Columbo svaka cast na komentarima
Zanimljivosti !!!
-
mala-plava21
- Zvijezda na usponu
- Postovi: 1246
- Pridružen/a: 04 Dec 2006 02:00
- Lokacija: Zagreb bijeli / Kad ti se place ti se nasmij od srca
-
Columbo
- Los Korisnik/ Banovan Korisnik
- Postovi: 466
- Pridružen/a: 13 Apr 2007 02:00
- Lokacija: Germany
Znoje se i Titovi slonovi
®ege koje su posljednjih dana odnijele nekoliko ljudskih ¾ivota u zemlji i inostranstvu - ugrozile su i Titove slonove Sonyja i Lanku na Brionima koji su zbog vruæine smr¹avili po 100 kilograma svaki.
Ovi veliki sisavci u ljetnim mjesecima obièno izgube oko 200 kilograma, no ako nastavi biti vruæe kao u prvim ljetnim mjesecima - slonovi koje je Josipu Brozu Titu prije 30-ak godina darovala Indira Gandhi ovoga bi ljeta mogli smr¹aviti znatno vi¹e.
No to ne zabrinjava jer je Sony te¾ak oko 6000 kilograma, a Lanka oko 4500 kilograma. Njihovo je vaganje neizvedivo, no postoje metode mjerenja po kojima se otprilike zna i te¾ina. Brionski slonovi meðu najveæim su primjercima svoje vrste u Evropi.
Popiju 200 litara tekuæine na dan, a zimi od 80 do 100 litara, uglavnom èaja ka¾e veterinar Eduard Koliè, brijunski struèni voditelj. Svaki ih dan ¹mrkovima tu¹iraju barem dva puta s oko 2000 litara vode. Na dan im je na jelovniku i oko 30 kg jabuka, kru¹aka i drugog voæa, oko 10 kg ri¾e, 100 kg sijena te kilogram vitaminsko-mineralnih preparata. Dajemo im i barem pola kilograma soli.
I slonovi se znoje, ali preko usta i izdisaja. Kako nemaju dijafragmu, svojim pluæima ventiliraju cijelu unutra¹nju ¹upljinu ka¾e brijunski veterinar. Za ostale brionske ¾ivotinje, indijske krave, nojeve, lame, somalske ovce, zebre i ostale egzotiène vrste, u safari parku postavljeni su sjenici i 40-ak pojilica, a u svaku stane oko 200 litara vode.
®ege koje su posljednjih dana odnijele nekoliko ljudskih ¾ivota u zemlji i inostranstvu - ugrozile su i Titove slonove Sonyja i Lanku na Brionima koji su zbog vruæine smr¹avili po 100 kilograma svaki.
Ovi veliki sisavci u ljetnim mjesecima obièno izgube oko 200 kilograma, no ako nastavi biti vruæe kao u prvim ljetnim mjesecima - slonovi koje je Josipu Brozu Titu prije 30-ak godina darovala Indira Gandhi ovoga bi ljeta mogli smr¹aviti znatno vi¹e.
No to ne zabrinjava jer je Sony te¾ak oko 6000 kilograma, a Lanka oko 4500 kilograma. Njihovo je vaganje neizvedivo, no postoje metode mjerenja po kojima se otprilike zna i te¾ina. Brionski slonovi meðu najveæim su primjercima svoje vrste u Evropi.
Popiju 200 litara tekuæine na dan, a zimi od 80 do 100 litara, uglavnom èaja ka¾e veterinar Eduard Koliè, brijunski struèni voditelj. Svaki ih dan ¹mrkovima tu¹iraju barem dva puta s oko 2000 litara vode. Na dan im je na jelovniku i oko 30 kg jabuka, kru¹aka i drugog voæa, oko 10 kg ri¾e, 100 kg sijena te kilogram vitaminsko-mineralnih preparata. Dajemo im i barem pola kilograma soli.
I slonovi se znoje, ali preko usta i izdisaja. Kako nemaju dijafragmu, svojim pluæima ventiliraju cijelu unutra¹nju ¹upljinu ka¾e brijunski veterinar. Za ostale brionske ¾ivotinje, indijske krave, nojeve, lame, somalske ovce, zebre i ostale egzotiène vrste, u safari parku postavljeni su sjenici i 40-ak pojilica, a u svaku stane oko 200 litara vode.
-
Columbo
- Los Korisnik/ Banovan Korisnik
- Postovi: 466
- Pridružen/a: 13 Apr 2007 02:00
- Lokacija: Germany
Baka na smeæu
Na deponiji smeæa u jednom gradu u ju¾noj indijskoj dr¾avi Tamil Nadu, naðena je 75-godi¹nja ¾ena, koju su tamo izgleda bacili njeni roðaci, jer nisu vi¹e htjeli da brinu o njoj, pi¹e 'Hundustan tajms'.
'Ni u jednom trenutku se nije po¾alila na pona¹anje èlanova porodice, samo se jadala, jer ne mo¾e da se pomjeri bez tuðe pomoæi', izjavio je jedan od ljudi koji su je na¹li kako le¾i na smecu.
Poluparalizovana starica je isprièala svojim spasiocima da se njena najmlaða kæerka posvaðala sa ostalim èlanovima porodice, nezadovoljna ¹to mora da se brine o onemoæaloj majci.
Kæerka je, zatim, naredila svojim sinovima da bace babu na smece.
U indijskoj je tradiciji da sinovi i kæerke brinu o ostarjelim roditeljima. Sociolozi u poslednje vrijeme, meðutim, upozoravaju da sve vi¹e ljudi, pritisnuti zahtjevima savremenog ¾ivota, napu¹ta svoje roditelje ili ih ¹alje u staraèke domove.
Ministar za socijalno staranje dr¾ave Tamil Nadu izjavio je da je od lokalnih vlasti zatra¾io da preuzmu brigu o starici, kao i da pokrenu zakonske mjere protiv njene porodice.
Na deponiji smeæa u jednom gradu u ju¾noj indijskoj dr¾avi Tamil Nadu, naðena je 75-godi¹nja ¾ena, koju su tamo izgleda bacili njeni roðaci, jer nisu vi¹e htjeli da brinu o njoj, pi¹e 'Hundustan tajms'.
'Ni u jednom trenutku se nije po¾alila na pona¹anje èlanova porodice, samo se jadala, jer ne mo¾e da se pomjeri bez tuðe pomoæi', izjavio je jedan od ljudi koji su je na¹li kako le¾i na smecu.
Poluparalizovana starica je isprièala svojim spasiocima da se njena najmlaða kæerka posvaðala sa ostalim èlanovima porodice, nezadovoljna ¹to mora da se brine o onemoæaloj majci.
Kæerka je, zatim, naredila svojim sinovima da bace babu na smece.
U indijskoj je tradiciji da sinovi i kæerke brinu o ostarjelim roditeljima. Sociolozi u poslednje vrijeme, meðutim, upozoravaju da sve vi¹e ljudi, pritisnuti zahtjevima savremenog ¾ivota, napu¹ta svoje roditelje ili ih ¹alje u staraèke domove.
Ministar za socijalno staranje dr¾ave Tamil Nadu izjavio je da je od lokalnih vlasti zatra¾io da preuzmu brigu o starici, kao i da pokrenu zakonske mjere protiv njene porodice.
-
Columbo
- Los Korisnik/ Banovan Korisnik
- Postovi: 466
- Pridružen/a: 13 Apr 2007 02:00
- Lokacija: Germany
Kraj kraða mobilnih telefona
Sve je manje razloga za lopove da kradu mobilne telefone, od kada su nedavno uvedene izvesne promjene u mobilnoj telefoniji Velike Britanije.
