagiæ za "Avaz".

Glavni imam za istoènu Hercegovinu Husein ef. Hod¾iæ juèer je uputio ponovni apel vlastima da osiguraju za¹titu povratnika u RS.

[Baraba-it]

Od danas na snazi novi vizni re¾im sa Rusijom

SARAJEVO, 1. MAJA /SRNA/ - Danas na snagu stupa Sporazum o uslovima putovanja graðana izmeðu BiH i Rusije, koji predviða moguænost putovanja bez viza za graðane èija putovanja su poslovne, profesionalne, nauèno-tehnièke, obrazovne, kulturne i sportske prirode, kao i zbog lijeèenja ili privatnih razloga u trajanju do 90 dana.

Na sajtu Ministarstva inostranih poslova Rusije se navodi da Sporazum koji je potpisan 24. septembra pro¹le godine u NJujorku, predviða da odreðene kategorije graðana BiH i Rusije mogu da putuju bez viza samo sa originalom poziva ili odgovarajuæim turistièkim dokumentom.

Uslov za putovanje bez viza je da zainteresovani putnici imaju originalni poziv, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom svake od dr¾ava, ili odgovarajuæi turistièki dokument za boravak do 30 dana.

Za vlasnike diplomatskih i slu¾benih paso¹a predviðen je bezvizni re¾im boravka do 90 dana, a za radnike diplomatskih predstavni¹tava, konzulata i predstavni¹tava meðunarodnih organizacija i èlanova njihovih porodica koji sa njima ¾ive na period trajanja cijelog roka njihove akreditacije.

Za ostale kategorije graðana, izmeðu ostalih i za one koji dolaze da se zaposle, vize su potrebne.

Ovaj sporazum zamijeniæe sporazum izmeðu biv¹eg SSSR i biv¹e SFRJ iz 1989. godine.

[ADMIN_BOL-CHAT.DE]

Oko stotinu graðana, meðu kojima su bili borci antifa¹istièkog rata 1941. - 1945. godine, predstavnici dru¹tava Josip Broz Tito, politièkih stranaka SDP i SDU, okupili su se danas pred Titovom bistom u biv¹oj kasarni "Mar¹al Tito" u Sarajevu kako bi taèno u 15.05 sati odali poèast biv¹em do¾ivotnom predsjedniku SFR Jugoslavije povodom 28. godi¹njice od njegove smrti.

[mrki62]

SDA i SBiH ???????
Aha, za njih je tito bio i ostao nepoznanica

[sabinax]

Vidite koliko su mediji zasluzni za pomutnju,...ja sama velim, u ratu je bilo nevjerojatnih situacija...ni osobe koje su tamo bile nisu tocno znale sta ih je zadesilo, ali onda je umjesaju neki izvjestivaci koji sve prikazu na svoj nacin...i rulja koja svemu vjeruje ce povjerovati...upravo tako i BARABA prezentira dogadanja na podrucju Republike Srpske
Mislim da je najvaznije...realno ukljuciti mozak, ako i tada mozemo biti dovoljno pametni da objektivo skontamo situaciju

[Baraba-it]

Problem BiH je ¹to nema unutra¹nje priznanje

SARAJEVO, 9.MAJ - Predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da je BiH prihvaæena Dejtonskim sporazumom i meðunarodno priznata, ali da je problem ¹to BiH nema unutra¹nje priznanje za takvu organizaciju.

"Ne mo¾e se stalno javno potezati pitanje postojanja RS" - rekao je Dodik sarajevskim medijima.

On je naglasio da bi volio da od politièara iz Sarajeva èuje "da prihvataju realnost i priznaju RS", èime bi dobio partnere sa kojima mo¾e raditi.

Dodik je naveo da za njega nije sporna BiH, ako je u njoj RS jasno etablirana i nièim osporena.

"Srbi u BiH hoæe da ¾ive u RS i sa saznanjem da ona nije sporna. Bo¹njaci moraju da shvate da je BiH okvir na koji su Srbi i Hrvati pristali i to bi trebalo da zadovolji njihove politièke aspiracije, dok Hrvati trebaju da dobiju neki oblik federalne jedinice kako bi bili zadovoljni svojim statusom u BiH" - rekao je Dodik.

Premijer RS istakao je da evropske integracije ne znaèe i dalju centralizaciju BiH i poruèio da neæe biti daljih prenosa nadle¾nosti.

Govoreæi o promjeni Izbornog zakona BiH, koja se odnosi na Srebrenicu, Dodik je rekao da se time namjerava omoguæiti glasanje na izborima graðanima te op¹tine koji su danas izvan tog mjesta.

