Mitlo¹ka prièa je simbol, odnosno, skup simboliènih slika proiza¹lih iz ljudske psihe. Pretstavljena je kroz simbole, jer drugaèije nije ni moguæe, zato ¹to prenosi istinsku poruku koju se rijeèima ne mo¾e objasniti. Mitologija je toèka susreta poznatog i nepoznatog, odnosno, ljudske svijesti i podsvijesti. Ona je ljudima nekada slu¾ila kao vodiè kroz ¾ivotna isku¹enja i ¾ivotne izazove. Uz ritual i umjetnost, mitologija je èinila religijsku cjelinu i ova tri elementa, ako su odvojena, gube na moæi svoje poruke. Dio mitova bavi se tematikom sazrijevanja pojedinaca - prijelaz iz djetinjstva i adolescencije (psiholo¹ke ovisnosti) u samoodgovornu i neovisnu odraslu osobu. Mitologija je nekoæ, kroz svoju univerzalnu poruku, dovodila ljude u sklad sa svijetom u kojem ¾ive.
Druge prièe u mitologiji obièno obja¹njavaju postanak svemira, prirodne fenomene i, opæenito, sve pojave za koje ne postoji jednostavno i logièno obja¹njenje. Nemaju svi mitovi potrebu da obja¹njavaju nepoznato. Postoje i mitovi koji takoðer sadr¾e natprirodne pojave i dogaðaje, ali su to puno jednostavnije i kraæe prièe koje se jednostavno prenose usmenom predajom s generacije na generaciju.
Mitologija, dakle, predstavlja skup prièa, mo¾da nekim dijelom i istinitih, dijelom legendarnih, a najveæim dijelom metaforièkih ili simbolièkih, te se u njima tom "izmi¹ljenom" stvarno¹æu poku¹ava predoèiti ono ljudima neshvatljivo. Mitologija je metafora stvarnosti koju su koristile generacije èovjeèanstva s namjerom da poduèe, prenesu mudrost ili jednostavno dadu odgovor na „ono ne¹to nepoznato.“ Iz tog razloga lako je zamijetiti da je mitologija èesto utjelovljivala i narodnu ili veæ pripadajuæu religiju stanovni¹tva. S obzirom da je mitologija jednako kao i religija u to doba èesto igrala ulogu koju danas zauzima znanost, ne mo¾emo o njoj vi¹e prièati kao o znanosti, s obzirom da ne posjeduje nikakve znanstvene metode, ali mo¾e se govoriti o njenom utjecaju na razvoj èovjekovog razmi¹ljanja.
Mitologija
-
mala-plava21
- Zvijezda na usponu
- Postovi: 1246
- Pridružen/a: 04 Dec 2006 02:00
- Lokacija: Zagreb bijeli / Kad ti se place ti se nasmij od srca
-
mala-plava21
- Zvijezda na usponu
- Postovi: 1246
- Pridružen/a: 04 Dec 2006 02:00
- Lokacija: Zagreb bijeli / Kad ti se place ti se nasmij od srca
Grèka mitologija
Grèka mitologija sastoji se od legendi (mitova) o bogovima i herojima, a korijen joj je, naravno, u vjerovanju starih Grka. Grèki bogovi izgledali su kao ljudi, imali vrline i mane kao ljudi, razlikovali su se po tome ¹to su bili besmrtni, vi¹e-manje neranjivi te sposobni postati nevidljivi i putovati brzinom svjetlosti, a ¾ivjeli su na Olimpu.
Olimpski bogovi
Zeus je s bogovima ¾ivio na Olimpu, bio je otac mnogih bogova i heroja. Iz veza bogova sa smrtnicima roðeni su polubogovi i heroji. Grèki bogovi imali su sve ljudske mane i vrline: oni vole, mrze, grije¹e u izvanbraènim vezama, opijaju se medovinom. Na njih kao i na ljude djeluju Mojre (Srde).
* Zeus - otac mnogih bogova i junaka, gospodar neba i zemlje, bog groma, munje i oluje
* Afrodita - bo¾ica je ljubavi, ljepote, po¾ude i spolnosti
* Apolon, Feb - bog je medicine, proro¹tva, strelièarstva, glazbe, sunca i kolonizacije te mu¹ke ljepote
* Ares - bog rata i bojne vreve; simbol hrabrosti, silovitosti i junaèke snage
* Artemida - bo¾ica je Mjeseca, zvijeri i lova, za¹titnica djevojaka, bo¾ica svadbe i poroda
* Atena - bo¾ica je civilizacije, mudrosti, snage, pravednog rata, tkanja, metalurgije i obrta.
