Re: Dešavanja u BiH
Postano: 04 Dec 2010 00:28
Pusić: "Hrvati u BiH nisu Hrvati iz Hrvatske... Srbi iz BiH nisu Srbi iz Srbije... Bošnjaci su Bosanci!"
Bosna i Hercegovina je posebna kultura koja se godinama izgraÄ‘ivala prožimanjem razliÄÂitih uticaja. Ona nije, kako se to ÄÂesto govori, multikulturalno druÅ¡tvo.
Ovo je samo jedna od teza koja dominira knjigom "BiH - budućnost nedovrÅ¡enog rata" koju su napisala dvojica od najznaÄÂajnijih modernih bh. autora - Ivan Lovrenović i Miljenko Jergović. Bosna i Hercegovina nikada nije bila i ne treba biti multikulturno druÅ¡tvo, navodi Ivan Lovrenović u svom djelu, prenosi "Radio Slobodna Evropa".
Profesorica iz Zagreba Vesna Pusić detaljno je analizirala ovu tezu:
"Hrvati u BiH nisu Hrvati iz Hrvatske. To je jedna druga kultura. Srbi iz BiH nisu Srbi iz Srbije, to je jedna druga kultura. I BoÅ¡njaci nisu dio islamskog identiteta kako ga vidimo danas u suvremenom svijetu, nego naprosto jedna druga kultura. To su Bosanci. I ta kultura nije mjeÅ¡avina razliÄÂitih kultura, nego i u svojem naÄÂinu postojanja i u svojim sadržajima je svoja, autohtona, posebna kultura".
"Dva su rjeÅ¡enja za unutraÅ¡nje ureÄ‘enje BiH - jedno od njih krajnje je opasno. Tertorijalno ureÄ‘enje , naime, prema miÅ¡ljenju struÄÂnjaka, znaÄÂilo bi potvrÄ‘ivanje Karadžićevog koncepta BiH. Ostaje institucionalizacija zemlje kao jedini mogući spas koji bi ukinuo model dominacije", kaže profesor iz Sarajeva Enver Kazaz. Moguću reformu zemlje dodatno usporavaju izopaÄÂeni modeli etniÄÂkih identiteta, podsjeća on:
"Da bismo postigli stvarne politike mira, Lovrenović se zalaže za pluralizam. I unutar toga je moguće proizvesti etnoidentitete mira i etnoidentitete suradnje. Ali preduslov je zaista da promijenimo model miÅ¡ljenja o BiH, da se odreknemo neke metafiziÄÂke ili Ur BiH i da zaista uÄ‘emo u BiH kao dijalektiÄÂki proces, koji je, naravno, dugotrajan, koji je bolan, koji je osvješćujući, ali svaka država i svako druÅ¡tvo je proces, svaki ÄÂovjek je proces, zaÅ¡to ne bismo i BiH tako tretirali".
"Supranacionalni ili nadnacionalni identitet nije nužno protivnacionalni, i to je ono Å¡to se kroz moderniju historiju BiH razumijevalo. Dakle, imati nadnacionalni identitet, koji može biti državljanski, koji može biti politiÄÂki, ne potire i suprotstavlja se nužno vaÅ¡em primarnom identitetu. MeÄ‘utim, problem ovdje jeste Å¡to nama politiÄÂki sistem ne dozvoljava nadnacionalne identitete koji neće biti u isto vrijeme suprotstavljeni etniÄÂkim identitetima, i u tom smislu ja mislim da je ova paradigma dejtonske institucionalizacije etniÄÂnosti pogreÅ¡na", ocjenjuje profesor na Fakultetu politiÄÂkih nauka u Sarajevu Dino Abazović.
Pitanje nacionalnog i kulturnog identiteta se ne može riješiti nikakvim dogovorom ili dokumentom. Ova pitanja rješavaju se praksom, kaže direktor Nezavisnog biroa za humanitarna pitanja profesor Žarko Papić.