Dodik je ponovio svoje stavove o BHRT-u navodeæi da je rijeè o televiziji koja "ne odra¾ava stavove Srba i Hrvata u BiH", te naglasio da je u BiH visok stepen slobode medija.

Govoreæi o ekonomskoj situaciji, Dodik je rekao da RS u svojim fondovima raspola¾e sa pet milijardi KM, te da se Vlada trudi da graðanima bude bolje svaki dan.

"RS je drugaèija nego ¹to je bila kada sam do¹ao na mjesto predsjednika Vlade. RS je po prvi put sa februarskom platom imala veæe liène dohotke nego u FBiH. RS napreduje i ima realan bud¾et koji nema deficita i koji se redovno izvr¹ava" - dodao je on.

[Baraba-it]

Episkop Grigorije: Ukljuèiti BiH u arbitra¾u na jadranskoj obali

BANJALUKA, 10. MAJA (SRNA) - NJegovo preosve¹tenstvo episkop zahumsko-hercegovaèki i primorski Grigorije pozvao je predstavnike vlasti BiH i Republike Srpske (RS) da upotrijebe svoja ovla¹tenja i zvanièno pokrenu pitanje ukljuèivanja BiH u arbitra¾u oko dijela jadranske obale koja joj je oduzeta.
U pismu koje je episkop Grigorije uputio srpskom èlanu Predsjedni¹tva BiH Neboj¹i Radmanoviæu i predsjedavajuæem Savjeta ministara BiH Nikoli ©piriæu navodi se da u procesu arbitra¾e uèestvuju Hrvatska i Crna Gora, dok je BiH nepravedno iskljuèena iz toga, prenosi "Glas Srpske".

"Ako je SFRJ rasformisana prema granicama nacrtanim u Jajcu 1943. godine, zar nije normalno zahtijevati da se razgranièenje izmeðu Hrvatske, Crne Gore i BiH sprovede prema tim granicama", navodi se u pismu episkopa Grigorija.

Episkop zahumsko-hercegovaèki i primorski dodaje da bi se time ispravila ne samo politièka nego i istorijska nepravda.

"Malo je poznato da avnojske granice, po kojima je SFRJ rasformirana, BiH izvode na Jadransko more upravo u dijelu oko kojeg se danas spore Hrvatska i Crna Gora, a iz kojeg je nepravedno iskljuèena BiH, odnosno onaj dio Hercegovine koji je u RS", navodi se u pismu.

Episkop Grigorije u pismu navodi da je saznao da u Briselu postoji pisani dokument dogovora izmeðu biv¹ih predsjednika Hrvatske Franje Tuðmana i Srbije Slobodana Milo¹eviæa o razmjeni teritorije na podruèju op¹tine Trebinje.

"Prema tom dokumentu treæina op¹tine Trebinje ustupljena je kao zaleðe Hrvatskoj, a zauzvrat je op¹tina Trebinje iza¹la na more. Tuðman i Milo¹eviæ su potpisnici Dejtona koji nije stavio van snage sporazume koji su nastali prije njega, poput Va¹ingtonskog kojim je nastala Federacija BiH", navodi episkop Grigorije i dodaje da je oèigledno da se nijedan od pomenuta dva dokumenta danas ne po¹tuju.

Na zasjedanju AVNOJ-a dogovoreno je da je kao kriterijum za granice BiH bude stanje odreðeno na Berlinskom kongresu 1878. godine prema kojem bi Neum i Sutorine pripali BiH.

[paparaci]

Briselu jo¹ nepoznat taèan datum

Niko u Briselu sa sigurno¹æu ne mo¾e reæi da li æe Bosna i Hercegovine 26. maja potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridru¾ivanju. Ovo je juèer za Osloboðenja kazala ambasadorica Bosne i Hercegovine pri Europskoj uniji (EU) Jadranka Negodiæ. Ipak, Negodiæeva je dodala kako se "svi trude da se to dogodi".

"Struène slu¾be EU su pod pritiskom da ¹to prije zavr¹e posao. Svi radimo na tome", kazala je bh. ambasadorica Negodiæ, podsjeæajuæi da je 26. maj, za kada je u Briselu zakazan iduæi sastanak Vijeæa ministara EU, idealna prilika da BiH potpi¹e ovaj sporazum.

