Re: Politicka tolerancija??
Postano: 14 Apr 2010 20:17
Mržnja i gorÄÂina ne mogu napraviti dobro druÅ¡tvo
Borac za ljudska prava i slobode iz JužnoafriÄÂke Republike Michael Lapsley rekao je danas u Sarajevu da mir ne dolazi poricanjem proÅ¡losti, već njenim priznavanjem i istakao da se nada da u BiH postoje mladi ljudi sposobni da priÄÂaju o stvarima koje su se deÅ¡avale, kako bi se mir Å¡to viÅ¡e uÄÂvrstio.
Lapsley je rekao da će tokom boravka u BiH pažljivo sluÅ¡ati ljude i pokuÅ¡ati saznati o kojim pitanjima oni ne mogu razgovarati, a Å¡to predstavlja najveću prepreku izljeÄÂenju sjećanja.
"Ratove i konflikte vode politika i ekonomija, ali njihovom nastanku pomažu i priÄÂe koje priÄÂamo unuÄÂadi. Važnost nije u samoj priÄÂi, nego u njenom tumaÄÂenju, u onom otrovu koji je povezan sa tom priÄÂom. Pitanje za svaku generaciju je: Možemo li izlijeÄÂiti sebe i naÅ¡oj djeci ispriÄÂati priÄÂu bez otrova u njoj", istakao je Lapsley.
Tokom prve posjete BiH, Lapaley je na konferenciji za novinare u Sarajevu predstavio prvo neenglesko izdanje knjige Michaela Worsnipa "Michael Lapsley sveÅ¡tenik i sljedbenik - južnoafriÄÂko putovanje", koja sadrži biografske podatke o životu i radu svjetski poznatog borca protiv aparthejda.
"Knjiga govori o tome kako sam kao mladić sa Novog Zelanda, preko Australije, doÅ¡ao u Južnu Afriku i naÅ¡ao se pred zlim sistemom aparthejda koji je s pravom nazvan zloÄÂin protiv ÄÂovjeÄÂnosti, a koje vjerska zajednica naziva jeresom", istakao je Lapsley.
Lapsley je objasnio da se kao hrišćanin i sveÅ¡tenik, nakon odluke da se posveti borbi protiv aparthejda, pridružio AfriÄÂkom nacionalnom kongresu, organizaciji Nelsona Mendele, danaÅ¡njoj vlasti u JužnoafriÄÂkoj Republici. On je naveo da je od 1976. godine, kada je istjeran iz te zemlje, narednih 16 godina proveo u zemljama južnog dijela afriÄÂkog kontinenta i putovao svijetom s ciljem mobilizacije Å¡to viÅ¡e država u borbi protiv ovog velikog zla.
"Tri mjeseca nakon puÅ¡tanja Mendele iz zatvora dobio sam pismo-bombu sakriveno meÄ‘u stranicama vjerskog ÄÂasopisa. Tako sam izgubio ruke, oko, pukao mi je bubnjić i zadobio mnoge druge rane. Tada sam shvatio, ako budem pun gorÄÂine i želje za osvetom, moj život će biti izgubljen. OdluÄÂio sam da napravim drugi korak i postanem pobjednik", naglasio je Lapsley.
Povratkom u Južnu Afriku 1992. godine, Lapaley je poÄÂeo da stvara sigurna mjesta u kojima ljudi mogu ispriÄÂati svoju priÄÂu bez obzira da li su bili žrtve, poÄÂinioci ili samo posmatraÄÂi koji su vidjeli ubistva, muÄÂenja, pokuÅ¡aje ubistava i teÅ¡kih ranjavanja ljudi koji nemaju bijelu kožu.
"Jedan od naÄÂina kako se mi bavimo pitanjima iz proÅ¡losti je osnivanje Komisije za istinu i pomirenje, na ÄÂijem ÄÂelu je nadbiskup Tutu. To je stvorilo platformu da 23.000 ljudi ispriÄÂa svoje priÄÂe. Ali, mi smo nacija sa 45 miliona ljudi, zbog ÄÂega smo morali stvoriti i druge mehanizme pomoći kojih bi ljudi dijelili ono Å¡to imaju u sebi. Tako smo napravili proces koji smo nazvali lijeÄÂenje sjećanja", naveo je Lapsley.
Tokom prve posjete Sarajevu, koju su organizovale Fondacija "Imam petlju Garivo" i nevladina organizacija ''Garivo'' sa Svjetlanom Broz na ÄÂelu, Lapsleyja je primio zamjenik gradonaÄÂelnika Miroslav Živanović.
