"Arapsko Proljece se pretvara u Islamsko Proljece"
Postano: 07 Dec 2011 23:33
"PolitiÄki islam" nakon revolucija u arapskom svjetu
ViÅ¡e demokratije znaÄi uvoÄ‘enje viÅ¡e politiÄkog islama u zemlje "arapskog proljeća", ali islamistiÄke izjave o Å¡erijatskom zakonu ili religiji unutar politike su samo povrÅ¡ne naznake o onome Å¡to bi mogao biti stvarni efekat.
Zapaženo izlaganje tunižanskih umjerenih islamista na izborima, u nedjelju i obećanje voÄ‘e libijskog Nacionalnog prijelaznog vijeća Mustafe Abdel Dželila da će podržati Å erijat, su istakli veću ulogu koju će islamisti imati nakon pada autokrata koji su ih tlaÄili.
Ovi islamisti sad moraju smisliti kako da integriraju viÅ¡e islama u nove demokratske sisteme. Mnogi termini koji se koriste u debatama su dvosmisleni, a neki, posebno koncept Å erijata, su Äesto pogreÅ¡no shvaćeni od strane nemuslimana.
Jan Michiel Otto, holandski profesor prava, koji je nedavno uradio studiju o 12 islamskih zemalja koje primjenjuju Å¡erijatski zakon, je kazao da politiÄki islam pokriva Å¡irok spektar pristupa.
''Ako se uvede Å¡erijatski zakon, ne znamo Å¡ta ćemo dobiti.'' rekao je profesor na Leiden Univerzitetu, urednik knjige Pripojeni Å erijat. Njegovo istraživanje ukazuje na Äinjenicu, bez obzira Å¡ta bi mogli misliti mnogi zapadni posmatraÄi, da viÅ¡e islama ne znaÄi manje slobode.
Jasin Aktaj, turski sociolog na Univerzitetu Seldžuk u Konji, je rekao da Å erijat nije strogo definisan zakonik i nije ograniÄen na oÅ¡tre fiziÄke kazne koje su viÄ‘ene u Saudijskoj Arabiji i Iranu.
''To je fetišizacijska verzija Šerijata.'' rekao je.
Egipat: Muslimansko bratstvo ubjedljivi pobjednik na izborima
Poslije prvog izbornog kruga, islamistiÄkoj partiji Muslimansko bratsvo (FJP) pripalo je 66,6 posto glasova na izborima za poslanike u donjem domu parlamenta Egipta, izjavili su u srijedu zvaniÄnici te partije
U komplikovanoj izbornoj proceduri prvih slobodnih izbora nakon svrgavanja predsjednika Hosnija Mubaraka, Muslimansko bratstvo, koje je bilo zabranjeno 30 godina, osvojilo je, za sada, viÅ¡e od 100 poslaniÄkih mjesta od 498 koliko ih ima u donjem domu parlamenta.
Stranka islamskih fundamentalista Salafija Al Nur je, za sada, druga po snazi sa osvojena 24,4 posto na izborima koji su održani u trećini okruga. Pokret liberala, koji Äini Äak Å¡est koalicija, osvojio je 29,3 posto glasova.
U preostalim dijelovima Egipta, glasaće se 14. decembra i 3. januara.
Mogućnost formiranja islamistiÄke parlamentarne većine uplaÅ¡ila je liberale, zagovornike graÄ‘anskih sloboda, borce za ženska i vjerska prava u zemlji s najbrojnijom hrišćanskom manjinom na Bliskom istoku.
Strah da bi Egipat mogao da postane fundamenatlistiÄka zemlja pokuÅ¡ali su da odagnaju Muslimanska braća tvrdnjom da muslimanske vrijednosti nisu u sukobu s demokratijom, prenosi AFP.
Sastav nove egipatske vlade treba da bude saopćen u srijedu, najavio je u nedjelju premijer Kamal al-Ganzuri koga su na to mjesto postavili predstavnici vojnih vlasti.
Kontrolu nad vladom još imaju generali iz ere Mubaraka, koji su i osmislili komplikovanu izbornu proceduru kako bi što duže zadržali vlast, navode agencije.