Europski zvaniènici na nedavnom su luksembur¹kom sastanku potvrdili da je svih 27 zemalja-èlanica EU spremno potpisati ugovor sa BiH, no oni nisu mogli utvrditi taèan datum, jer dokument nije preveden na 22 jezika Unije. Zvanièno Sarajevo odgovorilo je razoèarenjem, ne toliko zbog toga ¹to SSP nije potpisan niti je odreðen taèan datum, nego zbog èinjenice da je isti dan EU potpisala slièan sporazum sa Srbijom, iako ta zemlja nije ispunila sve uvjete, posebice onaj o potpunoj saradnji sa Tribunalom u Hagu.

Ambasadorica Bosne i Hercegovine u Briselu Jadranka Negodiæ nije ¾eljela komentirati srbijansko-europski ugovor, kazav¹i tek da je “svima jasno za¹to je EU donijela takvu odluku“.

“Mi imamo svoj put i bitno je da smo ispunili sve uvjete“, dodala je Negodiæ, kazav¹i da BiH ima u Briselu prijatelje koji se trude ubrzati potpisivanje SSP-a.

Spekulacije o julu

Ministarstvo vanjskih poslova BiH veæ je dalo nalog ambasadorima da u zemljama-èlanicama EU lobira za ¹to br¾e potpisivanje Sporazuma, a Negodiæ istièe da na¹a zemlja za sada ima najveæu podr¹ku u Sloveniji i njenom ministru vanjskih poslova Dimitriju Rupelu. Ova zemlja, inaèe, trenutno predsjedava Evropskom unijom.

“Bitno je da za potpisivanje SSP-a ne postoje politièke prepreke, a to je jasno reèeno u saopæenju Vijeæa ministara EU sa nedavnog sastanka“, ponovila je Negodiæeva.

Ona je podsjetila da je prva iduæa sjednica Vijeæa EU zakazana za 26. maj, a potom slijedi nova - 16. juna. Komentirajuæi spekulacije o potpisivanju SSP-a u julu, Negodiæ je kazala: “O tome se u Briselu nikada nije govorilo.”

Briselska administracija trenutno prevodi oko 1.300 stranica Sporazuma i njegovih aneksa na jezike zemalja-èlanica. Posljednje anekse, koji se odnose na carinske tarife i kodove BiH je predala poèetkom aprila.

“Bila su sporna dva aneksa, u kojima je trebalo sa europskim uskladiti carinske tarife i kodove za tisuæe proizvoda“, kazala je Negodiæ, dodajuæi da je tu bilo dosta posla i trebalo vi¹e vremena.

©piriæ po funkciji

Direktor Direkcije za europske integracije (DEI) Osman Topèagiæ kazao je da je europskim institucijama tekst ugovora preveden na bh. jezike dostavljen 4. aprila, a privremeni sporazum - 10. aprila. Briselski prevod raðen je uporedo.

“Koliko znam sada sve trebaju provjeriti pravnici, da bi bilo usklaðeno na svakom jeziku“, kazao je Topèagiæ.

SSP bi u ime BiH trebao potpisati, sukladno ovla¹tenju Predsjedni¹tva BiH, premijer dr¾avne Vlade Nikola ©piriæ, koji je i parafirao taj sporazum.

[Baraba-it]

Meðunarodna zajednica zabrinuta za politièku situaciju u BiH

SARAJEVO, 12. MAJA /SRNA/ - Zamjenik visokog predstavnika Rafi Gregorijan upozorava da u meðunarodnoj zajednici, uprkos nekim znacima napretka, postoji izrazita zabrinutost za politièku situaciju u BiH, koja bi mogla da bude pogor¹ana u periodu uoèi op¹tinskih izbora.
On smatra da bi najte¾i problemi u BiH u narednom periodu mogle biti ustavne promjene u vezi sa statusom Brèkog i dr¾avne imovine u BiH.

Gregorijan navodi da meðunarodna zajednica oèekuje da u okviru Komisije za dr¾avnu imovinu, na osnovu dogovora iz oktobra, bude naðeno rje¹enje koje æe biti prihvatljivo i za meðunarodnu zajednicu.

"Nadali smo se da æe dogovor biti postignut do kraja juna, ali se bojim da æe taj rok biti probijen. Jedini naèin da se to ne desi jeste da se svi vrate osnovama iz oktobarskog sporazuma. Za nas je taj akt prihvatljiv" - rekao je Gregorijan za dana¹nji "Dnevni avaz".

On je osudio pozive potpredsjednika Republike Srpske /RS/ Adila Osmanoviæa i naèelnika op¹tine Srebrenica Abdurahmana Malkiæa na secesiju Srebrenice iz RS, naglasiv¹i da su te aktivnosti ¹tetne.