Lingvistica Kordić: Hrvati, Srbi i Bošnjaci govore ,........

Knjizenovst i ostalo ...
Avatar
andro
Specijalni status V.I.P
Specijalni status V.I.P
Postovi: 10034
Pridružen/a: 11 Apr 2007 02:00
Lokacija: BiH

Re: Lingvistica Kordić: Hrvati, Srbi i Bošnjaci govore ,........

Post Postao/la andro » 18 Avg 2010 14:14

Bosanski-srpski-hrvatski-crnogorski: Jedan jezik, kojeg svako zove svojim imenom!

Na katedri za balkanske studije Univerziteta u Kopenhagenu u Danskoj, akademci uče samo jedan jezik, bosansko-hrvatsko-srpski, koji ovi narodi izvorno smatraju različitim.

Tezu hrvatske lingvistkinje Snježane Kordić da svi govorimo istim jezikom na ovom univerzitetu podržavaju, uz opasku da je to jedan jezik, kome svaki narod ima pravo da daje svoje naziv,

''Lingvistički gledano, srpski, bosanski i hrvatski jesu jedan jezik, ali se predmet koji predajem zove bosansko-hrvatsko-srpski (BHS) jezik iz političkih razloga kaze Martin Madsen, profesor na katedri za balkanske studije u Kopenhagenu, koji je ljubav prema ovdašnjim jezicima stekao još za vrijeme srednjoškolskih dana, pošto je na razmjeni učenika cijelu godinu proveo u Beogradu.

Madsen napominje da će njegov predmet od 1. septembra slušati šestero studenata koji dolaze iz Danske, Norveške, Švedske, kao i još dvoje koji imaju neku vezu sa Balkanom.

''Govorim studentima, kada je riječ o razlikama u ovim jezicima, da se više razlikuju srpski koji se govori na jugu Srbije i onaj u Vojvodini, nego jezici koji se govore u Zagrebu i Beogradu. Moji studenti jezik uče iz jedne gramatike u kojoj se ukazuje i na razlike u jezicima, kojih nema mnogo'', kaže Madsen.

Na katedri za balkanske studije u Kopenhagenu, pored bosansko-hrvatsko-srpskog, uči se i bugarski jezik, ali i, kako kaže Madsen, i historija Balkana.

''Mladi se za ove studije odlučuju iz različitih razloga. Jedan student je najprije studirao muziku i tako došao u kontakt s muzikom sa Balkana i zainteresirao se za jezik i kulturu'', kaže profesor Mensen.

Iako pojedini lingvisti napominju da je pogrešno insistiranje da se jezik naziva po državi, crnogorski akademik Jevrem Brković naglašava da smatra da narodi imaju pravo da nazovu jezike kako oni žele.

''To je Krleža dobro definirao: „Lingvistički gledano to je jedan jezik koji svaki narod ima pravo da zove svojim imenom”. Mislim da je Skupština Crne Gore promovirajući crnogorski jezik za službeni nedvosmisleno u dosluhu sa Krležinom mišlju. Ne postoji jedan jezik, postoje četiri imena jednog jezika. I normalno je da postoje''

Crnogorski profesor i bivši istaknuti političar Novak Kilibarda kaže da je jezik kojim govore Crnogorci, Srbi, Hrvati i Bošnjaci u lingvističkom značenju jedan jezik, ali da svaki narod ima pravo da jezik nazove svojim imenom.

„Možda će neko reći kako može jedna moćna Amerika da zvanično govori engleskim jezikom, a ja ću dodati da kada bi osjetila bilo kakvu opasnost od Engleske, ne bi prošla ni godina dok ne bi jezik nazvala drugim imenom. Ne zaboravite da u Srbiji postoji jedno apsolutno nipodaštavanje Crne Gore”, kaže Kilibarda.



:idea: :arrow: :arrow: http://www.youtube.com/watch?v=V6Ia15riHRw :!:
slika
slika

Avatar
beca
Velicanstvo Foruma
Velicanstvo Foruma
Postovi: 16187
Pridružen/a: 29 Dec 2009 08:38
Lokacija: Sarajevo

Re: Lingvistica Kordić: Hrvati, Srbi i Bošnjaci govore ,........

Post Postao/la beca » 18 Avg 2010 14:35

Za one koji misle da je bosanski jezik nastao 92!

