Re: Zanimljivosti !!!
Postano: 16 Nov 2009 23:12
Buduća magistrica Andrea radi kao ÄÂistaÄÂica
Mostar je, pored Vukovara, u bivÅ¡oj Jugoslaviji slovio kao grad s najviÅ¡e mjeÅ¡ovitih brakova. U gradu na Neretvi takvih sklopljenih braÄÂnih zajednica bilo je 10 posto. Ujedno, oba grada i danas nose velike ratne ožiljke. Kada je u pitanju najveći hercegovaÄÂki grad, posljedice rata, pored onih koje se ogledaju na brojnim ruÅ¡evinama, nisu iÅ¡ÄÂezle ni u mnogim glavama.
Gora opterećenost
Primjerice, djeca iz mješovitih brakova u Mostaru su nešto poput nevidljivih žrtava rata. Podređeni u svakom pogledu i marginalizirani, ali o njima se puno ne govori.
Na svojoj koži to najbolje osjeća 26-godiÅ¡nja Andrea Jevrić, dijete iz mjeÅ¡ovitog braka. Ona je diplomirala 2007. godine na Odsjeku za pedagogiju NastavniÄÂkog fakulteta Univerziteta "Džemal Bijedić", a trenutno pohaÄ‘a magistarski studij s prosjekom ocjena 9,7. Iako zvuÄÂi nevjerovatno, Andrea trenutno radi kao ÄÂistaÄÂica!
Zbog brojnih odbijenica na konkursima, Andrei niÅ¡ta drugo nije preostalo nego da sa svojom majkom Sanjom ÄÂisti mostarska stubiÅ¡ta, da bi zaradile za život. To ÄÂini već osam godina!
Dok nam pokazuje Andrein indeks, Sanja nam govori da se njena kćerka u proteklom periodu prijavila na najmanje 15 konkursa i to u Mostaru, Čapljini, Širokom Brijegu i Kruševu. Svugdje je dobila odbijenice.
- Na lijevoj obali Mostara primljeni su BoÅ¡njaci, na desnoj Hrvati. Za moju Andreu nije bilo mjesta. Moje dijete se ÄÂak prijavilo i na mjesto ÄÂistaÄÂice, gdje je takoÄ‘er dobila odbijenicu, a primljena je osoba s osnovnom Å¡kolom! - ogorÄÂena je majka.
Kroz suze nam govori da je sretna da ima takvo dijete kao što je Andrea, ali je, kaže, u duši boli što ona mnogo toga mora trpjeti.
- Ã…Â ta se treba desiti, da iÅ¡ÄÂezne granica koja u Mostaru razdvaja ljude po nacionalnosti - pita se Sanja.
I Marko Tomaš je dijete iz mješovitog braka. Otac mu je Srbin, a majka Bošnjakinja. Marku, koji danas radi kao glasnogovornik Omladinskog kulturnog centra "Abrašević", kaže nam, termin "mješoviti brak" postao je pojam tek u poslijeratnom periodu.
- To meni nije neprirodno. Ne vidim zaÅ¡to dvoje ljudi razliÄÂitih pripadnosti ne bi mogli ući u brak. Brak je svakako mijeÅ¡an, jer se radi o zajednici muÅ¡karca i žene - kaže u Å¡ali Marko.
IstiÄÂe kako se ne kreće u krugovima u kojima se "ovakve stvari postavljaju kao problem".
Navodi da OKC Abrašević upravo jeste takvo jedno mjesto, "na koje dolaze ljudi koji uopće nisu opterećeni tim stvarima".
Naš sagovornik konstatira da djeca iz miješanih brakova u Mostaru ipak moraju tražiti alternative kada su u pitanju druženja ili izlasci.
- Mislim da je joÅ¡ teže uÄÂenicima ili srednjoÅ¡kolcima. Smatram da će djeca danas biti u puno goroj poziciji nego Å¡to sam to ja. Nažalost, vaspitavaju se i odrastaju u podijeljenoj sredini, tako da za drugo i bolje ne znaju. S vremenom, bojim se da će ta njihova opterećenost biti samo gora. Sve dok ne bude meÄ‘usobnog poÅ¡tovanja, mržnja će uvijek nalaziti prostora - priÄÂa Marko.
Simbol ujedinjenja
Da su djeca iz miješanih brakova u podređenom položaju u odnosu na drugu, koja se u Mostaru izjašnjavaju kao Hrvati i Bošnjaci, potvrdio nam je i Bakir Krpo, direktor mostarske Gimnazije, koja u ovom gradu predstavlja simbol ujedinjenja. Krpo cijeni da je u Gimnaziji Mostar takve djece oko 10 posto.
- ObiÄÂno ta djeca u Mostaru potiÄÂu iz brakova osoba srpske i boÅ¡njaÄÂke nacionalnosti, pa se stoga najÄÂešće opredjeljuju za nastavu po federalnom planu i programu, odnosno na bosanskom jeziku, a manje za hrvatski. Nažalost, primjetna je odreÄ‘ena zatvorenost kod te djece, tako da s njima ne možemo otvoreno priÄÂati o problemima koji ih tiÅ¡te - navodi Krpo.
Statistika po godinama
Prema podacima Zavoda za statistiku 2004. godine, od 527 ukupno sklopljenih brakova miješanih je bilo 24, a 2005. godine 38 od ukupno 573.
Godinu kasnije u Mostaru je ukupno sklopljeno 499 braÄÂnih zajednica, od kojih su 24 mijeÅ¡ane. U godinama 2007. i 2008. sklopljeno je ukupno 601, odnosno 610 brakova, od kojih je bilo 35, odnosno 33 mjeÅ¡ovita.
RijeĠsociologa: Slobodan izbor ne tretirati manje vrijednim ili društveno nepoželjnim
Sociolog Enes Ratkušić pojašnjava za "Dnevni avaz" da se svaki razgovor o fenomenu "mješovitog braka" u pravilu pretvara u zauzimanje tvrdih stavova za ili protiv.
- Ponekad se, u vrijeme socijalizma, tako neÅ¡to stimuliralo, kao druÅ¡tveno poželjno ponaÅ¡anje. Danas, opet, imate potpuno suprotan proces, koji takav ÄÂin predstavlja kao svojevrsnu izdaju tradicije, nacionalne pripadnosti, eshatoloÅ¡kih principa itd. I jedan i drugi odnos u odreÄ‘enom smislu sputava slobodu ÄÂovjeka, koja se, izmeÄ‘u ostalog, manifestira i u slobodnom izboru partnera - govori RatkuÅ¡ić.
Prema njegovom miÅ¡ljenju, najveće greÅ¡ke u sluÄÂaju ovog fenomena manifestiraju se u krajnje neutemeljenim inicijativama, koje se adresiraju na vjerske zajednice.
- Radi se naprosto o institucijama ÄÂiji odnos spram svijeta poÄÂiva na strogim eshatoloÅ¡ki utemeljenim pravilima, zbog ÄÂega je krajnje iluzorno oÄÂekivati bilo kakve promjene stavova spram bilo kojeg pitanja, pa i ovog o kojem je rijeÄÂ. Na institucijama druÅ¡tva je da svojim mjerama ne dozvole bilo kakav oblik ponaÅ¡anja koji bi osobe iz mijeÅ¡anog braka na bilo koji naÄÂin diskreditirao, niti ih posebno afirmirao, Å¡to se, takoÄ‘er, dogaÄ‘a u odreÄ‘enim situacijama. Na druÅ¡tvu, odnosno njegovim institucijama je da kreiraju takav ambijent koji bilo ÄÂiji slobodan izbor neće tretirati manje vrijednim ili druÅ¡tveno nepoželjnim - zakljuÄÂuje RatkuÅ¡ić.
