9. juli (srpanj)
Događaji
* 2006 - Finalna utakmica Svjetskog prvenstva u nogometu u NjemaÄÂkoj, Italija - Francuska.
Rođenja
* 1840 – Ã…Â tevan ŽemliÄÂ, slovenaÄÂki pisac
* 1858 - Franz Boas, ameriÄÂki antropolog
* 1901 – Barbara Cartland, britanska književnica ružiÄÂastih romana
* 1929 – Hasan II, marokanski kralj
* 1932 – Donald Rumsfeld, ameriÄÂki politiÄÂar i državnik
* 1935 – Mercedes Sosa, argentinska pjevaÄÂka diva
* 1935 – Wim Duisenberg, holandski ekonom i bivši predsjednik Evropske centralne banke
* 1945 - Dean Koontz, ameriÄÂki pisac
* 1946 - Bon Scott, bivši pjevaĠgrupe AC/DC
* 1956 – Marc Almond, britanski muziÄÂar
* 1956 – Tom Hanks, ameriÄÂki glumac
* 1964 – Courtney Love, ameriÄÂka pjevaÄÂica i glumica
Smrti
* 1850 - Zachary Taylor, ameriÄÂki politiÄÂar i predsjednik
Na današnji dan...
Re: Na današnji dan...
10. juli (srpanj)
Rođenja
* 1509 - Johannes Calvin, francusko-Å¡vicarski crkveni reformator
* 1856 - Nikola Tesla, hrvatsko-srpski nauÄÂnik
* 1871 - Marcel Proust, francuski književnik
* 1895 - Carl Orff, njemaÄÂki kompozitor i teatrolog
* 1934 - Alfred Biolek, njemaÄÂki showmaster
* 1943 - Nasr Hamid Abu Zaid, egipatski mislilac
* 1954 - Neil Tennant, britanski muziÄÂar
Smrti
* 138 - Hadrijan, rimski car
* 1461 - Stjepan Tomaš, bosanski kralj
* 1851 - Louis Daguerre, francuski umjetnik i hemiÄÂar
* 1983 - Natko KatiÄÂić, hrvatski pravnik
Rođenja
* 1509 - Johannes Calvin, francusko-Å¡vicarski crkveni reformator
* 1856 - Nikola Tesla, hrvatsko-srpski nauÄÂnik
* 1871 - Marcel Proust, francuski književnik
* 1895 - Carl Orff, njemaÄÂki kompozitor i teatrolog
* 1934 - Alfred Biolek, njemaÄÂki showmaster
* 1943 - Nasr Hamid Abu Zaid, egipatski mislilac
* 1954 - Neil Tennant, britanski muziÄÂar
Smrti
* 138 - Hadrijan, rimski car
* 1461 - Stjepan Tomaš, bosanski kralj
* 1851 - Louis Daguerre, francuski umjetnik i hemiÄÂar
* 1983 - Natko KatiÄÂić, hrvatski pravnik
- Bebana_de
- Velicanstvo Foruma
- Postovi: 6786
- Pridružen/a: 11 Jan 2009 21:27
- Lokacija: put u Ljubicastom
Re: Na današnji dan...
i nas Bosman ima rodendan
Jedan Zivot gde,prestajem Ja,gde pocinjes Ti
jedna Ljubav,gde stali smo Mi gde sad su Drugi
http://www.youtube.com/watch?v=BpgmT9u0fDM
jedna Ljubav,gde stali smo Mi gde sad su Drugi
http://www.youtube.com/watch?v=BpgmT9u0fDM
Re: Na današnji dan...
Dogodilo se na današnji dan, 11. jul
1533. - Papa Klement VII (Clement) ekskomunicirao je engleskog kralja Henrija VIII (Henry), odbivši prethodno da poništi njegov brak s Katarinom Aragonskom (Catherine) i ozakoni vezu s Anom Bolen (Boleyn). Brak je u maju 1533. poništio kenterberjski nadbiskup Tomas Krenmer (Thomas Cranmer), a kralj je 1534. osnovao anglikansku crkvu i proglasio se za njenog poglavara.
1690. - U bici kod Bojna, u "Slavnoj revoluciji", engleski kralj Vilijam III Oranski pobedio je katoliÄÂke snage Džejmsa II. (Ovaj dan protestanti u Severnoj Irskoj, "Oranžisti", obeležavaju nizom parada i marÅ¡eva, Å¡to izaziva revolt katolika i dovodi do sukoba sa policijom).
1844. - Rođen je Petar I Karađorđević, kralj Srbije (1903-1918) i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1918-21). Za kralja Srbije izabran je nakon majskog prevrata 1903. u kojem su ubijeni kralj Aleksandar Obrenović i kraljica Draga Mašin. Tokom vladavine, poštovao je Ustav i parlamentarnu demokratiju, a u spoljnoj politici oslanjao se na Rusiju, kao i na Francusku i Englesku.
1871. - RoÄ‘en je hrvatski politiÄÂar i pisac Stjepan Radić, osnivaÄ Hrvatske seljaÄÂke stranke, ministar prosvete u vladi Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca od novembra 1925. do februara 1927, kada njegova stranka ponovo prelazi u opoziciju. Umro je od rana zadobijenih u atentatu koji je nad njim i joÅ¡ dvojicom poslanika HÃ…Â -a u SkupÅ¡tini u Beogradu izvrÅ¡io 20. juna 1928. radikalski poslanik PuniÅ¡a RaÄÂić.
1876. - U crnogorsko-turskom ratu (1876-78) Crnogorci su u bici na Fundini, u KuÄÂima, pobedili tursku vojsku.
1920. - RoÄ‘en je ameriÄÂki filmski i pozoriÅ¡ni glumac ruskog porekla TaiÄ‘e Kan, poznat kao Jul Briner. Igrao je u mnogim filmovima, a nagradu Oskar dobio je za ulogu u muziÄÂkom filmu Kralj i ja. 1921. - Mongolija je proglasila nezavisnost pod nazivom Narodna Republika Mongolija.
1921. - Održano je prvo zvaniÄÂno prvenstvo Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u vaterpolu. Pobedilo je Somborsko sportsko druÅ¡tvo.
1935. - Umro je francuski oficir Alfred Drajfus (Dreyfus), ÄÂije je suÄ‘enje za izdaju 1894. podelilo francusku javnost na dva tabora - demokrate, republikance, s jedne, i rojaliste, klerikalce, s druge strane. Na osnovu lažnih dokaza, Drajfus, koji je bio Jevrejin, osuÄ‘en je na doživotnu robiju, a rehabilitovan je 1906.
1937. - Umro je ameriÄÂki kompozitor Džordž GerÅ¡vin (George Gershnjin), koji je u klasiÄÂnu muziku uneo elemente popularne muzike, crnaÄÂkih duhovnih pesama i bluza (opera "Porgi i Bes", simfonijska fantazija "Amerikanac u Parizu", "Rapsodija u plavom", "MelanhoniÄÂna rapsodija").
1960. - Premijer provincije Katanga u Kongu Moiz ÄŒombe (Moise Tshombe) proglasio je nezavisnost te pokrajine, ÄÂime su poÄÂeli viÅ¡egodiÅ¡nji nemiri u toj afriÄÂkoj zemlji.
1978. - U eksploziji cisterne s teÄÂnim gasom u Å¡panskom mediteranskom turistiÄÂkom kampu u mestu San Karlos de la Rapita poginulo je oko 200 ljudi.
1979. - Americka vasionska stanica "Skajlab", nakon šestogodišnjeg kruženja oko Zemlje, raspala se prilikom prizemljenja.
1982. - U Beogradu je umro jugoslovenski pisac Mehmed-MeÅ¡a Selimović, ÄÂlan Srpske akademije nauka i umetnosti. Posle Drugog svetskog rata bio je direktor drame Narodnog pozoriÅ¡ta u Sarajevu, umetniÄÂki direktor "Bosna-filma" i glavni urednik "Svjetlosti" ("DerviÅ¡ i smrt", "TvrÄ‘ava", "Sjećanja"). 1987. - UN su proglasile za petomilijarditog stanovnika planete novoroÄ‘enog deÄÂaka u Zagrebu Mateja Gaspara.