Poznati pisac Hevaji (pseudonim Uskufi-Bosnevia), rodom iz Tuzle, koju on naziva Dolno-Solan, napisao je 1631/32, godine rjecnik poznat pod imenom "Potur shahidija". U stvari je to "bosansko-turski i tursko-bosanski rjecnik". Rjecnik je napisan arebicom, cime je bilo olaksano, s jedne strane, ucenje prilagodjenog pisma, a s druge, i znacenje turskih rijeci, koje su upotrebljavane u svakidanjem zivotu. Rijeci nisu poredane azbucnim redom nego prema znacenju.
Jos jednom MUHAMED USKUFI iz Tuzle sastavlja 1631 g. prvi bosansko-turski rijecnik. 150 god.prije Vuka.


Slicno se izrazio i fra Ivan Frano Jukic u svojoj knjizi "Zemljopis i povjestnica Bosne": "Bosna je", kaze Jukic, "jedina turska derzhava koja je ostala sasvim cista od turskog jezika, kako po selima, tako i po varosima drugi se jezik ne govori osim bosanskog; najveca turska gospoda samo onda turski govore kad su kod vezira."
Kod bosanskih Srba i Hrvata sretacemo nazive za narodni jezik, kod prvih "srpski", kod drugih "hrvatski", "naski", "bosanski", "slovenski", ili "ilirski". Kod bosanskih Muslimana sretacemo da cirilsko pismo nazivaju "srpskim", kao i kod nekih Hrvata (fra Matija Divkovic), ali za narodni jezik bosanski Muslimani nemaju odredjenog termina. To je i razumljivo s obzirom na promjene koje su pretrpjeli islamizacijom. Evlija Celebi, turski putpoisac koji je srednimom XVII vijeka putovao i po Bosni, izbraja usvom putopisu i nazive za narodni jezik u Bosni. Neki ga zovu "bosnjacki jezik", a takodje i "bosanski", tj. "bosnevi". "Prostiji Turci uoptrebljavaju naziv "boshnjak-lisan" tj. "bosnjacki keyik". Naucnici i pjesnici grada Sarajeva, ugledajuci se na persijsku knjigu "Shahdi", nacinili su rjecnik bosanskog jezika". Celebi dalje dodaje da se u Bosni govori jos bosnjacki, turski, srpski, latinski, hrvatski i bugarski.
-----------------------------------------------------------------

Cijelo vrijeme osmanske vladavine za muslimane u Bosni, tj. Bosanskom ejaletu ili pasaluku, koji je u razlicita vremena obuhvatio, pored danasnje teritorije Bosne i Hercegovine, mnoge okolne teritorije, upotrebljavala su se dva naziva. Prema Turcima i prema osmanskim vlastima u Carigradu bosansko-hercegovacki, sandzacki, i ostali musliani slavenskog porijekla i jezika sebe su u etnickom, politickom i jezickom smislu smatrali i nazivali Bosnjacima. Tako su ih nazivali i Turci i osmanska administracija u svojim sluzbenim aktima. U mnogim sluzbenim spisima Porte bosnjacko ime se kao regionalna i narodna oznaka susrece u raznim oblicima (Bosnaklar, Bosnak taifesi, Bosnalu takimi, Bosnalu kavm, sve u znacenju Bosnjaci ili "bosanski narod"). Isti naziv za bosanske muslimane, tj. Bosnjaci ili "bosanski narod", korisito se i u pismima koja su Husein-kapetan Gradascevic i istaknuti sudionici njegovog pokreta upucivali austrijskim vlastima i knezu Milosu Obrenovicu. U tom je smislu Husein-kapetan bio izricit u pismima austrijskom kancelaru Metternichu, datiranim u Travniku i Gradaccu 13. III, odnosno 23. VI 1832. godine. Ovaj je termim koristio i Ali-pasa Rizvanbegovic u prepisci sa autrijskim vlastima u Dalmaciji. Istovremenose za Bosnjake u svakodnevnom govoru i pisanoj rijeci upotrebljavao naziv Turchin, kao vjerska oznaka kojom se htjelo reci da su oni "turske", tj. islamske vjere, cime su se jasno razlikovali od pripadnika ostalih juznoslavenskih naroda istog ili zajednickog jezika, ali drugih vjeroispovjesti. U tim su relacijama ovaj termin koristili i muslimani i njihovi susjedi nemuslimani u Bosni i Hercegovini i okolnim juznoslavenskim zemljama. Medjutim, i u osmansko doba Bosnjaci su se znali ogradjivati od naziva Turci. Tako je zabiljezeno da su 1568. neki Bosnjaci odbili da u ispravu o zakljucenju nekog posla u Zadru budu upisani kao Turci, pa su na vlastiti zahtjev uvedeni kao "Mussolmani di Bossina".
Sa druge strane, za stvarne Turke je u Bosni bio rezerviran naziv Turkushe, koji se korisito iskljucivo za njih, a nikad za Bosnjake.
---------------------------------------------------------

