Historija Bosne i Hercegovine

Pisite o istoriskim zbivanjima bitkama vladarima

Odgovorite
Avatar
dinko
@ #bol-chat
Postovi: 648
Pridružen/a: 17 Sep 2006 02:00
Lokacija: C:\WINDOWS\system32\bol-chat.exe
Kontakt:

Historija Bosne i Hercegovine

Post Postao/la dinko » 27 Maj 2007 13:39

Ja malo znam o historiji Bosne i Hercegovine ... kad se prvi put spominje ime Bosna i Hercegovina,tko je zatemeljio tu rijec ...

Avatar
thug
Ucesnik diskusija
Ucesnik diskusija
Postovi: 136
Pridružen/a: 15 Okt 2005 02:00
Lokacija: Konjic

Post Postao/la thug » 30 Avg 2007 21:46

Rijec Bosna odnosno Bosona prvi put je spomenuta nekad u 10 stoljecu u spisu o upravljanju carstvom bizantijskog cara Konstantina Porfirogeneta a sama rijec Bosna potice jos nekad iz antickog doba Basana ili Basina - Bosna i to je Ilirskog porijekla... Zadovoljan ? ;)
Noli Turbare Circulos Meos - Ne remetite Moje krugove
slika

Avatar
andro
Specijalni status V.I.P
Specijalni status V.I.P
Postovi: 10034
Pridružen/a: 11 Apr 2007 02:00
Lokacija: BiH

Re: Historija Bosne i Hercegovine

Post Postao/la andro » 15 Sep 2009 01:13

Povelja Kulina bana

Povelja je napisana bosančicom

Povelja bosanskoga bana Kulina je napisana 29. augusta 1189. godine na starobosanskom narodnom jeziku i bosanskim pismom bosančicom. Ovaj dokument je ne samo najstariji dosad pronađeni očuvani bosanski državni dokument, nego je Povelja bosanskoga bana Kulina i najstariji državni dokument kod svih južnoslovenskih naroda i država.


Prijevod povelje na standardni bosanski jezik
Povelja Kulina bana iz 1189, mlađi prepis

U ime oca i sina i svetog duha. Ja, ban bosanski Kulin, obećavam Tebi kneže Krvašu i svim građanima Dubrovčanima pravim Vam prijateljem biti od sada i dovijeka. I pravicu držati sa Vama i pravo povjerenje, dokle budem živ.

Svi Dubrovčani koji hode kuda ja vladam, trgujući, gdje god se žele kretati, gdje god koji hoće, s pravim povjerenjem i pravim srcem, bez ikakve zlobe, a šta mi ko da svojom voljom kao poklon. Neće im biti od mojih časnika sile, i dokle u mene budu, davat ću im pomoć kao i sebi, koliko se može, bez ikakve zle primisli.

Neka mi Bog pomogne i svo Sveto Evanđelje.

Ja Radoje banov pisar pisah ovu knjigu banove povelje od rođenja Kristova tisuću i sto i osamdeset i devet ljeta, mjeseca augusta i dvadeset i deveti dan, (na dan) odrubljenja glave Ivana Krstitelja.

Transkripcija povelje

U ime oca i s(i)na i s(ve)toga d(u)ha.
Ja ban' bos'n'ski Kulin' prisezaju tebЪ kneže Kr'vašu i v'sЪm' građam' Dubrov'čam' pravi prijatelj'biti vam'od'selЪ i do vЪka i pravi goj dr'žati s'vami pravu vЪeu dokolЪ s'm' živ.

V'si Dubrov'čane kire hode po mojemu vladanju tr'gujuće, gdЪ si kto hoće krЪvati godЪ si kto mine pravov' vЪrov' i pravim' sr'(d')cem' dr'žati je bez'v'sakoje z'ledi raz'v'Ъ što mi k'to da svojov' voljov' poklon'. I da im'ne bude od'moih'čest'nikov sile I do kolЪ u mene budu dati im's'vЪt'i pomoć' jajire i sebЪ kolikore moge bez' v'sega z'loga i primis'la.

Tako mi b(og') pomagaj i sie s(ve)t(o) evan'Ä‘elie.

Ja Radoje dijak ban pisah'siju knjigu poveljov' banov' od' roždstva H(risto)va hiljada i s'to i os'm'deset i devet' IЪt', mЪseca av'gusta u d'vedesete i deveti d'n', usЪčenie glave Jovana Kr'stitelja.

Značaj dokumenta

Povelja Kulina bana je prvi diplomatski dokument pisan na domaćem jeziku, i kao takav zaslužuje pažnju kako jezikoslovaca, tako i historičara. Njegova vrijednost za bosansku srednjovjekovnu historiju je nemjerljiv. To je prvi dokument izdan od strane jednog bosanskog vladara, vladaru, tj. knezu, druge države.

Povelja danas

Povelja Kulina bana očuvana je u tri primjerka u Dubrovniku. Dva primjerka se tamo nalaze i danas, a treći primjerak, ukraden u 19. vijeku danas se nalazi u posjedu Ruske akademije nauka i umjetnosti u Sankt Petersburgu u Rusiji. Mnogi smatraju da je to original među poznatim primjercima. BiH je uputila zahtjev za njeno vraćanje. Rusija je odbila zahtjev, jer smtara da Povelja Kulina bana kao drugi dokument po starosti Slavena jednako pripada i njihovoj historiji.

Vanjski linkovi

* Od Kulina bana i dobrijeh dana http://www.efs.edu.jonkoping.se/bos_od_kulina_bana.htm
slika
slika


Avatar
basista
Zvijezda foruma
Zvijezda foruma
Postovi: 2094
Pridružen/a: 19 Avg 2009 00:17

Re: Historija Bosne i Hercegovine

Post Postao/la basista » 14 Okt 2009 19:07

Mislim da je historija nase zemlje,ipak tema za diskusiju a ne onak.." hajmo citati sta oni,koji su isti kao i mi,pisu po netu.." A uglavnom sesvadjaju i citiraju neke historicare kao da su oni izmislili svijet i sve u njemu..
Covjek mora imati glavu - da razmislja.. a ne da mu sluzi za jelo i pice..
Morace da se odgonetne,sta je to iskonsko pa i praiskonsko,na ovim prostorima,a koje nas cini drugacijim u odnosu na ostatak Evrope..
zahvaljujuci razbijanju kodova ljudskog DNK,nauka je uznapredovala na svim poljima..pa i u oblasti historije.
Navodim gotov citat,jer me mrzilo da sad pšrobiram informacije a da tekst pisem sam,,a razlog je u tome,da to i jesu samo cinjenice,dakle,svako moze dati svoje misljenje na ono sto je relevantno..
Namjerno odoh do samog pocetka..da ne bi sta preskocili. trebalo bi da nam je sve bitno. Ionako nam treba nekih ozbiljnijih tema za razgovor..
Pa sad slijedi taj citat:

Rad skupine znanstvenika iz više zemalja, među kojima je i hrvatski ministar znanosti, obrazovanja i športa prof. dr. Dragan Primorac, u znanstvenom časopisu European Journal of Human Genetics objavila je rad kojim se dokazuje da su današnji stanovnici Hrvatske, Bosne i Hercegovine, ali i šireg područja bivše države, potomci autohtonog stanovništva koje je na tim prostorima preživjelo ledeno doba, ali i da kasnije u doba neolitika nije bilo značajnijeg doseljavanja drugih populacija s područja tadašnje Mezopotamije, Jordana odnosno Bliskog istoka. Novi znanstveni rad rezultat je istraživanja koje je otpočelo prije dvije i pol godine, kada su, kako kaže Primorac, odlučili istražiti migracije u neolitiku.
Gdje je živio 'ledeni čovjek'

Analizirali 1007 muškaraca

Ključan korak u čovjekovu razvoju


Neolitska revolucija
Neolitik je počeo 9500 godina prije Krista, a zbog golemog značenja za razvoj modernog čovjeka to razdoblje se zove i neolitska revolucija i traje sve do pojave prvih metala, odnosno brončanog doba. Neolitik zovu i Novo kameno doba i predstavlja posljednju fazu kamenog doba, a jedno je od najvažnijih razdoblja u povijesti čovjeka jer je upravo u tom vremenu čovjek od klasičnog lovca postupno postao zemljoradnik i stočar. Upravo načinima širenja tih znanja i vještina iz Središnje Azije prema Europi bave se znanstvenici genetičari koji su svojim najjačim oružjem - genima, kromosomima, biljezima - povjesničarima pružili odgovor na dvojbe koje postoje desetljećima.

Nastavak je to i priče iz 2000. godine kada je Primorac sa skupinom autora u časopisu “Science” objavio analizu genske strukture 1007 rodbinski nepovezanih muškaraca s područja Europe. Rezultati te analize su potvrdili da su prvi muškarci tijekom paleolitika došli u Europu iz Središnje Azije i to prije 35 do 40 tisuća godina. Posljednje ledeno doba, koje je trajalo otprilike od 20 do 16 tisuća godina, preživjeli su na području Hrvatske, BiH i šire regije Balkanskog poluotoka, Iberskom poluotoku i području današnje Ukrajine. Tadašnje istraživanje pokazalo je također da je jedinstveni genski biljeg (haplogrupa I-M170), za koji se pretpostavlja da je nastao na europskom tlu od potomaka ljudi koji su došli s Bliskog istoka prije oko 25 tisuća godina, prema dosadašnjim rezultatima najučestaliji na području današnje Hrvatske te BiH. Slične rezultate u prestižnim časopisima su objavili i akademik Rudan te njegovi suradnici.

Isti taj biljeg kasnije se širio prema ostatku Europe. Zaključno, tadašnji rezultati govorili su da je više od 80 posto ukupnog stanovništva (muškaraca) Europe naslijedilo Y kromosom od svojih paleolitskih predaka starih 25 do 40 tisuća godina, te da je samo 20 posto muškaraca vezano za pretke iz doba neolitika. U neovisnom istraživanju slične rezultate dobili su znanstvenici koji su analizirali ženama svojestveni mtDNA. Genski biljezi stari oko 20 tisuća godina najučestaliji su kod bosanskih Hrvata (70 posto), Bošnjaka (50 posto) Hrvata iz Hrvatske (44,8 posto) te bosanskih Srba (34 posto), što je dokaz da su to bila područja na kojima je preživio čovjek ledenog doba i da se dalje širio prema Europi.


Jos samo da dodam.. licno mislim da je ovo tacno..
jedino bih donekle,zadrzao rezervu u vezi prikazanih procenata. Ipak je to analiza na osnovu slucajnih uzoraka a ne neka obuhvatnija analiza..
Ali samo donekle.. dakle,prikazani procenti,mogli bi da idu gore-dole za nekih... mozda 5% ..

Avatar
mrki62
Specijalni status V.I.P
Specijalni status V.I.P
Postovi: 6413
Pridružen/a: 02 Apr 2006 02:00
Lokacija: sLOVEnija

Re: Historija Bosne i Hercegovine

Post Postao/la mrki62 » 07 Nov 2010 13:27

Moje mišljenje , na slici dole su osobe koje će ući u anale Historije - kao rušitelji temelja BiH.


slika
Ti si kao najudaljenija zvijezda do koje je najteže doći, ali baš zbog toga je najudaljenija zvijezda najljepša i najsjajnija!

slika

slika

Odgovorite