* Demetra - bo¾ica zemlje, ratarstva, plodnosti, a u prvom redu ¾ita
* Dioniz - bog plodnosti zemlje, bog vegetacije, vina, ¾ena.
* Had - bog podzemnog svijeta
* Heba - bo¾ica mladosti; vrèono¹a bogovima na Olimpu
* Hefest - bog kovaè, za¹titnik obrtnika, kipara, metalurga i vatre
* Helije - bog Sunca
* Hera - vrhovna je starogrèka bo¾ica, Zeusova ¾ena i sestra; bo¾ica braka
* Hermes - glasnik bogova, za¹titnik putnika i lopova, pastira, pjesnika, atletièara i trgovaca
* Perzefona - Demetrina kæi, Hadova ¾ena
* Posejdon - bog mora, vode, vladar potresa
Ostala bo¾anstva
* Kron - otac olimpskih bogova, bog ¾etve
* Adonis - bog ¾ita, smrti i ponovnog roðenja
* Asklepije - bog lijeèni¹tva
* Eol - bog vjetra
* Eros - bog ljubavi
* Erinije - boginje osvete i prokletstva
* Heraklo - sin Zeusa i kraljice Alkmene, polubog i junak
* Hestija - bo¾ica je srca, ognji¹ta i doma
* Leta - bo¾ica ratara i stoèara
* Mojre - bo¾ice ¾ivotne sudbine
* Morfej - bog sna
* Muze - Zeusove i Mnemozinine kæeri, pokroviteljice znanosti i umjetnosti:
o Euterpa - za¹titnica glazbe i lirske poezije
o Erato - za¹titnica ljubavnog i himnièkog pjesni¹tva
o Kaliopa - za¹titnica epske poezije i govorni¹tva
o Klio - za¹titnica povijesti i junaèkog pjesni¹tva
o Melpomena - za¹titnica tragedije
o Polihimnija - za¹titnica svete pjesme i himni, a takoðer i agrikulture i pantomime
o Talija - za¹titnica komedije i bukolike
o Terpsihora - za¹titnica korske lirike i plesa
o Uranija - za¹titnica astronomije
* Nimfe - snage prirode utjelovljene u polubo¾anskim mladim ¾enama
* Pan - bog ¹uma, njiva, za¹titnik stada i pastira
* Tanatos - bog smrti
Mitolo¹ka stvorenja [uredi]
* Harpija
* Himera
* Hiron
* Kentaur
* Kerber
* Kiklop
* Lernejska Hidra
* Mantikora
* Minotaur
* Nemejski lav
* Pegaz
* Satiri
Junaci
* Ahilej
* Eneja
* Hektor
* Heraklo
* Jazon
* Odisej
* Perzej
* Tezej
Zues ima osobine indoeuropskog bo¾anstva svjetlosti i neba koje "vedri i oblaèi", ljuti je gromovnik koji gaða munjama; dobri bog koji daje ki¹u.
Njegova je sveta ptica bila zlatni orao kojeg je uvijek dr¾ao pored sebe, a èesto je i sam preuzimao orlovo oblièje. Poput Zeusa, orao je bio simbol snage, hrabrosti i pravde.
Zeusovo najdra¾e drvo bio je hrast, simbol snage. Takoðer su mu posveæivana maslinova stabla.
Olimpija je bila sredi¹te svih onih koji su htjeli èastiti svog vrhovnog boga. Ondje su se odr¾avale i poznate Olimpijske igre. Postojao je i Zeusov oltar napravljen od pepela, od ostataka ¾rtvovanih ¾ivotinja.
Ovdje je bio i Zeusov kip u Olimpiji, jedno od sedam svjetskih èuda. Bo¾anski kip od slonove kosti i ebanovine, bogato ukra¹en zlatom i dragim kamenjem. Vjerovalo se da ga je napravio kipar Fidija, a Grci su smatrali nesretnim onoga tko nije vidio taj kip. Uz njega su vezane i brojne legende.