Tokom predizbornih protesta na kojima je zahtijevan brži prenos vlasti s vojnih na civilne strukture, poginulo je više desetina osoba i na stotine povrijeđeno, prenosi Tanjug.
Islamisticka En-Nahda pobjedila u Tunisu
Mnoge konstitucije Srednjeg Istoka su ozvaniÄile islam kao oficijelnu religiju i spomenuli Å erijat kao temelj zakona, ali takoÄ‘er imaju i graÄ‘anske i kaznene zakonike po europskim modelima.
Osim Saudijske Arabije, koja ima samo islamski zakon, zemlje Srednjeg Istoka primjenjuju komplicirani miks religijskog i graÄ‘anskog zakona. Dok se Å erijat u jednoj zemlji primjenjuje samo simboliÄno, u drugoj umjereno,a u trećoj veoma strogo.
En-Nahda, islamistiÄka stranka koja je pobijedila na izborima za tunižansko konstitucijalno vijeće, je prva u zemljama "arapskog proljeća" koja mora poÄeti odreÄ‘ivati koliko islama želi.
Oni kažu da poštuju demokratiju i ljudska prava i da žele sarađivati sa sekularnim strankama kao bi skicirali novu konstituciju. Njihov lider Rašid Ganuši već odavno zagovara umjerenu islamsku politiku poput one u AKP, vladajuće stranke u Turskoj.
Tunižanksa konstitucija je proglasila islam za oficijelnu religiju, ali nije spomenula Å erijat kao temelj pravnog sistema. PoÅ¡to zemlja ima jaku sekularnu tradiciju En-Nahda bi se suoÄila s ozbiljnom opozicijom kada bi uvela Å erijat kao osnov zakona.
Aktaj je kazao kako su Ganušijevi spisi iz 80-ih godina pomogli i utjecali na turske islamiste da pomjere svoju paradigmu pravljenja države bazirane na šerijatskom zakonu i da uđu u demokratsku politiku.
Od tada, uspjeh AKP-a u Turskoj služi kao model za Ganušija da uvede u praksu takvu politiku u Tunisu, dodao je.
Libija
U Libiji, bivši diktator Muamer Gadafi je vladao po zakonicima koji spominju islam kao državnu religiju i Šerijat kao inspiraciju bar za nekoliko zakona.
Lider Nacionalnog prijelnog vijeća, Dželil, je iznenadio neke zapadne posmatraÄe u nedjelju rekavÅ¡i da će Å erijat biti izvor libijskog zakona, ali da je on već detaljnije o tome govorio.
''Mi želimo državu zakona, prosperiteta i državu u kojoj će Å erijat biti glavni izvor zakonodavstva, a ovo zahtijeva mnogo stvari i uslova, rekao je poÄetkom septembra, dodavÅ¡i da 'ekstremna ideologija ' neće biti tolerisana."
TaÄno mjesto Å erijata u pravnom sistemu u praksi će, tek, biti odreÄ‘eno nakon Å¡to se sastavi nova konstitucija od strane novog konstitucionog vijeća i nakon Å¡to bude odobrena referendumom.
Libijsko Muslimansko bratsvo ima manje od 1.000 Älanova jer je za vrijeme Gadafija, ulazak u stranku bilo tajno i ograniÄeno na elitu, rekao je Alamin Belhadž, Älan NPV-a i stariji Älan grupe.
Sirija
Sirija, u kojoj se odvija ustanak protiv predsjednika Bašara Al-Assada, od marta, ima sekularnu vladu, ali spominje islam kao izvor zakona svog ustava.
Glavno opoziciono tijelo, Nacionalno vijeće, je do sada imenovalo 19 Älanova u svoj generalni sekreterijat. ÄŒetiri su Älanovi sirijskog Muslimanskog bratstva , a Å¡est od njih su nezavisni islamisti.
Ovo vijeće joÅ¡ mora objasniti svoju platformu ili razjasniti kakva će država biti, u sluÄaju da Assad bude svrgnut.
''U Siriji, trenutni islamisti su jedan umjereni pokret'' rekao je Omer Idlibi , aktivista vezan za Lokalne koordinacijske komitete
ViÅ¡e demokratije znaÄi uvoÄ‘enje viÅ¡e politiÄkog islama u zemlje "arapskog proljeća", ali islamistiÄke izjave o Å¡erijatskom zakonu ili religiji unutar politike su samo povrÅ¡ne naznake o onome Å¡to bi mogao biti stvarni efekat.
Zapaženo izlaganje tunižanskih umjerenih islamista na izborima, u nedjelju i obećanje voÄ‘e libijskog Nacionalnog prijelaznog vijeća Mustafe Abdel Dželila da će podržati Å erijat, su istakli veću ulogu koju će islamisti imati nakon pada autokrata koji su ih tlaÄili.
Ovi islamisti sad moraju smisliti kako da integriraju viÅ¡e islama u nove demokratske sisteme. Mnogi termini koji se koriste u debatama su dvosmisleni, a neki, posebno koncept Å erijata, su Äesto pogreÅ¡no shvaćeni od strane nemuslimana.
Jan Michiel Otto, holandski profesor prava, koji je nedavno uradio studiju o 12 islamskih zemalja koje primjenjuju Å¡erijatski zakon, je kazao da politiÄki islam pokriva Å¡irok spektar pristupa.
''Ako se uvede Å¡erijatski zakon, ne znamo Å¡ta ćemo dobiti.'' rekao je profesor na Leiden Univerzitetu, urednik knjige Pripojeni Å erijat. Njegovo istraživanje ukazuje na Äinjenicu, bez obzira Å¡ta bi mogli misliti mnogi zapadni posmatraÄi, da viÅ¡e islama ne znaÄi manje slobode.
Jasin Aktaj, turski sociolog na Univerzitetu Seldžuk u Konji, je rekao da Å erijat nije strogo definisan zakonik i nije ograniÄen na oÅ¡tre fiziÄke kazne koje su viÄ‘ene u Saudijskoj Arabiji i Iranu.
''To je fetišizacijska verzija Šerijata.'' rekao je.
Egipat: Muslimansko bratstvo ubjedljivi pobjednik na izborima
Poslije prvog izbornog kruga, islamistiÄkoj partiji Muslimansko bratsvo (FJP) pripalo je 66,6 posto glasova na izborima za poslanike u donjem domu parlamenta Egipta, izjavili su u srijedu zvaniÄnici te partije
U komplikovanoj izbornoj proceduri prvih slobodnih izbora nakon svrgavanja predsjednika Hosnija Mubaraka, Muslimansko bratstvo, koje je bilo zabranjeno 30 godina, osvojilo je, za sada, viÅ¡e od 100 poslaniÄkih mjesta od 498 koliko ih ima u donjem domu parlamenta.
Stranka islamskih fundamentalista Salafija Al Nur je, za sada, druga po snazi sa osvojena 24,4 posto na izborima koji su održani u trećini okruga. Pokret liberala, koji Äini Äak Å¡est koalicija, osvojio je 29,3 posto glasova.
U preostalim dijelovima Egipta, glasaće se 14. decembra i 3. januara.
Mogućnost formiranja islamistiÄke parlamentarne većine uplaÅ¡ila je liberale, zagovornike graÄ‘anskih sloboda, borce za ženska i vjerska prava u zemlji s najbrojnijom hrišćanskom manjinom na Bliskom istoku.
Strah da bi Egipat mogao da postane fundamenatlistiÄka zemlja pokuÅ¡ali su da odagnaju Muslimanska braća tvrdnjom da muslimanske vrijednosti nisu u sukobu s demokratijom, prenosi AFP.
Sastav nove egipatske vlade treba da bude saopćen u srijedu, najavio je u nedjelju premijer Kamal al-Ganzuri koga su na to mjesto postavili predstavnici vojnih vlasti.
Kontrolu nad vladom još imaju generali iz ere Mubaraka, koji su i osmislili komplikovanu izbornu proceduru kako bi što duže zadržali vlast, navode agencije.
