Vijesti iz svijeta

Diskusije o politici sa prostora ExYu ...
Odgovori
Poruka
Autor/ica
Avatar
Baraba-it
Los Korisnik/ Banovan Korisnik
Postovi: 1228
Pridružen/a: 12 Mar 2008 02:00
Lokacija: Italy

Vijesti iz svijeta

#1 Post Postao/la Baraba-it »

Kosovo promijenilo meðunarodnu pravnu situaciju

LONDON, 19. APRILA (SRNA) - Ministar inostranih poslova otcijepljenog gruzijskog regiona Abhazija Sergej ©amba rekao je da je Kosovo promjenilo meðunarodnu pravnu situaciju omoguæavajuæi Rusima da priznaju taj region kao nezavisnu dr¾avu, pi¹e danas list "Indipendent".

List ocjenjuje da se Rusija na¹la na udaru kritike nakon uspostavljanja pravnih veza sa otcijepeljenim gruzijskim regionima Abhazija i Ju¾na Osetija.

©amba je dodao da æe ovaj potez Rusije znaèiti "ekonomski napredak" Abhazije.

Ove dvije teritorije zvanièno su dio Gruzije, ali su proglasile nezavisnost poèetkom 90-tih godina.

Ove sedmice objelodanjeno je da je predsjednik Vladimir Putin naredio vlastima da priznaju dokumenta koja izdaju separatistièki entiteti, kao i da otvore trgovinsku saradnju dok traje spor oko meðunarodnog priznanja Kosova.

Ovaj potez ruskih vlasti razbjesnio je Gruziju, èija je prozapadna politika u centru spora sa Rusijom, i mogao bi voditi daljem pogor¹anju odnosa Moskve i Zapada.

Amerièki dr¾avni sekretar Kondoliz Rajs izrazila je juèe nezadovoljstvo tokom telefonskog razgovora sa ruskim ministrom inostranih poslova Sergejem Lavrovim, dok su èlanovi Parlamentarne skup¹tine Savjeta Evrope izrazili "duboku zabrinutost".

Temuri Jakoba¹vili, gruzijski ministar za reintegraciju rekao je da ovaj potez Rusije predstavlja "pritajenu aneksiju" ove teritorije i optu¾io Ruse da "koriste istu logiku kao Hitler u Èehoslovaèkoj".

SAD i EU ka¾u da je Kosovo "jedinstven sluèaj" i da se ne mo¾e primjenjivati na druge konflikte, dok je Putin u vi¹e navrata istakao da on ne vidi za¹to Kosovo vi¹e zaslu¾uje nezavisnost od Abhazije i Ju¾ne Osetije.

Potez Rusije uslijedio je samo nekoliko sedmica nakon ¹to je Gruzija predstavila svoj plan reintegracije Abhazije u Gruziju uz ¹iroku autonomiju, ¹to su podr¾ale zemlje Zapada.
slika

Avatar
Baraba-it
Los Korisnik/ Banovan Korisnik
Postovi: 1228
Pridružen/a: 12 Mar 2008 02:00
Lokacija: Italy

#2 Post Postao/la Baraba-it »

Za un¹tenje hemijskog naoru¾anja rok 2012. godina

HAG, 19. APRILA (SRNA-AFP) - Organizacija za zabranu hemijskog naoru¾anja /OPCV/ usaglasila je danas globalni rok do 2012. godine za uni¹tenje hemijskog oru¾ja i potvrdila da je do sada jedino Albanija to u potpunosti uèinila.

Nakon 10-dnevnih razgovora u Hagu, na kojima je analizirano posljednjih 11 godina misije, ova organizacija zadala je sebi novi petogodi¹nji mandat za postizanje apsolutnog razoru¾anja.

"Tekst konferencije usvojen je jutros u 5.00 èasova", rekao je portparol Mihael Luhan.

SAD, Rusija, Indija i Libija, koje imaju velike kolièine ovog naoru¾anja, imale su ranije svoje rokove, ranije od 2012. godine, ali su potpisale revidirani sporazum.

