Stranica: 1/1.

Balkanske zemlje do 2020 u EU ... u paketu ... ha ha ha

Postano: 04 Feb 2009 16:33
Postao/la im_ex
U paketu
Balkanske zemlje do 2020. u Evropskoj uniji




Pred liderima EU, suočenim s recesijom i najvećim pritiskom na finansijski sistem u pedesetogodišnjoj historiji Unije, stoje mnogo preča pitanja od onoga da li u članstvo treba primati nove države, piše u srijedu Financial Times.
Ipak, navodi list, Hrvatska bi do decembra mogla da okonča pregovore o pridruženju, Turska da postigne napredak na tom putu, Makedonija da počne pregovore o učlanjenju, a još pet država - Srbija, Albanija, BiH, Island i Crna Gora – da podnesu formalni zahtjev za učlanjenjem.

EU neće, međutim, preko noći postati klub sa 35 članica. Od spomenutih zemalja, samo Hrvatska i Island imaju šanse da najranije do 2011. uđu u Uniju.

A s obzirom na sklonost da nove članice prima u bloku, postoje razumne šanse da Albanija, BiH, Makedonija, Crna Gora i Srbija zajednički uđu u EU negdje između 2015. i 2020. godine.

Institucije balkanskih zemalja vrlo loše funkcioniraju, sa izuzetkom Srbije, za koju Bruxelles smatra da je prilično uznapredovala na tom planu.

Šanse Beograda za pristupanje evropskoj porodici su umanjene nemogućnošću – ili nevoljnošću – da uhapsi haškog bjegunca Ratka Mladića.

Sve dok to ne uradi, nije izvjesno da li će glavni tužilac Haškog tribunala Serge Brammertz potvrditi da Srbija s Tribunalom u potpunosti sarađuje.

A to, zaključuje Financial Times, Holandiji omogućava da ambicije Srbije drži "na ledu" iako se njenom stavu protivi većina evropskih vlada.



Ima li smisla u besmislu ??
Ima, dabome.
Smeta mi sto se uzdizu, kao ... smeta mi sto umisljaju da je EU vjecan Projekat ... smeta mi sto ne uzimaju u vid da je gradjanstvu nizeg ranga (koji cini vecinu zhivlja) orilo gorilo hoceL se uci u EU il nece ... kajmak kupi Vrh, sto za rezultat ima veci narastaj gradjanstva nizheg ranga ... smeta mi sto vec sada dodjose na bajnu ideju kako se opravdati pred svijetom za moguci neuspjeh Projekta - smislise nas prihvatiti kao Paket. jooj shege
Doticni Paket ce da im poljulja note, zapjeva turbo folk i narusi njihovu omiljenu simfoniju. Nastace opci krkanluk gdje ce Vrh premijerno izvesti *Hajmo Nas (ih) rushiT* (Nas= EU; ih= Pripadnike Paketa)

Ne vjerujem da ce se EU proslaviti kao uspjesan Projekat; ni da ce opstati, ne vjerujem.
U svakom slucaju, dobro ce im doci godine i godine da se furaju kao Vrh.
Cuj u Paketu, ccc ... neka, hvala ... ne treba.
Ma, nek se slikaju [icon_ballbounce.gif]


Re: Balkanske zemlje do 2020 u EU ... u paketu ... ha ha ha

Postano: 04 Feb 2009 23:31
Postao/la sabinax
a ja mislila da ulazimo svi u uniju kao zemlje Ex Yu...a onako kao jugonostalgicar, to mi se ucinilo kao OK......ajd bitno je da uđete...pa makar i na taj način...

Re: Balkanske zemlje do 2020 u EU ... u paketu ... ha ha ha

Postano: 09 Jun 2010 13:46
Postao/la andro
"Dužan si kao Jugoslavija": Hravatska, Slovenija, Srbija i BiH duguju više od 112 milijardi eura!

Ukupan spoljnji dug nekadašnje SFRJ iznosio je gotovo 22 milijarde dolara, a države nastale njenim raspadom bar pet puta više, što potvrđuje i podatak da su krajem prošle godine samo Hravatska, Slovenija, Srbija i BiH dugovale više od 112 milijardi eura!