Na zahtjev tamo¹nje Vlade veæina telefona prestaje da radi u roku od sat vremena od prijavljene kraðe. Nezavisno istra¾ivanje je pokazalo da je svih pet mobilnih operatera uspelo da blokira 80 odsto ukradenih telefona u roku od 48 sati. Nakon ovog istra¾ivanja mobilni telefoni su mnogo manje atraktivni za lopove. Kradljivci mobilnih telefona uglavnom napadaju djecu i omladinu, pa je Vlada dala prioritet daljem sprijeèavanju napada na djecu. Nastavljajuæi dalje u ovom pravcu, Vlada je donijela zakon da svakoga koga uhvate da je reprogramirao telefon, suoèe sa petogodi¹njim zatvorom i ne tako malom novèanom kaznom.
Uspjeh dogovora izmeðu Vlade i operatera mobilne telefonije pokazuje da se saradnja isplati i da Vlada, policija i industrija mogu da se slo¾e. Uspjeh programa demonstrira rije¹enost svih uèesnika u iskorenjivanju kraðe telefona.
Problem kraðe jo¹ nije potpuno rije¹en. Da bi uspjeh bio potpun, vlasnici telefona treba da registruju svoje telefone, ostalu elektroniku i druge vrijednosti na Imobilise sajtu.
Imobilise je besplatan servis koji omoguæava registraciju raznih vrijednosti, izmeðu ostalog i mobilne telefone. Kada se desi kraða ureðaja, vlasnik javi sajtu. On je povezan sa policijskom bazom podataka, i ona lak¹e pronalazi prave vlasnike kradene robe.
Sve je manje razloga za lopove da kradu mobilne telefone, od kada su nedavno uvedene izvesne promjene u mobilnoj telefoniji Velike Britanije.
Na zahtjev tamo¹nje Vlade veæina telefona prestaje da radi u roku od sat vremena od prijavljene kraðe. Nezavisno istra¾ivanje je pokazalo da je svih pet mobilnih operatera uspelo da blokira 80 odsto ukradenih telefona u roku od 48 sati. Nakon ovog istra¾ivanja mobilni telefoni su mnogo manje atraktivni za lopove. Kradljivci mobilnih telefona uglavnom napadaju djecu i omladinu, pa je Vlada dala prioritet daljem sprijeèavanju napada na djecu. Nastavljajuæi dalje u ovom pravcu, Vlada je donijela zakon da svakoga koga uhvate da je reprogramirao telefon, suoèe sa petogodi¹njim zatvorom i ne tako malom novèanom kaznom.
Uspjeh dogovora izmeðu Vlade i operatera mobilne telefonije pokazuje da se saradnja isplati i da Vlada, policija i industrija mogu da se slo¾e. Uspjeh programa demonstrira rije¹enost svih uèesnika u iskorenjivanju kraðe telefona.
Problem kraðe jo¹ nije potpuno rije¹en. Da bi uspjeh bio potpun, vlasnici telefona treba da registruju svoje telefone, ostalu elektroniku i druge vrijednosti na Imobilise sajtu.
Imobilise je besplatan servis koji omoguæava registraciju raznih vrijednosti, izmeðu ostalog i mobilne telefone. Kada se desi kraða ureðaja, vlasnik javi sajtu. On je povezan sa policijskom bazom podataka, i ona lak¹e pronalazi prave vlasnike kradene robe.
-
Columbo
- Los Korisnik/ Banovan Korisnik
- Postovi: 466
- Pridružen/a: 13 Apr 2007 02:00
- Lokacija: Germany
SKUPLJA KARTA ZA KOSMOS
Turistièka karta ruskim brodom 'Sojuz' na Meðunarodnu kosmièku stanicu [MKS], koja sada ko¹ta 25 miliona dolara, za dvije godine poskupjeæe za 20 miliona dolara, saop¹tio je predsjednik amerièke kompanije 'Spejs edvenèers' Erik Andreson koja posreduje u putovanju. Prema njegovim rijeèima, osnovni razlog promjene cijene je oslabljeni kurs dolara u odnosu na rublju. Naredne godine sedam dana boravka na MKS ko¹taæe 30 miliona dolara.
Anderson je naveo da je njegova kompanija kod Roskosmosa rezervisala dva mjesta za potencijalne turiste koji na jesen 2008. i na proleæe 2009. godine lete ruskim brodom na MKS.
Isto tako oni su predlo¾ili ruskoj agenciji da im rezervi¹u mesta i 2010. i dalje, navodi agencija Itar Tas.
Kako je rekao predsjednik amerièke kompanije, najvjerovatnije je da æe u kosmos letjeti amerièki turista i predstavnik Azije, a njihova imena biæe objavljena naredne sedmice.
Zahvaljujuæi posredni¹tvu kompanije iz Vird¾inije [SAD] na MKS su boravili Amerikanci Denis Tito [2001], Gregori Olsen [2005], Anu¹a Ansari [2006] i Èarls Simoni u aprilu ove godine, kao i Ju¾noafrikanac Mark ©atlvort [2002] koji su u realizaciju svoje ma¹te ulo¾ili od 20 do 25 miliona dolara.
Turistièka karta ruskim brodom 'Sojuz' na Meðunarodnu kosmièku stanicu [MKS], koja sada ko¹ta 25 miliona dolara, za dvije godine poskupjeæe za 20 miliona dolara, saop¹tio je predsjednik amerièke kompanije 'Spejs edvenèers' Erik Andreson koja posreduje u putovanju. Prema njegovim rijeèima, osnovni razlog promjene cijene je oslabljeni kurs dolara u odnosu na rublju. Naredne godine sedam dana boravka na MKS ko¹taæe 30 miliona dolara.
Anderson je naveo da je njegova kompanija kod Roskosmosa rezervisala dva mjesta za potencijalne turiste koji na jesen 2008. i na proleæe 2009. godine lete ruskim brodom na MKS.
Isto tako oni su predlo¾ili ruskoj agenciji da im rezervi¹u mesta i 2010. i dalje, navodi agencija Itar Tas.
Kako je rekao predsjednik amerièke kompanije, najvjerovatnije je da æe u kosmos letjeti amerièki turista i predstavnik Azije, a njihova imena biæe objavljena naredne sedmice.
Zahvaljujuæi posredni¹tvu kompanije iz Vird¾inije [SAD] na MKS su boravili Amerikanci Denis Tito [2001], Gregori Olsen [2005], Anu¹a Ansari [2006] i Èarls Simoni u aprilu ove godine, kao i Ju¾noafrikanac Mark ©atlvort [2002] koji su u realizaciju svoje ma¹te ulo¾ili od 20 do 25 miliona dolara.
Zadnja izmjena: Columbo, dana/u 21 Jul 2007 05:27, ukupno mijenjano 1 put.
-
Columbo
- Los Korisnik/ Banovan Korisnik
- Postovi: 466
- Pridružen/a: 13 Apr 2007 02:00
- Lokacija: Germany
NOVO DUREX ISTRAZIVANJE, GRCI SEKSUALNO NAJAKTIVNIJI
Najnovije istra¾ivanje kompanije "Dureks" pokazalo da su Grci seksualno najaktivniji narod dok je tek 49 odsto svjetskog stanovni¹tva zadovoljno svojim seksualnim ¾ivotom.
Meðunarodno istra¾ivanje koje je sproveo najpoznatiji proizvoðaè kondoma "Dureks", a u koje je bilo ukljuèeno 26.000 ljudi u 26 zemalja ¹irom svijeta (mi nismo bili ukljuèeni u istra¾ivanje), pokazalo je da ljudi ¹irom svijeta vode ljubav u prosjeku 106 puta godi¹nje.