"Razgovori su te¹ki, neke dr¾ave su ambicioznije, druge su zabrinute", rekao je ¹ef konferencije i al¾irski ambasador u Hagu Benèa Dani Fans presu.

OPCV je saop¹tila je da je uni¹teno 37 odsto globalnih hemijskih agenata sa vojnim funkcijama zajedno sa treæinom cjelokupne municije za hemijsko naoru¾anje.

SAD uklonile su polovinu svog arsenala, a Rusija èetvrtinu.

Ovaj sporazum do sada su ratifikovale 183 zemlje, odnosno 98 odsto svjetske populacije.

Jo¹ 12 dr¾ava nije potpisalo sporazum, ukljuèujuæi pet na Bliskom istoku, Izrael, Egipat, Siriju, Liban i Irak.

Generalni direktor Rohelio Firter rekao je Frans presu da se nada da æe Liban i Irak u bliskoj buduænosti potpisati sporazum.

OPCV je osnovan 1997. godine sporazumom o hemijskom naoru¾anju. Ova organizacija kontroli¹e bezbjednost u industrijskim hemijskim postrojenjima ¹irom svijeta i radi na ogranièavanju moguænosti teroristièkih grupa da izvode hemijske napade.
slika

Avatar
Baraba-it
Los Korisnik/ Banovan Korisnik
Postovi: 1228
Pridružen/a: 12 Mar 2008 02:00
Lokacija: Italy

#3 Post Postao/la Baraba-it »

Ahmadined¾ad: Cijena nafte od 115 dolara po barelu preniska

TEHERAN, 19. APRILA (SRNA-AFP) - Iranski predsjednik Mahmud Ahmadined¾ad rekao je da je cijena nafte od 115 dolara po barelu previ¹e niska, javili su dr¾avni mediji.

"Nafta po cijeni od 115 dolara na dana¹njem tr¾i¹tu je cifra koja obmanjuje. Nafta je strate¹ka roba i mora da se adekvatno vrednuje", ka¾e Ahmadined¾ad.

Iranski ministar nafte Golam Hosein Mozari, èija je zemlja druga po snazi u OPEK-u, odbacio je u srijedu pozive zemalja potro¹aèa da se smanje cijene nafte.

"Cijena nafte je dostigla 114 dolara po barelu. Kada je cijena odgovarajuæa i snabdijevanje veæe od potra¾nje to pokazuje da uzrok nije ovdje i da ga treba tra¾iti na drugom mjestu", rekao je on.

OPEK, Organizacija zemalja izvoznica nafte, koja proizvodi 40 odsto svjetske nafte, odbio je da poveæa dnevnu kvotu proizvodnje koja je trenutno 29,67 miliona barela.

Ahmadined¾ad smatra da je o¹tar pad vrijednosti amerièkog dolara glavna pokretaèka snaga koja je izazvala porast cijena nafte.

"Dolar vi¹e nije novac, oni samo ¹tampaju gomilu papira koji je u opticaju u svijetu, ali bez robe koja æe da potkrijepi tu valutu", rekao je on.
slika

Avatar
Baraba-it
Los Korisnik/ Banovan Korisnik
Postovi: 1228
Pridružen/a: 12 Mar 2008 02:00
Lokacija: Italy

#4 Post Postao/la Baraba-it »

Abhazija- Oborena ¹pijunska bespilotna letjelica Gruzije

MOSKVA, 20. APRILA (SRNA-AFP) - Oru¾ane snage gruzijskog separatistièkog regiona Abhazija oborile su danas bespilotnu gruzijsku ¹pijunsku letjelicu, rekao je ¹ef vojnih snaga Abhazije Anatolij Zajcev.

"Na¹e oru¾ane snage oborile su ¹pijunski avion gruzijske vojske iznad oblasti Gali u Abhaziji", rekao je Zajcev ruskoj dr¾avnoj televiziji.

Vojnici Abhazije tra¾e ostatke letjelice, rekao je jedan od lidera Abhazije Ruslan Ki¹marija agenciji Interfaks.