1989. - Umro je engleski pozoriÅ¡ni i fimski glumac, režiser i producent Lorens Olivije (Laurence Olivier), jedan od najboljih tumaÄÂa likova Vilijama Ã…Â ekspira (William Shakespeare), prvi glumac kojem je dodeljena plemićka titula. Dobitnik je najvećeg broja nagrada "Emi" za TV stvaralaÅ¡tvo, nagraÄ‘ivan je na festivalu u Kanu, dobio je Oskara za film "Hamlet".
1991. - Avion sa hodoÄÂasnicima iz Nigerije sruÅ¡io se u plamenu u Džedi, u Saudijskoj Arabiji. Poginuli su svi putnici i ÄÂlanovi posade (261).
1995. - Bosanski Srbi zauzeli su Srebrenicu, a potom Žepu (25. jula). ViÅ¡e od 30.000 ljudi, uglavnom žena i dece, prebaÄÂeno je na teritoriju pod kontrolom vlade u Sarajevu. Snage bosanskih Srba optužene su kasnije da su na tom podruÄÂju izvrÅ¡ile ratni zloÄÂin i da je ubijeno oko 7.000 bosanskih Muslimana.
1995. - U Francuskoj je umro general Gojko NikoliÅ¡, lekar, narodni heroj, Å¡panski borac i ÄÂlan Srpske akademije nauka i umetnosti.
1996. - Sudsko veće MeÄ‘unarodng suda za ratne zloÄÂine u bivÅ¡oj SFRJ u Hagu potvrdilo je optužnice za ratne zloÄÂine i genocid protiv lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića i vojnog komandanta Ratka Mladića. Sud je za njima raspisao meÄ‘unarodne poternice.
2000. - Uz posredovanje predsednika SAD Bila Klintona (Bill Clinton), u Kejmp Dejvidu su poÄÂeli pregovori o pitanju suvereniteta nad Jerusalimom izmeÄ‘u izraelskog premijera Ehuda Baraka i palestinskog voÄ‘e Jasera Arafata (Yasher).
2001. - U Kambodži je odobreno donoÅ¡enje zakona koji bi omogućio suÄ‘enje bivÅ¡im liderima Crvenih Kmera, tokom ÄÂije vladavine je ubijeno 1.700.000 ljudi.
2002. - Italijanski parlament je odobrio muÅ¡kim naslednicima krune da se vrate u zemlju, ÄÂime je okonÄÂan 56-godiÅ¡nji egzil kraljevske porodice zbog optužbi da je saraÄ‘ivala sa faÅ¡istima.
2004. - Na devetu godiÅ¡njicu masakra u Srebrenici, u Memorijalnom centru PotoÄÂari sahranjeni su posmrtni ostaci 338 osoba muslimanske nacionalnosti, ubijenih u leto 1995. U tom centru je do tada pokopano ukupno 989 identifikovanih tela.
1533. - Papa Klement VII (Clement) ekskomunicirao je engleskog kralja Henrija VIII (Henry), odbivši prethodno da poništi njegov brak s Katarinom Aragonskom (Catherine) i ozakoni vezu s Anom Bolen (Boleyn). Brak je u maju 1533. poništio kenterberjski nadbiskup Tomas Krenmer (Thomas Cranmer), a kralj je 1534. osnovao anglikansku crkvu i proglasio se za njenog poglavara.
1690. - U bici kod Bojna, u "Slavnoj revoluciji", engleski kralj Vilijam III Oranski pobedio je katoliÄÂke snage Džejmsa II. (Ovaj dan protestanti u Severnoj Irskoj, "Oranžisti", obeležavaju nizom parada i marÅ¡eva, Å¡to izaziva revolt katolika i dovodi do sukoba sa policijom).
1844. - Rođen je Petar I Karađorđević, kralj Srbije (1903-1918) i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1918-21). Za kralja Srbije izabran je nakon majskog prevrata 1903. u kojem su ubijeni kralj Aleksandar Obrenović i kraljica Draga Mašin. Tokom vladavine, poštovao je Ustav i parlamentarnu demokratiju, a u spoljnoj politici oslanjao se na Rusiju, kao i na Francusku i Englesku.
1871. - RoÄ‘en je hrvatski politiÄÂar i pisac Stjepan Radić, osnivaÄ Hrvatske seljaÄÂke stranke, ministar prosvete u vladi Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca od novembra 1925. do februara 1927, kada njegova stranka ponovo prelazi u opoziciju. Umro je od rana zadobijenih u atentatu koji je nad njim i joÅ¡ dvojicom poslanika HÃ…Â -a u SkupÅ¡tini u Beogradu izvrÅ¡io 20. juna 1928. radikalski poslanik PuniÅ¡a RaÄÂić.
1876. - U crnogorsko-turskom ratu (1876-78) Crnogorci su u bici na Fundini, u KuÄÂima, pobedili tursku vojsku.
1920. - RoÄ‘en je ameriÄÂki filmski i pozoriÅ¡ni glumac ruskog porekla TaiÄ‘e Kan, poznat kao Jul Briner. Igrao je u mnogim filmovima, a nagradu Oskar dobio je za ulogu u muziÄÂkom filmu Kralj i ja. 1921. - Mongolija je proglasila nezavisnost pod nazivom Narodna Republika Mongolija.
1921. - Održano je prvo zvaniÄÂno prvenstvo Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u vaterpolu. Pobedilo je Somborsko sportsko druÅ¡tvo.
1935. - Umro je francuski oficir Alfred Drajfus (Dreyfus), ÄÂije je suÄ‘enje za izdaju 1894. podelilo francusku javnost na dva tabora - demokrate, republikance, s jedne, i rojaliste, klerikalce, s druge strane. Na osnovu lažnih dokaza, Drajfus, koji je bio Jevrejin, osuÄ‘en je na doživotnu robiju, a rehabilitovan je 1906.
1937. - Umro je ameriÄÂki kompozitor Džordž GerÅ¡vin (George Gershnjin), koji je u klasiÄÂnu muziku uneo elemente popularne muzike, crnaÄÂkih duhovnih pesama i bluza (opera "Porgi i Bes", simfonijska fantazija "Amerikanac u Parizu", "Rapsodija u plavom", "MelanhoniÄÂna rapsodija").
1960. - Premijer provincije Katanga u Kongu Moiz ÄŒombe (Moise Tshombe) proglasio je nezavisnost te pokrajine, ÄÂime su poÄÂeli viÅ¡egodiÅ¡nji nemiri u toj afriÄÂkoj zemlji.
1978. - U eksploziji cisterne s teÄÂnim gasom u Å¡panskom mediteranskom turistiÄÂkom kampu u mestu San Karlos de la Rapita poginulo je oko 200 ljudi.
1979. - Americka vasionska stanica "Skajlab", nakon šestogodišnjeg kruženja oko Zemlje, raspala se prilikom prizemljenja.
1982. - U Beogradu je umro jugoslovenski pisac Mehmed-MeÅ¡a Selimović, ÄÂlan Srpske akademije nauka i umetnosti. Posle Drugog svetskog rata bio je direktor drame Narodnog pozoriÅ¡ta u Sarajevu, umetniÄÂki direktor "Bosna-filma" i glavni urednik "Svjetlosti" ("DerviÅ¡ i smrt", "TvrÄ‘ava", "Sjećanja"). 1987. - UN su proglasile za petomilijarditog stanovnika planete novoroÄ‘enog deÄÂaka u Zagrebu Mateja Gaspara.
1989. - Umro je engleski pozoriÅ¡ni i fimski glumac, režiser i producent Lorens Olivije (Laurence Olivier), jedan od najboljih tumaÄÂa likova Vilijama Ã…Â ekspira (William Shakespeare), prvi glumac kojem je dodeljena plemićka titula. Dobitnik je najvećeg broja nagrada "Emi" za TV stvaralaÅ¡tvo, nagraÄ‘ivan je na festivalu u Kanu, dobio je Oskara za film "Hamlet".