To najrjeðe rade Japanci (samo 48 puta godi¹nje), dok su Grci najaktivniji s prosjekom od èak 164 puta. Za petama su im Brazilci (145), pa Poljaci i Rusi s prosjekom od 143 puta, pi¹e Press.
Zbog ovakvih rezultata ne èudi ¹to 80 odsto Grka tvrdi da im je seks jako va¾an, a to isto misli i 79 odsto Poljaka. Japanci su priznali da su nezadovoljni seksualnim ¾ivotom, a samo 10 odsto njih svoj seksualni ¾ivot smatra uzbudljivim.
Zadovoljno seksualnim ¾ivotom u prosjeku je 49 odsto svjetskog stanovni¹tva, dok su definitivno najzadovoljniji Nigerijci (78 odsto). Meðu deset najnezadovoljnijih bili su stanovnici Hongkonga (32 odsto), Australije (40), Singapura (41), Tajlanda (42) i Novog Zelanda (43). Tek svaki èetvrti Francuz bio je u potpunosti zadovoljan seksualnim ¾ivotom.
Indijci su se pokazali kao najbr¾i ljubavnici, a sam seksualni èin im u prosjeku traje 13,2 minuta, dok je svjetski prosjek 18,3 minuta. Le¾ernim Nigerijcima, koji su veoma zadovoljni seksualnim ¾ivotom, nikuda se oèigledno ne ¾uri, pa su im za seksualni odnos potrebna "maratonska" 24 minuta. Èak dvije treæine Italijana, Meksikanaca, ©panaca i Ju¾noafrikanaca, pak, priznaje da redovno do¾ivljava orgazam.
Najnovije istra¾ivanje kompanije "Dureks" pokazalo da su Grci seksualno najaktivniji narod dok je tek 49 odsto svjetskog stanovni¹tva zadovoljno svojim seksualnim ¾ivotom.
Meðunarodno istra¾ivanje koje je sproveo najpoznatiji proizvoðaè kondoma "Dureks", a u koje je bilo ukljuèeno 26.000 ljudi u 26 zemalja ¹irom svijeta (mi nismo bili ukljuèeni u istra¾ivanje), pokazalo je da ljudi ¹irom svijeta vode ljubav u prosjeku 106 puta godi¹nje.
To najrjeðe rade Japanci (samo 48 puta godi¹nje), dok su Grci najaktivniji s prosjekom od èak 164 puta. Za petama su im Brazilci (145), pa Poljaci i Rusi s prosjekom od 143 puta, pi¹e Press.
Zbog ovakvih rezultata ne èudi ¹to 80 odsto Grka tvrdi da im je seks jako va¾an, a to isto misli i 79 odsto Poljaka. Japanci su priznali da su nezadovoljni seksualnim ¾ivotom, a samo 10 odsto njih svoj seksualni ¾ivot smatra uzbudljivim.
Zadovoljno seksualnim ¾ivotom u prosjeku je 49 odsto svjetskog stanovni¹tva, dok su definitivno najzadovoljniji Nigerijci (78 odsto). Meðu deset najnezadovoljnijih bili su stanovnici Hongkonga (32 odsto), Australije (40), Singapura (41), Tajlanda (42) i Novog Zelanda (43). Tek svaki èetvrti Francuz bio je u potpunosti zadovoljan seksualnim ¾ivotom.
Indijci su se pokazali kao najbr¾i ljubavnici, a sam seksualni èin im u prosjeku traje 13,2 minuta, dok je svjetski prosjek 18,3 minuta. Le¾ernim Nigerijcima, koji su veoma zadovoljni seksualnim ¾ivotom, nikuda se oèigledno ne ¾uri, pa su im za seksualni odnos potrebna "maratonska" 24 minuta. Èak dvije treæine Italijana, Meksikanaca, ©panaca i Ju¾noafrikanaca, pak, priznaje da redovno do¾ivljava orgazam.
-
Columbo
- Los Korisnik/ Banovan Korisnik
- Postovi: 466
- Pridružen/a: 13 Apr 2007 02:00
- Lokacija: Germany
IDEJA ZA ZAUSTAVLJANJE GLOBALNOG ZAGRIJAVANJA
Geo-in¾enjeri su predlo¾ili izgradnju d¾inovskih suncobrana u svemiru, vje¹taèko drveæe, omotaè od sumpora i razne druge ¹a¹ave ideje za zaustavljanje globalnog zagrijavanja.
Geo-in¾injering nudi alternativna rje¹enja za globalno zagrijavanje:
Klimatske promjene su ubrzane, a na¹a planeta se konstantno zagrijava. Stanovnici sjeverne hemisfere ispratili su najtopliju zimu u posljednjih 125 godina, otkako se redovno bilje¾e vrjemenske prilike. Aktuelne klimatske promjene æe u manjoj ili veæoj mjeri pogoditi cjelokupno stanovni¹tvo Zemlje, o èemu govori i nedavni izvje¹taj Ujedinjenih Nacija o utjecaju globalnog zagrijavanja.
Jedan od glavnih uzroka zagrijavanja Zemlje je ubrzani industrijski razvoj koji je sa sobom donio izrazito poveæanje emisije takozvanih gasova staklene ba¹te. Meðu gasovima èija je emisija kritièno poveæana posljednjih decenija izdvaja se ugljen-dioksid (CO2).
Kao dio borbe za smanjenje emisije ugljen-dioksida, 2005. godine stupio je na snagu Kjoto protokol. Ovaj meðunarodni ugovor, sastavljen pod okriljem Ujedinjenih Nacija, obavezuje dr¾ave potpisnice da smanje emitovanje ugljen-dioksida i ostalih gasova koji utièu na zagrijavanje Zemlje. Meðutim neke dr¾ave nisu pristupile Kjoto protokolu, a pojedini struènjaci upozoravaju da æe emisije ¹tetnih gasova ostati previsoke i pored ove globalne protivmjere.
Pobornici takozvanog geo-in¾enjeringa, moguæe rje¹enje problema zagrijavanja planete ne vide samo u daljem smanjenju emisije ugljen-dioksida. Naime, geo-in¾enjering nudi alternativna rje¹enja bazirana na upotrebi savremenih tehnologija sa ciljem uticanja na globalnu klimu. Neke ideje za zaustavljanje globalnog zagrijavanja, predlo¾ene od strane vodeæih nauènika u ovoj oblasti, vrlo su interesantne, ali i prilièno kontroverzne.
Vje¹taèke ¹ume:
Vjestaèka stabla preraðivala bi CO2
Mo¾e li vje¹taèko drveæe da pomogne u smanjenju kolièine ugljen-dioksida u atmosferi i time uspori globalno zagrijavanje?
Profesor Klaus Lakner izumio je sintetièko drveæe koje bi kao i prirodno drveæe skupljalo ugljen-dioksid iz atmosfere. Ovi ureðaji bi na sebi imali filtere koji bi apsorbovali ugljen-dioksid iz vazduha pretvarajuæi ga na kraju procesa u teèno stanje.
U ovom obliku, novonastalo jedinjenje bi se moglo jednostavno odlagati duboko u unutra¹njost Zemlje.
Profesor Lakner procjenjuje da bi svako vje¹taèko drvo uklonilo oko 90.000 tona ugljen-dioksida godi¹nje, ¹to odgovara kolièini ovog gasa koji proizvedu 20.000 automobila.
Omotaè od sumpora:
Erupcija vulkana Pinatubo dovela je do globalnog zahlaðenja.
Profesora Paul Krucena, dobitnika Nobelove nagrade za hemiju, inspirisao je jedan prirodni dogaðaj za razvoj njegove protivmere zagrijavanju Zemlje. Naime, kada je 1991. godine na Filipinima do¹lo do velike erupcije vulkana Pinatubo, u stratosferu je izbaèeno oko 10 miliona tona sumpora.