Rukovodstvo Abhazije saop¹tilo je 18. marta da su oborili gruzijsku bespilotnu letjelicu, ¹to je Tbilisi demantovao.

Tenzije su porasle kada je ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu izdao dekret, obeæavajuæi podr¹kuAbhaziji i Ju¾noj Osetiji.

Putinov dekret Gruzija je osudila kao poku¹aj aneksije Abhazije i Ju¾ne Osetije.
slika

Avatar
Baraba-it
Los Korisnik/ Banovan Korisnik
Postovi: 1228
Pridružen/a: 12 Mar 2008 02:00
Lokacija: Italy

#5 Post Postao/la Baraba-it »

Racije protiv islamistièkih radikala ¹irom NJemaèke

BERLIN, 23. APRILA (SRNA-AFP) - NJemaèka policija pretresla je danas objekte koji su u vezi sa devetoricom islamistièkih militanata optu¾enih za ¹irenje ekstremistièkih materijala kojim se podr¾ava d¾ihad u inostranstvu, saop¹tile su vlasti.

Oko 130 policajaca pretreslo je 16 kuæa, javnih objekata i udru¾enja kulture ¹irom zemlje - u Novom Ulmu, Ulmu, Zindelfingenu, Bonu, Berlinu i Lajpcigu i zaplijenilo materijal - navodi se u zajednièkom saop¹tenju tu¾ila¹tva i policije.

Optu¾eni islamisti su njemaèki dr¾avljani starosti od 25 do 47 godina, a veæinom su stranog porijekla.

Oni se terete za ¹irenje veoma radikalnog tumaèenja vjere meðu muslimanima i nemuslimanima radom udru¾enja "Multikultur haus" u ju¾nom gradu Novi Ulm od septembra 2005. godine.

Ove osobe optu¾ene su i za èlanstvo u kriminalnoj organizaciji, a vi¹e detalja biæe poznato u petak.
slika

Avatar
Baraba-it
Los Korisnik/ Banovan Korisnik
Postovi: 1228
Pridružen/a: 12 Mar 2008 02:00
Lokacija: Italy

#6 Post Postao/la Baraba-it »

Bern pojaèao sankcije Teheranu

®ENEVA, 23. APRILA (SRNA-AFP) - ©vajcarska je danas saop¹tila da je zamrznula sredstva jo¹ 12 iranskih kompanija u skladu sa novim sankcijama UN protiv Islamske Republike zbog njenog odbijanja da obustavi svoj nuklearni program.

Dvanaest firmi i 13 pojedinaca dodati su na postojeæu crnu listu na kojoj su 23 kompanije i 27 lica. Federalni savjet ©vajcarske saop¹tio je da je petoro Iranaca dobilo zabranu ulaska i prolaska kroz ovu dr¾avu.

©vajcarska æe zabraniti i isporuke takozvanih materijala sa dvojnom namjenom, koji se mogu iskoristiti u gradnji nuklearnih elektrana, kao i izvoz pojedinih vrsta letjelica i projektila, dodaje se u saop¹tenju.

Savjet bezbjednosti UN pro¹log mjeseca uveo je treæi paket sankcija protiv Irana zbog odbijanja Teherana da suspenduje proces obogaæivanja uranijuma, koji se mo¾e iskoristiti za proizvodnju nuklearnog oru¾ja. Rezolucija daje Iranu rok od tri mjeseca da ispuni zahtjev o suspenziji spornog procesa.

Trgovinske i diplomatske veze ©vajcarske sa Iranom u posljednje vrijeme izlo¾ene su kritikama nakon ¹to je ministar spoljnih poslova Mi¹elin Kalmi-Rej boravila u Teheranu radi potpisivanja sporazuma u oblasti kori¹tenja gasa.
slika

Avatar
Baraba-it
Los Korisnik/ Banovan Korisnik
Postovi: 1228
Pridružen/a: 12 Mar 2008 02:00
Lokacija: Italy

#7 Post Postao/la Baraba-it »

Rusija odbija zahtjev SB UN o gruzijskim regionima

NJUJORK, 24. APRILA (SRNA-Rojters) - Zapadne zemlje pozvale su sinoæ Rusiju da poni¹ti odluke o uspostavljanju èvr¹æih veza sa dva odmetnuta regiona u Gruziji, ¹to je izazvalo novu krizu u odnosima dvije biv¹e sovjetske republike.