Tokom predizbornih protesta na kojima je zahtijevan brži prenos vlasti s vojnih na civilne strukture, poginulo je više desetina osoba i na stotine povrijeđeno, prenosi Tanjug.
Islamisticka En-Nahda pobjedila u Tunisu
Mnoge konstitucije Srednjeg Istoka su ozvaniÄile islam kao oficijelnu religiju i spomenuli Å erijat kao temelj zakona, ali takoÄ‘er imaju i graÄ‘anske i kaznene zakonike po europskim modelima.
Osim Saudijske Arabije, koja ima samo islamski zakon, zemlje Srednjeg Istoka primjenjuju komplicirani miks religijskog i graÄ‘anskog zakona. Dok se Å erijat u jednoj zemlji primjenjuje samo simboliÄno, u drugoj umjereno,a u trećoj veoma strogo.
En-Nahda, islamistiÄka stranka koja je pobijedila na izborima za tunižansko konstitucijalno vijeće, je prva u zemljama "arapskog proljeća" koja mora poÄeti odreÄ‘ivati koliko islama želi.
Oni kažu da poštuju demokratiju i ljudska prava i da žele sarađivati sa sekularnim strankama kao bi skicirali novu konstituciju. Njihov lider Rašid Ganuši već odavno zagovara umjerenu islamsku politiku poput one u AKP, vladajuće stranke u Turskoj.
Tunižanksa konstitucija je proglasila islam za oficijelnu religiju, ali nije spomenula Å erijat kao temelj pravnog sistema. PoÅ¡to zemlja ima jaku sekularnu tradiciju En-Nahda bi se suoÄila s ozbiljnom opozicijom kada bi uvela Å erijat kao osnov zakona.
Aktaj je kazao kako su Ganušijevi spisi iz 80-ih godina pomogli i utjecali na turske islamiste da pomjere svoju paradigmu pravljenja države bazirane na šerijatskom zakonu i da uđu u demokratsku politiku.
Od tada, uspjeh AKP-a u Turskoj služi kao model za Ganušija da uvede u praksu takvu politiku u Tunisu, dodao je.
Libija
U Libiji, bivši diktator Muamer Gadafi je vladao po zakonicima koji spominju islam kao državnu religiju i Šerijat kao inspiraciju bar za nekoliko zakona.
Lider Nacionalnog prijelnog vijeća, Dželil, je iznenadio neke zapadne posmatraÄe u nedjelju rekavÅ¡i da će Å erijat biti izvor libijskog zakona, ali da je on već detaljnije o tome govorio.
''Mi želimo državu zakona, prosperiteta i državu u kojoj će Å erijat biti glavni izvor zakonodavstva, a ovo zahtijeva mnogo stvari i uslova, rekao je poÄetkom septembra, dodavÅ¡i da 'ekstremna ideologija ' neće biti tolerisana."
TaÄno mjesto Å erijata u pravnom sistemu u praksi će, tek, biti odreÄ‘eno nakon Å¡to se sastavi nova konstitucija od strane novog konstitucionog vijeća i nakon Å¡to bude odobrena referendumom.
Libijsko Muslimansko bratsvo ima manje od 1.000 Älanova jer je za vrijeme Gadafija, ulazak u stranku bilo tajno i ograniÄeno na elitu, rekao je Alamin Belhadž, Älan NPV-a i stariji Älan grupe.
Sirija
Sirija, u kojoj se odvija ustanak protiv predsjednika Bašara Al-Assada, od marta, ima sekularnu vladu, ali spominje islam kao izvor zakona svog ustava.
Glavno opoziciono tijelo, Nacionalno vijeće, je do sada imenovalo 19 Älanova u svoj generalni sekreterijat. ÄŒetiri su Älanovi sirijskog Muslimanskog bratstva , a Å¡est od njih su nezavisni islamisti.
Ovo vijeće joÅ¡ mora objasniti svoju platformu ili razjasniti kakva će država biti, u sluÄaju da Assad bude svrgnut.
''U Siriji, trenutni islamisti su jedan umjereni pokret'' rekao je Omer Idlibi , aktivista vezan za Lokalne koordinacijske komitete