Re: I poslije 28 godina ,..................
Postano: 07 Dec 2008 19:19
Druze Tito,
mi se skolujemo!
Osim radnickog porijekla i uspjeha u ranijem skolovanju, jedan od kriterija za dobivanje stipendije bila je i drustveno-politicka angaziranost kandidata, koju je davala osnovna ogranizacija Saveza socijalisticke omladine. Po toj osnovi moglo se dobiti ukupno 20 bodova. Zanimljivo je da stipendiju nije mogao dobiti nitko tko nije ostvario bar tri boda temeljem drustveno-politicke angaziranosti.
Osnovan 1973. godine
Zlatko Mehun, novi glasnogovornik hrvatske Vlade, bio je stipendist Titovog fonda i godinama je, u svojim studentskim danima, primao novcanu potporu te institucije. Jedan od najsimpaticnijih glasnogovornika nekog od ministarstva bivseg kabineta premijera Ive Sanadera, portparol koji nije izbjegavao novinare niti odbijao njihove telefonske pozive, uz novcanu potprou Titovog fonda, zavrsio je Pravni fakultet u Rijeci, a stipendiju je primao od 1. listopada 1977. do 28. veljace 1982. godine. Mehunovo ime, pod rednim brojem 1021, nalazi se u knjizi polaznika Titovog fonda u kategoriji "Djeca radnika 1974 - 1984". Nekada itekako znacajna i pozeljna referenca u biografijama, stipendija iz Titovog fonda danas se brizljivo skriva ili presucuje, jer oni koji su je nekoc primali, sada, u novim drustvenim okolnostima, nisu sretni cinjenicom da su se materijalno okorisli o jedan od simbola "razdoblja komunistickog mraka".
Imena stipendista Titovog fonda za stipendiranje mladih radnika i radnicke djece Jugoslavije, kako je njegov puni nazi, i danas su sacuvana u tri crvene i jednoj plavoj knjizi, a dokumentacija o radu Fonda u tridesetak kutija, koje se cuvaju u Hrvatskom drzavnom arhivu. Dio materijala, s obzirom na potreban vremenski protok, jos nije dostupan, no imena 4.689 osoba koje su prosle taj fond, kao i osnovni podaci o njima, otvoreni su za javnost. Titov fond osnovan je 1973. godine "na inicijativu radnih ljudi Rudnika bakra Majdanpek i Rudarsko-topionicarskog bazena Bor i djelovao je sve do 1990. kada se, u predvecerje raspada Jugoslavije, ugasio. Jedno vrijeme vladalo je pravo natjecanje tko ce vise novca uplatiti u Titov fond.
Skolovana i radnicka djeca
Broj stipendija odredjivao se ovisno o iznosima kojima je Fond raspolagao, a stipendije su bile pristojne. Isplacivanje su mjesecno, na stedne knjizice korisnika, a mladi radnici koji su se skolovali uz rad, dobivali su iznos priblizan prosjecnom osobnom dohotku u Republici Hrvatskoj, ostvarenom u protekloj godini.
Uz mlade samoupravljace koji su zeljeli nastaviti skolovanje, stipendije su mogla dobiti i radnicka djeca, pa je upravo po toj osnovi velik broj osoba zavrsio srednju skolu, fakultet ili je izucio zanat.
Glasnogovornik Vlade Hrvatske Zlatko Mehun nije jedini iz galerije danas poznatih osoba, mada je tenutno vjerojatno najpoznatiji stipendist Titovog fonda. Brigadir Zeljko Akrap, prvi dekan Hrvatskog vojnog ucilista, koji danas radi na uspostavi hrvatskog vojnog obrazovnog standarda, takodjer je bio stipendist Titovog Fonda.
izvor: Feral Tribune, Split
mi se skolujemo!
Osim radnickog porijekla i uspjeha u ranijem skolovanju, jedan od kriterija za dobivanje stipendije bila je i drustveno-politicka angaziranost kandidata, koju je davala osnovna ogranizacija Saveza socijalisticke omladine. Po toj osnovi moglo se dobiti ukupno 20 bodova. Zanimljivo je da stipendiju nije mogao dobiti nitko tko nije ostvario bar tri boda temeljem drustveno-politicke angaziranosti.
Osnovan 1973. godine
Zlatko Mehun, novi glasnogovornik hrvatske Vlade, bio je stipendist Titovog fonda i godinama je, u svojim studentskim danima, primao novcanu potporu te institucije. Jedan od najsimpaticnijih glasnogovornika nekog od ministarstva bivseg kabineta premijera Ive Sanadera, portparol koji nije izbjegavao novinare niti odbijao njihove telefonske pozive, uz novcanu potprou Titovog fonda, zavrsio je Pravni fakultet u Rijeci, a stipendiju je primao od 1. listopada 1977. do 28. veljace 1982. godine. Mehunovo ime, pod rednim brojem 1021, nalazi se u knjizi polaznika Titovog fonda u kategoriji "Djeca radnika 1974 - 1984". Nekada itekako znacajna i pozeljna referenca u biografijama, stipendija iz Titovog fonda danas se brizljivo skriva ili presucuje, jer oni koji su je nekoc primali, sada, u novim drustvenim okolnostima, nisu sretni cinjenicom da su se materijalno okorisli o jedan od simbola "razdoblja komunistickog mraka".
Imena stipendista Titovog fonda za stipendiranje mladih radnika i radnicke djece Jugoslavije, kako je njegov puni nazi, i danas su sacuvana u tri crvene i jednoj plavoj knjizi, a dokumentacija o radu Fonda u tridesetak kutija, koje se cuvaju u Hrvatskom drzavnom arhivu. Dio materijala, s obzirom na potreban vremenski protok, jos nije dostupan, no imena 4.689 osoba koje su prosle taj fond, kao i osnovni podaci o njima, otvoreni su za javnost. Titov fond osnovan je 1973. godine "na inicijativu radnih ljudi Rudnika bakra Majdanpek i Rudarsko-topionicarskog bazena Bor i djelovao je sve do 1990. kada se, u predvecerje raspada Jugoslavije, ugasio. Jedno vrijeme vladalo je pravo natjecanje tko ce vise novca uplatiti u Titov fond.
Skolovana i radnicka djeca
Broj stipendija odredjivao se ovisno o iznosima kojima je Fond raspolagao, a stipendije su bile pristojne. Isplacivanje su mjesecno, na stedne knjizice korisnika, a mladi radnici koji su se skolovali uz rad, dobivali su iznos priblizan prosjecnom osobnom dohotku u Republici Hrvatskoj, ostvarenom u protekloj godini.
Uz mlade samoupravljace koji su zeljeli nastaviti skolovanje, stipendije su mogla dobiti i radnicka djeca, pa je upravo po toj osnovi velik broj osoba zavrsio srednju skolu, fakultet ili je izucio zanat.
Glasnogovornik Vlade Hrvatske Zlatko Mehun nije jedini iz galerije danas poznatih osoba, mada je tenutno vjerojatno najpoznatiji stipendist Titovog fonda. Brigadir Zeljko Akrap, prvi dekan Hrvatskog vojnog ucilista, koji danas radi na uspostavi hrvatskog vojnog obrazovnog standarda, takodjer je bio stipendist Titovog Fonda.
izvor: Feral Tribune, Split