Ruski ambasador u UN Vitalij Èurkin izjavio je poslije rasprave o ovom pitanju u Savjetu bezbjednosti UN da je zahtjev SAD, Britanije, Francuske i NJemaèke "te¾ak zadatak" i da se to "neæe dogoditi".

Ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je pro¹le sedmice svojoj Vladi da prizna pojedine pravne akte separatistièkih vlasti Abhazije i Ju¾ne Osetije i sa njima saraðuje u oblasti trgovine i obrazovanja.

Odnosi Moskve i Tbilisija dodatno su pogor¹ani poslije incidenta koji se desio tokom vikenda, kada je jedna gruzijska bespilotna letjelica oborena iznad Abhazije. Gruzija tvrdi da je to uèinila Rusija, ali rusko vazduhoplovstvo odbacuje optu¾bu.

U saop¹tenju objavljenom poslije sastanka Savjeta bezbjednosti UN, zapadne sile saop¹tile su da su "veoma zabrinute" zbog odluke o jaèanju veza sa odmetnutim regionima i pozvale Rusku Federaciju da "poni¹ti ili ne primijeni svoju odluku".

"Ovo je, naravno, te¾ak zahtjev i smatram da i oni sami shvataju da se to neæe dogoditi", rekao je Èurkin novinarima poslije sastanka.

Gruzija je optu¾ila Rusiju za "tihu aneksiju" odmetnutih teritorija od kada su se Abhazija i Ju¾na Osetija oslobodile kontrole Tbilisija u ratovima tokom devedesetih.

Èurkin je izjavio da Rusija svojim potezima nije izvr¹ila diplomatsko priznavanje dva regona, niti je predvidjela jaèanje vojne saradnje.
slika

Avatar
Baraba-it
Los Korisnik/ Banovan Korisnik
Postovi: 1228
Pridružen/a: 12 Mar 2008 02:00
Lokacija: Italy

#8 Post Postao/la Baraba-it »

"Margelov institut": Rimokatolièka crkva i dalje smanjuje broj jasenovaèkih ¾rtava

ZAGREB, 24. APRILA /SRNA/ - Jevrejska nevladina organizacija iz Zagreba ''Margelov institut'' saop¹tila je da se Rimokatolièka crkva u Hrvatskoj i dalje slu¾i revizionistièkim smanjivanjem broja jasenovaèkih ¾rtava u politikantske svrhe, istièuæi da je svako smanjivanje broja ¾rtava u slu¾bi poèinjenog zloèina.

Institut navodi da ''ne vidi ni po èemu spremnost Rimokatolièke crkve u Hrvatskoj da sa sebe konaèno uspje¹no zbaci teret istorijske odgovornosti za endehazijske strahote, od kojih neuspje¹no bje¾i posljednjih 67 godina''.

''Nadbiskup zagrebaèki kardinal Bozaniæ ne dolazi u Jasenovac, dok na Blajburgu 13. maja pro¹le godine zahtijeva da se sazna `istina` o Jasenovcu nakon usta¹kog Jasenovca, te time svjesno podr¾ava krivotvorene teze nekih hrvatskih istorièara revizionista da je Jasenovac radio i poslije 1945. godine, ali `za Hrvate`'', navodi se u saop¹tenju.

Institut istièe da je svako izjednaèavanje Jasenovca i Blajburga, u bilo kom vidu, neprimjereno poreðenje sudbine onih koji su slu¾ili re¾imu koji je ubijao u Jasenovcu i onih koji su ubijani u Jasenovcu i drugim usta¹kim logorima smrti.

"To ne mo¾e bez jasne javne osude u ovoj zemlji èiniti niko, pa ni Rimokatolièka crkva u Hrvatskoj", nagla¹ava se u saop¹tenju koji je potpisao generalni sekretar Instistuta Salamon Jazbec.

