kazu da nije, a i ja sam gledala emisiju...nista na kraju nisu zakljucili i nece nikada ni zakljuciti, Ivo Andric, po mom misljenju pripada jednako trima književnostima,...vidovita_dzemila je napisao/la:ko falan nikad nije posjetio rodnu kuću od kad je otišao iz travnika mada nešto ne vjerujem u to
Na današnji dan...
Re: Na današnji dan...
Re: Na današnji dan...
Dogodilo se na današnji dan - 14. mart
1776. - RoÄ‘ena je srpska književnica Eustahija Arsić, "prva slavjanoserbska spisateljica". Od najranijeg obrazovanja u rodnom Iloku vaspitavana je u duhu prosvećenosti, Å¡to je uoÄÂljivo u njenom delu kroz koje provejava kosmopolitski duh 18. veka. Interesovala se za prirodne nauke i bila je pobornica modernog vaspitanja žena. Napisala je dve pouÄÂne knjige u kojima se prepliću stihovi i proza: "Sovjet maternij oboega pola junosti serbskoj i valahijskoj" i "Poleznaja razmiÅ¡lenija o ÄÂetireh godiÅ¡tnih vremeneh".
1791. - U BeÄÂu je izaÅ¡ao prvi broj "Serbskih novina". Ã…Â tampao ih je grÄÂki patriota Markides Puljo, saradnik grÄÂkog pesnika i revolucionara Rige od Fere. List je izlazio utorkom i petkom do kraja 1792.
1855. - Telegrafska žica prešla je preko Save u Beograd i puštena je u rad.
1879. - RoÄ‘en je Albert AjnÅ¡tajn, slavni fiziÄÂar-teoretiÄÂar. RoÄ‘en je u Ulmu kao nemaÄÂki Jevrejin. Ã…Â kolovanje je zapoÄÂeo u Minhenu, a u svojoj 15. godini otiÅ¡ao je u Ã…Â vajcarsku, gde je studirao matematiku i fiziku. Tamo se oženio matematiÄÂarkom Milevom Marić iz Novog Sada. NauÄÂne radove poÄÂeo je da objavljuje u 21. godini. Objavio je nekoliko stotina radova, kao i stotine raznih ÄÂlanaka iz politike, filozofije i opÅ¡te publicistike. Godine 1905. objavio je specijalnu, a 1916. opÅ¡tu teoriju relativosti, a potom objasnio zakon foto-elektriÄÂnog efekta pomoću kvantne teorije, za Å¡ta je 1921. dobio Nobelovu nagradu. Razvio je teoriju fiziÄÂkog polja tražeći vezu izmeÄ‘u gravitacionog i elektromagnetnog polja. Glavna dela: "Evolucija fizike", "Elektrodinamika tela u kretanju", "O specijalnoj i opÅ¡toj teoriji relativnosti", "Moja slika sveta"...
1903. - Umro je srpski pisac i diplomata Matija Ban, ÄÂlan Srpske kraljevske akademije, profesor beogradskog Liceja i Å¡ef presbiroa u vreme kneza Aleksandra KaraÄ‘orÄ‘evića. Dela: drame "Smrt UroÅ¡a V", "Kralj VukaÅ¡in".
1908. - RoÄ‘en je srpski politiÄÂar i publicista cincarskog porekla KoÄÂa Popović, uÄÂesnik graÄ‘anskog rata u Ã…Â paniji, jedan od organizatora ustanka u Srbiji u Drugom svetskom ratu. Studije filozofije zavrÅ¡io je na Sorboni u Parizu. Bio je na istaknutim vojnim položajima u NarodnooslobodilaÄÂkom ratu, od komandanta Prve proleterske brigade do naÄÂelnika GeneralÅ¡taba JNA. Od 1953. do 1964. bio je Å¡ef jugoslovenske diplomatije, a od septembra 1966. do aprila 1967, posle pada Aleksandra Rankovića, potpredsednik SFRJ. Posle obraÄÂuna Josipa Broza s tzv. liberalima u Srbiji, 1972. je odstranjen iz politiÄÂkog života.
1914. - Carigradskim mirom Srbije i Turske dopunjen je Londonski sporazum kojim je okonÄÂan Prvi balkanski rat. Srbija i Turska su uspostavile odnose, reÅ¡ena su pitanja vraćanja zarobljenika, državljanstva stanovnika ustupljenih oblasti, status muslimana.
1923. - Voren Dži Harding je prvi ameriÄÂki predsednik koji je poÄÂeo da dobija poreske izveÅ¡taje i plaća porez.
1932. - RoÄ‘en je srpski pisac, novinar i filmski radnik Miroslav Antić, izuzetan liriÄÂar i inventivan deÄÂji pesnik, koji je u pesme uneo kolorit jezika banaćanskih seljaka. Za 35 godina stvaralaÅ¡tva objavio je viÅ¡e od 30 knjiga, a radio je i na filmovima "Sveti pesak", "DoruÄÂak s Ä‘avolom". Dela: zbirke pesama "IspriÄÂano za proleća", "Plavo nebo", "Roždestvo tvoje", "Psovke nežnosti", "Garavi sokak", "Koncert za 1001 bubanj", "Kikinda", pesme za decu "Plavi ÄÂuperak", "Poslednja bajka", "Nasmejani svet", "Ã…Â aÅ¡ava knjiga", "Prva ljubav", "SvaÅ¡ta umem", radio drame "Otužni marÅ¡", "PoveÄÂerje".
1950. - PoÄÂeo je program FBI-ja "10 najtraženijih".
1964. - Džek Rubi proglaÅ¡en je krivim za ubistvo Harija Li Osvalda (ubice predsednika Kenedija) i osuÄ‘en na smrt. Bila je to prva presuda u ameriÄÂkoj istoriji koja je izreÄÂena u direktnom televizijskom prenosu.
1986. - Umro je srpski kompozitor, dirigent i muziÄÂki kritiÄÂar Mihailo Vukdragović, profesor i rektor MuziÄÂke i potom UmetniÄÂke akademije u Beogradu. Kompoziciju i dirigovanje studirao je u Pragu. Dela: simfonijska poema "Put u pobedu", kantate "Vezilja slobode", "Svetli grobovi", "Srbija", gudaÄÂki kvarteti, solo pesme.
1990. - Mihail GorbaÄÂov postao je predsednik sovjetskog parlamenta.
1995. - Prvi put je istovremeno 13 ljudi bilo u svemiru.
1776. - RoÄ‘ena je srpska književnica Eustahija Arsić, "prva slavjanoserbska spisateljica". Od najranijeg obrazovanja u rodnom Iloku vaspitavana je u duhu prosvećenosti, Å¡to je uoÄÂljivo u njenom delu kroz koje provejava kosmopolitski duh 18. veka. Interesovala se za prirodne nauke i bila je pobornica modernog vaspitanja žena. Napisala je dve pouÄÂne knjige u kojima se prepliću stihovi i proza: "Sovjet maternij oboega pola junosti serbskoj i valahijskoj" i "Poleznaja razmiÅ¡lenija o ÄÂetireh godiÅ¡tnih vremeneh".
1791. - U BeÄÂu je izaÅ¡ao prvi broj "Serbskih novina". Ã…Â tampao ih je grÄÂki patriota Markides Puljo, saradnik grÄÂkog pesnika i revolucionara Rige od Fere. List je izlazio utorkom i petkom do kraja 1792.
1855. - Telegrafska žica prešla je preko Save u Beograd i puštena je u rad.
1879. - RoÄ‘en je Albert AjnÅ¡tajn, slavni fiziÄÂar-teoretiÄÂar. RoÄ‘en je u Ulmu kao nemaÄÂki Jevrejin. Ã…Â kolovanje je zapoÄÂeo u Minhenu, a u svojoj 15. godini otiÅ¡ao je u Ã…Â vajcarsku, gde je studirao matematiku i fiziku. Tamo se oženio matematiÄÂarkom Milevom Marić iz Novog Sada. NauÄÂne radove poÄÂeo je da objavljuje u 21. godini. Objavio je nekoliko stotina radova, kao i stotine raznih ÄÂlanaka iz politike, filozofije i opÅ¡te publicistike. Godine 1905. objavio je specijalnu, a 1916. opÅ¡tu teoriju relativosti, a potom objasnio zakon foto-elektriÄÂnog efekta pomoću kvantne teorije, za Å¡ta je 1921. dobio Nobelovu nagradu. Razvio je teoriju fiziÄÂkog polja tražeći vezu izmeÄ‘u gravitacionog i elektromagnetnog polja. Glavna dela: "Evolucija fizike", "Elektrodinamika tela u kretanju", "O specijalnoj i opÅ¡toj teoriji relativnosti", "Moja slika sveta"...
1903. - Umro je srpski pisac i diplomata Matija Ban, ÄÂlan Srpske kraljevske akademije, profesor beogradskog Liceja i Å¡ef presbiroa u vreme kneza Aleksandra KaraÄ‘orÄ‘evića. Dela: drame "Smrt UroÅ¡a V", "Kralj VukaÅ¡in".
1908. - RoÄ‘en je srpski politiÄÂar i publicista cincarskog porekla KoÄÂa Popović, uÄÂesnik graÄ‘anskog rata u Ã…Â paniji, jedan od organizatora ustanka u Srbiji u Drugom svetskom ratu. Studije filozofije zavrÅ¡io je na Sorboni u Parizu. Bio je na istaknutim vojnim položajima u NarodnooslobodilaÄÂkom ratu, od komandanta Prve proleterske brigade do naÄÂelnika GeneralÅ¡taba JNA. Od 1953. do 1964. bio je Å¡ef jugoslovenske diplomatije, a od septembra 1966. do aprila 1967, posle pada Aleksandra Rankovića, potpredsednik SFRJ. Posle obraÄÂuna Josipa Broza s tzv. liberalima u Srbiji, 1972. je odstranjen iz politiÄÂkog života.