Nauènici su vr¹ili mjerenja i pratili kretanje sumpora u stratosferi i do¹li do rezultata da je ovaj prirodni dogaðaj doveo do perioda hlaðenja planete jer su èestice sumpora odbijale deo sunèevih zraka. U naredne dvje godine nakon erupcije vulkana prosjeèna temperatura na Zemlji snizila se za oko 0,6 stepeni Celzijusa.
Profesor Krucen i jo¹ nekoliko nauènika ¾ele da iskoriste ovo saznanje i da ve¹taèkim putem izazovu isti efekt kako bi se smanjilo globalno zagrijavanje planete. Ideja je da se u stratosferu lansira na stotine raketa napunjenih sumporom kako bi se oformio sumporski omotaè oko Zemlje i njegove èestice odbijale dio sunèevih zraka. Profesor Krucen predviða da bi bilo potrebno oko milion tona sumpora kako bi se postigao ¾eljeni efekt hlaðenja.
Iako je sumpor poznat kao ¹tetan, pristalice ove ideje tvrde da bi zagaðenje vazduha bilo malo jer bi se èestice sumpora skupljale na velikoj visini. Zauzvrat bi se zaustavilo globalno zagrijavanje, od koga, po njima, prijeti mnogo veæa opasnost. Ipak, moguæe posljedice ovakvog eksperimenta, npr. uni¹tavanje ozonskog omotaèa i kisele ki¹e, nisu u potpunosti poznate i zato mnogi ideji prilaze sa velikim oprezom.
Suncobran u svemiru:
Svemirski suncobrani profesora Rod¾era Ejnd¾ela.
Rod¾er Ejnd¾el, profesor na Univerzitetu u Arizoni i istaknuti struènjak za optiku, predla¾e jo¹ jednu neobiènu ideju èiji je cilj zaustavljanje evidentnih klimatskih promena i hlaðenje Zemlje. Njegov koncept je da se u svemir postavi jedna vrsta ogromnog „suncobrana“ koji bi Zemlju ¹titio od zagrijavanja reflektujuæi dio sunèeve toplote.
Ovo je ujedno i najambiciozniji i najskuplji geo-in¾enjerski prijedlog koji se mogao èuti u posljednje vrijeme. Ideja profesora Ejnd¾ela je da se u svemir lansiraju milioni malih letilica koje bi uspjele da od Zemlje odbiju oko 1,8 odsto sunèevih zraka. On tvrdi da je to dovoljno da se zaustavi globalno zagrijavanje i ohladi planeta.
Ove reflektujuæe letilice bile bi postavljene na udaljenosti 1,5 miliona kilometara od na¹e planete na poziciji poznatoj kao Lagran¾eva taèka - L1. Letilice bi bile male, vrlo tanke, te¾ile samo 1 gram i lansirale se sa Zemlje. Profesor Ejnd¾el procenjuje da bi ukupna masa ovih malih „suncobrana“ iznosila oko 20 miliona tona. Za njihovo lansiranje koristila bi se elektromagnetna energija i veliki orbitalni suncobran bi se mogao oformiti pomoæu 20 lansera koji bi svakih 5 minuta lansirali mno¹tvo ovih letilica tokom perioda od 10 godina. Takvi lanseri bi koristili neki obnovljivi izvor energije, na primer hidro energiju ili vjetar.
Profesor Ejnd¾el nagla¹ava da formiranje za¹titnog suncobrana svakako ne treba da zamjeni razvijanje alternativnih izvora energije koji bi bili mnogo manje ¹tetni za planetu. Ipak, on smatra da moramo biti spremni za hlaðenje planete ukoliko nastupi globalna klimatska kriza.
Uzgajanje okeanskog planktona:
Cvetanje fitoplanktona u Ju¾nom Atlantiku.
Jo¹ jedan kontroverzan naèin suprotstavljanja globalnom zagrevanju je uzgajanje planktona u djelovima okeana gde ih ima malo. Neke vrste planktona, na primer fitoplanktoni, pona¹aju se slièno kao i drveæe, tj. uzimaju ugljen-dioksid i potom oslobaðaju kiseonik, igrajuæi ulogu prirodnih preèi¹æivaèa vazduha.
Neke kompanije i nauènici veæ su se upustili u eksperiment „ðubrenja“ djelova okeana u kojima nedostaju ovi organizmi. Da bi poveæali broj planktona ubacivali su odreðene kolièine gvo¾ða u okean. U jednom eksperimentu, svega pola tone gvo¾ða dovelo je do cvjetanja planktona koji su apsorbovali dodatnih 7000 tona ugljen-dioksida.
Profesor Ijan D¾ons, jedan od pristalica ove metode, smatra da bi za rast planktona umjesto gvo¾ða bilo praktiènije koristiti druge hemijske supstance koje sadr¾e nitrogen, na primjer supstancu urea.
Ploveæe fabrike oblaka na zadatku:
Prijedlog koji u osnovi ima ideju vraæanja dijela sunèeve svjetlosti nazad u svemir putem vje¹taèko formiranih oblaka potièe od nauènika D¾ona Latama i Stefana Saltera.
Salter je projektovao plovilo bez ljudske posade koje bi raspr¹ivalo morske kapljice iz okeana u vazduh i na taj naèin formiralo niske oblake, takozvane marine stratocumuli. Tako formirani oblaci reflektovali bi mnogo vi¹e toplote nazad u svemir od tamne povr¹ine okeana doprinoseæi rashlaðivanju zemljine povr¹ine.
Ove zanimljive „ploveæe fabrike oblaka“ koristile bi energiju vjetra za pokretanje i njima bi se upravljalo sa daljine iz kontrolnog centra, usmjeravajuæi ih tamo gde je formiranje takvih oblaka najkorisnije. Neki od optimistièkih proraèuna govore da bi veæ oko 50 takvih plovila od kojih bi svako raspr¹ivalo 10 kg vode u sekundi bilo dovoljno da anulira efekt godi¹nje emisije ugljen-dioksida.
Ovaj sistem je prilièno bezopasan. Naime, putem satelitskih merenja kontrolisalo bi se hlaðenje planete i u sluèaju bilo kakvih znaèajnih poremeæaja, cijeli sistem bi odmah bio stavljen van upotrebe i situacija bi se ubrzo vratila u normalne okvire.
Konaèno, u poreðenju sa ostalim geo-in¾enjering prijedlozima, kompletan projekt bio bi prilièno jeftin jer kao osnovni materijal koristi morsku vodu. Svi pomenuti faktori èine sistem ovih nauènika vjerovatno najrealnijim geo-in¾enjering prijedlogom za hlaðenje Zemlje.
Uticaj na ¾ivotnu sredinu:
Sumporski omotaè oko Zemlje odbijao bi deo sunèeve toplote
Geo-in¾enjering ideje ne nailaze uvek na odobravanje. Kritièari smatraju da je suvi¹e rizièno i opasno na taj naèin uticati na okru¾enje i prirodu jer ne znamo kakve se posledice mogu javiti.
Nadalje, industrija bi se mogla osloniti na potencijalni uspjeh geo-in¾enjeringa i odustati od daljih redukcija ¹tetnih gasova. Pretjerano oslanjanje na geo-in¾enjering mo¾e dovesti na¹u planetu u jo¹ veæu opasnost.
Ipak ne treba zaboraviti da veæina zastupnika ovih ideja ne vidi u njima trajno rje¹enje problema klimatskih promjena. Svaka od ovih metoda predlo¾ena je kao sredstvo «prve pomoæi» u borbi protiv globalnog zagrijavanja.
