Re: Romi!
Postano: 06 Maj 2010 09:11
ÄÂurÄ‘evdan je...najveći romski blagdan
Jurjevo (srp. ÄÂurÄ‘evdan) je blagdan svetog Jurja, 6. svibnja, koji Pravoslavna crkva obilježava 23. travnja prema julijanskom kalendaru.
Usto, to je i najveći romski blagdan (romski: Ederlezi) kojim se slavi povratak proljeća. Mnoge tradicije koje su uz njega povezane potjeÄÂu iz zajedniÄÂke tradicije mnogih naroda istoÄÂnog Sredozemlja. Na taj dan Romi se osobito sveÄÂano odijevaju, stavlja se nakit, odjekuje romska glazba i pleÅ¡e se romsko kolo. Domovi se ukraÅ¡avaju cvijećem i raspupanim granÄÂicama u znak dobrodoÅ¡lice proljeću. Obredi ovog praznika ukljuÄÂuju kupanje u vodi s cvjetovima, a ponegdje se i zidovi kuća peru vodom. ObiÄÂno ÑÂõ na ovaj dan jede janje. Kao tradicionalno nomadski narod Romi su ovim blagdanom obilježavali prekid zimovanja i, pokrećući svoje ÄÂerge, ponovno polazili na put.
SliÄÂna predaja saÄÂuvala se i meÄ‘u Arapima, kako kršćanima, tako i muslimanima na Bliskom istoku, a potjeÄÂe od Å¡tovanja poganskoga božanstva proljeća i plodnosti koje se arapski naziva Hader, Å¡to znaÄÂi "Zeleni."
To objaÅ¡njava i naziv "zeleni" Å¡to ga svetom Jurju daje hrvatska narodna pjesma (npr. "PreÅ¡el je preÅ¡el pisani Vuzem, doÅ¡el je doÅ¡el Jura zeleni"), te mnogobrojne jurjevske obiÄÂaje vezane uz zelenilo i plodnost, osobito na sjeverozapadu Hrvatske.
Jurjevo (srp. ÄÂurÄ‘evdan) je blagdan svetog Jurja, 6. svibnja, koji Pravoslavna crkva obilježava 23. travnja prema julijanskom kalendaru.
Usto, to je i najveći romski blagdan (romski: Ederlezi) kojim se slavi povratak proljeća. Mnoge tradicije koje su uz njega povezane potjeÄÂu iz zajedniÄÂke tradicije mnogih naroda istoÄÂnog Sredozemlja. Na taj dan Romi se osobito sveÄÂano odijevaju, stavlja se nakit, odjekuje romska glazba i pleÅ¡e se romsko kolo. Domovi se ukraÅ¡avaju cvijećem i raspupanim granÄÂicama u znak dobrodoÅ¡lice proljeću. Obredi ovog praznika ukljuÄÂuju kupanje u vodi s cvjetovima, a ponegdje se i zidovi kuća peru vodom. ObiÄÂno ÑÂõ na ovaj dan jede janje. Kao tradicionalno nomadski narod Romi su ovim blagdanom obilježavali prekid zimovanja i, pokrećući svoje ÄÂerge, ponovno polazili na put.
SliÄÂna predaja saÄÂuvala se i meÄ‘u Arapima, kako kršćanima, tako i muslimanima na Bliskom istoku, a potjeÄÂe od Å¡tovanja poganskoga božanstva proljeća i plodnosti koje se arapski naziva Hader, Å¡to znaÄÂi "Zeleni."
To objaÅ¡njava i naziv "zeleni" Å¡to ga svetom Jurju daje hrvatska narodna pjesma (npr. "PreÅ¡el je preÅ¡el pisani Vuzem, doÅ¡el je doÅ¡el Jura zeleni"), te mnogobrojne jurjevske obiÄÂaje vezane uz zelenilo i plodnost, osobito na sjeverozapadu Hrvatske.