"Ono Å¡to ja mislim da je stvarno važnije ili najvažnije, to je rjeÅ¡avanje socijalnih i ekonomskih pitanja u BiH. Ja sam metaforiÄÂki govorio o tzv. barÅ¡unstim, pliÅ¡anim, narandžastim socijalnim revolucijama misleći da je moguće da taj pritisak u sva tri naroda konstitutivna može izazvati ozbiljne politiÄÂke promene i napokon svima reći identitet nije samo moje nacionalno opredjeljenje, identitet je prije svega moja egzistencija", smatra Papić.
U dijelu knjige koji nosi naslov "21 teza", Ivan Lovrenović analizira modernu historiju BiH zemlje u kojoj rat nikada nije zavrÅ¡en. "21 teza" ocijenjena je kao svojevrstan model za spas BiH. Lovrenović kaže da naslov knjige nije nikakva metafora već, nažalost, ÄÂinjenica.
"Rat u BiH se zamrznuo, Å¡to je najgore, na onim etniÄÂkim, teritorijalnim i mentalnim granicama na kojima je bio zateÄÂen u trenutku kada je zaustavljen viÅ¡om silom, odnosno stranom silom, i svi politiÄÂki problemi koji su bili u samim uzrocima rata i u naÄÂinu na koji se rat odvijao ostali su zapravo aktualni i akutni do danas. I to je neÅ¡to Å¡to se, nažalost, ne može drukÄÂije imenovati nego sindrom nezavrÅ¡enog rata", Lovrenović.
I drugi autor Miljenko Jergović smatra da rjeÅ¡enje za stabilnu BiH postoji samo je pitanje da li postoji volje i energije za konaÄÂno okonÄÂanje rata u zemlji koji se vodi ne oružjem već politikama.
"BiH već 15 godina se sastoji u tome Å¡to ona živi u stanju koje se može beskrajno produžavati. To zaista može trajati 100 godina. To se može iz generacije u generaciju prenositi ako ne postoji volja da se stvar zaista na dobrobit svih promjeni. Jer je naÅ¡ problem u tome Å¡to su ljudi zapravo, i jako pametni ljudi i jako glupi ljudi, liÅ¡eni bilo kakve vjere da se ovdje može neÅ¡to napraviti", zakljuÄÂuje Jergović.
Bosna i Hercegovina je posebna kultura koja se godinama izgraÄ‘ivala prožimanjem razliÄÂitih uticaja. Ona nije, kako se to ÄÂesto govori, multikulturalno druÅ¡tvo.
Ovo je samo jedna od teza koja dominira knjigom "BiH - budućnost nedovrÅ¡enog rata" koju su napisala dvojica od najznaÄÂajnijih modernih bh. autora - Ivan Lovrenović i Miljenko Jergović. Bosna i Hercegovina nikada nije bila i ne treba biti multikulturno druÅ¡tvo, navodi Ivan Lovrenović u svom djelu, prenosi "Radio Slobodna Evropa".
Profesorica iz Zagreba Vesna Pusić detaljno je analizirala ovu tezu:
"Hrvati u BiH nisu Hrvati iz Hrvatske. To je jedna druga kultura. Srbi iz BiH nisu Srbi iz Srbije, to je jedna druga kultura. I BoÅ¡njaci nisu dio islamskog identiteta kako ga vidimo danas u suvremenom svijetu, nego naprosto jedna druga kultura. To su Bosanci. I ta kultura nije mjeÅ¡avina razliÄÂitih kultura, nego i u svojem naÄÂinu postojanja i u svojim sadržajima je svoja, autohtona, posebna kultura".