Sto se tice naziva ili imena jezika kojim Bosnjaci govore, taj je jezik u srednjem vijeku najcesce nazivan slavenskim ili ilirskim, a nesto kasnije bosanskim. Prvi spomen imena bosanski jezik nalazi se u jednom notarksom spisu grada Kotora od 3. VII 1436, u kojem je zabiljezeno da je gradski knez kupio petnaestogodisnju djevojku "bosanskog roda i hereticke vjere zvanu bosanskim jezikom Djevena". Ninski biskup pisao je 1581. nekom fratru "bosanskim jezikom". U opcu upotrebu naziv bosanski jezik ulazi u XVII i XVIII stoljecu. Zabiljezeno je da su dubrovacki poklisari (ambasadori/veleposlanici, op. moja, H.B.) pocetkom XVII st. pricali u Zvorniku nekom Bostandzhi Mehmed-begu da "u audijenciji kod Njegovog Velicanstva" (sultana) ne govore italijanskim, "nego ovim bosanskim jezikom". Slavni turski putopisac Evlija Chelebi biljezi u XVII st. da Bosnjaci govore bosanskim jezikom, a spominje i prvi bosansko-tursk irijecnik, koji je 1631. sastaqvio Muhamed Hevai Uskufi. Duvanjski biskup fra Pavle Dragicevic pise 1735. da u Bosni ima svecenika koji se u vjerski mobredima pomazu bosanskim jezikom jer ne znaju dobro crkvenoslavenski. On dodaje da je katolicima u razgovoru sa pravoslavnima dovoljno da poznaju bosanski jezik. Od tada se nizu brojni podaci da se u Bosni "eglendishe bosanski" (Matija Mazuranic, 1842, Ivan Kukuljevic Sakcinski, 1851. i dr.). Srpski prvaci iz Hercegovine trazili su od Ali-pase Rizvanbegovica da se za vladiku, umjesto Grka, postavi covjek "vican bosnjackom jeziku". Jusuf-beg Cengic je u listu Bosnjak 3. XII 1891. pisao dase u pogledu vjere najbolje moliti Bogu na arapskom jeziku. Ali ako neko ne zna arapski, onda neka se moli na jeziku koji je svako "od svijih roditelja cuo i naucio, to jest ovdje bosanski".
Naziv bosanski jezik ostao je u sluzbenoj upotrebi i nakon austrougarske okupacije 1878, bez obzira na agresivnost srpske i hrvatsker propagande da se tro ime izbaci iz upotrebe. Zemaljska vlada BiH je 4. X 1907. jednom internom naredbom obavijestila sve nadlezne organe da se "zemaljski jezik" (Landessprache) ima svuda sluzbeno nazivati srpsko-hrvatskim, odnosno hrvatkso-srpskim. Time je zvanicno ukinut naziv bosanski ili bosnjacki jezik. S obzirom na tradiciju, ubrzo je posebnom vladinom odlukom 20. XI 1907. dozvoljeno Bosnjacima da u svojim autonomnim ustanovama mogu dalje koristiti naziv bosanski jezik. Poslije 1918. u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, tj. Jugoslaviji, ta je praksa jednostavno ukinuta i napustena. Naziv bosanski jezik bio je u praksi prosto ekskomuniciran i fakticki zabranjen sve od 1945. do prvih mjeseci 1991, kada su ga Bosnjaci putem svoje stampe i publicistike spontano vratili u upotrebu, sto je vec naucno utemeljeno i razrijeseno.

Avatar
mrki62
Specijalni status V.I.P
Specijalni status V.I.P
Postovi: 6413
Pridružen/a: 02 Apr 2006 02:00
Lokacija: sLOVEnija

Re: Lingvistica Kordić: Hrvati, Srbi i Bošnjaci govore ,........

