TUZBA BIH PROTIV SRBIJE ZA ZLOCINE POCINJENE NA PROSTORU BIH
Poturice normalno je sto ste razocarane i ja bi bila da sam na vasem mestu! Ali hvala Bogu nisam! Vase reakcije su krajnje ljudcke, tako da su mi vasi komentari sasvim ok! U krajnjem slucaju svako bre voli svoje! Neko gore je pametno napisao, pa gde oni koji su to sve gledali i fakticki bili saucesnici (mislim na Srebrenicu konkretno) da osude pocinioce! Zar sami sebi da stave omcu oko vrata?! Bilo kako bilo Srbija NIJE kriva! U ostalom kako kaze ona nasa srpska: DOK JEDNOM NE SMRKNE, DRUGOM NE OSVANE! Pozdrav iz Beograda.
-
ADMIN_BOL-CHAT.DE
Sarajevu je danas u poslijepodnevnim satima odr¾an miting "Pravda za ¾rtve genocida u BiH"
kao protest vi¹e hiljada graðana nezadovoljnih ¹to Meðunarodni sud pravde u Haagu u juèera¹njoj presudi po tu¾bi BiH
protiv Srbije i Crne Gore nije proglasio tu¾enu stranu odgovornom za genocid poèinjen tokom rata u BiH.
kao protest vi¹e hiljada graðana nezadovoljnih ¹to Meðunarodni sud pravde u Haagu u juèera¹njoj presudi po tu¾bi BiH
protiv Srbije i Crne Gore nije proglasio tu¾enu stranu odgovornom za genocid poèinjen tokom rata u BiH.
-
ADMIN_BOL-CHAT.DE
-
ADMIN_BOL-CHAT.DE
New York Times je juèer objavio tekst u kojem se navodi da je Meðunarodni sud pravde u Hagu odluèivao o genocidu u BiH bez uvida u potpunu dokumentaciju.
U proljeæe 2003. godine, tokom suðenja Slobodanu Milo¹eviæu, stotine dokumenata su stigle u Tribunal za ratne zloèine u Hagu oznaèene sa "Odbrana. Dr¾avna Tajna. Strogo Povjerljivo".
Dokumenti su sadr¾avali detalje ratnih sastanaka jugoslovenskih politièkih i vojnih lidera, te davali najbolji prikaz uloge Srbije u ratu u BiH od 1992 do 1995. godine.
Ipak, u svemu je postojala "kvaka". Srbija, pravni nasljednik Jugoslavije, je dobila dozvolu Tribunala da dijelove arhive sakrije od oèiju javnosti. Pravdajuæi se nacionalnom sigurno¹æu, advokati Srbije su blokirali mnoge osjetljive – a oni koji su ih vidjeli ka¾u i inkriminirajuæe – stranice dokumenata. Suci i advokati na tribunalu za ratne zloèine su mogli vidjeti cenzurirani materijal, ali on nije u¹ao u zvaniène bilje¹ke Tribunala.
Sada, advokati i drugi koji su bili ukljuèeni u srpski zahtjev za tajno¹æu ka¾u da u to vrijeme Beograd nije krio svoj pravi cilj, a to je saèuvati kompletan vojni arhiv od Meðunarodnog suda pravde, gdje je Bosna i Hercegovina tu¾ila Srbiju za poèinjeni genocid. Oni ka¾u da je cilj Beograda ovim i postignut u februaru, kada je meðunarodni sud, koji se takoðer nalazi u Hagu, presudio da Srbija nije kriva za poèinjeni genocid, te time i ne treba isplaæivati potencijalno ogromnu finansijsku od¹tetu.
Advokati koji su intervjuirani u Hagu i Beogradu su izjavili da bi presuda vjerovatno bila drukèija da je Meðunarodni sud pravde imao pristup spomenutim arhivima, a profesori prava i grupe za za¹titu ljudskih prava ka¾u da je veoma sumnjivo ¹to suci nisu direktno zatra¾ili dokumente iz Srbije. U jednom trenutku Sud je odbacio bosanski zahtjev za uvid u potpunu dokumentaciju, navodeæi da su dokazi dostupni u arhivima Tribunala u Hagu.