Smanjenje emisije ugljen-dioksida i pronala¾enje alternativnih izvora energije ostaju primarni zadaci èovjeèanstva u cilju spa¹avanja planete.
:-k :-k :-k
Geo-in¾enjeri su predlo¾ili izgradnju d¾inovskih suncobrana u svemiru, vje¹taèko drveæe, omotaè od sumpora i razne druge ¹a¹ave ideje za zaustavljanje globalnog zagrijavanja.
Geo-in¾injering nudi alternativna rje¹enja za globalno zagrijavanje:
Klimatske promjene su ubrzane, a na¹a planeta se konstantno zagrijava. Stanovnici sjeverne hemisfere ispratili su najtopliju zimu u posljednjih 125 godina, otkako se redovno bilje¾e vrjemenske prilike. Aktuelne klimatske promjene æe u manjoj ili veæoj mjeri pogoditi cjelokupno stanovni¹tvo Zemlje, o èemu govori i nedavni izvje¹taj Ujedinjenih Nacija o utjecaju globalnog zagrijavanja.
Jedan od glavnih uzroka zagrijavanja Zemlje je ubrzani industrijski razvoj koji je sa sobom donio izrazito poveæanje emisije takozvanih gasova staklene ba¹te. Meðu gasovima èija je emisija kritièno poveæana posljednjih decenija izdvaja se ugljen-dioksid (CO2).
Kao dio borbe za smanjenje emisije ugljen-dioksida, 2005. godine stupio je na snagu Kjoto protokol. Ovaj meðunarodni ugovor, sastavljen pod okriljem Ujedinjenih Nacija, obavezuje dr¾ave potpisnice da smanje emitovanje ugljen-dioksida i ostalih gasova koji utièu na zagrijavanje Zemlje. Meðutim neke dr¾ave nisu pristupile Kjoto protokolu, a pojedini struènjaci upozoravaju da æe emisije ¹tetnih gasova ostati previsoke i pored ove globalne protivmjere.
Pobornici takozvanog geo-in¾enjeringa, moguæe rje¹enje problema zagrijavanja planete ne vide samo u daljem smanjenju emisije ugljen-dioksida. Naime, geo-in¾enjering nudi alternativna rje¹enja bazirana na upotrebi savremenih tehnologija sa ciljem uticanja na globalnu klimu. Neke ideje za zaustavljanje globalnog zagrijavanja, predlo¾ene od strane vodeæih nauènika u ovoj oblasti, vrlo su interesantne, ali i prilièno kontroverzne.
Vje¹taèke ¹ume:
Vjestaèka stabla preraðivala bi CO2
Mo¾e li vje¹taèko drveæe da pomogne u smanjenju kolièine ugljen-dioksida u atmosferi i time uspori globalno zagrijavanje?
Profesor Klaus Lakner izumio je sintetièko drveæe koje bi kao i prirodno drveæe skupljalo ugljen-dioksid iz atmosfere. Ovi ureðaji bi na sebi imali filtere koji bi apsorbovali ugljen-dioksid iz vazduha pretvarajuæi ga na kraju procesa u teèno stanje.
U ovom obliku, novonastalo jedinjenje bi se moglo jednostavno odlagati duboko u unutra¹njost Zemlje.
Profesor Lakner procjenjuje da bi svako vje¹taèko drvo uklonilo oko 90.000 tona ugljen-dioksida godi¹nje, ¹to odgovara kolièini ovog gasa koji proizvedu 20.000 automobila.
Omotaè od sumpora:
Erupcija vulkana Pinatubo dovela je do globalnog zahlaðenja.
Profesora Paul Krucena, dobitnika Nobelove nagrade za hemiju, inspirisao je jedan prirodni dogaðaj za razvoj njegove protivmere zagrijavanju Zemlje. Naime, kada je 1991. godine na Filipinima do¹lo do velike erupcije vulkana Pinatubo, u stratosferu je izbaèeno oko 10 miliona tona sumpora.
Nauènici su vr¹ili mjerenja i pratili kretanje sumpora u stratosferi i do¹li do rezultata da je ovaj prirodni dogaðaj doveo do perioda hlaðenja planete jer su èestice sumpora odbijale deo sunèevih zraka. U naredne dvje godine nakon erupcije vulkana prosjeèna temperatura na Zemlji snizila se za oko 0,6 stepeni Celzijusa.
Profesor Krucen i jo¹ nekoliko nauènika ¾ele da iskoriste ovo saznanje i da ve¹taèkim putem izazovu isti efekt kako bi se smanjilo globalno zagrijavanje planete. Ideja je da se u stratosferu lansira na stotine raketa napunjenih sumporom kako bi se oformio sumporski omotaè oko Zemlje i njegove èestice odbijale dio sunèevih zraka. Profesor Krucen predviða da bi bilo potrebno oko milion tona sumpora kako bi se postigao ¾eljeni efekt hlaðenja.
Iako je sumpor poznat kao ¹tetan, pristalice ove ideje tvrde da bi zagaðenje vazduha bilo malo jer bi se èestice sumpora skupljale na velikoj visini. Zauzvrat bi se zaustavilo globalno zagrijavanje, od koga, po njima, prijeti mnogo veæa opasnost. Ipak, moguæe posljedice ovakvog eksperimenta, npr. uni¹tavanje ozonskog omotaèa i kisele ki¹e, nisu u potpunosti poznate i zato mnogi ideji prilaze sa velikim oprezom.
Suncobran u svemiru:
Svemirski suncobrani profesora Rod¾era Ejnd¾ela.
Rod¾er Ejnd¾el, profesor na Univerzitetu u Arizoni i istaknuti struènjak za optiku, predla¾e jo¹ jednu neobiènu ideju èiji je cilj zaustavljanje evidentnih klimatskih promena i hlaðenje Zemlje. Njegov koncept je da se u svemir postavi jedna vrsta ogromnog „suncobrana“ koji bi Zemlju ¹titio od zagrijavanja reflektujuæi dio sunèeve toplote.
Ovo je ujedno i najambiciozniji i najskuplji geo-in¾enjerski prijedlog koji se mogao èuti u posljednje vrijeme. Ideja profesora Ejnd¾ela je da se u svemir lansiraju milioni malih letilica koje bi uspjele da od Zemlje odbiju oko 1,8 odsto sunèevih zraka. On tvrdi da je to dovoljno da se zaustavi globalno zagrijavanje i ohladi planeta.
Ove reflektujuæe letilice bile bi postavljene na udaljenosti 1,5 miliona kilometara od na¹e planete na poziciji poznatoj kao Lagran¾eva taèka - L1. Letilice bi bile male, vrlo tanke, te¾ile samo 1 gram i lansirale se sa Zemlje. Profesor Ejnd¾el procenjuje da bi ukupna masa ovih malih „suncobrana“ iznosila oko 20 miliona tona. Za njihovo lansiranje koristila bi se elektromagnetna energija i veliki orbitalni suncobran bi se mogao oformiti pomoæu 20 lansera koji bi svakih 5 minuta lansirali mno¹tvo ovih letilica tokom perioda od 10 godina. Takvi lanseri bi koristili neki obnovljivi izvor energije, na primer hidro energiju ili vjetar.
Profesor Ejnd¾el nagla¹ava da formiranje za¹titnog suncobrana svakako ne treba da zamjeni razvijanje alternativnih izvora energije koji bi bili mnogo manje ¹tetni za planetu. Ipak, on smatra da moramo biti spremni za hlaðenje planete ukoliko nastupi globalna klimatska kriza.
Uzgajanje okeanskog planktona:
Cvetanje fitoplanktona u Ju¾nom Atlantiku.