Institut postavlja pitanje da li Rimokatolièka crkva u Hrvatskoj mo¾e da pobjegne od odgovornosti za mise koje u spomen usta¹kih ratnih zloèinaca njeni sve¹tenici i dan-danas slu¾e po katolièkim bogomoljama i da li joj to ''slu¾i na èast ili sramotu".

''Margelov institut'' navodi da potpuno podr¾ava nastup hrvatskog antifa¹istièkog borca i biv¹eg logora¹a usta¹kog koncentracijskog logora Ivana Fumiæa na komemoraciji u Javnoj ustanovi Spomen podruèje ''Jasenovac'' 20. aprila i zvanièni govor predsjednika Hrvatske Stjepana Mesiæa tom prilikom, ali da se ne sla¾e ni s jednom reakcijom na te govore iz krugova Rimokatolièke crkve u Hrvatskoj.
slika

Avatar
Baraba-it
Los Korisnik/ Banovan Korisnik
Postovi: 1228
Pridružen/a: 12 Mar 2008 02:00
Lokacija: Italy

#9 Post Postao/la Baraba-it »

Mladen Naletiliæ - Tuta prebaèen na izdr¾avanje kazne u Italiju

HAG, 25. APRILA (SRNA) - Ha¹ki optu¾enik Mladen Naletiliæ - Tuta prebaèen je u Italiju na izdr¾avanje kazne od 20 godina zatvora za zloèine poèinjene nad Muslimanima na podruèju Mostara od aprila 1993. do januara 1994, saop¹teno je iz Tribunala.

Naletiliæ, koji je u Italiju prebaèen juèe, bio je osnivaè i komandant "Ka¾njenièke bojne", vojne jedinice Hrvatskog vijeæa obrane (HVO).

Sudije Tribunala u Hagu su 31. marta 2003. godine, Naletiliæa proglasile krivim za progone, protivpravni rad, muèenje, namjerno nano¹enje velikih patnji ili te¹kih povreda tijela ili zdravlja, protivpravno premje¹tanje civila, bezobzirno razaranje i pljaèkanje.

Pretresno vijeæe je, izmeðu ostalog, zakljuèilo da je Naletiliæ u vi¹e navrata bio odgovoran za muèenje, okrutno postupanje i namjerno nano¹enja velikih patnji muslimanima u Doljanima, u Duvanskom institutu u Mostaru i u ka¾njenièkom centru Heliodrom.

U saop¹tenju se navodu da je Naletiliæ lièno uèestvovao u prisilnom premje¹tanju oko 400 muslimana iz sela Soviæi i Doljani, nakon èega je naredio da se spale sve muslimanske kuæe. Osim toga, koristio je i ratne zarobljenike za prisilni rad u blizini svoje vile.

Naletiliæ je osuðen na 20 godina zatvora. Drugooptu¾eni u ovom predmetu Vinko Martinoviæ osuðen je na 18 godina zatvora. ®albeno vijeæe je 3. maja 2006. potvrdilo Naletiliæevu kaznu.



slika
slika

Avatar
Baraba-it
Los Korisnik/ Banovan Korisnik
Postovi: 1228
Pridružen/a: 12 Mar 2008 02:00
Lokacija: Italy

#10 Post Postao/la Baraba-it »

Del Ponteova:Vatikan odbio da pomogne u potrazi za Gotovinom

BIJELJINA, 27.april-Biv¹i glavni tu¾ilac Ha¹kog tribunala Karla del Ponte optu¾ila je Vatikan da je odbio da pomogne u potrazi za odbjeglim hrvatskim generalom Antom Gotovinom, optu¾enim za zloèine nad Srbima u Hrvatskoj 1995. godine.

Del Ponteova u svojoj knjizi "Lov" opisuje susret sa sekretarom Vatikana za meðunarodne odnose nadbiskupom Ðovanijem Lajolom u julu 2005. godine od koga je zatra¾ila pomoæ u potrazi za Gotovinom, koji se, prema njenim informacijama, tada krio u jednom katolièkom manastiru u Hrvatskoj.

Ona u knjizi navodi da je ¾eljela da sazna od Lajoloa ¹ta crkva mo¾e da uèini u naporima za pronala¾enje Gotovine, ali da joj je Lajolo rekao da "Vatikan nije dr¾ava" i da zbog toga ne mo¾e ni¹ta da uèini.

Del Poentova je pitala Lajola da li bi Vatikan bio spreman da zatra¾i od Hrvatske biskupske konferencije da posreduje, kako bi njeni èlanovi prestali da "izra¾avaju podr¹ku" Gotovini, na ¹ta je on odgovorio da papa nema autoritet nad konferencijom biskupa.

"Odgovorila sam mu da sam mislila da su hrvatski biskupi potèinjeni papi i da mi se èini da je po tom pitanju postojala neka vrsta ¹izme", navela je Del Ponteova i dodala da je ministar spoljnih poslova Vatikana to odbacio.

Del Ponteova navodi da joj je bilo uskraæeno da se sastane sa papom Benediktom ©esnaestim, uz obrazlo¾enje da "poglavar prima samo predsjednike i ministre".

Ona istièe da joj je Lajolo rekao da ukoliko ¾eli da vidi papu, mo¾e doæi na Trg svetog Petra.

"®elio je da ka¾e da ispred gomile drugih ljudi, u grupi odabranih da se rukuju sa papom Benediktom i poljube njegov prsten, i usred svih drugih vjernika, mogu da zatra¾im od pape da mi pomogne da pronaðem Gotovinu", objasnila je biv¹a tu¾iteljka i dodala da se zvanièniku katolièke crkve zahvalila na ponudi.
slika

Avatar
Baraba-it
Los Korisnik/ Banovan Korisnik
Postovi: 1228
Pridružen/a: 12 Mar 2008 02:00
Lokacija: Italy

#11 Post Postao/la Baraba-it »

Plan za obnovu pravoslavnih bogomolja na Kosovu

MOSKVA, 8. MAJA (SRNA) - Ministarstvo spoljnih poslova Ruske Federacije stvara dugoroèan plan kako bi se pomoglo obnovi pravoslavnih bogomolja na Kosovu i Metohiji - saop¹teno je iz ovog ministarstva.

U saop¹tenju se navodi da je ruski predsjednik inicirao pravljenje plana na osnovu koga bi se pomoglo u obnovi kulturno-istorijskih spomenika Srpske pravoslavne crkve na Kosovu i Metohiji, koji su pod za¹titom UNESKO-a i kako bi se stvorili fondovi za zavr¹etak projekata.

Ruska Federacija æe, istièe se u saop¹tenju, pomoæi i svim institucijama koje rade na ovim poslovima tako ¹to æe kao pomoæ poslati svoje arhitekte, in¾enjere, tehnologe, konzervatore i restauratore na Kosovo i Metohiju.

Od 2000. godine do sada uni¹teno je ili o¹teæeno oko 150 manastira i crkava, ukljuèujuæi i spomenike koji su pod za¹titom UNESKO-a.

U saop¹tenju se dodaje da generalni direktor UNESKO-a Koiæiro Macura apeluje na cijeli svijet da pomogne obnovu i èuvanje uni¹tenih ili o¹teæenih istorijskih i arhitektonskih spomenika na Kosovu i Metohiji, jer su dio i svjetske ba¹tine.


PRAVDA NA KOSOVU (snimak sa ruske drzavne televizije)
slika

Avatar
Baraba-it
Los Korisnik/ Banovan Korisnik
Postovi: 1228
Pridružen/a: 12 Mar 2008 02:00
Lokacija: Italy

#12 Post Postao/la Baraba-it »

Medvedev: Oprezno prema poku¹ajima mjenjanja granica

MOSKVA, 9. maja 2008. (Beta) - Predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je danas da bez po¹tovanja meðunarodnog prava nije moguæ pravedan svjetski poredak i da se treba krajnje ozbiljno odnositi prema poku¹ajima mjenjanja granica.


"Ne smiju se ignorisati norme meðunarodnog prava, bez kojeg nije moguæan bezbjedan ¾ivot i pravedan svjetski poredak", kazao je Medvedev na vojnoj paradi na Crvenom trgu, posveæenoj 63. godi¹njici pobjede nad fa¹izmom.

On je kazao da se oru¾ani konflikti "ne raðaju sami po sebi", da ih "potpaljuju oni èije su neodgovorne ambicije iznad interesa zemalja i kontinenata, nad interesima miliona ljudi".

"Treba se krajnje ozbiljno odnositi prema svim poku¹ajima da se posije rasna ili religiozna mr¾nja, rasplamsa ideologija terora i ekstremizma, prema namierama mje¹anja u poslove drugih dr¾ava, a tim prije prema poku¹ajima mjenjanja granica", rekao je novi ruski predsjednik.
slika
slika

Avatar
vornevljev
Zvijezda foruma
Zvijezda foruma
Postovi: 2338
Pridružen/a: 04 Jun 2008 02:00
Lokacija: ukraina

Re: Vijesti iz svijeta

#13 Post Postao/la vornevljev »

15.01.2009.

Danas je u Evropskom parlamentu usvojena rezolucija o proglašenju 11.jula danom sjećanja na žrtve Srebrenice,dakle ovaj datum će se od danas obilježavati u svim zemljama Evropske unije.
U SLUŽBI DOBRA I ZLA

Avatar
vornevljev
Zvijezda foruma
Zvijezda foruma
Postovi: 2338
Pridružen/a: 04 Jun 2008 02:00
Lokacija: ukraina

Re: Vijesti iz svijeta

#14 Post Postao/la vornevljev »

Najavljeno moguće gašenje globalne internetske mreže Facebook,navodno zbog neplaćenih računa koji su se popeli na vrtoglavih 4 miliona američkih dolara.

Da li će Facebook nestati ili ce i dalje opstati znaće se u petak.


Vijest:BH radio 1
U SLUŽBI DOBRA I ZLA

Avatar
Bijesanpuz
Zvijezda na usponu
Zvijezda na usponu
Postovi: 1463
Pridružen/a: 18 Apr 2008 02:00

Re: Vijesti iz svijeta

#15 Post Postao/la Bijesanpuz »

Rumunjski emigrant silovao Engleskinju kako bi u zatvoru naučio engleski jezik

BIVŠI rumunjski zatvorenik, 35-godišnji Ali Majlat, brutalno je silovao 21-godišnju Engleskinju zato što je želio otići u zatvor kako bi naučio engleski jezik.

Majlat je svoju žrtvu udarao rukama i nogama, te ju je vukao po podu na željezničkoj stanici u West Yorksu. Ona je uspjela pobjeći, no Majlat ju je ponovno uhvatio i silovao, te nakon svega i pokrao.

Silovao kako bi ima krov nad glavom, hranu te učio engleski jezik

Na suđenju je rečeno kako je Majlat psihijatru nakon uhićenja kazao da je odlučio silovati djevojku zato što je želio završiti u zatvoru gdje bi ga hranili i gdje bi imao krov nad glavom, a mogao bi učiti i engleski jezik, piše Daily Mail.

Psihijatar je ocijenio kako Majlat nije psihički bolesnik, no njegov je branjenik rekao kako je u Rumunj boravio u zatvorskoj bolnici u svojoj zemlji gdje su ga ocijenili kao mentalnog bolesnika.

Bez imalo kajanja priznao silovanje i pljačku

On je silovao djevojku nakon što je posjetio svoga brata u zatvoru. Brat mu je završio iza rešetaka zbog krađe za koju je osuđen na osam godina zatvora. U Rumunjskoj je Majlat bio u zatvoru zbog ulične pljačke i pokušaja druge pljačke. On je bez imalo kajanja priznao silovanje i pljačku, a kazna će mu se izreći u travnju.

izvor. vijesti.info.
It's nice to be important but is more important to be nice!
Zivot je samo crtica izmedju dva datuma na nadgrobnoj ploci

Odgovori