Post Postao/la mrki62 » 18 Avg 2010 14:43

kajs je napisao/la:Ma procitao i to nekoliko puta prije nego sam se javio da komentarisem. Ono nasta sam skrenuo paznju jeste to da se namerno zobilaze bosnjaci i njihov jezik, Bosanski.
Bošnjaci i njihov jezik ?
Na koje Bošnjake misliš ?
Prijašnje ili novopečene od 1993 godine ?
Bosanski jezik , da al ne na ovaj način, kao što se to primjenjuje danas, jer su prije nevezano na vjeru svi pričali tim bosanskim jezikom a zahvaljujući dogovorima od 1990 pa naovamo je kalvarija u BiH.
Sad Srbi , koji nikakve veze nemaju sa Srbijom pričaju ekavicom a do sad to nije bila praksa, Hrvati također ( nikakve veze sa Hrvatskom ).
To nikakve veze sam mislio u smislu da nikad niko od njih niti je rođen niti je kad živio u Srbiji ili Hrvatskoj al nametnute stvari su postale dio prakse.
Osobno sam rođen u selu , koje se zove Bošnjaci, upravo zbog preseljenja Bošnjaka iz BiH u Hrvatsku i za vašu spoznaju ti tadašnji Bošnjaci su danas Hrvati ( katoliki ).
Evo link http://hr.wikipedia.org/wiki/Bo%C5%A1nj ... upanija%29
Dobro pogledaj nacionalni sastav

A zanimljiva je i priča Muhameda Filipovića http://www.youtube.com/watch?v=XkQK_TnwcSc

Imal još šta što ti nije poznato [muzikafo1.gif]
Ti si kao najudaljenija zvijezda do koje je najteže doći, ali baš zbog toga je najudaljenija zvijezda najljepša i najsjajnija!

slika

slika

Avatar
im_ex
Velicanstvo Foruma
Velicanstvo Foruma
Postovi: 14847
Pridružen/a: 11 Dec 2007 02:00
Lokacija: Dusa mi ostade tamo

Re: Lingvistica Kordić: Hrvati, Srbi i Bošnjaci govore ,........

Post Postao/la im_ex » 18 Avg 2010 22:32

"Čovjek stvarno mora biti potpuno neuk, da ne kažem slijep, pa da misli da lingvistički dokazi o postojanju zajedničkog standardnog jezika ugrožavaju postojanje Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore kao četiri zasebne države, ili da ugrožavaju postojanje četiriju nacija", smatra Kordić.
jasnije receno glup, komunjara u dushi, itsl.
Kuda idu ljudi kao ja ...

Avatar
kajs
Zvijezda na usponu
Zvijezda na usponu
Postovi: 1575
Pridružen/a: 10 Dec 2007 02:00
Lokacija: Afghanistan

Re: Lingvistica Kordić: Hrvati, Srbi i Bošnjaci govore ,........

Post Postao/la kajs » 18 Avg 2010 22:45

mrki62 je napisao/la: Bosanski jezik , da al ne na ovaj način, kao što se to primjenjuje danas, jer su prije nevezano na vjeru svi pričali tim bosanskim jezikom a zahvaljujući dogovorima od 1990 pa naovamo je kalvarija u BiH.
Sad Srbi , koji nikakve veze nemaju sa Srbijom pričaju ekavicom a do sad to nije bila praksa, Hrvati također ( nikakve veze sa Hrvatskom ).
To nikakve veze sam mislio u smislu da nikad niko od njih niti je rođen niti je kad živio u Srbiji ili Hrvatskoj al nametnute stvari su postale dio prakse.


Imal još šta što ti nije poznato [muzikafo1.gif]
To mrki legendo, pa potvrdi me, ovaj put istina manje ti je trebalo, bit ce od tebe nesto. [evojele9.gif]

Samo sam zelio da skrenem paznju na te pokusaje zanemarivanja i ponistavanja jednog entiteta koji, kako vidimo ova nauka kaze, postoji i duze je ziv i od jednog a i od drugog cinioca koji sacinjavaju taj srpskohrvatski.

Al istina nisam se nadao od tebe da ces ih skroz ponistiti i dokazati da ustvari moja tvrdnja ovih losih pokusaja, samozvanih naucnika, rusitelja drzave, da napadom na jedan entitete, Bosanski jezik, odbrane postojanje svog jezika. Mrki ja znam da se ti ne razumes u politiku, ali ovo je cisto politicko pitanje koje sa naukom nema nikakve veze

Eto vidis, istina ne klikam vikipediju, tamo mogu da pisu naucnici koji su jos da kazem "uceniji" od citirane u clanku, ali eto da saznam odakle ti porijeklo. [thumbup.gif]

E sad ovaj dio isto da podvucem, jezik i vjera, ni jednom nisam rekao da su svi bosnjaci muslimani, kada odvajam onda to naglasim, jer i medju bosnjacima najveci procenat ih je koji su muslimani, prema tome to se fino uklapa u ono sto sam do sada govorio a i fino mi je kada to ponovis i drzis se toga.

Hajd uzdravlje dosta sam pisao ovdje, posebno posle ovog sto je beca napisala i prenjela nam.
"Jer su naša mjerila drugačija i naša osjećanja dublja i toplija, jer se ne bojimo ni drugih ni drugačijih..."
Musa Ćazim Ćatic ...

Odgovorite