Roðenje
Kron je nauèio od svojih roditelja da æe ga svrgnuti njegov sin, ba¹ kao ¹to je on to uèinio svome ocu Uranu. Progutao je svoje potomke - Demetru, Heru, Hada, Hestiju, Rejinu i njegovu djecu, da se proroèanstvo ne bi ispunilo. Kad su se rodili Posejdon i Zeus, Reja je iznijela Geji plan da spasi svoju djecu. Reja je potajno rodila Zeusa na Kreti, a Kronu je dala kamen umotan u povoje (znan kao omphalos = "kamen"). Takoðer je, prema nekim izvorima, progutao i kozu misleæi da je Posejdon.
U nekim je inaèicama mita na Kreti Zeusa odgojila koza Amalteja, a Kouretes, naoru¾ani plesaèi vikali su i pljeskali da bi sakrili djetetov plaè od Krona. U drugoj inaèici mita, Zeusa je odgojila nimfa Adamanteja koja ga je sakrila objesiv¹i ga na drvo u¾etom tako da je bio izmeðu zemlje, neba i mora kojima je vladao njegov otac Kron. Posljednja inaèica mita govori da ga je odgojila njegova baka, Geja. Postoje jo¹ rjeðe prièe da ga je odgojila nimfa Kinosura koju je, da bi joj zahvalio, Zeus postavio meðu zvijezde ili pak da ga je odgojila nimfa Melisa koja ga je dojila kozjim mlijekom.
Svrgavanje Krona
Kad je narastao, Zeus je iskoristio napitak koji mu je dala Geja i tako je povratio svoje potomke u obrnutom redoslijedu - prvo kamen, zatim kozu, a potom ostale potomke. Kamen je stavljen u pokrajinu Piton, nazvanu po istoimenom èudovi¹tu. U drugoj je inaèici mita Metida dala Kronu sredstvo za izazivanje povraæanja da bi ispljunuo svoje potomke. Treæa inaèica govori da je Zeus rasjekao njegov trbuh.
Nakon ¹to ih je oslobodio, Zeus je u ratu, tzv. Titanomahiji zajedno s Titanima, Gigantima, Hekatonhirima, Kiklopima i svojom braæom i sestrama svrgnuo svoga oca. Nakon toga je zatvorio Titane u Tartar, sve osim Atlanta, Epimeteja, Metidu, Okeana i Prometeja. Geja je potom rodila èudovi¹te Tifona kojim bi se osvetila za zatvorene Titane, ali je Zeus ipak pobijedio.
Na posljetku su pobijedili nakon desetljeæa ratovanja te su se olimpski bogovi dogovorili i izvlaèeæi slamke raspodijelili vlast - Zeus je lukavstvom dobio nebo i zemlju, Posejdon more, a Had podzemni svijet.
Zeus i Hera
Zeusova je ¾ena bila njegova sestra Hera. Zeus i Hera stalno su se sukobljavali. Uvrijeðena njegovim prijevarama, ona ga je èesto poni¾avala na sitne spletkarske naèine. Iako joj je Zeus povjeravao svoje tajne, a katkadi prihvaæao njezine savjete, on joj nikada nije potpuno vjerovao, a ona je dobro znala da je u stanju da se i na nju baci munjom ako bi ga uvrijedila preko izvjesne granice.
S Herom je imao Aresa, Hefesta, Ilitiju i Hebu, ali neke inaèice mita donose da je Hera tu djecu rodila sama, uglavnom zato ¹to je bila ljubomorna jer je Zeus sam na svijet donio Atenu.
Poznate su i brojne alegorije o Zeusovoj seksualnoj naravi i njegovim djelima. Kad mu je majka Reja, predvidjev¹i kakve æe sve nezgode izazvati njegova pohlepna priroda, zabranila da se ¾eni, on joj je ljutito zaprijetio da æe je silovati. Ona se na to smjesta pretvorila u otrovnu zmiju, ali Zeusa ni to nije obeshrabrilo nego se i on pretvorio u mu¾jaka te je, saviv¹i se oko nje u nerazrje¹iv èvor, ostvario svoju prijetnju.
Zeus se upu¹tao u brojne afere, ali se èesto bojao Herinih reakcija te svojim izabranicama dolazio u raznim oblièjima. Europi je do¹ao u oblièju bika, Ledi kao labud, Kalisti je do¹ao u oblièju Apolona/Artemide, Danaji, Perzejovoj majci, stigao je u oblièju zlatne ki¹e.