"To je pitanje koje treba glasno postaviti", Diane Orentlicher, profesorica prava na amerièkom univerzitetu Washington, je izjavila nedavno u Hagu. "Za¹to sud nije zahtijevao potpunu dokumentaciju? Èinjenica da su dijelovi teksta bili "zacrnjeni" jasno implicira da su upravo ti paragrafi mogli napraviti razliku u dono¹enju presude".
Presuda – koja je obavezujuæa i finalna – je u punom smislu bila detaljna, a priznato je da 15 sudaca nisu vidjeli cenzurirane arhive. Ipak, u presudi nije navedeno za¹to Sud nije naredio Srbiji da dostavi potpunu dokumentaciju.
Dvojica sudaca su kritizirali taj propust u presudi, jakim rijeèima u svojim izdvojenim mi¹ljenjima. Jedan od sudaca, potpredsjednik suda Awn Shawkat al-Khasawneh iz Jordana, je napisao "na¾alost Sud nije djelovao", dodajuæi, "Logièno je bilo oèekivati da bi ti dokumenti rasvijetlili neka od glavnih pitanja".
Kao dio presude, Sud je naveo da je masakr 8.000 muslimanskih mu¹karaca i djeèaka u Srebrenici, 1995. godine, UN-ove za¹tiæene zone u istoènoj Bosni, èin genocida poèinjen od strane snaga bosanskih Srba, ali je dodao da nije obezbjeðen dokaz da su ove snage bile pod "efektivnom kontrolom" i "vodstvom" Srbije.
Presuda je "podigla mnoge obrve", jer su detalji o umije¹anosti vojnih snaga Srbije veæ bili poznati iz prihvaæenih dokaza u drugim sluèajevima Tribunala u Hagu. Na primjer, dokazi su pokazali da je krajem 1993. godine, vi¹e od 1.800 oficira i vojnika Jugoslovenske Armije slu¾ilo u armiji bosanskih Srba, te da su bili ukljuèivani u akcije, plaæeni, unaprijeðivani i slati u penziju od strane Beograda.
Ovi i mnogi drugi mu¹karci, ukljuèujuæi i glavne generale, su imali dvostruke identitete, a da bi pomogao rukovoðenje ovakvim sistemom, Beograd je stvorio tzv. 30-ti personalni centar generalskog osoblja – tajni ured koji se bavio oficirima koji su se nalazili u obje armije. Sud je to zvanièno primijetio, ali je i naveo da ''su¹tinska podr¹ka" Beograda nije automatski naèinila armiju bosanskih Srba agentom Srbije u Bosni i Hercegovini.
Ipak, pravnici koji su vidjeli ove arhive i druge tajne liène fajlove ka¾u da oni jo¹ direktnije ukazuju na kontrolu i voðenje Srbije, otkrivajuæi nove i jasne detalje kako je Beograd finansirao i podr¾avao ratu Bosni i Hercegovini, te kako je armija bosanskih Srba, iako zvanièno izdvojena 1992. godine, praktièno ostala ekstenzija Jugoslovenske armije. Oni ka¾u da arhive sadr¾e doslovne dokaze i sa¾etke sastanaka koji pokazuju da su snage Srbije, ukljuèujuæi tajnu policiju, igrale glavnu ulogu u zauzimanju Srebrenice i pripremi masakra koji je tamo poèinjen.
Pravnici su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeæi da bi ih zbog tih izjava Sud mogao osuditi za nepo¹tivanje.
Prièa o "zatamnjenim" dokumentima, slo¾ena od intervjua sa 20-ak pravnika i zvaniènika suda, kao i od zvaniènih bilje¾aka suda, nudi prikaz procedura u Hagu, gdje se saslu¹anja obièno pretvaraju u zatvorene sesije, a dogovori obièno posti¾u iza zatvorenih vrata
U proljeæe 2003. godine, tokom suðenja Slobodanu Milo¹eviæu, stotine dokumenata su stigle u Tribunal za ratne zloèine u Hagu oznaèene sa "Odbrana. Dr¾avna Tajna. Strogo Povjerljivo".
Dokumenti su sadr¾avali detalje ratnih sastanaka jugoslovenskih politièkih i vojnih lidera, te davali najbolji prikaz uloge Srbije u ratu u BiH od 1992 do 1995. godine.