Mostar je, pored Vukovara, u bivÅ¡oj Jugoslaviji slovio kao grad s najviÅ¡e mjeÅ¡ovitih brakova. U gradu na Neretvi takvih sklopljenih braÄÂnih zajednica bilo je 10 posto. Ujedno, oba grada i danas nose velike ratne ožiljke. Kada je u pitanju najveći hercegovaÄÂki grad, posljedice rata, pored onih koje se ogledaju na brojnim ruÅ¡evinama, nisu iÅ¡ÄÂezle ni u mnogim glavama.
Gora opterećenost
Primjerice, djeca iz mješovitih brakova u Mostaru su nešto poput nevidljivih žrtava rata. Podređeni u svakom pogledu i marginalizirani, ali o njima se puno ne govori.
Na svojoj koži to najbolje osjeća 26-godiÅ¡nja Andrea Jevrić, dijete iz mjeÅ¡ovitog braka. Ona je diplomirala 2007. godine na Odsjeku za pedagogiju NastavniÄÂkog fakulteta Univerziteta "Džemal Bijedić", a trenutno pohaÄ‘a magistarski studij s prosjekom ocjena 9,7. Iako zvuÄÂi nevjerovatno, Andrea trenutno radi kao ÄÂistaÄÂica!
Zbog brojnih odbijenica na konkursima, Andrei niÅ¡ta drugo nije preostalo nego da sa svojom majkom Sanjom ÄÂisti mostarska stubiÅ¡ta, da bi zaradile za život. To ÄÂini već osam godina!
Dok nam pokazuje Andrein indeks, Sanja nam govori da se njena kćerka u proteklom periodu prijavila na najmanje 15 konkursa i to u Mostaru, Čapljini, Širokom Brijegu i Kruševu. Svugdje je dobila odbijenice.
- Na lijevoj obali Mostara primljeni su BoÅ¡njaci, na desnoj Hrvati. Za moju Andreu nije bilo mjesta. Moje dijete se ÄÂak prijavilo i na mjesto ÄÂistaÄÂice, gdje je takoÄ‘er dobila odbijenicu, a primljena je osoba s osnovnom Å¡kolom! - ogorÄÂena je majka.
Kroz suze nam govori da je sretna da ima takvo dijete kao što je Andrea, ali je, kaže, u duši boli što ona mnogo toga mora trpjeti.
- Ã…Â ta se treba desiti, da iÅ¡ÄÂezne granica koja u Mostaru razdvaja ljude po nacionalnosti - pita se Sanja.
I Marko Tomaš je dijete iz mješovitog braka. Otac mu je Srbin, a majka Bošnjakinja. Marku, koji danas radi kao glasnogovornik Omladinskog kulturnog centra "Abrašević", kaže nam, termin "mješoviti brak" postao je pojam tek u poslijeratnom periodu.
- To meni nije neprirodno. Ne vidim zaÅ¡to dvoje ljudi razliÄÂitih pripadnosti ne bi mogli ući u brak. Brak je svakako mijeÅ¡an, jer se radi o zajednici muÅ¡karca i žene - kaže u Å¡ali Marko.
IstiÄÂe kako se ne kreće u krugovima u kojima se "ovakve stvari postavljaju kao problem".
Navodi da OKC Abrašević upravo jeste takvo jedno mjesto, "na koje dolaze ljudi koji uopće nisu opterećeni tim stvarima".
Naš sagovornik konstatira da djeca iz miješanih brakova u Mostaru ipak moraju tražiti alternative kada su u pitanju druženja ili izlasci.
