Jednostavni nacini za vise zdravlja
-
mala-plava21
- Zvijezda na usponu
- Postovi: 1246
- Pridružen/a: 04 Dec 2006 02:00
- Lokacija: Zagreb bijeli / Kad ti se place ti se nasmij od srca
-
Columbo
- Los Korisnik/ Banovan Korisnik
- Postovi: 466
- Pridružen/a: 13 Apr 2007 02:00
- Lokacija: Germany
Kako pobolj¹ati metabolizam?
Neki ljudi ne paze na ishranu, a opet se ne debljaju, drugi su stalno na dijetama, a nikako da skinu kilograme. Glavni krivac za to je metabolizam, odnosno izmjena supstanci u organizmu. Ljudi koji imaju br¾i metabolizam mogu vi¹e da jedu, a opet da ostanu vitki, dok se drugi, kojima je metabolizam spor, debljaju veæ od pogleda na èokoladu. Bar se na to èesto ¾ale!
Proèitajte nekoliko savjeta kako ubrzati metabolizam i uèiniti da suvi¹ni kilogrami napokon nestanu.
Poveæajte mi¹iænu masu kako biste lak¹e sagorjeli masti
Mi¹iæi sagorevaju osam puta vi¹e kalorija nego ostalo tkivo u ljudskom tijelu. Poveæajte mi¹iænu masu kroz vje¾be kao ¹to su ashtanga joga, pilates ili vje¾be sa zatezanjem.
Odaberite najpovoljnije vrijeme za vje¾banje
Najbolje vrijeme za vje¾banje je ono kada æete taj fizièki napor moæi najbolje da podnesete. Za veæinu ljudi to je jutro. Jutro je vijreme kada odreðeni hormoni dosti¾u najvi¹i nivo, a na taj naèin se najbolje podstièe metabolizam. Stoga æete ujutro potro¹iti vi¹e kalorija nego popodne, kada se nivo hormona smanjuje.
Naspavajte se
San je osnova ravnote¾e va¹eg metabolizma. Kada ste neispavani, metabolizam se usporava, tako da postajete gladni i pose¾ete za ugljikohidratima, slatkom ili masnom hranom da vam da snage, ¹to vas vraæa na poèetak.
Uvedite raspored konzumacije ugljikohidrata
Nikada nemojte iæi u krevet punog ¾eluca, jer je to vrijeme kada je metabolizam najusporeniji. Ugljikohidrati se tada pretvaraju u masnoæu, te ih je zato najbolje izbjegavati nakon pet popodne.
Pa¾ljivo birajte meðuobroke
Postoji mit o tome da æe vam mali meðuobroci pomoæi u sagorevanju masti jer time podstièete br¾i rad metabolizma. Ali, istina je da se brzina sagorjevanja podi¾e samo za 10 posto.
Poku¹ajte da jedete proteine u svakom obroku
Proteini (bjelanèevine) bi trebalo da se nalaze u svakom jelu jer oni izgraðuju mi¹iæno tkivo koje sagorjeva masnoæu. Takoðe, proteini br¾e stvaraju osjeæaj sitosti. Studije pokazuju da su ¾ene èija se dijeta sastoji od 55% proteina i 45% ugljrikhidrata gubile vi¹e na te¾ini od ¾ena èiji je jelovnik imao obrnute vrijednosti.
Ishranom do kondicije:
- Izbjegavajte kofein sve do sat vremena prije vje¾banja jer æe vam on tada pomoæi da sagorite ¹to vi¹e masti.
- Doruèkujte breskve koje sadr¾e prirodne ugljikohidrate koji postaju lako dostupni va¹em tijelu u trenucima kad mu zatreba mali energetski podsticaj. Doruèkujte müsle koji su puni "dobrih" ugljikohidrata koji se sporo otpu¹taju u organizam i najva¾nija su energijska hrana za va¹e tijelo.
- Jela poput piletine s ri¾om ili ¹pageti bolonjeze su dobri za ishranu jer sadr¾e proteine.