Ipak, u svemu je postojala "kvaka". Srbija, pravni nasljednik Jugoslavije, je dobila dozvolu Tribunala da dijelove arhive sakrije od oèiju javnosti. Pravdajuæi se nacionalnom sigurno¹æu, advokati Srbije su blokirali mnoge osjetljive – a oni koji su ih vidjeli ka¾u i inkriminirajuæe – stranice dokumenata. Suci i advokati na tribunalu za ratne zloèine su mogli vidjeti cenzurirani materijal, ali on nije u¹ao u zvaniène bilje¹ke Tribunala.
Sada, advokati i drugi koji su bili ukljuèeni u srpski zahtjev za tajno¹æu ka¾u da u to vrijeme Beograd nije krio svoj pravi cilj, a to je saèuvati kompletan vojni arhiv od Meðunarodnog suda pravde, gdje je Bosna i Hercegovina tu¾ila Srbiju za poèinjeni genocid. Oni ka¾u da je cilj Beograda ovim i postignut u februaru, kada je meðunarodni sud, koji se takoðer nalazi u Hagu, presudio da Srbija nije kriva za poèinjeni genocid, te time i ne treba isplaæivati potencijalno ogromnu finansijsku od¹tetu.
Advokati koji su intervjuirani u Hagu i Beogradu su izjavili da bi presuda vjerovatno bila drukèija da je Meðunarodni sud pravde imao pristup spomenutim arhivima, a profesori prava i grupe za za¹titu ljudskih prava ka¾u da je veoma sumnjivo ¹to suci nisu direktno zatra¾ili dokumente iz Srbije. U jednom trenutku Sud je odbacio bosanski zahtjev za uvid u potpunu dokumentaciju, navodeæi da su dokazi dostupni u arhivima Tribunala u Hagu.
"To je pitanje koje treba glasno postaviti", Diane Orentlicher, profesorica prava na amerièkom univerzitetu Washington, je izjavila nedavno u Hagu. "Za¹to sud nije zahtijevao potpunu dokumentaciju? Èinjenica da su dijelovi teksta bili "zacrnjeni" jasno implicira da su upravo ti paragrafi mogli napraviti razliku u dono¹enju presude".
Presuda – koja je obavezujuæa i finalna – je u punom smislu bila detaljna, a priznato je da 15 sudaca nisu vidjeli cenzurirane arhive. Ipak, u presudi nije navedeno za¹to Sud nije naredio Srbiji da dostavi potpunu dokumentaciju.
Dvojica sudaca su kritizirali taj propust u presudi, jakim rijeèima u svojim izdvojenim mi¹ljenjima. Jedan od sudaca, potpredsjednik suda Awn Shawkat al-Khasawneh iz Jordana, je napisao "na¾alost Sud nije djelovao", dodajuæi, "Logièno je bilo oèekivati da bi ti dokumenti rasvijetlili neka od glavnih pitanja".
Kao dio presude, Sud je naveo da je masakr 8.000 muslimanskih mu¹karaca i djeèaka u Srebrenici, 1995. godine, UN-ove za¹tiæene zone u istoènoj Bosni, èin genocida poèinjen od strane snaga bosanskih Srba, ali je dodao da nije obezbjeðen dokaz da su ove snage bile pod "efektivnom kontrolom" i "vodstvom" Srbije.
Presuda je "podigla mnoge obrve", jer su detalji o umije¹anosti vojnih snaga Srbije veæ bili poznati iz prihvaæenih dokaza u drugim sluèajevima Tribunala u Hagu. Na primjer, dokazi su pokazali da je krajem 1993. godine, vi¹e od 1.800 oficira i vojnika Jugoslovenske Armije slu¾ilo u armiji bosanskih Srba, te da su bili ukljuèivani u akcije, plaæeni, unaprijeðivani i slati u penziju od strane Beograda.
Ovi i mnogi drugi mu¹karci, ukljuèujuæi i glavne generale, su imali dvostruke identitete, a da bi pomogao rukovoðenje ovakvim sistemom, Beograd je stvorio tzv. 30-ti personalni centar generalskog osoblja – tajni ured koji se bavio oficirima koji su se nalazili u obje armije. Sud je to zvanièno primijetio, ali je i naveo da ''su¹tinska podr¹ka" Beograda nije automatski naèinila armiju bosanskih Srba agentom Srbije u Bosni i Hercegovini.