Jo¹ jedan kontroverzan naèin suprotstavljanja globalnom zagrevanju je uzgajanje planktona u djelovima okeana gde ih ima malo. Neke vrste planktona, na primer fitoplanktoni, pona¹aju se slièno kao i drveæe, tj. uzimaju ugljen-dioksid i potom oslobaðaju kiseonik, igrajuæi ulogu prirodnih preèi¹æivaèa vazduha.
Neke kompanije i nauènici veæ su se upustili u eksperiment „ðubrenja“ djelova okeana u kojima nedostaju ovi organizmi. Da bi poveæali broj planktona ubacivali su odreðene kolièine gvo¾ða u okean. U jednom eksperimentu, svega pola tone gvo¾ða dovelo je do cvjetanja planktona koji su apsorbovali dodatnih 7000 tona ugljen-dioksida.
Profesor Ijan D¾ons, jedan od pristalica ove metode, smatra da bi za rast planktona umjesto gvo¾ða bilo praktiènije koristiti druge hemijske supstance koje sadr¾e nitrogen, na primjer supstancu urea.
Ploveæe fabrike oblaka na zadatku:
Prijedlog koji u osnovi ima ideju vraæanja dijela sunèeve svjetlosti nazad u svemir putem vje¹taèko formiranih oblaka potièe od nauènika D¾ona Latama i Stefana Saltera.
Salter je projektovao plovilo bez ljudske posade koje bi raspr¹ivalo morske kapljice iz okeana u vazduh i na taj naèin formiralo niske oblake, takozvane marine stratocumuli. Tako formirani oblaci reflektovali bi mnogo vi¹e toplote nazad u svemir od tamne povr¹ine okeana doprinoseæi rashlaðivanju zemljine povr¹ine.
Ove zanimljive „ploveæe fabrike oblaka“ koristile bi energiju vjetra za pokretanje i njima bi se upravljalo sa daljine iz kontrolnog centra, usmjeravajuæi ih tamo gde je formiranje takvih oblaka najkorisnije. Neki od optimistièkih proraèuna govore da bi veæ oko 50 takvih plovila od kojih bi svako raspr¹ivalo 10 kg vode u sekundi bilo dovoljno da anulira efekt godi¹nje emisije ugljen-dioksida.
Ovaj sistem je prilièno bezopasan. Naime, putem satelitskih merenja kontrolisalo bi se hlaðenje planete i u sluèaju bilo kakvih znaèajnih poremeæaja, cijeli sistem bi odmah bio stavljen van upotrebe i situacija bi se ubrzo vratila u normalne okvire.
Konaèno, u poreðenju sa ostalim geo-in¾enjering prijedlozima, kompletan projekt bio bi prilièno jeftin jer kao osnovni materijal koristi morsku vodu. Svi pomenuti faktori èine sistem ovih nauènika vjerovatno najrealnijim geo-in¾enjering prijedlogom za hlaðenje Zemlje.
Uticaj na ¾ivotnu sredinu:
Sumporski omotaè oko Zemlje odbijao bi deo sunèeve toplote
Geo-in¾enjering ideje ne nailaze uvek na odobravanje. Kritièari smatraju da je suvi¹e rizièno i opasno na taj naèin uticati na okru¾enje i prirodu jer ne znamo kakve se posledice mogu javiti.
Nadalje, industrija bi se mogla osloniti na potencijalni uspjeh geo-in¾enjeringa i odustati od daljih redukcija ¹tetnih gasova. Pretjerano oslanjanje na geo-in¾enjering mo¾e dovesti na¹u planetu u jo¹ veæu opasnost.
Ipak ne treba zaboraviti da veæina zastupnika ovih ideja ne vidi u njima trajno rje¹enje problema klimatskih promjena. Svaka od ovih metoda predlo¾ena je kao sredstvo «prve pomoæi» u borbi protiv globalnog zagrijavanja.
Smanjenje emisije ugljen-dioksida i pronala¾enje alternativnih izvora energije ostaju primarni zadaci èovjeèanstva u cilju spa¹avanja planete.
:-k :-k :-k
-
mala-plava21
- Zvijezda na usponu
- Postovi: 1246
- Pridružen/a: 04 Dec 2006 02:00
- Lokacija: Zagreb bijeli / Kad ti se place ti se nasmij od srca
...mada je ponoc odavno prosla...-
Columbo
- Los Korisnik/ Banovan Korisnik
- Postovi: 466
- Pridružen/a: 13 Apr 2007 02:00
- Lokacija: Germany
U po¹tanskom sanduèetu na¹la 90.000 dolara
Jedna ¹ezdesetsedmogodi¹nja Japanka iz mjesta Muko, u prefekturi Kjoto, na¹la je u svom po¹tanskom sanduèetu sve¾anj novca u iznosu od 10 miliona jena (blizu 90.000 dolara), javljaju japanski mediji.
Novac je bio zapakovan u kovertu na kojoj ni¹ta nije pisalo, a ni unutar koverte nije bilo nikakve poruke.
®ena je novac prona¹la kada je po¹la da iz sanduèeta uzme novine na koje je njena porodica pretplaæena.
Novac je predat policiji koja je zapoèela istragu o njegovom porijeklu.
Jedna ¹ezdesetsedmogodi¹nja Japanka iz mjesta Muko, u prefekturi Kjoto, na¹la je u svom po¹tanskom sanduèetu sve¾anj novca u iznosu od 10 miliona jena (blizu 90.000 dolara), javljaju japanski mediji.
Novac je bio zapakovan u kovertu na kojoj ni¹ta nije pisalo, a ni unutar koverte nije bilo nikakve poruke.
®ena je novac prona¹la kada je po¹la da iz sanduèeta uzme novine na koje je njena porodica pretplaæena.
Novac je predat policiji koja je zapoèela istragu o njegovom porijeklu.
-
Columbo
- Los Korisnik/ Banovan Korisnik
- Postovi: 466
- Pridružen/a: 13 Apr 2007 02:00
- Lokacija: Germany
*NAJZABAVNIJE PORODICE*
Tolstoj je svoju 'Anu Karenjinu' zapoèeo konstatujuæi da su sve sretne porodice sliène, a nesretna je svaka na svoj naèin. Odabrali smo najzabavnije fiktivne porodice koje mogu negirati ovo pravilo jer, koliko god izgledale èudne, one su sve sretne na poseban naèin
Prijatelje mo¾ete birati, ali porodicu ne, pa kakva god bila, najbolje ¹to mo¾ete uèiniti jest prilagoditi se i prihvatiti svoje kakvi jesu. Ove porodice nisu stvarne, one su dio neke prièe, televizijskog showa, serije, crtiæa.
Bundyjevi *
Bundyjevi su otprilike isto ¹to i Simpsoni, ali u ne¹to realnijem svijetu i svjetlu. Homera vrlo èesto usporeðuju s Alom, koji je jednako usmjeren na hedonistièki aspekt ¾ivota, u èiji domen spada mijenjanje televizijskih programa, ispijanje piva i spavanje. Za razliku od Homera, ipak, Al nije lud za seksom, barem ne sa svojom ¾enom Peggy.
Nakon emitovanja prvih epizoda serije, 'Married... with children' progla¹ena je serijom koja prezentuje pravu anti-porodicu. Meðutim, stereotipno glupa plavu¹a, kæer Kelly, i naivan sin Bud, koji se silom pravi frajer, zajedno s roditeljima osvojili su publiku u jednako kratkom roku. A niko ne ¾eli biti kao Bundyjevi...