- Jedite zrele banane koje vam pru¾aju energiju prije ili za vrijeme vje¾banja.
- Nakon trèanja ili d¾oginga grickajte slane lje¹nake ili bademe jer su oni odlièan izvor elektrolita (natrijum), vrlo bitnih za ravnote¾u tjelesnih teènosti koje se gube prilikom znojenja.
- Nakon vje¾banja, slani krekeri ili ¹tapiæi æe vam odlièno poslu¾iti za vraæanje nivoa soli u tijelu izgubljene znojenjem. Da vratite snagu, jedite tjesteninu i piletinu, ¹to æe vam dati ugljikohidrate i proteine.
- Zeleni èaj je dobar za sagorjevanje kalorija. Naime, jedna ¹vicarska studija pokazala je da su ispitanici koji su uzimali ekstrakt zelenog èaja imali oko 5% vi¹e sagorjelih kalorija od onih koji su primali placebo ili kofein. Katehini iz zelenog èaja mogu da sprijeèe gojaznost sprjeèavanjem ulaska glukoze u masne æelije.
Neki ljudi ne paze na ishranu, a opet se ne debljaju, drugi su stalno na dijetama, a nikako da skinu kilograme. Glavni krivac za to je metabolizam, odnosno izmjena supstanci u organizmu. Ljudi koji imaju br¾i metabolizam mogu vi¹e da jedu, a opet da ostanu vitki, dok se drugi, kojima je metabolizam spor, debljaju veæ od pogleda na èokoladu. Bar se na to èesto ¾ale!
Proèitajte nekoliko savjeta kako ubrzati metabolizam i uèiniti da suvi¹ni kilogrami napokon nestanu.
Poveæajte mi¹iænu masu kako biste lak¹e sagorjeli masti
Mi¹iæi sagorevaju osam puta vi¹e kalorija nego ostalo tkivo u ljudskom tijelu. Poveæajte mi¹iænu masu kroz vje¾be kao ¹to su ashtanga joga, pilates ili vje¾be sa zatezanjem.
Odaberite najpovoljnije vrijeme za vje¾banje
Najbolje vrijeme za vje¾banje je ono kada æete taj fizièki napor moæi najbolje da podnesete. Za veæinu ljudi to je jutro. Jutro je vijreme kada odreðeni hormoni dosti¾u najvi¹i nivo, a na taj naèin se najbolje podstièe metabolizam. Stoga æete ujutro potro¹iti vi¹e kalorija nego popodne, kada se nivo hormona smanjuje.
Naspavajte se
San je osnova ravnote¾e va¹eg metabolizma. Kada ste neispavani, metabolizam se usporava, tako da postajete gladni i pose¾ete za ugljikohidratima, slatkom ili masnom hranom da vam da snage, ¹to vas vraæa na poèetak.
Uvedite raspored konzumacije ugljikohidrata
Nikada nemojte iæi u krevet punog ¾eluca, jer je to vrijeme kada je metabolizam najusporeniji. Ugljikohidrati se tada pretvaraju u masnoæu, te ih je zato najbolje izbjegavati nakon pet popodne.
Pa¾ljivo birajte meðuobroke
Postoji mit o tome da æe vam mali meðuobroci pomoæi u sagorevanju masti jer time podstièete br¾i rad metabolizma. Ali, istina je da se brzina sagorjevanja podi¾e samo za 10 posto.
Poku¹ajte da jedete proteine u svakom obroku
Proteini (bjelanèevine) bi trebalo da se nalaze u svakom jelu jer oni izgraðuju mi¹iæno tkivo koje sagorjeva masnoæu. Takoðe, proteini br¾e stvaraju osjeæaj sitosti. Studije pokazuju da su ¾ene èija se dijeta sastoji od 55% proteina i 45% ugljrikhidrata gubile vi¹e na te¾ini od ¾ena èiji je jelovnik imao obrnute vrijednosti.
Ishranom do kondicije:
- Izbjegavajte kofein sve do sat vremena prije vje¾banja jer æe vam on tada pomoæi da sagorite ¹to vi¹e masti.
- Doruèkujte breskve koje sadr¾e prirodne ugljikohidrate koji postaju lako dostupni va¹em tijelu u trenucima kad mu zatreba mali energetski podsticaj. Doruèkujte müsle koji su puni "dobrih" ugljikohidrata koji se sporo otpu¹taju u organizam i najva¾nija su energijska hrana za va¹e tijelo.
- Jela poput piletine s ri¾om ili ¹pageti bolonjeze su dobri za ishranu jer sadr¾e proteine.
- Jedite zrele banane koje vam pru¾aju energiju prije ili za vrijeme vje¾banja.
- Nakon trèanja ili d¾oginga grickajte slane lje¹nake ili bademe jer su oni odlièan izvor elektrolita (natrijum), vrlo bitnih za ravnote¾u tjelesnih teènosti koje se gube prilikom znojenja.
- Nakon vje¾banja, slani krekeri ili ¹tapiæi æe vam odlièno poslu¾iti za vraæanje nivoa soli u tijelu izgubljene znojenjem. Da vratite snagu, jedite tjesteninu i piletinu, ¹to æe vam dati ugljikohidrate i proteine.
- Zeleni èaj je dobar za sagorjevanje kalorija. Naime, jedna ¹vicarska studija pokazala je da su ispitanici koji su uzimali ekstrakt zelenog èaja imali oko 5% vi¹e sagorjelih kalorija od onih koji su primali placebo ili kofein. Katehini iz zelenog èaja mogu da sprijeèe gojaznost sprjeèavanjem ulaska glukoze u masne æelije.
-
Columbo
- Los Korisnik/ Banovan Korisnik
- Postovi: 466
- Pridružen/a: 13 Apr 2007 02:00
- Lokacija: Germany
*Voda*
Gotovo svaka stanica u tijelu zahtijeva vodu za pravilan rad i ne postoji metabolièki proces koji se mo¾e odvijati bez nje. Voda pobolj¹ava mentalne funkcije, poma¾e pri gubitku kilograma, ona je gorivo za rad mozga i za¹titnik od raznih bolesti.
Jabuka je dobra za zube, aloe vera za ko¾u, no ¹to je s dobrom starom obiènom vodom? Navodim nekoliko stvari o vodi koje "niste" znali, a mogle bi vas potaknuti da popijete preporuèenih osam èa¹a vode dnevno.
Pobolj¹ava mentalne funkcije
Ako ste sluèajno zaboravili ¹to pi¹e na poèetku ovog èlanka, va¹ mozak treba vodu. Gotovo 80 posto mo¾danog tkiva sastoji se od vode pa je vrlo va¾no da ga napajamo vodom. Klinièki testovi pokazuju da dehidracija umanjuje kratkoroèno pamæenje i remeti koncentraciju. Logika stvari je prilièno jednostavna. Oduzmete li mozgu najva¾niji sastojak za funkcioniranje, imate problem. Kao da vozite automobil bez goriva.
U mozgu voda razrjeðuje tekuæine koje raznose proteine i enzime i poma¾e pri njihovom preno¹enju na odredi¹te. Kada je tijelo dehidrirano, tekuæine se sporije kreæu u mozgu i time mu se usporava rad. Voda takoðer proèi¹æava slobodne radikale iz mozga, koji o¹teæuju stanièno tkivo, ¹to zauzvrat dalje usporava rad mozga.
Mo¾e sprijeèiti opasne bolesti
Artritis, rak i srèani problemi su opasne bolesti koje muèe milione ljudi, no mo¾emo ih izbjeæi ako pijemo vodu. Èista voda je kljuèni sastojak hrskavice, spu¾vaste tvari koja obla¾e mjesta gdje se sastaju kosti. Takoðer je sastavni dio tekuæine koja okru¾uje zglobove, a zadatak joj je da podma¾e te spojeve i da slu¾i kao amortizer za udarce. Ako u tijelu ima dovoljno vode, manje je trenja u zglobovima, a to znaèi manje artritisa.
Uz to, voda proèi¹æava tijelo od ¹tetnih tvari. Ako smanjimo vrijeme koje je potrebno za proèi¹æavanje organizma, ¹tetne tvari se ne stignu nakupiti u crijevima ili mjehuru, ¹to nam poveæava ¹anse da izbjegnemo rak.
Voda je zadu¾ena i za smanjenje kolièine soli u tijelu. Vi¹e istra¾ivanja je pokazalo da visoke kolièine soli imaju veze s visokim krvnim pritiskom, a preko toga i s poremeæajima u radu srca. Voda mo¾e sprijeèiti i ¾garavicu, a mokrenjem se oslobaðamo tvari koje mogu stvoriti prehlade ili upale.
Poma¾e pri gubitku kilograma
Ako ste gladni, poku¹ajte popiti èa¹u vode. Ona ne sadr¾i kalorije ni masnoæu, a dokazano je da mo¾e uta¾iti glad. ©to je jo¹ va¾nije, voda ubrzava metabolizam. Vi¹e vode u tijelu znaèi i br¾e sagorijevanje kalorija. Istra¾ivanja pokazuju da nakon dvije popijene èa¹e vode tijelu treba izmeðu 10 i 40 minuta da poène metabolièke procese, ali onda sagorijeva 30 posto vi¹e kalorija. Neka istra¾ivanja su pokazala da osobe koje piju ¹est èa¹a vode dnevno mogu izgubiti tri kilograma masti za godinu dana.
Spreèava karijes
Ka¾u da osmijeh vrijedi miliona dolara i da ne ko¹ta ni¹ta. No svi znamo koliko ko¹taju posjeti zubaru. Poznato je da voda proizvodi nekoliko va¾nih tjelesnih tekuæina, ukljuèujuæi i slinu, koja je va¾na za borbu protiv karijesa. Propadanje zuba poèinje s nakupljanjem kiseline, koja nagriza zubnu caklinu. Slina neutralizira tu kiselinu, a sadr¾i i posebne minerale koji poma¾u u obnovi zuba.
Dozirajte kolièinu vode
Va¾no je da konzumirate potrebnu dnevnu kolièinu vode, no nemojte pretjerivati. Prosjeèna osoba potro¹i tri do èetiri èa¹e vode dnevno kroz disanje i znojenje. Ako tome dodamo i nekoliko posjeta zahodu i malo vje¾be, veæ smo izgubili osam èa¹a vode. Zato je vrlo va¾no nadoknaditi potro¹enu kolièinu, ali treba imati na umu da se ne pretjera.
Prevelika kolièina vode mo¾e poveæati razinu natrija u tijelu, ¹to mo¾e dovesti do probavnih problema, napadaja, èak i kome. Pretjeranom kolièinom za odraslu osobu smatra se oko devet litara vode dnevno.
Gotovo svaka stanica u tijelu zahtijeva vodu za pravilan rad i ne postoji metabolièki proces koji se mo¾e odvijati bez nje. Voda pobolj¹ava mentalne funkcije, poma¾e pri gubitku kilograma, ona je gorivo za rad mozga i za¹titnik od raznih bolesti.
Jabuka je dobra za zube, aloe vera za ko¾u, no ¹to je s dobrom starom obiènom vodom? Navodim nekoliko stvari o vodi koje "niste" znali, a mogle bi vas potaknuti da popijete preporuèenih osam èa¹a vode dnevno.
Pobolj¹ava mentalne funkcije
Ako ste sluèajno zaboravili ¹to pi¹e na poèetku ovog èlanka, va¹ mozak treba vodu. Gotovo 80 posto mo¾danog tkiva sastoji se od vode pa je vrlo va¾no da ga napajamo vodom. Klinièki testovi pokazuju da dehidracija umanjuje kratkoroèno pamæenje i remeti koncentraciju. Logika stvari je prilièno jednostavna. Oduzmete li mozgu najva¾niji sastojak za funkcioniranje, imate problem. Kao da vozite automobil bez goriva.
U mozgu voda razrjeðuje tekuæine koje raznose proteine i enzime i poma¾e pri njihovom preno¹enju na odredi¹te. Kada je tijelo dehidrirano, tekuæine se sporije kreæu u mozgu i time mu se usporava rad. Voda takoðer proèi¹æava slobodne radikale iz mozga, koji o¹teæuju stanièno tkivo, ¹to zauzvrat dalje usporava rad mozga.
Mo¾e sprijeèiti opasne bolesti
Artritis, rak i srèani problemi su opasne bolesti koje muèe milione ljudi, no mo¾emo ih izbjeæi ako pijemo vodu. Èista voda je kljuèni sastojak hrskavice, spu¾vaste tvari koja obla¾e mjesta gdje se sastaju kosti. Takoðer je sastavni dio tekuæine koja okru¾uje zglobove, a zadatak joj je da podma¾e te spojeve i da slu¾i kao amortizer za udarce. Ako u tijelu ima dovoljno vode, manje je trenja u zglobovima, a to znaèi manje artritisa.
Uz to, voda proèi¹æava tijelo od ¹tetnih tvari. Ako smanjimo vrijeme koje je potrebno za proèi¹æavanje organizma, ¹tetne tvari se ne stignu nakupiti u crijevima ili mjehuru, ¹to nam poveæava ¹anse da izbjegnemo rak.
Voda je zadu¾ena i za smanjenje kolièine soli u tijelu. Vi¹e istra¾ivanja je pokazalo da visoke kolièine soli imaju veze s visokim krvnim pritiskom, a preko toga i s poremeæajima u radu srca. Voda mo¾e sprijeèiti i ¾garavicu, a mokrenjem se oslobaðamo tvari koje mogu stvoriti prehlade ili upale.
Poma¾e pri gubitku kilograma
Ako ste gladni, poku¹ajte popiti èa¹u vode. Ona ne sadr¾i kalorije ni masnoæu, a dokazano je da mo¾e uta¾iti glad. ©to je jo¹ va¾nije, voda ubrzava metabolizam. Vi¹e vode u tijelu znaèi i br¾e sagorijevanje kalorija. Istra¾ivanja pokazuju da nakon dvije popijene èa¹e vode tijelu treba izmeðu 10 i 40 minuta da poène metabolièke procese, ali onda sagorijeva 30 posto vi¹e kalorija. Neka istra¾ivanja su pokazala da osobe koje piju ¹est èa¹a vode dnevno mogu izgubiti tri kilograma masti za godinu dana.
Spreèava karijes
Ka¾u da osmijeh vrijedi miliona dolara i da ne ko¹ta ni¹ta. No svi znamo koliko ko¹taju posjeti zubaru. Poznato je da voda proizvodi nekoliko va¾nih tjelesnih tekuæina, ukljuèujuæi i slinu, koja je va¾na za borbu protiv karijesa. Propadanje zuba poèinje s nakupljanjem kiseline, koja nagriza zubnu caklinu. Slina neutralizira tu kiselinu, a sadr¾i i posebne minerale koji poma¾u u obnovi zuba.
Dozirajte kolièinu vode
Va¾no je da konzumirate potrebnu dnevnu kolièinu vode, no nemojte pretjerivati. Prosjeèna osoba potro¹i tri do èetiri èa¹e vode dnevno kroz disanje i znojenje. Ako tome dodamo i nekoliko posjeta zahodu i malo vje¾be, veæ smo izgubili osam èa¹a vode. Zato je vrlo va¾no nadoknaditi potro¹enu kolièinu, ali treba imati na umu da se ne pretjera.
Prevelika kolièina vode mo¾e poveæati razinu natrija u tijelu, ¹to mo¾e dovesti do probavnih problema, napadaja, èak i kome. Pretjeranom kolièinom za odraslu osobu smatra se oko devet litara vode dnevno.