Borac za ljudska prava i slobode iz JužnoafriÄÂke Republike Michael Lapsley rekao je danas u Sarajevu da mir ne dolazi poricanjem proÅ¡losti, već njenim priznavanjem i istakao da se nada da u BiH postoje mladi ljudi sposobni da priÄÂaju o stvarima koje su se deÅ¡avale, kako bi se mir Å¡to viÅ¡e uÄÂvrstio.
Lapsley je rekao da će tokom boravka u BiH pažljivo sluÅ¡ati ljude i pokuÅ¡ati saznati o kojim pitanjima oni ne mogu razgovarati, a Å¡to predstavlja najveću prepreku izljeÄÂenju sjećanja.
"Ratove i konflikte vode politika i ekonomija, ali njihovom nastanku pomažu i priÄÂe koje priÄÂamo unuÄÂadi. Važnost nije u samoj priÄÂi, nego u njenom tumaÄÂenju, u onom otrovu koji je povezan sa tom priÄÂom. Pitanje za svaku generaciju je: Možemo li izlijeÄÂiti sebe i naÅ¡oj djeci ispriÄÂati priÄÂu bez otrova u njoj", istakao je Lapsley.
Tokom prve posjete BiH, Lapaley je na konferenciji za novinare u Sarajevu predstavio prvo neenglesko izdanje knjige Michaela Worsnipa "Michael Lapsley sveÅ¡tenik i sljedbenik - južnoafriÄÂko putovanje", koja sadrži biografske podatke o životu i radu svjetski poznatog borca protiv aparthejda.
"Knjiga govori o tome kako sam kao mladić sa Novog Zelanda, preko Australije, doÅ¡ao u Južnu Afriku i naÅ¡ao se pred zlim sistemom aparthejda koji je s pravom nazvan zloÄÂin protiv ÄÂovjeÄÂnosti, a koje vjerska zajednica naziva jeresom", istakao je Lapsley.
Lapsley je objasnio da se kao hrišćanin i sveÅ¡tenik, nakon odluke da se posveti borbi protiv aparthejda, pridružio AfriÄÂkom nacionalnom kongresu, organizaciji Nelsona Mendele, danaÅ¡njoj vlasti u JužnoafriÄÂkoj Republici. On je naveo da je od 1976. godine, kada je istjeran iz te zemlje, narednih 16 godina proveo u zemljama južnog dijela afriÄÂkog kontinenta i putovao svijetom s ciljem mobilizacije Å¡to viÅ¡e država u borbi protiv ovog velikog zla.
"Tri mjeseca nakon puÅ¡tanja Mendele iz zatvora dobio sam pismo-bombu sakriveno meÄ‘u stranicama vjerskog ÄÂasopisa. Tako sam izgubio ruke, oko, pukao mi je bubnjić i zadobio mnoge druge rane. Tada sam shvatio, ako budem pun gorÄÂine i želje za osvetom, moj život će biti izgubljen. OdluÄÂio sam da napravim drugi korak i postanem pobjednik", naglasio je Lapsley.
Povratkom u Južnu Afriku 1992. godine, Lapaley je poÄÂeo da stvara sigurna mjesta u kojima ljudi mogu ispriÄÂati svoju priÄÂu bez obzira da li su bili žrtve, poÄÂinioci ili samo posmatraÄÂi koji su vidjeli ubistva, muÄÂenja, pokuÅ¡aje ubistava i teÅ¡kih ranjavanja ljudi koji nemaju bijelu kožu.
"Jedan od naÄÂina kako se mi bavimo pitanjima iz proÅ¡losti je osnivanje Komisije za istinu i pomirenje, na ÄÂijem ÄÂelu je nadbiskup Tutu. To je stvorilo platformu da 23.000 ljudi ispriÄÂa svoje priÄÂe. Ali, mi smo nacija sa 45 miliona ljudi, zbog ÄÂega smo morali stvoriti i druge mehanizme pomoći kojih bi ljudi dijelili ono Å¡to imaju u sebi. Tako smo napravili proces koji smo nazvali lijeÄÂenje sjećanja", naveo je Lapsley.
Tokom prve posjete Sarajevu, koju su organizovale Fondacija "Imam petlju Garivo" i nevladina organizacija ''Garivo'' sa Svjetlanom Broz na ÄÂelu, Lapsleyja je primio zamjenik gradonaÄÂelnika Miroslav Živanović.