- Mislim da je joÅ¡ teže uÄÂenicima ili srednjoÅ¡kolcima. Smatram da će djeca danas biti u puno goroj poziciji nego Å¡to sam to ja. Nažalost, vaspitavaju se i odrastaju u podijeljenoj sredini, tako da za drugo i bolje ne znaju. S vremenom, bojim se da će ta njihova opterećenost biti samo gora. Sve dok ne bude meÄ‘usobnog poÅ¡tovanja, mržnja će uvijek nalaziti prostora - priÄÂa Marko.
Simbol ujedinjenja
Da su djeca iz miješanih brakova u podređenom položaju u odnosu na drugu, koja se u Mostaru izjašnjavaju kao Hrvati i Bošnjaci, potvrdio nam je i Bakir Krpo, direktor mostarske Gimnazije, koja u ovom gradu predstavlja simbol ujedinjenja. Krpo cijeni da je u Gimnaziji Mostar takve djece oko 10 posto.
- ObiÄÂno ta djeca u Mostaru potiÄÂu iz brakova osoba srpske i boÅ¡njaÄÂke nacionalnosti, pa se stoga najÄÂešće opredjeljuju za nastavu po federalnom planu i programu, odnosno na bosanskom jeziku, a manje za hrvatski. Nažalost, primjetna je odreÄ‘ena zatvorenost kod te djece, tako da s njima ne možemo otvoreno priÄÂati o problemima koji ih tiÅ¡te - navodi Krpo.
Statistika po godinama
Prema podacima Zavoda za statistiku 2004. godine, od 527 ukupno sklopljenih brakova miješanih je bilo 24, a 2005. godine 38 od ukupno 573.
Godinu kasnije u Mostaru je ukupno sklopljeno 499 braÄÂnih zajednica, od kojih su 24 mijeÅ¡ane. U godinama 2007. i 2008. sklopljeno je ukupno 601, odnosno 610 brakova, od kojih je bilo 35, odnosno 33 mjeÅ¡ovita.
RijeĠsociologa: Slobodan izbor ne tretirati manje vrijednim ili društveno nepoželjnim
Sociolog Enes Ratkušić pojašnjava za "Dnevni avaz" da se svaki razgovor o fenomenu "mješovitog braka" u pravilu pretvara u zauzimanje tvrdih stavova za ili protiv.
- Ponekad se, u vrijeme socijalizma, tako neÅ¡to stimuliralo, kao druÅ¡tveno poželjno ponaÅ¡anje. Danas, opet, imate potpuno suprotan proces, koji takav ÄÂin predstavlja kao svojevrsnu izdaju tradicije, nacionalne pripadnosti, eshatoloÅ¡kih principa itd. I jedan i drugi odnos u odreÄ‘enom smislu sputava slobodu ÄÂovjeka, koja se, izmeÄ‘u ostalog, manifestira i u slobodnom izboru partnera - govori RatkuÅ¡ić.
Prema njegovom miÅ¡ljenju, najveće greÅ¡ke u sluÄÂaju ovog fenomena manifestiraju se u krajnje neutemeljenim inicijativama, koje se adresiraju na vjerske zajednice.
- Radi se naprosto o institucijama ÄÂiji odnos spram svijeta poÄÂiva na strogim eshatoloÅ¡ki utemeljenim pravilima, zbog ÄÂega je krajnje iluzorno oÄÂekivati bilo kakve promjene stavova spram bilo kojeg pitanja, pa i ovog o kojem je rijeÄÂ. Na institucijama druÅ¡tva je da svojim mjerama ne dozvole bilo kakav oblik ponaÅ¡anja koji bi osobe iz mijeÅ¡anog braka na bilo koji naÄÂin diskreditirao, niti ih posebno afirmirao, Å¡to se, takoÄ‘er, dogaÄ‘a u odreÄ‘enim situacijama. Na druÅ¡tvu, odnosno njegovim institucijama je da kreiraju takav ambijent koji bilo ÄÂiji slobodan izbor neće tretirati manje vrijednim ili druÅ¡tveno nepoželjnim - zakljuÄÂuje RatkuÅ¡ić.