Flinstones *
Kreacijom, naravno, koga drugog nego Hanne i Barbere, dvije porodice iz kamenog doba nisu bile sprijeèene da u¾ivaju u nekim blagodatima modernog doba, kao ¹to su, na primjer, telefon od ovnova roga ili kabriolet s kamenim toèkovima. Fred Flinstone i njegov najbolji prijatelj Barney iz sedmice u sedmicu zabavljali su publiku nekakvim èudnim idejama i postupcima koji samo odraslim mu¹karcima mogu pasti na pamet. Na kraju su ipak odgovarali neosporivom autoritetu i glasu razuma – svojim ¾enama.
Porodica Flinstones dolazi iz kamenog doba, a za kuænog ljubimca dr¾i simpatiènog dinosaura. Ponekad idu u kino, a filmove gledaju pod nerazja¹njivim okolnostima.
Simpsoni *
Naizgled tipièna amerièka porodica iz srednje klase, sve je samo ne to, a prvenstveno njena parodija. Ono ¹to se smatra (iako se taj ideal, nadamo se, sve vi¹e napu¹ta) savr¹enom porodicom koja vodi normalan ¾ivot, i po¾eljnim elementom amerièke kulture, dru¹tva i televizije, porodica Simpson krivi I od toga pravi ironiju.
Glava porodice je Homer, kojem je mozak orijentisan uglavnom na krofne, pivo, spavanje, televiziju i, tu i tamo, seks. Djeca Bart, Lisa i Maggie upotpunjavaju sliku porodice svojim bizarnim postupcima i idejama, a Marge, stvarna glava porodice, dr¾i konce u rukama i odr¾ava harmoniju.
Tanneri *
Ako vam nije na prvi pogled jasno o kome se radi, sjetite se Alfa. Porodica Tanner je ono ¹to Simpsoni i Bundyjevi parodiraju, tipièna amerièka porodica, srednje klase koja ¾ivi u predgraðu, u kuæi sreðenoj upravo po mjeri domaæice Kate. Njen mu¾ Willie, socijalni radnik, svojim se ¹treberskim izgledom i pona¹anjem odlièno uklapa u cijelu sliku.
Iako je humoristièni element ove serije najvi¹e bio Alf, Alien Life Form, vanzemaljac koji se zbog kvara na svemirskom brodu bio prisiljen spustiti na Zemlju, porodica Tanner ima svijetlih trenutaka. Barem u interakciji s Alfom.
Porodica Monsoon *
Radi se o jednoj maloj porodici koja se uglavnom sastoji od majke i kæeri (i sina), a glavni akter je mamina prijateljica i osim poku¹aja ¾ivota na visokoj nozi, litara ¹ampanjca i ne¹to droge, serija ne donosi komplikovanu prièu. Bez obzira na to, urnebesnim humorom osvojila je hiljade gledaocaa. Ako niste shvatili, govorimo o 'Pa to je fantastièno' (tj. 'Absolutely Fabulous').
Edina Monsoon, dvaput razvedena ¾ena ¾ivi s kæeri Saffron i sinom Sergeom, a njenu opsjednutost modom, ovisnost o alkoholu i ponekad sabla¾njivo pona¹anje mo¾e tolerisati jedino, ko drugi, nego najbolja prijateljica Patsy, koja je u jednakoj mjeri zaglibila u poroke kao Edina. Jedna drugu vuku ludim idejama, a kæer ¹treberica tu ne mo¾e apsolutno ni¹ta!
Porodica Trotter *
Iako o njima ne treba puno pisati, jer stvarno ne znamo osobu koja nije pratila i u¾ivala u seriji 'Muæke', ipak moramo reæi dvije-tri reèenice. Kad im je majka umrla i otac ih napustio, o èetverogodi¹njem Rodneyju Trotteru brinuo se 12 godina stariji brat Del. Osim njih tu je i djed, za kojeg se ne mo¾e reæi da je aktivna osoba, pa je Del morao nalaziti razne naèine za pre¾ivljavanje, a u tome je, na kraju, postao maher.
Porodica se s vremenom ¹iri, vremena se mijenjaju, ali braæa uvijek ostaju ista. Nezamjenjive su komiène situacije u kojima se nalazi Del, iako lukav, ali uvijek naivan, i Rodney kojem treba sve posebno obja¹njavati. Trotteri su mala, ali sretna porodica!
Nanny *
Ova humoristièna serija nosi naziv po dadilji Fran Fine koja dolazi raditi u finu, bogatu porodicu èiji æe, nakon dugogodi¹njeg trud, postati èlan. Maxwell Sheffield je sofisticirani producent na Broadwayu koji nakon smrti ¾ene ostaje sam s troje djece – Maggie, Brightonom i Grace, te stoga potra¾i pomoæ dadilje.
Uvijek seksi, posebno glasom, Fran lako osvaja ukuæane svojom spontano¹æu i iskreno¹æu, ali Maxwellu treba dugo da prizna, i sebi i drugima, da je u nju zaljubljen. To èak primjeæuje i batler Niles, koji je ipak najzanimljiviji i najduhovitiji lik u seriji.
Addams Family *
Dugo smo mislili da ne postoji tako bizarna porodica, kao ¹to je Addams, èak ni u fiktivnom svijetu. Njihov je dom smje¹ten na North Cemetery Ridgeu u neèemu ¹to bi se moglo, a i ne bi, nazvati dvorcem. Morticia je prekrasna gospodarica kuæe èija ljubav prema mu¾u Gomezu, koji ima èudne oèi i destruktivne instinkte kao ujak Fenster, nije splasnula ni na trenutak. Vatra meðu njima gori kao i prvog dana kad su se upoznali.
Ni¹ta manje nisu èudna djeca Wednesday i Pugsley, a da ne govorimo o Lurchu, batleru koji izgleda kao Frankenstein, a vokabular mu se uglavnom sastoji od dvije rijeèi: 'You Rang?' Dvorac je prepun èudnovatih 'biæa', kao na primjer ¹ake koja bez tijela svako malo iskoèi iz neke crne kutije i od¹eæe se.
Formani *
I ovu æe porodicu rijetko ko prepoznati ovako po prezimenu, ali kad vam ka¾emo da se radi o seriji 'Lude sedamdesete', sve æe vam biti jasno. Iako se sadr¾aj serije vrti uglavnom oko grupe prijatelja srednjo¹kolaca, roditelji glavnog lika, barem u njegovom ¾ivotu, imaju veliku ulogu.
Smje¹tena u vrijeme Led Zeppelina i postera Farah Fawcett bavi se problemom osamostaljenja (ako ne fizièkog, onda psihièkog) ¹esnaestogodi¹njeg Erica Formana koji se poku¹ava rije¹iti autoriteta roditelja – Reda i Kitty. U tome mu svesrdno poma¾e (biv¹a) djevojka Donna i ostatak dru¹tva. Pomalo nostalgiènim, a ne realnim, tonom 'Lude sedamdesete' ipak donose relativno normalne likove.
Tolstoj je svoju 'Anu Karenjinu' zapoèeo konstatujuæi da su sve sretne porodice sliène, a nesretna je svaka na svoj naèin. Odabrali smo najzabavnije fiktivne porodice koje mogu negirati ovo pravilo jer, koliko god izgledale èudne, one su sve sretne na poseban naèin
Prijatelje mo¾ete birati, ali porodicu ne, pa kakva god bila, najbolje ¹to mo¾ete uèiniti jest prilagoditi se i prihvatiti svoje kakvi jesu. Ove porodice nisu stvarne, one su dio neke prièe, televizijskog showa, serije, crtiæa.