"Dužan si kao Jugoslavija". Ovo poređenje ranije je bilo uobičajeno za one koji su u velikim finansijskim problemima. Međutim, sada je očigledno da je takvo poređenje najblaže rečeno neumjesno, jer je većina današnjih državica koje su nastale raspadom nekadašnje Jugoslavije mnogo više zadužena.

Uostalom, o tome najbolje govore podaci:

Hrvatska je najviše zadužena i već odavno spada među visoko zadužene zemlje u svijetu. Njihov spoljnji dug je krajem prošle godine iznosio više od 44 milijarde eura. Analitičari u Hrvatskoj tvrde da tek 12 posto tog duga ili 5,2 milijarde eura iznosi spoljnji dug države. Sve ostalo je dug preduzeća, preduzetnika i banaka.

Krajem prošle godine spoljnji dug Slovenije dostigao je cifru od 39 milijardi eura. Njihovi ekonomisti su izračunali da je učešće države u tom dugu čak 34 posto što bi trebalo da znači da je od ukupnog ino duga Slovenije država dužna više od 13,3 milijarde eura.

Ekonomisti kažu da je lani zaduženost države u Sloveniji udvostručena i upozoravaju da bi ukoliko se taj trend nastavi i u naredne tri godine i njih mogao da zadesi grčki sindrom kao i Hrvatsku, jer je i u jednom i u drugom slučaju učešće spoljnjeg duga u bruto nacionalnom proizvodu znatno iznad onog praga od 80 posto koji govori o prevelikoj zaduženosti. Slovenci su taj prag prešišali za 31,4 posto a Hrvati za gotovo 18 posto.

Iako su i Srbija i BiH, u značajnim finansijskim teškoćama - još ne spadaju u krug visoko zaduženih zemalja u svijetu. Krajem prošle godine spoljni dug Srbije iznosio je nešto više od 22,8 milijardi eura, dok je spoljni dug BiH dostigao cifru od 5,1 milijardu KM (od toga spoljni dug Republike Srpske procjenjuje se na 1,8 milijardi KM).

Da bi se lakše nosili sa naraslim finansijskim teškoćama prošle godine su i Srbija i BiH pozvale u pomoć MMF. Hoće li im to zaista biti pomoć ili još jedan kamen oko vrata uskoro će biti sasvim jasno.

Naime, ekonomisti već odavno upozoravaju da su osnovni uzorci finansijskih teškoća u svim zemljama koje su nastale raspadom prethodne Jugoslavije, prevelik, često i nekontrolisan rast javne potrošnje i stalno povećanje uvoza tako da se stalno povećava i spoljnjo trgovinski deficit.

Sa tako smanjenom privrednom aktivnošću mnogima već postaje problem servisiranje spoljnog duga. Lani je, naprimjer, u BiH bruto nacionalni dohodak zabilježio pad od četiri posto. U Srbiji je taj pad bio 2,9 posto, Hrvatskoj 5,8 posto dok su najviši pad BDP u regionu lani imali u Sloveniji i Crnoj Gori i iznosio je 7,8 posto.

Međutim, s obzirom da je Slovenija u međunarodnim trgovinskim asocijacijama, izvjesno je da će se i pored značajnih problema ona najbrže oporaviti naravno ukoliko izvuku pouku iz grčke krize. Ali šta će biti sa ostalim zemljama u regionu ni najsmjeliji se ne usuđuju da prognoziraju.

Ove godine bi Republika Srpska, Federacija BiH, zajedničke institucije i Brčko distrikt za servisiranje spoljnjeg duga morali da obezbjede 350 miliona KM. Međutim analitičari vjeruju da će taj dug biti i veći makar pet posto zbog pada eura u odnosu na dolar, što je prema nekim procjenama dodatnih dvadesetak miliona KM duga.

U budžetu Republike Srpske već su računali na te obaveze pa su za ovu godinu predvidjeli 130 miliona KM za servisiranje ino duga. Hoće li to biti dovoljno i da li će se moći da obezbjedi taj novac, s obzirom da je neizvjesna i četvrta tranša sredstava MMF-a u iznosu od 38 miliona eura?

Zbog toga je i guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić svojevremeno upozorio predstavnike vlasti u BiH da smanjuju javnu potrošnju.