Ã…Â ta je Dejton za BiH: Sveto pismo ili luÄ‘aÄÂka koÅ¡ulja!?
21. novembra BiH obilježava 15. godišnjicu od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma odnosno kao Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH.
Ovaj datum kojim je rat u BiH zvaniÄÂno okonÄÂan se praznuje samo u jednom dijelu Bosne i Hercegovine, jer ne postoji dogovor svih strana oko zajedniÄÂkih praznika na nivou države. Ã…Â ta je ustvari donio Dejtonski sporazum, te kakva je njegova pozicija danas? Ko ga brani a ko želi njegovu promjenu?
Dejtonski mirovni sporazum pravni je akt sporazumnog karaktera parafiran u vojnom aerodromu Wright-Paterson kod Dejtona, u ameriÄÂkoj državi Ohio, da bi se zvaniÄÂno prekinuo rat u Bosni i Hercegovini, koji je trajao od 1992. do 1995. Sporazum se naroÄÂito bavio budućim upravnim i ustavnim ureÄ‘enjem Bosne i Hercegovine. Konferencija je trajala od 1. novembra do 21. novembra 1995. godine. Glavni uÄÂesnici su bili lider bosanskih muslimana Alija Izetbegović, srbijanski predsjednik Slobodan MiloÅ¡ević, hrvatski predsjednik Franjo TuÄ‘man, te glavni ameriÄÂki posrednik Richard Holbrooke i general Wesley Clark.
Sporazum je zvaniÄÂno potpisan u Parizu 14. decembra.
Dejtonski sporazum je bio kulminacija tzv. Å¡atl (Shuttle) diplomatije koju je otpoÄÂeo Richard Hoolbrook sa svojim timom pod sponzorstvom SAD-a. Ã…Â atl se sastojao od posredniÄÂke diplomatije izmeÄ‘u zaraćenih strana. Jednostavnije gledano kontakt grupa Å¡atl diplomatije je igrala ulogu kurira i moderatora koji su proslijeÄ‘ivali i moderirali zahtjeve zaraćenih strana.
Mnoge osnove i preduslovi Dejtonskog sporazuma zapoÄÂeli su zapravo Å¡atl diplomatijom joÅ¡ godinu dana prije zavrÅ¡ne konferencije. Jedan od najosnovnijih principa na kojima je Dejtonski sporazum bio zasnovan je bila podjela Bosne i Hercegovine po kljuÄÂu 51-49 (51% teritorije Federaciji BiH i 49% Republici Srpskoj) koji je usaglasila tzv. kontakt grupa.
Bez obzira na sve dosadaÅ¡nje pokuÅ¡aje ustavnih promjena, uglavnom pod patronatom meÄ‘unarodne zajednice, ÄÂini se da su 15 godina poslije sve glasniji zahtjevi i na "domaćem terenu" za mijenjanje suÅ¡tine samog mirovnog sporazuma.
Svi se slažu u jednom, Dejton je zaustavio rat i to je njegova najveća zasluga. Dejton je danas po mnogima prevaziđen te ga kritikuju uglavnom sve tri strane, mada se službena politika iz Banja Luke protivi njegovoj promjeni, videći u njima rušenje Republike Srpske (RS), koja je kao pojam sporazumom i formalno potvrđena.
Predsjednik RS Milorad Dodik smatra da je taj sporazum jedini mogući osnov postojanja i opstanka BiH i upozorava da bi "raspakivanje" ovog sporazuma znaÄÂilo i "raspakivanje" BiH. Dodik smatra da je najveća koÄÂnica napretka u BiH meÄ‘unarodna zajednica, tj. OHR, i da ÄÂeste intervencije visokih predstavnika u BiH umanjuju Å¡anse za postizanje konsenzusa unutar države. Dodikov stav je jasan. BiH je neodrživa zemlja, ali ima jedinu Å¡ansu na "izvornim principima Dejtonskog mirovnog sporazuma te da će, ako se ne vrati na izvorni Dejton, doći u probleme funkcionisanja, Å¡to će podrazumijevati da se za nju traže nova rjeÅ¡enja".
Predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić je mišljenja kako budući izgled Bosne i Hercegovine podrazumijeva izmjene dejtonskog Ustava i da to moraju biti samo realna rješenja o kojima se mogu dogovoriti sve tri strane.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan ÄŒović smatra da je Dejtonski sporazum koÄÂnica razvoju BiH i da je potrebno donijeti novi ustav koji bi na isti naÄÂin rijeÅ¡io pitanje sva tri konstitutivna naroda.
ÄŒvrst garant Dejtonskog mirovnog sporazuma je Srbija. Njen predsjednik ÄÂesto napominje kako Srbija poÅ¡tuje Dejton, Å¡to podrazumijeva "podrÅ¡ku i zaÅ¡titu integriteta BiH i njena dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH", ali skoro uvijek dodaje i to da Dejton omogućava "specijalne i paralelne veze" Srbije sa RS.
Sve promjene politiÄÂkog karaktera u BiH su za Srbiju prihvatljive, kao potpisnicu Dejtona, samo ako su "iskaz dogovora i demokratskog dijaloga predstavnika tri naroda i dva entiteta".
"Demokratski dijalog predstavnika tri naroda i dva entiteta u BiH su jedini principi koji obezbjeÄ‘uju stabilnost u BiH i njen dinamiÄÂan razvoj, a to podrazumijeva da bilo kakvo nametanje rjeÅ¡enja i odluka nije prihvatljivo za Srbiju", rekao je predsjednik Boris Tadić prilikom jedne od posjeta Banjaluci.
Na predavanju posvećenom petnaestoj godišnjici Dejtonskog mirovnog sporazuma u oktobru je hrvatski predsjednik Ivo Josipović rekao kako je taj dokument zaustavio rat u Bosni i Hercegovini, ali da se sada mora razmisliti o promjenama jer više ne služi potrebama građana BiH.
"Sada moramo razmisliti o promjenama sporazuma jer više ne služi potrebama građana Bosne i Hercegovine", istakao je predsjednik Josipović.
Na istom tom predavanju je bivši sudija Vrhovnog suda JAR-a i prvi glavni tužilac haškog tribunala (ICTY) Richard Goldstone rekao da je "rezultat Dejtona daleko od idealnog", ali da predstavlja "golem i pozitivan razvoj događaja".
"Nakon Dejtona niko više ne razmišlja o pribjegavanju oružju", rekao je on.
Prema njegovim rijeÄÂima, sada daljna rjeÅ¡enja moraju donositi ljudi kojih se to tiÄÂe.
"RjeÅ¡enja se ne mogu nametati izvana. MeÄ‘unarodna zajednica može pomoći, ali zainteresirane strane moraju same odluÄÂiti".
John Shatuck, rektor Srednjeevropskog univerziteta koji je 1995. je kao zamjenik državnog sekretara u administraciji ameriÄÂkog predsjednika Billa Clintona imao jednu od vodećih uloga u pregovorima u Dejtonu, potvrdio je da je taj mirovni sporazum, potpisan dva mjeseca nakon Srebrenice, "bio naÄÂin kako okonÄÂati rat".
PolitiÄÂka analitiÄÂarka Tanja Topić kaže za BUKU kako je jako teÅ¡ko reći koja je perspektiva Dejtonskog mirovnog sporazuma jer ga prate razliÄÂite vizije i pogledi etniÄÂkih politiÄÂkih elita na dalju budućnost BiH.
"RazliÄÂiti se pristupi i koncepti o BiH prelamaju u odnosu na sami Dejtonski mirovni sporazum, dok je on za jedne, a napominjem za te iste, koje je bio u poÄÂetku odbacivan kao neÅ¡to Å¡to je nametnuto, sad je sveto pismo, za druge luÄ‘aÄÂka koÅ¡ulja. Za jedne se njegov smisao vidi jedino u zaustavljanju ratnih sukoba, za druge bez njega nema ni države BiH. Kako pomiriti te dijametralno razliÄÂite poglede", pita se Tanja Topić.
"ÄŒini mi se da je, bez obzira na sve manjkavosti, Dejton u dogledno vrijeme jedini okvir koji ovu zemlju spasava od propasti", zakljuÄÂuje Topićeva za portal "Buka".