Upu¹tao se u veze i s mu¹karcima, a najpoznatiji je mit o Ganimedu kojeg je u oblièju orla doveo na Olimp da mu postane ljubavnikom i vinotoèom (
Unatoè brojnim slabostima karakteristiènima za posve obiènog èovjeka, Grci su ovog vrhovnog boga posvuda obo¾avali, posebno u Dodoni i Olimpiji. Od svih potomaka najdra¾i mu je bio Heraklo kojeg je posmrtno uzvisio na Olimp kao bo¾anstvo .
Svrgavanje Zeusa
Zeusov je otac Kron svrgnuo svoga oca Urana, a to se isto trebalo dogoditi i samome Zeusu. Eshil u svome Okovanom Prometeju donosi da je Prometej znao koja æe Zeusova ¾ena nositi dijete koje æe ga svrgnuti, ali nije htio to reæi. To je bio jo¹ jedan razlog njegova ka¾njavanja (Glavni èlanak: Prometej (mitologija) ), stoga ga je Zeus okovao za stijenu gdje mu je orao, Zeusov simbol, kljucao jetru koja bi, buduæi da je bio Titan, svakoga dana bila obnovljena.
Grèka mitologija sastoji se od legendi (mitova) o bogovima i herojima, a korijen joj je, naravno, u vjerovanju starih Grka. Grèki bogovi izgledali su kao ljudi, imali vrline i mane kao ljudi, razlikovali su se po tome ¹to su bili besmrtni, vi¹e-manje neranjivi te sposobni postati nevidljivi i putovati brzinom svjetlosti, a ¾ivjeli su na Olimpu.
Olimpski bogovi
Zeus je s bogovima ¾ivio na Olimpu, bio je otac mnogih bogova i heroja. Iz veza bogova sa smrtnicima roðeni su polubogovi i heroji. Grèki bogovi imali su sve ljudske mane i vrline: oni vole, mrze, grije¹e u izvanbraènim vezama, opijaju se medovinom. Na njih kao i na ljude djeluju Mojre (Srde).
* Zeus - otac mnogih bogova i junaka, gospodar neba i zemlje, bog groma, munje i oluje
* Afrodita - bo¾ica je ljubavi, ljepote, po¾ude i spolnosti
* Apolon, Feb - bog je medicine, proro¹tva, strelièarstva, glazbe, sunca i kolonizacije te mu¹ke ljepote
* Ares - bog rata i bojne vreve; simbol hrabrosti, silovitosti i junaèke snage
* Artemida - bo¾ica je Mjeseca, zvijeri i lova, za¹titnica djevojaka, bo¾ica svadbe i poroda
* Atena - bo¾ica je civilizacije, mudrosti, snage, pravednog rata, tkanja, metalurgije i obrta.
* Demetra - bo¾ica zemlje, ratarstva, plodnosti, a u prvom redu ¾ita
* Dioniz - bog plodnosti zemlje, bog vegetacije, vina, ¾ena.
* Had - bog podzemnog svijeta
* Heba - bo¾ica mladosti; vrèono¹a bogovima na Olimpu
* Hefest - bog kovaè, za¹titnik obrtnika, kipara, metalurga i vatre
* Helije - bog Sunca
* Hera - vrhovna je starogrèka bo¾ica, Zeusova ¾ena i sestra; bo¾ica braka
* Hermes - glasnik bogova, za¹titnik putnika i lopova, pastira, pjesnika, atletièara i trgovaca
* Perzefona - Demetrina kæi, Hadova ¾ena
* Posejdon - bog mora, vode, vladar potresa
Ostala bo¾anstva
* Kron - otac olimpskih bogova, bog ¾etve
* Adonis - bog ¾ita, smrti i ponovnog roðenja
* Asklepije - bog lijeèni¹tva
* Eol - bog vjetra
* Eros - bog ljubavi
* Erinije - boginje osvete i prokletstva
* Heraklo - sin Zeusa i kraljice Alkmene, polubog i junak
* Hestija - bo¾ica je srca, ognji¹ta i doma
* Leta - bo¾ica ratara i stoèara
* Mojre - bo¾ice ¾ivotne sudbine
* Morfej - bog sna
* Muze - Zeusove i Mnemozinine kæeri, pokroviteljice znanosti i umjetnosti:
o Euterpa - za¹titnica glazbe i lirske poezije
o Erato - za¹titnica ljubavnog i himnièkog pjesni¹tva
o Kaliopa - za¹titnica epske poezije i govorni¹tva
o Klio - za¹titnica povijesti i junaèkog pjesni¹tva
o Melpomena - za¹titnica tragedije
o Polihimnija - za¹titnica svete pjesme i himni, a takoðer i agrikulture i pantomime
o Talija - za¹titnica komedije i bukolike
o Terpsihora - za¹titnica korske lirike i plesa
o Uranija - za¹titnica astronomije
* Nimfe - snage prirode utjelovljene u polubo¾anskim mladim ¾enama
* Pan - bog ¹uma, njiva, za¹titnik stada i pastira
* Tanatos - bog smrti
Mitolo¹ka stvorenja [uredi]
* Harpija
* Himera
* Hiron
* Kentaur
* Kerber
* Kiklop
* Lernejska Hidra
* Mantikora
* Minotaur
* Nemejski lav
* Pegaz
* Satiri
Junaci
* Ahilej
* Eneja
* Hektor
* Heraklo
* Jazon
* Odisej
* Perzej
* Tezej
Zues ima osobine indoeuropskog bo¾anstva svjetlosti i neba koje "vedri i oblaèi", ljuti je gromovnik koji gaða munjama; dobri bog koji daje ki¹u.