Bundyjevi *
Bundyjevi su otprilike isto ¹to i Simpsoni, ali u ne¹to realnijem svijetu i svjetlu. Homera vrlo èesto usporeðuju s Alom, koji je jednako usmjeren na hedonistièki aspekt ¾ivota, u èiji domen spada mijenjanje televizijskih programa, ispijanje piva i spavanje. Za razliku od Homera, ipak, Al nije lud za seksom, barem ne sa svojom ¾enom Peggy.
Nakon emitovanja prvih epizoda serije, 'Married... with children' progla¹ena je serijom koja prezentuje pravu anti-porodicu. Meðutim, stereotipno glupa plavu¹a, kæer Kelly, i naivan sin Bud, koji se silom pravi frajer, zajedno s roditeljima osvojili su publiku u jednako kratkom roku. A niko ne ¾eli biti kao Bundyjevi...
Flinstones *
Kreacijom, naravno, koga drugog nego Hanne i Barbere, dvije porodice iz kamenog doba nisu bile sprijeèene da u¾ivaju u nekim blagodatima modernog doba, kao ¹to su, na primjer, telefon od ovnova roga ili kabriolet s kamenim toèkovima. Fred Flinstone i njegov najbolji prijatelj Barney iz sedmice u sedmicu zabavljali su publiku nekakvim èudnim idejama i postupcima koji samo odraslim mu¹karcima mogu pasti na pamet. Na kraju su ipak odgovarali neosporivom autoritetu i glasu razuma – svojim ¾enama.
Porodica Flinstones dolazi iz kamenog doba, a za kuænog ljubimca dr¾i simpatiènog dinosaura. Ponekad idu u kino, a filmove gledaju pod nerazja¹njivim okolnostima.
Simpsoni *
Naizgled tipièna amerièka porodica iz srednje klase, sve je samo ne to, a prvenstveno njena parodija. Ono ¹to se smatra (iako se taj ideal, nadamo se, sve vi¹e napu¹ta) savr¹enom porodicom koja vodi normalan ¾ivot, i po¾eljnim elementom amerièke kulture, dru¹tva i televizije, porodica Simpson krivi I od toga pravi ironiju.
Glava porodice je Homer, kojem je mozak orijentisan uglavnom na krofne, pivo, spavanje, televiziju i, tu i tamo, seks. Djeca Bart, Lisa i Maggie upotpunjavaju sliku porodice svojim bizarnim postupcima i idejama, a Marge, stvarna glava porodice, dr¾i konce u rukama i odr¾ava harmoniju.
Tanneri *
Ako vam nije na prvi pogled jasno o kome se radi, sjetite se Alfa. Porodica Tanner je ono ¹to Simpsoni i Bundyjevi parodiraju, tipièna amerièka porodica, srednje klase koja ¾ivi u predgraðu, u kuæi sreðenoj upravo po mjeri domaæice Kate. Njen mu¾ Willie, socijalni radnik, svojim se ¹treberskim izgledom i pona¹anjem odlièno uklapa u cijelu sliku.
Iako je humoristièni element ove serije najvi¹e bio Alf, Alien Life Form, vanzemaljac koji se zbog kvara na svemirskom brodu bio prisiljen spustiti na Zemlju, porodica Tanner ima svijetlih trenutaka. Barem u interakciji s Alfom.
Porodica Monsoon *
Radi se o jednoj maloj porodici koja se uglavnom sastoji od majke i kæeri (i sina), a glavni akter je mamina prijateljica i osim poku¹aja ¾ivota na visokoj nozi, litara ¹ampanjca i ne¹to droge, serija ne donosi komplikovanu prièu. Bez obzira na to, urnebesnim humorom osvojila je hiljade gledaocaa. Ako niste shvatili, govorimo o 'Pa to je fantastièno' (tj. 'Absolutely Fabulous').
Edina Monsoon, dvaput razvedena ¾ena ¾ivi s kæeri Saffron i sinom Sergeom, a njenu opsjednutost modom, ovisnost o alkoholu i ponekad sabla¾njivo pona¹anje mo¾e tolerisati jedino, ko drugi, nego najbolja prijateljica Patsy, koja je u jednakoj mjeri zaglibila u poroke kao Edina. Jedna drugu vuku ludim idejama, a kæer ¹treberica tu ne mo¾e apsolutno ni¹ta!
Porodica Trotter *
Iako o njima ne treba puno pisati, jer stvarno ne znamo osobu koja nije pratila i u¾ivala u seriji 'Muæke', ipak moramo reæi dvije-tri reèenice. Kad im je majka umrla i otac ih napustio, o èetverogodi¹njem Rodneyju Trotteru brinuo se 12 godina stariji brat Del. Osim njih tu je i djed, za kojeg se ne mo¾e reæi da je aktivna osoba, pa je Del morao nalaziti razne naèine za pre¾ivljavanje, a u tome je, na kraju, postao maher.
Porodica se s vremenom ¹iri, vremena se mijenjaju, ali braæa uvijek ostaju ista. Nezamjenjive su komiène situacije u kojima se nalazi Del, iako lukav, ali uvijek naivan, i Rodney kojem treba sve posebno obja¹njavati. Trotteri su mala, ali sretna porodica!
Nanny *
Ova humoristièna serija nosi naziv po dadilji Fran Fine koja dolazi raditi u finu, bogatu porodicu èiji æe, nakon dugogodi¹njeg trud, postati èlan. Maxwell Sheffield je sofisticirani producent na Broadwayu koji nakon smrti ¾ene ostaje sam s troje djece – Maggie, Brightonom i Grace, te stoga potra¾i pomoæ dadilje.
Uvijek seksi, posebno glasom, Fran lako osvaja ukuæane svojom spontano¹æu i iskreno¹æu, ali Maxwellu treba dugo da prizna, i sebi i drugima, da je u nju zaljubljen. To èak primjeæuje i batler Niles, koji je ipak najzanimljiviji i najduhovitiji lik u seriji.
Addams Family *
Dugo smo mislili da ne postoji tako bizarna porodica, kao ¹to je Addams, èak ni u fiktivnom svijetu. Njihov je dom smje¹ten na North Cemetery Ridgeu u neèemu ¹to bi se moglo, a i ne bi, nazvati dvorcem. Morticia je prekrasna gospodarica kuæe èija ljubav prema mu¾u Gomezu, koji ima èudne oèi i destruktivne instinkte kao ujak Fenster, nije splasnula ni na trenutak. Vatra meðu njima gori kao i prvog dana kad su se upoznali.
Ni¹ta manje nisu èudna djeca Wednesday i Pugsley, a da ne govorimo o Lurchu, batleru koji izgleda kao Frankenstein, a vokabular mu se uglavnom sastoji od dvije rijeèi: 'You Rang?' Dvorac je prepun èudnovatih 'biæa', kao na primjer ¹ake koja bez tijela svako malo iskoèi iz neke crne kutije i od¹eæe se.
Formani *
I ovu æe porodicu rijetko ko prepoznati ovako po prezimenu, ali kad vam ka¾emo da se radi o seriji 'Lude sedamdesete', sve æe vam biti jasno. Iako se sadr¾aj serije vrti uglavnom oko grupe prijatelja srednjo¹kolaca, roditelji glavnog lika, barem u njegovom ¾ivotu, imaju veliku ulogu.
Smje¹tena u vrijeme Led Zeppelina i postera Farah Fawcett bavi se problemom osamostaljenja (ako ne fizièkog, onda psihièkog) ¹esnaestogodi¹njeg Erica Formana koji se poku¹ava rije¹iti autoriteta roditelja – Reda i Kitty. U tome mu svesrdno poma¾e (biv¹a) djevojka Donna i ostatak dru¹tva. Pomalo nostalgiènim, a ne realnim, tonom 'Lude sedamdesete' ipak donose relativno normalne likove.