1991. - Avion sa hodoÄÂasnicima iz Nigerije sruÅ¡io se u plamenu u Džedi, u Saudijskoj Arabiji. Poginuli su svi putnici i ÄÂlanovi posade (261).
1995. - Bosanski Srbi zauzeli su Srebrenicu, a potom Žepu (25. jula). ViÅ¡e od 30.000 ljudi, uglavnom žena i dece, prebaÄÂeno je na teritoriju pod kontrolom vlade u Sarajevu. Snage bosanskih Srba optužene su kasnije da su na tom podruÄÂju izvrÅ¡ile ratni zloÄÂin i da je ubijeno oko 7.000 bosanskih Muslimana.
1995. - U Francuskoj je umro general Gojko NikoliÅ¡, lekar, narodni heroj, Å¡panski borac i ÄÂlan Srpske akademije nauka i umetnosti.
1996. - Sudsko veće MeÄ‘unarodng suda za ratne zloÄÂine u bivÅ¡oj SFRJ u Hagu potvrdilo je optužnice za ratne zloÄÂine i genocid protiv lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića i vojnog komandanta Ratka Mladića. Sud je za njima raspisao meÄ‘unarodne poternice.
2000. - Uz posredovanje predsednika SAD Bila Klintona (Bill Clinton), u Kejmp Dejvidu su poÄÂeli pregovori o pitanju suvereniteta nad Jerusalimom izmeÄ‘u izraelskog premijera Ehuda Baraka i palestinskog voÄ‘e Jasera Arafata (Yasher).
2001. - U Kambodži je odobreno donoÅ¡enje zakona koji bi omogućio suÄ‘enje bivÅ¡im liderima Crvenih Kmera, tokom ÄÂije vladavine je ubijeno 1.700.000 ljudi.
2002. - Italijanski parlament je odobrio muÅ¡kim naslednicima krune da se vrate u zemlju, ÄÂime je okonÄÂan 56-godiÅ¡nji egzil kraljevske porodice zbog optužbi da je saraÄ‘ivala sa faÅ¡istima.
2004. - Na devetu godiÅ¡njicu masakra u Srebrenici, u Memorijalnom centru PotoÄÂari sahranjeni su posmrtni ostaci 338 osoba muslimanske nacionalnosti, ubijenih u leto 1995. U tom centru je do tada pokopano ukupno 989 identifikovanih tela.
Re: Na današnji dan...
...
Zadnja izmjena: maida_20, dana/u 12 Jul 2009 16:16, ukupno mijenjano 1 put.
Re: Na današnji dan...
Dogodilo se na današnji dan - 12. jul
100. p.n.e. - RoÄ‘en je rimski vojskovoÄ‘a, pisac i državnik GajJulije Cezar (Gaius Iulius Caesar), jedna od najÄÂuvenijih liÄÂnosti svetske istorije. Posle pobede nad svojim suparnicima postao je diktator Rima. Ubijen je u zaveri pristalica republikanskog ureÄ‘enja u Senatu 15. marta 44. p.n.e. kada je bio na vrhuncu moći. Njegovi zapisi iz galskih ratova spadaju u remek dela stare rimske književnosti. Uveo je Julijanski kalendar kojim se i danas služe neke pravoslavne crkve.
1191 - Engleski kralj RiÄÂard lavljeg srca (Rićard) zauzeo je uTrećem krstaÅ¡kom ratu grad Akru.
1536 - Umro je holandski humanista, filozof i filolog ErazmoRoterdamski, kritiÄÂar papske države i zloupotreba crkve. Svoje poglede na duhovne, crkvene i druÅ¡tvene prilike izneo je u satiriÄÂnom delu "Pohvala ludosti", a njegov spis "De ratione studii" prvi je sistematski program humanistiÄÂkog Å¡kolskog obrazovanja. 1543 - Engleski kralj Henri VIII (Henry) oženio se Å¡esti,poslednji put, sa Katarinom Par (Catherine Parr), udovicom lorda Latimera.
1682 - Umro je francuski astronom Žan Pikar (Jean Picard). Prvije precizno izmerio stepen meridijanskog luka i omogućio taÄÂnije izraÄÂunavanje polupreÄÂnika Zemlje. Pokrenuo je 1679. astronomski almanah "ConnaiÅ¡ance des Temps".
1806 - U Parizu je formirana Rajnska konfederacija u koju je uÅ¡lo16 nemaÄÂkih država pod protektoratom Napoleonove Francuske. To je znaÄÂilo i kraj Svetog Rimskog Carstva NemaÄÂke, koje je ukinuto 6. avgusta kada se Franc I Habsburg odrekao carske nemaÄÂke krune. Konfederacija se raspala 1813. nakon Napoleonovog poraza u bici kod Lajpciga.
1854 - RoÄ‘en je ameriÄÂki izumitelj i industrijalac DžordžIstman (George Eastman). Osnovao je kompaniju "Kodak" koja je godinama držala monopol u industriji kamera i filma.
1884 - Rođen je italijanski slikar i vajar Amadeo Modiljani(Modigliani). Dobar deo života proveo je u Parizu (1906-20), gde se uklopio u savremene likovne tokove "Pariske škole", a proslavio se portretima i ženskim aktovima stilizovanim u izdužene forme.
1904 - RoÄ‘en je ÄÂileanski pisac i diplomata Pablo Neruda,dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1971. Hrabro se suprotstavio uvoÄ‘enju PinoÄÂeove (Pinoće) diktature, a njegova sahrana iste, 1973. godine, pretvorila se u manifestaciju ÄÂileanskih antifaÅ¡ista. ("Dvadeset ljubavnih i jedna oÄÂajna", "PokuÅ¡aj beskonaÄÂnog ÄÂoveka", "Ã…Â panija u srcu", "Elementarne ode"). 1910 - U avionskoj nesreći poginuo je engleski proizvoÄ‘aÄÂautomobila i pilot ÄŒarls Stjuart Rols (Ćarles Stewart Rolls), koji je s Frederikom Henrijem Rojsom (Frederick Henry Royce) 1906. osnovao kompaniju za proizvodnju automobila "Rols-Rojs".
1920 - ZvaniÄÂno je otvoren Panamski kanal, Å¡est godina nakon Å¡to je kroz njega proÅ¡ao prvi brod.
1941 - Nakon napada NemaÄÂke na SSSR u Drugom svetskom ratu,sovjetska vlada i Velika Britanija potpisali su u Moskvi sporazum o uzajamnoj pomoći i zajedniÄÂkoj borbi protiv nacistiÄÂke NemaÄÂke.
1941 - Na Cetinju je u Drugom svetskom ratu proglaÅ¡ena kvislinÅ¡ka suverena i nezavisna Crna Gora pod protektoratom faÅ¡istiÄÂke Italije.
1960 - Francuska je priznala nezavisnost kolonija u AfriciDahomeja, Nigera, Gornje Volte, Obale SlonovaÄÂe, ÄŒada, Centralne Afrike i Konga.
1979 - Gilbertova Ostrva u Tihom okeanu stekla su nezavisnost uokviru Britanskog komonvelta pod nazivom Republika Kiribati, posle 87 godina britanske kolonijalne uprave.
1984 - Umro je srpski pisac i diplomata Marko Ristić, istaknutiteoretiÄÂar beogradske nadrealistiÄÂke grupe i jedan od predstavnika moderne i avangarde u srpskoj i jugoslovenskoj književnosti izmeÄ‘u dva svetska rata. Od 1945. do 1951. bio je jugoslovenski ambasador u Parizu ("Od sreće i od sna", "Bez mere", "Nox microcosmica").
1993 - Zemljotres na severu Japana aktivirao je klizišta ipokrenuo džinovske morske talase, u kojima je oko 200 ljudi izgubilo život.
1997 - Kubanska vlada je, nakon laboratorijskih ispitivanja,potvrdila autentiÄÂnost posmrtnih ostataka legendarnog gerilskog voÄ‘e Ernesta ÄŒe Gevare (Će Guevara), pronaÄ‘enih u Boliviji, gde je ubijen, a potom prebaÄÂenih na Kubu, na osnovu sporazuma vlada dveju zemalja.
1998 - Francuska je pobedom nad Brazilom (3:0) u Parizu u finalusvetskog fudbalskog prvenstva, prvi put postala prvak sveta u fudbalu.
2000 - U Topoli je umro princ Tomislav KaraÄ‘orÄ‘ević, sin kraljaAleksandra I i brat kralja Petra II. Njegova sahrana 16. jula u porodiÄÂnoj grobnici na Oplencu okupila je skoro celu porodicu KaraÄ‘orÄ‘ević, koja je živela u inostranstvu od Drugog svetskog rata, kada su nove komunistiÄÂke vlasti zabranile kralju i ÄÂlanovima njegove porodice povratak u zemlju. Princ Aleksandar KaraÄ‘orÄ‘ević, sin kralja Petra II, vratio se s porodicom u SRJ 2001, a odlukom Savezne vlade 12. jula porodici KaraÄ‘orÄ‘ević je dat na korišćenje dvorski kompleks na Dedinju.
2001 - SAD su objavile crnu listu zemalja koje nisu poÄÂele borbuprotiv trgovine ljudima. Na tom spisku nalaze se 23 zemlje, ukljuÄÂujući Izrael, GrÄÂku i Saudi Arabiju.
2001 - BivÅ¡i bugarski car Simeon II Saks Koburg prihvatio jekandidaturu za premijera. Na tu dužnost je zvaniÄÂno izabran u parlamentu 24. jula.
2003 - Savet bezbednosti UN produžio je mandat meÄ‘unarodnimmirovnim snagama u BiH (Sfor) za godinu dana i zatražio da svi optuženi za ratne zloÄÂine budu privedeni pravdi. Snage Sfora razmeÅ¡tene su u BiH u januaru 1996.
2003 - Umro je legendarni saksofonista i džez kompozitor Beni(Benny) Karter. Tokom svoje 60-godiÅ¡nje karijere nastupao je s brojnim istaknutim džez muziÄÂarima, a dela u njegovom aranžmanu izvodili su najslavniji džez sastavi koje su predvodili ÄÂuk Elington, Beni Gudman, ÄŒik Veb i Glen Miler.
2004 - Francuska i Irak obnovili su diplomatske odnose prekinutepre 13 godina zbog iraÄÂke invazije na Kuvajt.
2006 - U napadu na izraelski vojni punkt na granici između Libanai Izraela gerilci Hezbolaha oteli su dva izraelska vojnika. Akcije Hezbolaha i žestoki odgovor Izraela izazvali su novi rat u Libanu, koji je trajao do 14. avgusta kada je nastupilo primirje. Tokom sukoba poginulo je 1.100 Libanaca, mahom civila i 154 Izraelaca, uglavnom vojnika.
2008 - Umro je poznati ameriÄÂki kardiolog i jedan odnajpoznatijih svetskih hirurga 20 veka Majkl Debejki (Mićael DeBakey) koji je prvi izveo mnoge hiruÅ¡ke zahvate, poput ugraÄ‘ivanja bajpasa. Tokom sedam decenija duge karijere uveo je nove hiruÅ¡ke metode leÄÂenja i zaÄÂetnik je moderne kardioloÅ¡ke hirurgije. Operisao je brojne poznate liÄÂnosti meÄ‘u kojima su i tri americka predsednika (Džon Kenedi, Lindon Džekson, RiÄÂard Nikson), ruski predsednik Boris Jeljcin, jordanski kralj Husein, ali i poznate holivudske zvezde.
100. p.n.e. - RoÄ‘en je rimski vojskovoÄ‘a, pisac i državnik GajJulije Cezar (Gaius Iulius Caesar), jedna od najÄÂuvenijih liÄÂnosti svetske istorije. Posle pobede nad svojim suparnicima postao je diktator Rima. Ubijen je u zaveri pristalica republikanskog ureÄ‘enja u Senatu 15. marta 44. p.n.e. kada je bio na vrhuncu moći. Njegovi zapisi iz galskih ratova spadaju u remek dela stare rimske književnosti. Uveo je Julijanski kalendar kojim se i danas služe neke pravoslavne crkve.
1191 - Engleski kralj RiÄÂard lavljeg srca (Rićard) zauzeo je uTrećem krstaÅ¡kom ratu grad Akru.
1536 - Umro je holandski humanista, filozof i filolog ErazmoRoterdamski, kritiÄÂar papske države i zloupotreba crkve. Svoje poglede na duhovne, crkvene i druÅ¡tvene prilike izneo je u satiriÄÂnom delu "Pohvala ludosti", a njegov spis "De ratione studii" prvi je sistematski program humanistiÄÂkog Å¡kolskog obrazovanja. 1543 - Engleski kralj Henri VIII (Henry) oženio se Å¡esti,poslednji put, sa Katarinom Par (Catherine Parr), udovicom lorda Latimera.
1682 - Umro je francuski astronom Žan Pikar (Jean Picard). Prvije precizno izmerio stepen meridijanskog luka i omogućio taÄÂnije izraÄÂunavanje polupreÄÂnika Zemlje. Pokrenuo je 1679. astronomski almanah "ConnaiÅ¡ance des Temps".
1806 - U Parizu je formirana Rajnska konfederacija u koju je uÅ¡lo16 nemaÄÂkih država pod protektoratom Napoleonove Francuske. To je znaÄÂilo i kraj Svetog Rimskog Carstva NemaÄÂke, koje je ukinuto 6. avgusta kada se Franc I Habsburg odrekao carske nemaÄÂke krune. Konfederacija se raspala 1813. nakon Napoleonovog poraza u bici kod Lajpciga.
1854 - RoÄ‘en je ameriÄÂki izumitelj i industrijalac DžordžIstman (George Eastman). Osnovao je kompaniju "Kodak" koja je godinama držala monopol u industriji kamera i filma.
1884 - Rođen je italijanski slikar i vajar Amadeo Modiljani(Modigliani). Dobar deo života proveo je u Parizu (1906-20), gde se uklopio u savremene likovne tokove "Pariske škole", a proslavio se portretima i ženskim aktovima stilizovanim u izdužene forme.
1904 - RoÄ‘en je ÄÂileanski pisac i diplomata Pablo Neruda,dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1971. Hrabro se suprotstavio uvoÄ‘enju PinoÄÂeove (Pinoće) diktature, a njegova sahrana iste, 1973. godine, pretvorila se u manifestaciju ÄÂileanskih antifaÅ¡ista. ("Dvadeset ljubavnih i jedna oÄÂajna", "PokuÅ¡aj beskonaÄÂnog ÄÂoveka", "Ã…Â panija u srcu", "Elementarne ode"). 1910 - U avionskoj nesreći poginuo je engleski proizvoÄ‘aÄÂautomobila i pilot ÄŒarls Stjuart Rols (Ćarles Stewart Rolls), koji je s Frederikom Henrijem Rojsom (Frederick Henry Royce) 1906. osnovao kompaniju za proizvodnju automobila "Rols-Rojs".
1920 - ZvaniÄÂno je otvoren Panamski kanal, Å¡est godina nakon Å¡to je kroz njega proÅ¡ao prvi brod.
1941 - Nakon napada NemaÄÂke na SSSR u Drugom svetskom ratu,sovjetska vlada i Velika Britanija potpisali su u Moskvi sporazum o uzajamnoj pomoći i zajedniÄÂkoj borbi protiv nacistiÄÂke NemaÄÂke.
1941 - Na Cetinju je u Drugom svetskom ratu proglaÅ¡ena kvislinÅ¡ka suverena i nezavisna Crna Gora pod protektoratom faÅ¡istiÄÂke Italije.
1960 - Francuska je priznala nezavisnost kolonija u AfriciDahomeja, Nigera, Gornje Volte, Obale SlonovaÄÂe, ÄŒada, Centralne Afrike i Konga.
1979 - Gilbertova Ostrva u Tihom okeanu stekla su nezavisnost uokviru Britanskog komonvelta pod nazivom Republika Kiribati, posle 87 godina britanske kolonijalne uprave.
1984 - Umro je srpski pisac i diplomata Marko Ristić, istaknutiteoretiÄÂar beogradske nadrealistiÄÂke grupe i jedan od predstavnika moderne i avangarde u srpskoj i jugoslovenskoj književnosti izmeÄ‘u dva svetska rata. Od 1945. do 1951. bio je jugoslovenski ambasador u Parizu ("Od sreće i od sna", "Bez mere", "Nox microcosmica").
1993 - Zemljotres na severu Japana aktivirao je klizišta ipokrenuo džinovske morske talase, u kojima je oko 200 ljudi izgubilo život.
1997 - Kubanska vlada je, nakon laboratorijskih ispitivanja,potvrdila autentiÄÂnost posmrtnih ostataka legendarnog gerilskog voÄ‘e Ernesta ÄŒe Gevare (Će Guevara), pronaÄ‘enih u Boliviji, gde je ubijen, a potom prebaÄÂenih na Kubu, na osnovu sporazuma vlada dveju zemalja.
1998 - Francuska je pobedom nad Brazilom (3:0) u Parizu u finalusvetskog fudbalskog prvenstva, prvi put postala prvak sveta u fudbalu.
2000 - U Topoli je umro princ Tomislav KaraÄ‘orÄ‘ević, sin kraljaAleksandra I i brat kralja Petra II. Njegova sahrana 16. jula u porodiÄÂnoj grobnici na Oplencu okupila je skoro celu porodicu KaraÄ‘orÄ‘ević, koja je živela u inostranstvu od Drugog svetskog rata, kada su nove komunistiÄÂke vlasti zabranile kralju i ÄÂlanovima njegove porodice povratak u zemlju. Princ Aleksandar KaraÄ‘orÄ‘ević, sin kralja Petra II, vratio se s porodicom u SRJ 2001, a odlukom Savezne vlade 12. jula porodici KaraÄ‘orÄ‘ević je dat na korišćenje dvorski kompleks na Dedinju.
2001 - SAD su objavile crnu listu zemalja koje nisu poÄÂele borbuprotiv trgovine ljudima. Na tom spisku nalaze se 23 zemlje, ukljuÄÂujući Izrael, GrÄÂku i Saudi Arabiju.
2001 - BivÅ¡i bugarski car Simeon II Saks Koburg prihvatio jekandidaturu za premijera. Na tu dužnost je zvaniÄÂno izabran u parlamentu 24. jula.
2003 - Savet bezbednosti UN produžio je mandat meÄ‘unarodnimmirovnim snagama u BiH (Sfor) za godinu dana i zatražio da svi optuženi za ratne zloÄÂine budu privedeni pravdi. Snage Sfora razmeÅ¡tene su u BiH u januaru 1996.
2003 - Umro je legendarni saksofonista i džez kompozitor Beni(Benny) Karter. Tokom svoje 60-godiÅ¡nje karijere nastupao je s brojnim istaknutim džez muziÄÂarima, a dela u njegovom aranžmanu izvodili su najslavniji džez sastavi koje su predvodili ÄÂuk Elington, Beni Gudman, ÄŒik Veb i Glen Miler.
2004 - Francuska i Irak obnovili su diplomatske odnose prekinutepre 13 godina zbog iraÄÂke invazije na Kuvajt.
2006 - U napadu na izraelski vojni punkt na granici između Libanai Izraela gerilci Hezbolaha oteli su dva izraelska vojnika. Akcije Hezbolaha i žestoki odgovor Izraela izazvali su novi rat u Libanu, koji je trajao do 14. avgusta kada je nastupilo primirje. Tokom sukoba poginulo je 1.100 Libanaca, mahom civila i 154 Izraelaca, uglavnom vojnika.
2008 - Umro je poznati ameriÄÂki kardiolog i jedan odnajpoznatijih svetskih hirurga 20 veka Majkl Debejki (Mićael DeBakey) koji je prvi izveo mnoge hiruÅ¡ke zahvate, poput ugraÄ‘ivanja bajpasa. Tokom sedam decenija duge karijere uveo je nove hiruÅ¡ke metode leÄÂenja i zaÄÂetnik je moderne kardioloÅ¡ke hirurgije. Operisao je brojne poznate liÄÂnosti meÄ‘u kojima su i tri americka predsednika (Džon Kenedi, Lindon Džekson, RiÄÂard Nikson), ruski predsednik Boris Jeljcin, jordanski kralj Husein, ali i poznate holivudske zvezde.
Re: Na današnji dan...
13. juli (srpanj)
Rođenja
* 100 p.n.e., Gaj Julije Cezar, rimski vojskovođa, pisac i diktator
* 1841 - Otto Wagner, austrijski arhitekt
* 1927 - Silvio Francesco, italijanski pjevaÄÂ
* 1942 - Harrison Ford, ameriÄÂki glumac
* 1954 - Sezen Aksu, turska pjevaÄÂka diva
Smrti
* 1921 - Gabriel Lippmann, francuski fiziÄÂar
* 1943 - Ivan Goran KovaÄÂić, hrvatski književnik
* 1954 - Frida Kahlo, meksiÄÂka likovna umjetnica
Rođenja
* 100 p.n.e., Gaj Julije Cezar, rimski vojskovođa, pisac i diktator
* 1841 - Otto Wagner, austrijski arhitekt
* 1927 - Silvio Francesco, italijanski pjevaÄÂ
* 1942 - Harrison Ford, ameriÄÂki glumac
* 1954 - Sezen Aksu, turska pjevaÄÂka diva
Smrti
* 1921 - Gabriel Lippmann, francuski fiziÄÂar
* 1943 - Ivan Goran KovaÄÂić, hrvatski književnik
* 1954 - Frida Kahlo, meksiÄÂka likovna umjetnica
Re: Na današnji dan...
Dogodilo se na današnji dan, 14. jul
1223. - Umro je francuski kralj Filip II Avgust (Philippe Augustus). Vladavinu je poÄÂeo 1179. uspeÅ¡nim ratovanjem protiv Engleza od kojih je preuzeo posede u zapadnoj Francuskoj, a pobedom nad englesko-nemaÄÂkom vojskom proÅ¡irio je teritoriju Francuske. UÄÂestvovao je u Trećem krstaÅ¡kom ratu.
1602. - Rođen je francuski državnik italijanskog porekla Žil Mazaren (Jules Mazarin), naslednik kardinala Rišeljea (Rishelieu) na dvoru Luja XIII (1642). Za vreme regenstva Ane Austrijske, majke Luja XIV, Mazaren je imao punu vlast i kao vešt diplomata postavio je temelje francuske nadmoći u Evropi koja je do punog izražaja došla u vreme vladavine Luja XIV.
1789. - U Parizu narod je zauzeo zloglasni zatvor Bastilju, simbol monarhije. Taj dan smatra se poÄÂetkom Francuske revolucije, dogaÄ‘aja koji je predstavljao prekretnicu u evropskoj istoriji. U Francuskoj se slavi kao nacionalni praznik.
1817. - Umrla je francuska književnica Ana Lujza Neker (Anne Louise Necker), poznata kao Madam de Stal (Stael). Knjigom "O NemaÄÂkoj" dala je veoma znaÄÂajan doprinos teoriji francuskog i evropskog romantizma. Njen salon u Parizu bio je ÄÂuveno mesto okupljanja intelektualaca toga vremena.
1867. - Alfred Nobel, izumitelj dinamita, prvi put je demonstrirao svoj izum u kamenolomu kod engleskog grada Redhil.
1887. - Umro je nemaÄÂki industrijalac i proizvoÄ‘aÄ oružja Alfred Krup (Krupp). Prvi je poÄÂeo da proizvodi topove od livenog ÄÂelika i stekao monopol u snabdevanjun pruske armije topovima, stvarajući pri tom moćni metalurÅ¡ki koncern "Krup".
1889. - U Parizu je održan meÄ‘unarodni socijalistiÄÂki kongres koji su organizovale marksistiÄÂke partije NemaÄÂke i Francuske. Osnovana je Druga internacionala i doneta rezolucija o osmoÄÂasovnom radnom danu i o proslavi 1. maja kao dana meÄ‘unarodne solidarnosti radnika.
1901. - U Beogradu je sveÄÂano otvoreno prvo radniÄÂko pozoriÅ¡te u Srbiji. Predstave su izvoÄ‘ene u kafani "RadniÄÂka kasina" na uglu DeÄÂanske i Skopljanske (NuÅ¡ićeve) ulice.
1902. - U Sarajevu je osnovano srpsko kulturno-prosvetno društvo "Prosvjeta".
1904. - RoÄ‘en je ameriÄÂki pisac, poreklom poljski Jevrej, Isak BaÅ¡evis Singer (Isaac Bashevis), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1978. Smatra se najznaÄÂajnijim modernim piscem na jidiÅ¡su, mada se njegova dela pojavljuju iskljuÄÂivo u engleskom prevodu ("Rob", "Satana u Goraju", "MaÄ‘ioniÄÂar iz Lublina"). 1913. - RoÄ‘en je ameriÄÂki politiÄÂar Lesli LinÄ King Junior (Leslie Lynch, Jr.), poznat kao Džerald Ford (Gerald), predsednik SAD od 1974. kada je kao potpredsednik zamenio RiÄÂarda Niksona (Richard Nixon) koji je zbog afere Votergejt podneo ostavku. Na predsedniÄÂkim izborima 1976. pobedio ga je Džimi Karter (Jimmy Carter).
1918. - RoÄ‘en je Å¡vedski filmski i pozoriÅ¡ni režiser i scenarista Ingmar Bergman, jedan od najznaÄÂajnijih filmskih stvaralaca 20. veka, dobitnik tri Oskara ("Sedmi peÄÂat", "Divlje jagode", "DeviÄÂanski izvor", "Krici i Å¡aputanja", "Zmijsko jaje").
1933. - U NemaÄÂkoj su nacionalsocijalisti, koji su sa Hitlerom doÅ¡li na vlast u januaru, zabranili sve opozicione partije.
1958. - U Iraku je izvršen vojni udar u kojem su ubijeni kralj Fejsal II (Faisal) i premijer Nuri el-Said. Irak je proglašen republikom, a vlast je preuzeo general Abdul Karim Kasim (Kašem).
1959. - Prvi brod na atomski pogon "US Long Beach" porinut je u Kvinsiju, u MasaÄÂusetsu. Brod je imao dva nuklearna reaktora i mogao je postići brzinu od 30 ÄÂvorova na sat.
1965. - AmeriÄÂki satelit "Mariner 4", lansiran 1964, napravio je prve fotografije Marsa.
1976. - Kineski graditelji zavrÅ¡ili su železniÄÂku prugu "Tanzam", koja je povezala Zambiju i luku Dar-es-Salam u Tanzaniji.
1992. - Milan Panić, ameriÄÂki biznismen srpskog porekla, izabran je za prvog premijera SR Jugoslavije.
1997. - MeÄ‘unarodni sud za ratne zloÄÂine na prostoru bivÅ¡e Jugoslavije u Hagu osudio je bosanskog Srbina DuÅ¡ana Tadića na 20 godina zatvora zbog uÄÂešća u etniÄÂkom ÄÂišćenju bosanskih Muslimana 1992. na podruÄÂju Prijedora, u severozapadnoj Bosni.
1998. - U 89. godini umro je RiÄÂard Mekdonald (Richard McDonald), koji je prokrÄÂio put konceptu brze hrane i razvio ga u najveći lanac, "McDonald's", restorana u svetu.
1999. - Obnovljeni su avio letovi između Argentine i Foklandskih ostrva, prvi put nakon Foklanskog rata iz 1982. godine.
2000. - SAD i Vijetnam sklopili su, 25 godina nakon završetka Vijetnamskog rata, trgovinski ugovor, koji je Hanoju otvorio put u Svetsku trgovinsku organizaciju.
2000. - Sud u Majamiju obavezao je najveće ameriÄÂke proizvoÄ‘aÄÂe cigareta da plate 145 milijardi dolara na ime odÅ¡tete puÅ¡aÄÂima Floride zbog ugrožavanja njihovog zdravlja.
2001. - Vlada Srbije saopÅ¡tila je da je u akumulacionom jezeru hidroelektrane Perućac otkriven kamion-hladnjaÄÂa u kojem je pronaÄ‘eno izmeÄ‘u 50 i 60 leÅ¡eva za koje se pretpostavlja da su žrtve rata na Kosovu 1999.
2002. - Jedan pripadnik neo-nacistiÄÂkog pokreta pucao je na francuskog predsednika Žaka Ã…Â iraka na proslavi Dana pada Bastilje. OsumnjiÄÂeni je brzo uhvaćen, a parada je nastavljena.#
1223. - Umro je francuski kralj Filip II Avgust (Philippe Augustus). Vladavinu je poÄÂeo 1179. uspeÅ¡nim ratovanjem protiv Engleza od kojih je preuzeo posede u zapadnoj Francuskoj, a pobedom nad englesko-nemaÄÂkom vojskom proÅ¡irio je teritoriju Francuske. UÄÂestvovao je u Trećem krstaÅ¡kom ratu.
1602. - Rođen je francuski državnik italijanskog porekla Žil Mazaren (Jules Mazarin), naslednik kardinala Rišeljea (Rishelieu) na dvoru Luja XIII (1642). Za vreme regenstva Ane Austrijske, majke Luja XIV, Mazaren je imao punu vlast i kao vešt diplomata postavio je temelje francuske nadmoći u Evropi koja je do punog izražaja došla u vreme vladavine Luja XIV.
1789. - U Parizu narod je zauzeo zloglasni zatvor Bastilju, simbol monarhije. Taj dan smatra se poÄÂetkom Francuske revolucije, dogaÄ‘aja koji je predstavljao prekretnicu u evropskoj istoriji. U Francuskoj se slavi kao nacionalni praznik.
1817. - Umrla je francuska književnica Ana Lujza Neker (Anne Louise Necker), poznata kao Madam de Stal (Stael). Knjigom "O NemaÄÂkoj" dala je veoma znaÄÂajan doprinos teoriji francuskog i evropskog romantizma. Njen salon u Parizu bio je ÄÂuveno mesto okupljanja intelektualaca toga vremena.
1867. - Alfred Nobel, izumitelj dinamita, prvi put je demonstrirao svoj izum u kamenolomu kod engleskog grada Redhil.
1887. - Umro je nemaÄÂki industrijalac i proizvoÄ‘aÄ oružja Alfred Krup (Krupp). Prvi je poÄÂeo da proizvodi topove od livenog ÄÂelika i stekao monopol u snabdevanjun pruske armije topovima, stvarajući pri tom moćni metalurÅ¡ki koncern "Krup".
1889. - U Parizu je održan meÄ‘unarodni socijalistiÄÂki kongres koji su organizovale marksistiÄÂke partije NemaÄÂke i Francuske. Osnovana je Druga internacionala i doneta rezolucija o osmoÄÂasovnom radnom danu i o proslavi 1. maja kao dana meÄ‘unarodne solidarnosti radnika.
1901. - U Beogradu je sveÄÂano otvoreno prvo radniÄÂko pozoriÅ¡te u Srbiji. Predstave su izvoÄ‘ene u kafani "RadniÄÂka kasina" na uglu DeÄÂanske i Skopljanske (NuÅ¡ićeve) ulice.
1902. - U Sarajevu je osnovano srpsko kulturno-prosvetno društvo "Prosvjeta".
1904. - RoÄ‘en je ameriÄÂki pisac, poreklom poljski Jevrej, Isak BaÅ¡evis Singer (Isaac Bashevis), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1978. Smatra se najznaÄÂajnijim modernim piscem na jidiÅ¡su, mada se njegova dela pojavljuju iskljuÄÂivo u engleskom prevodu ("Rob", "Satana u Goraju", "MaÄ‘ioniÄÂar iz Lublina"). 1913. - RoÄ‘en je ameriÄÂki politiÄÂar Lesli LinÄ King Junior (Leslie Lynch, Jr.), poznat kao Džerald Ford (Gerald), predsednik SAD od 1974. kada je kao potpredsednik zamenio RiÄÂarda Niksona (Richard Nixon) koji je zbog afere Votergejt podneo ostavku. Na predsedniÄÂkim izborima 1976. pobedio ga je Džimi Karter (Jimmy Carter).
1918. - RoÄ‘en je Å¡vedski filmski i pozoriÅ¡ni režiser i scenarista Ingmar Bergman, jedan od najznaÄÂajnijih filmskih stvaralaca 20. veka, dobitnik tri Oskara ("Sedmi peÄÂat", "Divlje jagode", "DeviÄÂanski izvor", "Krici i Å¡aputanja", "Zmijsko jaje").
1933. - U NemaÄÂkoj su nacionalsocijalisti, koji su sa Hitlerom doÅ¡li na vlast u januaru, zabranili sve opozicione partije.
1958. - U Iraku je izvršen vojni udar u kojem su ubijeni kralj Fejsal II (Faisal) i premijer Nuri el-Said. Irak je proglašen republikom, a vlast je preuzeo general Abdul Karim Kasim (Kašem).
1959. - Prvi brod na atomski pogon "US Long Beach" porinut je u Kvinsiju, u MasaÄÂusetsu. Brod je imao dva nuklearna reaktora i mogao je postići brzinu od 30 ÄÂvorova na sat.
1965. - AmeriÄÂki satelit "Mariner 4", lansiran 1964, napravio je prve fotografije Marsa.
1976. - Kineski graditelji zavrÅ¡ili su železniÄÂku prugu "Tanzam", koja je povezala Zambiju i luku Dar-es-Salam u Tanzaniji.
1992. - Milan Panić, ameriÄÂki biznismen srpskog porekla, izabran je za prvog premijera SR Jugoslavije.
1997. - MeÄ‘unarodni sud za ratne zloÄÂine na prostoru bivÅ¡e Jugoslavije u Hagu osudio je bosanskog Srbina DuÅ¡ana Tadića na 20 godina zatvora zbog uÄÂešća u etniÄÂkom ÄÂišćenju bosanskih Muslimana 1992. na podruÄÂju Prijedora, u severozapadnoj Bosni.
1998. - U 89. godini umro je RiÄÂard Mekdonald (Richard McDonald), koji je prokrÄÂio put konceptu brze hrane i razvio ga u najveći lanac, "McDonald's", restorana u svetu.
1999. - Obnovljeni su avio letovi između Argentine i Foklandskih ostrva, prvi put nakon Foklanskog rata iz 1982. godine.
2000. - SAD i Vijetnam sklopili su, 25 godina nakon završetka Vijetnamskog rata, trgovinski ugovor, koji je Hanoju otvorio put u Svetsku trgovinsku organizaciju.
2000. - Sud u Majamiju obavezao je najveće ameriÄÂke proizvoÄ‘aÄÂe cigareta da plate 145 milijardi dolara na ime odÅ¡tete puÅ¡aÄÂima Floride zbog ugrožavanja njihovog zdravlja.
2001. - Vlada Srbije saopÅ¡tila je da je u akumulacionom jezeru hidroelektrane Perućac otkriven kamion-hladnjaÄÂa u kojem je pronaÄ‘eno izmeÄ‘u 50 i 60 leÅ¡eva za koje se pretpostavlja da su žrtve rata na Kosovu 1999.
2002. - Jedan pripadnik neo-nacistiÄÂkog pokreta pucao je na francuskog predsednika Žaka Ã…Â iraka na proslavi Dana pada Bastilje. OsumnjiÄÂeni je brzo uhvaćen, a parada je nastavljena.#
Re: Na današnji dan...
15. juli (srpanj)
Rođenja
* 1606 - Rembrandt van Rijn, holandski slikar (Rembrandt)
* 1802/1803? – Jakob Sabar slovenaÄÂki pisac i katoliÄÂki svećenik u MaÄ‘arskoj
* 1901 - Nicola Abbagnano, italijanski filozof
* 1930 - Jacques Derrida, francuski filozof
* 1949 - Carl Bildt, Å¡vedski politiÄÂar i državnik, bivÅ¡i Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini
* 1963 - Brigitte Nielsen, danska glumica
* 1971 - Danijela Martinović, hrvatska pjevaÄÂica
Smrti
* 1876 - Aleksander Fredro, poljski dramski pisac
* 1904 - Anton PavloviĠČehov, ruski književnik
* 1919 - Hermann Emil Fischer, njemaÄÂki biohemiÄÂar
Rođenja
* 1606 - Rembrandt van Rijn, holandski slikar (Rembrandt)
* 1802/1803? – Jakob Sabar slovenaÄÂki pisac i katoliÄÂki svećenik u MaÄ‘arskoj
* 1901 - Nicola Abbagnano, italijanski filozof
* 1930 - Jacques Derrida, francuski filozof
* 1949 - Carl Bildt, Å¡vedski politiÄÂar i državnik, bivÅ¡i Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini
* 1963 - Brigitte Nielsen, danska glumica
* 1971 - Danijela Martinović, hrvatska pjevaÄÂica
Smrti
* 1876 - Aleksander Fredro, poljski dramski pisac
* 1904 - Anton PavloviĠČehov, ruski književnik
* 1919 - Hermann Emil Fischer, njemaÄÂki biohemiÄÂar
Re: Na današnji dan...
16. juli (srpanj)
Događaji
* 1790 - izgraÄ‘ena Bijela kuća u Washingtonu, rezidencija ameriÄÂkih predsjednika
* 1945 - Prva test eksplzija atomske bombe sa 6 kg plutonijuma izvedena u Alamagordo-u, New Mexico.
Rođenja
* 1606 - Rembrandt, holandski slikar
* 1872 - Roald Amundsen, norveÅ¡ki istraživaÄÂ
* 1896 - Trygve Lie, norveÅ¡ki politiÄÂar
* 1901 - Stjepan Mihalić, hrvatski književnik
* 1907 - Barbara Stanwick - ameriÄÂka glumica
* 1941 - Mišo KovaĠ- hrvatski pjevaĠzabavne muzike
* 1943 - Reinaldo Arenas, kubanski književnik
Smrti
* 1557 - Anne od Clevesa, ÄÂetvrta žena engleskog kralja Henrika VIII
* 1707 - Mustafa Ejubović, boÅ¡njaÄÂki pisac na arapskom jeziku
* 1916 - Ilja IljiÄ MeÄÂnikov, ruski biolog
* 1985 - Heinrich Böll, njemaÄÂki pisac, dobitnik Nobelove nagrade 1972
Događaji
* 1790 - izgraÄ‘ena Bijela kuća u Washingtonu, rezidencija ameriÄÂkih predsjednika
* 1945 - Prva test eksplzija atomske bombe sa 6 kg plutonijuma izvedena u Alamagordo-u, New Mexico.
Rođenja
* 1606 - Rembrandt, holandski slikar
* 1872 - Roald Amundsen, norveÅ¡ki istraživaÄÂ
* 1896 - Trygve Lie, norveÅ¡ki politiÄÂar
* 1901 - Stjepan Mihalić, hrvatski književnik
* 1907 - Barbara Stanwick - ameriÄÂka glumica
* 1941 - Mišo KovaĠ- hrvatski pjevaĠzabavne muzike
* 1943 - Reinaldo Arenas, kubanski književnik
Smrti
* 1557 - Anne od Clevesa, ÄÂetvrta žena engleskog kralja Henrika VIII
* 1707 - Mustafa Ejubović, boÅ¡njaÄÂki pisac na arapskom jeziku
* 1916 - Ilja IljiÄ MeÄÂnikov, ruski biolog
* 1985 - Heinrich Böll, njemaÄÂki pisac, dobitnik Nobelove nagrade 1972
Re: Na današnji dan...
18. juli (srpanj)
Rođenja
* 1811 - William Makepeace Thackeray, engleski književnik
* 1853 - Hendrik Antoon Lorentz, holandski fiziÄÂar
* 1863 - Franz Ferdinand, austro-ugarski prijestolonasljednik
* 1887 - Vidkun Quisling, norveÅ¡ki politiÄÂar
* 1909 - Andrej Gromyko, sovjetski politiÄÂar i državnik
* 1918 - Nelson Mandela, južnoafriÄÂki politiÄÂar i državnik
* 1921 - John Glenn, ameriÄÂki astronaut
* 1933 - Jevgenij AleksandroviĠJevtušenko, ruski pjesnik
Smrti
* 1817 - Jane Austen, britanska književnica
Rođenja
* 1811 - William Makepeace Thackeray, engleski književnik
* 1853 - Hendrik Antoon Lorentz, holandski fiziÄÂar
* 1863 - Franz Ferdinand, austro-ugarski prijestolonasljednik
* 1887 - Vidkun Quisling, norveÅ¡ki politiÄÂar
* 1909 - Andrej Gromyko, sovjetski politiÄÂar i državnik
* 1918 - Nelson Mandela, južnoafriÄÂki politiÄÂar i državnik
* 1921 - John Glenn, ameriÄÂki astronaut
* 1933 - Jevgenij AleksandroviĠJevtušenko, ruski pjesnik
Smrti
* 1817 - Jane Austen, britanska književnica
Re: Na današnji dan...
20. juli (srpanj)
Događaji
* 1810 - nezavisnost Kolumbije
* 1969 - Neil Armstrong (Neil Armstrong) i Edvin Baz Aldrin (Edwin Buzz Aldrin) odletjeli u svemirskom brodu Apollo 11. Neil Armstrong je prvi ÄÂovjek koji je hodao po mjesecu.
Rođenja
* 1304 - Francesco Petrarca, italijanski pjesnik
* 1519 - Inocencije IX, rimski papa 1591 - 1591
* 1785 - Mahmud II, osmanski sultan 1808 - 1839
* 1847 - Max Liebermann, njemaÄÂki slikar i grafiÄÂar
* 1919 - Edmund Hillary, novozelandski planinar i istraživaÄÂ
* 1928 - Pavel Kohout, ÄÂeÅ¡ko-austrijski književnik
* 1938 - Diana Rigg, britanska glumica
* 1938 - Natalie Wood, ameriÄÂka glumica
* 1947 - Carlos Santana, meksiÄÂki kompozitor
* 1973 - Haakon, norveški princ i prijestolonasljednik
* 1979 - Miklos Feher, mađarski nogometaš
* 1980 - Gisele Bündchen , brazilska manekenka
Smrti
* 1031 - Robert II, francuski kralj
* 1937 - Guglielmo Marconi, italijanski inženjer i fiziÄÂar
* 1973 - Bruce Lee, ameriÄÂko-hongkoÅ¡ki glumac i majstor borilaÄÂkih vjeÅ¡tina
* 1998 - Ibrahim ef. Halilović, banjaluÄÂki muftija
* 2006 - Benjamin Filipović, bosanskohercegovaÄÂki režiser
Događaji
* 1810 - nezavisnost Kolumbije
* 1969 - Neil Armstrong (Neil Armstrong) i Edvin Baz Aldrin (Edwin Buzz Aldrin) odletjeli u svemirskom brodu Apollo 11. Neil Armstrong je prvi ÄÂovjek koji je hodao po mjesecu.
Rođenja
* 1304 - Francesco Petrarca, italijanski pjesnik
* 1519 - Inocencije IX, rimski papa 1591 - 1591
* 1785 - Mahmud II, osmanski sultan 1808 - 1839
* 1847 - Max Liebermann, njemaÄÂki slikar i grafiÄÂar
* 1919 - Edmund Hillary, novozelandski planinar i istraživaÄÂ
* 1928 - Pavel Kohout, ÄÂeÅ¡ko-austrijski književnik
* 1938 - Diana Rigg, britanska glumica
* 1938 - Natalie Wood, ameriÄÂka glumica
* 1947 - Carlos Santana, meksiÄÂki kompozitor
* 1973 - Haakon, norveški princ i prijestolonasljednik
* 1979 - Miklos Feher, mađarski nogometaš
* 1980 - Gisele Bündchen , brazilska manekenka
Smrti
* 1031 - Robert II, francuski kralj
* 1937 - Guglielmo Marconi, italijanski inženjer i fiziÄÂar
* 1973 - Bruce Lee, ameriÄÂko-hongkoÅ¡ki glumac i majstor borilaÄÂkih vjeÅ¡tina
* 1998 - Ibrahim ef. Halilović, banjaluÄÂki muftija
* 2006 - Benjamin Filipović, bosanskohercegovaÄÂki režiser
Re: Na današnji dan...
21. juli (srpanj)
Rođenja
* 1899 - Ernest Hemingway, ameriÄÂki književnik
* 1948 - Cat Stevens, britanski songwriter
* 1963 - Manu Chao, francuski pjevaÄÂ
* 1970 - Al Dino, bosanskohercegovaÄÂki kantautor zabavne i etno-pop muzike
* 1979 - Andrej Voronjin, ukrajinski nogometaš
Smrti
* 1985 - Zoran Radmilović, jugoslavenski filmski i pozorišni glumac.
* 2008 - Adil-beg ZulfikarpaÅ¡ić, kulturni mecena, biznismen, vakif, dobroÄÂinitelj.
Rođenja
* 1899 - Ernest Hemingway, ameriÄÂki književnik
* 1948 - Cat Stevens, britanski songwriter
* 1963 - Manu Chao, francuski pjevaÄÂ
* 1970 - Al Dino, bosanskohercegovaÄÂki kantautor zabavne i etno-pop muzike
* 1979 - Andrej Voronjin, ukrajinski nogometaš
Smrti
* 1985 - Zoran Radmilović, jugoslavenski filmski i pozorišni glumac.
* 2008 - Adil-beg ZulfikarpaÅ¡ić, kulturni mecena, biznismen, vakif, dobroÄÂinitelj.
Re: Na današnji dan...
23. juli (srpanj)
Rođenja
* 1892- Haile Selassie, posljednji etiopijski car
* 1906 - Vladimir Prelog, bosansko-Å¡vicarski hemiÄÂar i dobitnik Nobelove nagrade
* 1920 - Amalia Rodrigues, portugalska pjevaÄÂica tradicionalne muzike fado
* 1938 - Götz George, njemaÄÂki glumac
* 1943 - Džafer Mahmutović, bosanskohercegovaÄÂki pisac i historiÄÂar
* 1957 - Theo van Gogh, holandski režiser
* 1973 - Monica Lewinsky, ameriÄÂka predsjedniÄÂka praktikantica u Bijeloj kući
* 1981 - Dario Damjanović, bosanskohercegovaÄÂki nogometaÅ¡
* 1989 - Daniel Radcliffe, britanski glumac
Smrti
* 1757 - Domenico Scarlatti, italijanski kompozitor
* 1916 - Sir William Ramsay, Å¡kotski hemiÄÂar
* 1966 - Montgomery Clift, ameriÄÂki glumac
Rođenja
* 1892- Haile Selassie, posljednji etiopijski car
* 1906 - Vladimir Prelog, bosansko-Å¡vicarski hemiÄÂar i dobitnik Nobelove nagrade
* 1920 - Amalia Rodrigues, portugalska pjevaÄÂica tradicionalne muzike fado
* 1938 - Götz George, njemaÄÂki glumac
* 1943 - Džafer Mahmutović, bosanskohercegovaÄÂki pisac i historiÄÂar
* 1957 - Theo van Gogh, holandski režiser
* 1973 - Monica Lewinsky, ameriÄÂka predsjedniÄÂka praktikantica u Bijeloj kući
* 1981 - Dario Damjanović, bosanskohercegovaÄÂki nogometaÅ¡
* 1989 - Daniel Radcliffe, britanski glumac
Smrti
* 1757 - Domenico Scarlatti, italijanski kompozitor
* 1916 - Sir William Ramsay, Å¡kotski hemiÄÂar
* 1966 - Montgomery Clift, ameriÄÂki glumac