Njegova je sveta ptica bila zlatni orao kojeg je uvijek dr¾ao pored sebe, a èesto je i sam preuzimao orlovo oblièje. Poput Zeusa, orao je bio simbol snage, hrabrosti i pravde.
Zeusovo najdra¾e drvo bio je hrast, simbol snage. Takoðer su mu posveæivana maslinova stabla.
Olimpija je bila sredi¹te svih onih koji su htjeli èastiti svog vrhovnog boga. Ondje su se odr¾avale i poznate Olimpijske igre. Postojao je i Zeusov oltar napravljen od pepela, od ostataka ¾rtvovanih ¾ivotinja.
Ovdje je bio i Zeusov kip u Olimpiji, jedno od sedam svjetskih èuda. Bo¾anski kip od slonove kosti i ebanovine, bogato ukra¹en zlatom i dragim kamenjem. Vjerovalo se da ga je napravio kipar Fidija, a Grci su smatrali nesretnim onoga tko nije vidio taj kip. Uz njega su vezane i brojne legende.
Roðenje
Kron je nauèio od svojih roditelja da æe ga svrgnuti njegov sin, ba¹ kao ¹to je on to uèinio svome ocu Uranu. Progutao je svoje potomke - Demetru, Heru, Hada, Hestiju, Rejinu i njegovu djecu, da se proroèanstvo ne bi ispunilo. Kad su se rodili Posejdon i Zeus, Reja je iznijela Geji plan da spasi svoju djecu. Reja je potajno rodila Zeusa na Kreti, a Kronu je dala kamen umotan u povoje (znan kao omphalos = "kamen"). Takoðer je, prema nekim izvorima, progutao i kozu misleæi da je Posejdon.
U nekim je inaèicama mita na Kreti Zeusa odgojila koza Amalteja, a Kouretes, naoru¾ani plesaèi vikali su i pljeskali da bi sakrili djetetov plaè od Krona. U drugoj inaèici mita, Zeusa je odgojila nimfa Adamanteja koja ga je sakrila objesiv¹i ga na drvo u¾etom tako da je bio izmeðu zemlje, neba i mora kojima je vladao njegov otac Kron. Posljednja inaèica mita govori da ga je odgojila njegova baka, Geja. Postoje jo¹ rjeðe prièe da ga je odgojila nimfa Kinosura koju je, da bi joj zahvalio, Zeus postavio meðu zvijezde ili pak da ga je odgojila nimfa Melisa koja ga je dojila kozjim mlijekom.
Svrgavanje Krona
Kad je narastao, Zeus je iskoristio napitak koji mu je dala Geja i tako je povratio svoje potomke u obrnutom redoslijedu - prvo kamen, zatim kozu, a potom ostale potomke. Kamen je stavljen u pokrajinu Piton, nazvanu po istoimenom èudovi¹tu. U drugoj je inaèici mita Metida dala Kronu sredstvo za izazivanje povraæanja da bi ispljunuo svoje potomke. Treæa inaèica govori da je Zeus rasjekao njegov trbuh.
Nakon ¹to ih je oslobodio, Zeus je u ratu, tzv. Titanomahiji zajedno s Titanima, Gigantima, Hekatonhirima, Kiklopima i svojom braæom i sestrama svrgnuo svoga oca. Nakon toga je zatvorio Titane u Tartar, sve osim Atlanta, Epimeteja, Metidu, Okeana i Prometeja. Geja je potom rodila èudovi¹te Tifona kojim bi se osvetila za zatvorene Titane, ali je Zeus ipak pobijedio.