Ipak, pravnici koji su vidjeli ove arhive i druge tajne liène fajlove ka¾u da oni jo¹ direktnije ukazuju na kontrolu i voðenje Srbije, otkrivajuæi nove i jasne detalje kako je Beograd finansirao i podr¾avao ratu Bosni i Hercegovini, te kako je armija bosanskih Srba, iako zvanièno izdvojena 1992. godine, praktièno ostala ekstenzija Jugoslovenske armije. Oni ka¾u da arhive sadr¾e doslovne dokaze i sa¾etke sastanaka koji pokazuju da su snage Srbije, ukljuèujuæi tajnu policiju, igrale glavnu ulogu u zauzimanju Srebrenice i pripremi masakra koji je tamo poèinjen.
Pravnici su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeæi da bi ih zbog tih izjava Sud mogao osuditi za nepo¹tivanje.
Prièa o "zatamnjenim" dokumentima, slo¾ena od intervjua sa 20-ak pravnika i zvaniènika suda, kao i od zvaniènih bilje¾aka suda, nudi prikaz procedura u Hagu, gdje se saslu¹anja obièno pretvaraju u zatvorene sesije, a dogovori obièno posti¾u iza zatvorenih vrata
-
Alma_sa
- Svakodnevni prolaznik
- Postovi: 350
- Pridružen/a: 01 Apr 2006 02:00
- Lokacija: Sarajevo
- Kontakt:
...nisi ti Beograðanka, jer da jesi ne bi tako pisala i vrijeðala narod na ovom forumu...poznajem dosta, ali ba¹ dosta pravih Beograðana, sa nekima smo moja porodica i ja dugogodi¹nji kuæni prijatelji, i nijednog trenutka nisam se osjetila ovako grozno kao kad sam èitala tvoje komentare...ti si, drago dijete, zalutala, ¾elim ti da brzo naðe¹ izlaz iz tog lavirinta, jer put kojim ti ide¹ nije dobar...Zahara je napisao/la:A sto se tice "uvreda" pa sta da vam kazem, moze mi se!!! Ipak sam ja Beogradjanka!!! Znate onu cuvenu Halidovu SAMO ZA TEBE BEOGRADJANKO MALA !!!!:listen:
-
ADMIN_BOL-CHAT.DE
@vidovita imas pogresno misljenje vezano za ban nije izbacen zbog toga vec zbog grubog krsenja pravilnika (a znas vec sta je uradio postovanjem na svakom podforumu)Tek tada je usledio ban prije ne.
Sto ga je na to natjeralo :bigups: izgleda da je imao los dan.
Ovde na forumu cu da ponovim svako ima pravo na svoje misljenje
u okviru pravilnika.
@Zahara mozda nezna...boze oprosti joj gresila je.
vidite slusa Halida... :baa:
Hajde sad da se vratimo na temu
Hvala
Sto ga je na to natjeralo :bigups: izgleda da je imao los dan.
Ovde na forumu cu da ponovim svako ima pravo na svoje misljenje
u okviru pravilnika.
@Zahara mozda nezna...boze oprosti joj gresila je.
vidite slusa Halida... :baa:
Hajde sad da se vratimo na temu
Hvala
-
Alyssa_
- Zvijezda na usponu
- Postovi: 1199
- Pridružen/a: 30 Nov 2000 02:00
- Lokacija: ** U svom svijetu tame,ususkana u kolevci samoce i neostvarenih zelja,izgubljena u sopstvenom zivotu
vidovita_dzemila je napisao/la:Zahara je napisao/la:Cekaj kako moze neko ko se ne oseca kao poturica da se oseca uvredjenim???!!! Zna se ko moze da se uvredi, onaj koji je svestan svog porekla!!!
ja sam na svoje porijeklo ponosna. a ti ......... ti se ne treba¹ stidjeti svog porijekla veæ svoje jadne pameti.
tako, vidovita_dzemila i ja sam mislila to reci..ihhh :bigups: