RAK DOJKE-Rano otkrivanje

Sve o Zdravlju vasa licna misljenja i iskustva
Poruka
Autor/ica
Avatar
mala-plava21
Zvijezda na usponu
Zvijezda na usponu
Postovi: 1246
Pridružen/a: 04 Dec 2006 02:00
Lokacija: Zagreb bijeli / Kad ti se place ti se nasmij od srca

#3 Post Postao/la mala-plava21 »

sabrina_ika je napisao/la:A imaju i pregledi..
Ona mamografija..pa ako
neko osjeca potrebu nek ode=)
Slazem se pogotovo zene nakon 35g bi trebale ici i to 1godisnje po meni :baa:
Jer to je jedini nacin da se na vrijeme otkrije.
Ljubav je... drugi zivot, ona urasta u dusu, unosi toplinu u svaku zilu i titra zivotom sa svakim otkucajem srca.

Avatar
mrki62
Specijalni status V.I.P
Specijalni status V.I.P
Postovi: 6413
Pridružen/a: 02 Apr 2006 02:00
Lokacija: sLOVEnija

#4 Post Postao/la mrki62 »

To je opaka bolesti i na ¾alost sve vi¹e ¾ena podlije¾e toj bolesti.
Svakako da je najbolje da si ¾ene SAME vr¹e kontrolu i to kad se tu¹ira - tad je tijelo najlak¹e prekontrolirati i tad se ¾ena i posveæuje svom tijelu ( najvi¹e ).

Jo¹ ne¹to u vezi te bolesti - ¾enske , obratite pa¾nju :


Rak dojke je najèe¹æi zloæudni tumor u ¾ena u svijetu i cjelini, koji nastaje kad normalne ¾ljezdane stanice dojke promijene svoja svojstva te poènu nekontrolirano rasti, umno¾avati se i uni¹tavati okolno zdravo tkivo. Broj oboljelih ¾ena raste s dobi i u Hrvatskoj je vodeæi uzrok smrti zbog raka. Prema podacima Registra za rak Hrvatske (Hrvatski zavod za javno zdravstvo), godi¹nje u Hrvatskoj od raka dojke obolijeva oko 2300 ¾ena. Rak dojke je i najèe¹æi uzrok smrti od raka ¾ena u Hrvatskoj, godi¹nje umire preko 800 ¾ena. Oèekuje se daljnji trend porasta broja oboljelih u Hrvatskoj. Od raka dojke najèe¹æe obolijevaju ¾ene iznad 50. godine ¾ivota, ali mogu i ¾ene mlaðe dobi. Zemlje koje su rano poèele s organiziranim programima ranog otkrivanja (palpacija i mamografija)
imaju veæ prisutan pad smrtnosti.

Dojka se sastoji od ¾ljezdanog i potpornog tkiva. ®ljezdano tkivo èine mlijeène ¾lijezde i mlijeèni kanali, a potporno èine masno i vezivno tkivo. Najveæi broj karcinoma dojke javlja se u gornjem vanjskom kvadrantu i izdancima ¾ljezdanog tkiva usmjerenim prema aksili (pazu¹noj jami). Zloæudni tumori dojke najèe¹æe su epitelnog porijekla. Mogu nastati iz epitela kanaliæa (90%) ili epitela re¾njiæa (10%), a oba se dijele na one koji nisu probili bazalnu membranu (neinfiltrirajuæi in situ) i na one koji su se probili (infiltrirajuæi).

Uzroci i rizici

Etiologija raka dojke nije poznata. Jedan od glavnih èimbenika rizika je nasljednost, a dva gena odgovorna za nasljedni rak dojke (otkriveni 1994. i 1995. g.) nazvani su Brest Cancer 1 i Brest Cancer 2, odnosno BRCA-1 i BRCA-2. ®enama koje naslijede poremeæaj prijeti velika opasnost da obole, prema nekim struènjacima i do 80%. Mutacije BRCA-1 ujedno poveæavaju i rizik od raka jajnika. Kod vi¹e od polovice ¾ena bolest se pojavi do pedesete godine, a kod nekih èak u tridesetima. Gene mo¾e prenijeti bilo koji roditelj i vjerojatnost da ih djeca naslijede je 50:50. U riziènoj su skupini

* ¾ene u èijim je obiteljima bilo raka dojke (majka, sestra),
* nerotkinje i one koje su rodile nakon 35. godine
* ¾ene s produ¾enom menstrualnom aktivno¹æu (kojima je menstruacija nastupila prije 12. godine i koje imaju menstruaciju trideset i vi¹e godina)
* ¾ene kojima je, zbog karcinoma, veæ operirana dojka imaju 4 do 5 puta veæi rizik od razvoja karcinoma u drugoj dojci
* ¾ene s benignim proliferativnim bolestima dojke
* ¾ene koje su imale udarac u dojku (tjelesna trauma)

U faktore rizika spadaju i oni na koje mo¾emo djelomièno sami utjecati poput vi¹eg dru¹tveno-ekonomskog statusa, uèestali stresovi, prekomjerna tjelesna te¾ina, prehrana s mnogo masnoæa i proteina, alkoholizam (veæ samo svakodnevno pijenje pola èa¹e vina poveæava rizik od oboljevanja za 6%) , pu¹enje, ionizirajuæe zraèenje (posebice u pubertetu), utjecaj okoli¹a.



Simptomi


Rak dojke je u poèetnom stadiju obièno bezbolan i asimptomatièan. Osobitu pa¾nju treba obratiti na

* pojavu kvr¾ice (èvora), a koja ne boli, èvrsta je do tvrda, nije pomièna i ima nepravilne rubove (koju vi¹e od 80% pacijentica otkrije samopregledom)
* otvrdnuæa ili tvrda mjesta na dojci
* novonastale promjene u velièini i obliku dojke (usporedba jedne prema drugoj)
* novonastalo raznoliko pona¹anje dojki prilikom podizanja ruke ili bolovi (koji nisu povezani s poèetkom mjeseènice)
* zadebljanje ili izboèenje jedne dojke
* iznenada nastalo crvenilo jedne dojke koje ne nestaje, ili ko¾a plavièaste boje
* uvlaèenje ko¾e ili izgled naranèine kore (zadebljana ko¾a s uvuèenim mjestima)
* promjene na ko¾i bradavice
* iscjedak iz bradavice i to vodenasti, gnojni ili sukrvavi, jantarno¾uti, svjetlocrveni i smeðecrveni (u 3-5% sluèajeva radi se o raku u izvodnim kanalima)
* svrbe¾ i peèenje uz ekcematozne promjene na ko¾i u okolini bradavice
* malaksalost nepoznatog uzroka
* neobja¹njive bolove u kostima

Da bi rak narastao do kvr¾ice èiji je promjer 1 cm treba mu ¹est godina, a takav se smatra izljeèivim, jer u 99% sluèajeva nema metastaza (nije se pro¹irio u ostale dijelove tijela).



Samopregled dojki


Nakon 25. godine ¾ivota sve bi ¾ene jednom mjeseèno trebale pregledati dojke i to neposredno poslije mjeseènice, odnosno od petog do desetog dana ciklusa.

* Treba stati ispred zrcala, ruke ispru¾iti niz tijelo, a zatim ih podignuti. Provjeriti da li su dojke simetriène i bez udubljenja ili promjena na ko¾i bradavica.
* Nje¾no pritisnuti bradavice i provjeriti da li izlazi kakav iscjedak.
* Leæi na leða, ispod lijevog ramena staviti jastuk, a lijevu ruku ispod glave. Ispru¾enim prstima desne ruke kru¾nim pokretima opipati unutarnju polovicu lijeve dojke, pokretima odozgo prema dolje i od vanjske strane prema sredini.
* Lijevu ruku zatim ispru¾iti uz bok, pa pregledati vanjsku polovicu dojke, pokretima odozdo prema sredini.

Na isti naèin pregledati desnu dojku. Samopregled dojki je dobra navika, ali treba i redovito obavljati struène preglede, èiju æe uèestalost odrediti lijeènik specijalist.



Terapija raka dojke

Lijeèenje i prognoza raka dojke odreðuju se i opisuju s obzirom na dobivene stadije, uznapredovalost malignog procesa i opæe stanje organizma. Brojna znanstvena istra¾ivanja posljednjih dvadesetak godina doprinijela su sve ranijem otkrivanju zloæudnih promjena na dojci i s time promijenila i naèin lijeèenja raka dojke. Tako se uz kirur¹ko lijeèenje sve èe¹æe koristi radioterapija, kemoterapija, hormonsko lijeèenje i imunoterapija.




Color off mod mala-plava21
Ti si kao najudaljenija zvijezda do koje je najteže doći, ali baš zbog toga je najudaljenija zvijezda najljepša i najsjajnija!

slika

slika

Avatar
mrki62
Specijalni status V.I.P
Specijalni status V.I.P
Postovi: 6413
Pridružen/a: 02 Apr 2006 02:00
Lokacija: sLOVEnija

#6 Post Postao/la mrki62 »

Zubarka je napisao/la:mrki slazem se sa svakim tvojim iskucanim slovom :biggrin: svaka cast. Moje licno misljenje je da djevojke/zene trebaju rano poceti sa pregledima, moja rodica je umrla sa 22god zbog kasnog otkrivanja, nazalost osjetila je da nesto nije uredu tek kad je dobila bolove, a to je vec kasno bilo.
Da, ta bolest je bila specifièna za ¾ene poslije 50 godina starosti a s modernizacijom ¾ivota ( hrana, stres , brzi tempo ¾ivota ) ta bolest vi¹e ne bira ¾rtve.
U Sloveniji svake godine preko 400 ¾ena umre tom bole¹æu , to je jako mnogo s obzirom da Slovenija nema ni 2 miliona stanovni¹tva.
O toj bolesti se veoma malo govori u javnosti i ¾ene premalo znaju koliko je va¾na preventiva ( samopregledi ).
Da vam malo pojasnim, rak ne boli ( kao ¹to si ti opisala za rodicu ).
Rak ne boli i s pomoæu bolova se ne otkriva, to je kod tvoje rodice rak oti¹ao oti¹ao toliko daleko, da je napao vitalne organe i onda je normalno , kad zaka¾u pojedini organi, da tijelo ote¾ano radi ( izaziva bolove. A inaèe sam rak na dojki ni¹ta ne boli i s pomoæu bolova ( ako na to èekate ) nikad se neæe otkriti.
Najbolji su pokazatelji kvr¾ice ili sme¾urana ( kao pomoranèa ) ko¾a.
Kod svakog tu¹iranja se drage moje potrudite oko svojih dojki, pregledajte ih i zapamtite kakve su vam dojke , jer samo na takav naèin æete kasnije primijetiti ( nedaj bo¾e ) moguæe promjene.
Ti si kao najudaljenija zvijezda do koje je najteže doći, ali baš zbog toga je najudaljenija zvijezda najljepša i najsjajnija!

slika

slika

Avatar
belly_dancer
Zvijezda foruma
Zvijezda foruma
Postovi: 3472
Pridružen/a: 18 Dec 2007 02:00

#7 Post Postao/la belly_dancer »

ma danas je zdravstvo tolko uznapredovalo da nije problem to otkrit..problem je kao izljecit..to naravno,jos nisu svatili.ako neko zna kake informacije o otkricima..
..dobro je kad u životu nekoga voliš,neko te voli..

Avatar
beca
Velicanstvo Foruma
Velicanstvo Foruma
Postovi: 16187
Pridružen/a: 29 Dec 2009 08:38
Lokacija: Sarajevo

Re: RAK DOJKE-Rano otkrivanje

#12 Post Postao/la beca »

Daj Boze da je ovo istina i da ce vakcina biti uspjesno implementirana u zdravstvu...Najvece dostignuce u medicini, definitivno

Avatar
Bebana_de
Velicanstvo Foruma
Velicanstvo Foruma
Postovi: 6786
Pridružen/a: 11 Jan 2009 21:27
Lokacija: put u Ljubicastom

Re: RAK DOJKE-Rano otkrivanje

#14 Post Postao/la Bebana_de »

e jos bi mi to trebalo onda,,,samo da uzmem i da se objesim,,,

zaista nedo Bog nikome,,,,

ne volim da pisem o tome,,,dosta mi je bolesti,,

[huh.gif]
Jedan Zivot gde,prestajem Ja,gde pocinjes Ti
jedna Ljubav,gde stali smo Mi gde sad su Drugi


http://www.youtube.com/watch?v=BpgmT9u0fDM

Avatar
andro
Specijalni status V.I.P
Specijalni status V.I.P
Postovi: 10034
Pridružen/a: 11 Apr 2007 02:00
Lokacija: BiH

Re: RAK DOJKE-Rano otkrivanje

#15 Post Postao/la andro »

POZITIVNA STRANA NEGATIVNE POJAVE
Migrene štite žene od raka dojke

Iako su migrene vrlo neugodna pojava, ipak imaju i jednu pozitivnu stranu. Naime, znanstvenici su otkrili da žene koje pate od migrene imaju 26 posto manje šanse oboljeti od karcinoma dojke
Veliko istraživanje u kojemu je sudjelovalo 4500 žena otkrilo je da postoji poveznica između migrena i raka dojke. Uočeno je da takve žene imaju manji rizik za zloćudnu bolest čak i kada konzumiraju alkohol ili uzimaju hormone, što se smatra okidačima za rak dojke.

Ipak, znanstvenici kažu da se ne može točno objasniti zašto žene koje imaju migrene rijeđe obolijevaju od raka dojke. Smatraju da je možda riječ o različitostima u ženskim hormonima.

Otkriveno je da su migrene na neki način bile zaštita ženama koje su prošle menopauzu, ali i onima koje još nisu. 'Zanimljivo je da je jednak učinak migrene uočen kod obje skupine žena. U pogledu raka dojke to je važno otkriće jer postoje određene razlike između mlađih i starijih žena, ali čini se da migrena briše te razlike', istaknuo je dr. Christopher Li koji je vodio istraživanje.

+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++


NOVA TERAPIJA SVJETLOM
Za liječenje raka dojke neće se morati pod nož

Liječenje raka dojke bez operacije i ožiljaka kao posljedica toga dosad je bilo nezamislivo, no britanski liječnik razvio je terapiju svjetlom pa pacijenti više neće morati pod nož
Za detekciju i ubijanje stanica tumora dojke prvi put je korišteno svjetlo umjesto klasične kirurške operacije. Pionir neinvazivnog tretmana je britanski liječnik Mo Keshtgar.

Tretman je poznat kao fotodinamička terapija (PDT) koja uključuje ubrizgavanje lijeka injekcijom u tijelo, na mjestu tumora. Lijek djeluje tako da područje tumora učini osjetljivim na svjetlost, a aktivira se kada se svjetlom – crvenim laserom – pogodi u zahvaćeno područje. Proces zaustavlja dotok kisika stanicama te one odumiru.

Nova tehnika odstranjenja tumora dojke golem je napredak u liječenju te bolesti i dobar temelj za daljnja onkološka istraživanja. Prvi zahvati će se izvoditi u Royal Free Hospital u Londonu.

++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++


PAMETNA ODLUKA
Tjelovježba nakon 30. godine sprečava rak dojke

Znanstvenici su dokazali da je uloga tjelovježbe nakon 30. godine života iznimno važna. Žene koje to čine barem 60 minuta tjedno smanjuju si šanse za obolijevanje od raka dojke
Nakon 30. godine života, žene bi trebale vježbati najmanje sat vremena tjedno, jer je znanstveno dokazano da čak i ta minimalna fizička aktivnost smanjuje rizik za obolijevanje od raka dojke.

Američki znanstvenici sa sveučilišta u Seattleu proveli su istraživanje u kojem je ispitano 4.296 žena. Žene su se trebale prisjetiti svojih fizičkih aktivnosti tijekom četiri ključne životne faze: od 10. do 15. godine, od 15. do 30. godine te od 50. godine i starije.

Uočeno je da tjelovježba nije utjecala na rizik od razvoja raka dojke između 10. i 30. godine ženina života. Međutim, dokazano je da nakon 30. godine života tjelovježba značajno smanjuje šanse za obolijevanje od raka dojke.

'Kada bi žene nakon 30. vježbale barem sat vremena tjedno, mogle bi smanjiti rizik za obolijevanje od raka dojke. Mislim da ne bi trebao biti problem odvojiti tako malo vremena za vlastito zdravlje', istaknula je dr. Lisa Sprod, voditeljica istraživanja.


++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++


NOVA NADA
Veliko otkriće koje će pomoći u liječenju raka dojke

Znanstvenici su otkrili genetski proces koji sprečava tijelo u obnavljanju oštećenih DNA molekula. Novim otkrićem poboljšat će se liječenje raka dojke i raka jajnika, a moći će se djelovati i na prevenciji zloćudnih bolesti

Britanski znanstvenici došli su do velikog otkrića koje će pomoći u borbi protiv raka dojke i raka jajnika. Naime, tijekom istraživanja znanstvenici su uočili genetski proces koji onemogućava tijelo u obnavljanju oštećenih DNA molekula. To bi otkriće moglo znatno unaprijediti liječenje i spasiti živote brojnih žena.

Odavno je poznato da kod žena oštećenja gena BRCA1 povećavaju rizik od oboljenja različitih agresivnih tumora. Nasljedne mutacije gena sprečavaju organizam u obnovi oštećene DNA molekule, što dovodi do stvaranja kancerogenih stanica. Procjene su da oštećenje gena BRCA1, koje za 85 posto povećava rizik oboljenja od karcinoma dojke i jajnika, ima jedna od 800 žena.

Još uvijek je nepoznanica kako točno funkcionira BRCA1 i zašto oštećeni gen uzrokuje rak. Međutim, znanstvenik s Medicinske istraživačke komore otkrio je da BRCA1 'surađuje' s proteinom CtlP. Oštećeni BRCA1 gen nesposoban je uspostaviti potrebnu suradnju sa CtlP-om, što rezultira nesposobnošću CtlP-a da obnovi oštećenu DNA i tako spriječi nastanak tumora.

'Ako ne možemo shvatiti kako točno taj gen funkcionira, mogu mu se barem pronaći slabe točke. To nam daje veće šanse u pronalasku pravog načina liječenja bolesti ili čak prevencije', izjavio je dr. Kevin Hiom koji je vodio trogodišnje istraživanje na studiju molekularne biologije u Cambridgeu.
slika
slika

Odgovori