"Dva su rjeÅ¡enja za unutraÅ¡nje ureÄ‘enje BiH - jedno od njih krajnje je opasno. Tertorijalno ureÄ‘enje , naime, prema miÅ¡ljenju struÄÂnjaka, znaÄÂilo bi potvrÄ‘ivanje Karadžićevog koncepta BiH. Ostaje institucionalizacija zemlje kao jedini mogući spas koji bi ukinuo model dominacije", kaže profesor iz Sarajeva Enver Kazaz. Moguću reformu zemlje dodatno usporavaju izopaÄÂeni modeli etniÄÂkih identiteta, podsjeća on:
"Da bismo postigli stvarne politike mira, Lovrenović se zalaže za pluralizam. I unutar toga je moguće proizvesti etnoidentitete mira i etnoidentitete suradnje. Ali preduslov je zaista da promijenimo model miÅ¡ljenja o BiH, da se odreknemo neke metafiziÄÂke ili Ur BiH i da zaista uÄ‘emo u BiH kao dijalektiÄÂki proces, koji je, naravno, dugotrajan, koji je bolan, koji je osvješćujući, ali svaka država i svako druÅ¡tvo je proces, svaki ÄÂovjek je proces, zaÅ¡to ne bismo i BiH tako tretirali".
"Supranacionalni ili nadnacionalni identitet nije nužno protivnacionalni, i to je ono Å¡to se kroz moderniju historiju BiH razumijevalo. Dakle, imati nadnacionalni identitet, koji može biti državljanski, koji može biti politiÄÂki, ne potire i suprotstavlja se nužno vaÅ¡em primarnom identitetu. MeÄ‘utim, problem ovdje jeste Å¡to nama politiÄÂki sistem ne dozvoljava nadnacionalne identitete koji neće biti u isto vrijeme suprotstavljeni etniÄÂkim identitetima, i u tom smislu ja mislim da je ova paradigma dejtonske institucionalizacije etniÄÂnosti pogreÅ¡na", ocjenjuje profesor na Fakultetu politiÄÂkih nauka u Sarajevu Dino Abazović.
Pitanje nacionalnog i kulturnog identiteta se ne može riješiti nikakvim dogovorom ili dokumentom. Ova pitanja rješavaju se praksom, kaže direktor Nezavisnog biroa za humanitarna pitanja profesor Žarko Papić.
"Ono Å¡to ja mislim da je stvarno važnije ili najvažnije, to je rjeÅ¡avanje socijalnih i ekonomskih pitanja u BiH. Ja sam metaforiÄÂki govorio o tzv. barÅ¡unstim, pliÅ¡anim, narandžastim socijalnim revolucijama misleći da je moguće da taj pritisak u sva tri naroda konstitutivna može izazvati ozbiljne politiÄÂke promene i napokon svima reći identitet nije samo moje nacionalno opredjeljenje, identitet je prije svega moja egzistencija", smatra Papić.
U dijelu knjige koji nosi naslov "21 teza", Ivan Lovrenović analizira modernu historiju BiH zemlje u kojoj rat nikada nije zavrÅ¡en. "21 teza" ocijenjena je kao svojevrstan model za spas BiH. Lovrenović kaže da naslov knjige nije nikakva metafora već, nažalost, ÄÂinjenica.
"Rat u BiH se zamrznuo, Å¡to je najgore, na onim etniÄÂkim, teritorijalnim i mentalnim granicama na kojima je bio zateÄÂen u trenutku kada je zaustavljen viÅ¡om silom, odnosno stranom silom, i svi politiÄÂki problemi koji su bili u samim uzrocima rata i u naÄÂinu na koji se rat odvijao ostali su zapravo aktualni i akutni do danas. I to je neÅ¡to Å¡to se, nažalost, ne može drukÄÂije imenovati nego sindrom nezavrÅ¡enog rata", Lovrenović.
I drugi autor Miljenko Jergović smatra da rjeÅ¡enje za stabilnu BiH postoji samo je pitanje da li postoji volje i energije za konaÄÂno okonÄÂanje rata u zemlji koji se vodi ne oružjem već politikama.
"BiH već 15 godina se sastoji u tome Å¡to ona živi u stanju koje se može beskrajno produžavati. To zaista može trajati 100 godina. To se može iz generacije u generaciju prenositi ako ne postoji volja da se stvar zaista na dobrobit svih promjeni. Jer je naÅ¡ problem u tome Å¡to su ljudi zapravo, i jako pametni ljudi i jako glupi ljudi, liÅ¡eni bilo kakve vjere da se ovdje može neÅ¡to napraviti", zakljuÄÂuje Jergović.