Na posljetku su pobijedili nakon desetljeæa ratovanja te su se olimpski bogovi dogovorili i izvlaèeæi slamke raspodijelili vlast - Zeus je lukavstvom dobio nebo i zemlju, Posejdon more, a Had podzemni svijet.
Zeus i Hera
Zeusova je ¾ena bila njegova sestra Hera. Zeus i Hera stalno su se sukobljavali. Uvrijeðena njegovim prijevarama, ona ga je èesto poni¾avala na sitne spletkarske naèine. Iako joj je Zeus povjeravao svoje tajne, a katkadi prihvaæao njezine savjete, on joj nikada nije potpuno vjerovao, a ona je dobro znala da je u stanju da se i na nju baci munjom ako bi ga uvrijedila preko izvjesne granice.
S Herom je imao Aresa, Hefesta, Ilitiju i Hebu, ali neke inaèice mita donose da je Hera tu djecu rodila sama, uglavnom zato ¹to je bila ljubomorna jer je Zeus sam na svijet donio Atenu.
Poznate su i brojne alegorije o Zeusovoj seksualnoj naravi i njegovim djelima. Kad mu je majka Reja, predvidjev¹i kakve æe sve nezgode izazvati njegova pohlepna priroda, zabranila da se ¾eni, on joj je ljutito zaprijetio da æe je silovati. Ona se na to smjesta pretvorila u otrovnu zmiju, ali Zeusa ni to nije obeshrabrilo nego se i on pretvorio u mu¾jaka te je, saviv¹i se oko nje u nerazrje¹iv èvor, ostvario svoju prijetnju.
Zeus se upu¹tao u brojne afere, ali se èesto bojao Herinih reakcija te svojim izabranicama dolazio u raznim oblièjima. Europi je do¹ao u oblièju bika, Ledi kao labud, Kalisti je do¹ao u oblièju Apolona/Artemide, Danaji, Perzejovoj majci, stigao je u oblièju zlatne ki¹e.
Upu¹tao se u veze i s mu¹karcima, a najpoznatiji je mit o Ganimedu kojeg je u oblièju orla doveo na Olimp da mu postane ljubavnikom i vinotoèom (
Unatoè brojnim slabostima karakteristiènima za posve obiènog èovjeka, Grci su ovog vrhovnog boga posvuda obo¾avali, posebno u Dodoni i Olimpiji. Od svih potomaka najdra¾i mu je bio Heraklo kojeg je posmrtno uzvisio na Olimp kao bo¾anstvo .
Svrgavanje Zeusa
Zeusov je otac Kron svrgnuo svoga oca Urana, a to se isto trebalo dogoditi i samome Zeusu. Eshil u svome Okovanom Prometeju donosi da je Prometej znao koja æe Zeusova ¾ena nositi dijete koje æe ga svrgnuti, ali nije htio to reæi. To je bio jo¹ jedan razlog njegova ka¾njavanja (Glavni èlanak: Prometej (mitologija) ), stoga ga je Zeus okovao za stijenu gdje mu je orao, Zeusov simbol, kljucao jetru koja bi, buduæi da je bio Titan, svakoga dana bila obnovljena.
Ljubav je... drugi zivot, ona urasta u dusu, unosi toplinu u svaku zilu i titra zivotom sa svakim otkucajem srca.
To sto vi rekoste u neku ruku je istina u neku ne 
zavisi iz koje libre je izvuceno ljudi mitologiju, mitoloske bogove i bica opisuju na razne nacine nekad veoma slicno a cesto razlicito 
ja sam se najvise zadrzo kod Egipatske jer me nekako najvise fascinirala pogotovo saga o Ozirisu i Izis
Da ja nebi sad mlatio o svakoj po ovoliko nesto mi se neda, koga sta zanima ja cem pokusat objasnit
zavisi iz koje libre je izvuceno ljudi mitologiju, mitoloske bogove i bica opisuju na razne nacine nekad veoma slicno a cesto razlicito ja sam se najvise zadrzo kod Egipatske jer me nekako najvise fascinirala pogotovo saga o Ozirisu i Izis Da ja nebi sad mlatio o svakoj po ovoliko nesto mi se neda, koga sta zanima ja cem pokusat objasnit
Noli Turbare Circulos Meos - Ne remetite Moje krugove