1914. - Carigradskim mirom Srbije i Turske dopunjen je Londonski sporazum kojim je okonÄÂan Prvi balkanski rat. Srbija i Turska su uspostavile odnose, reÅ¡ena su pitanja vraćanja zarobljenika, državljanstva stanovnika ustupljenih oblasti, status muslimana.
1923. - Voren Dži Harding je prvi ameriÄÂki predsednik koji je poÄÂeo da dobija poreske izveÅ¡taje i plaća porez.
1932. - RoÄ‘en je srpski pisac, novinar i filmski radnik Miroslav Antić, izuzetan liriÄÂar i inventivan deÄÂji pesnik, koji je u pesme uneo kolorit jezika banaćanskih seljaka. Za 35 godina stvaralaÅ¡tva objavio je viÅ¡e od 30 knjiga, a radio je i na filmovima "Sveti pesak", "DoruÄÂak s Ä‘avolom". Dela: zbirke pesama "IspriÄÂano za proleća", "Plavo nebo", "Roždestvo tvoje", "Psovke nežnosti", "Garavi sokak", "Koncert za 1001 bubanj", "Kikinda", pesme za decu "Plavi ÄÂuperak", "Poslednja bajka", "Nasmejani svet", "Ã…Â aÅ¡ava knjiga", "Prva ljubav", "SvaÅ¡ta umem", radio drame "Otužni marÅ¡", "PoveÄÂerje".
1950. - PoÄÂeo je program FBI-ja "10 najtraženijih".
1964. - Džek Rubi proglaÅ¡en je krivim za ubistvo Harija Li Osvalda (ubice predsednika Kenedija) i osuÄ‘en na smrt. Bila je to prva presuda u ameriÄÂkoj istoriji koja je izreÄÂena u direktnom televizijskom prenosu.
1986. - Umro je srpski kompozitor, dirigent i muziÄÂki kritiÄÂar Mihailo Vukdragović, profesor i rektor MuziÄÂke i potom UmetniÄÂke akademije u Beogradu. Kompoziciju i dirigovanje studirao je u Pragu. Dela: simfonijska poema "Put u pobedu", kantate "Vezilja slobode", "Svetli grobovi", "Srbija", gudaÄÂki kvarteti, solo pesme.
1990. - Mihail GorbaÄÂov postao je predsednik sovjetskog parlamenta.
1995. - Prvi put je istovremeno 13 ljudi bilo u svemiru.
Re: Na današnji dan...
Dogodilo se na današnji dan - 15. mart
44. p. n. e. - U Senatu je grupa zaverenika, predvođena Brutom i Kasijem, ubila rimskog imperatora Gaja Julija Cezara.
76. - RoÄ‘en je Hadrijan, rimski imperator (117-138), Trajanov naslednik. UvidevÅ¡i da Rimska imperija slabi, podigao je na severnoj granici provincije Britanije tzv. Hadrijanov zid, koji je trebalo da je Å¡titi od upada Pikta i Ã…Â kota. Za vreme njegove vladavine pojaÄÂalo se nezadovoljstvo upropašćenih seljaka i provincijalaca, pa tada poÄÂinju i prvi veći ustanci u provincijama. Hadrijan je pokuÅ¡ao da nezadovoljstvo suzbije reformama, a kada to nije uspelo, pooÅ¡trio je režim robovlasniÄÂke diktature. Mnogo je putovao po istoÄÂnim provincijama. Atinu je ukrasio novim graÄ‘evinama, a na donjoj Marici je podigao Hadrijanov grad, danaÅ¡nje Jedrene.
1493. - Kristofor Kolumbo vratio se u Ã…Â paniju nakon prvog novosvetskog putovanja.
1815. - RoÄ‘en je srpski slikar i pisac Dimitrije Avramović, jedan od zaÄÂetnika romantizma u srpskom slikarstvu. Studirao je na UmetniÄÂkoj akademiji u BeÄÂu, gde je izradio odliÄÂan portret Vuka Karadžića. Ukrasio je zidove i ikonostas Saborne crkve u Beogradu, crkve u Topoli, manastira u Vrdniku, portretisao je kneza Mihaila Obrenovića, mitropolita Petra, Simu Milutinovića Sarajliju. U Svetoj gori je, prema nalogu Državnog saveta, prepisivao povelje srpskih vladara i kopirao živopise i po povratku je objavio delo "Sveta gora sa strane vere, hudožestva i povesnice", kojim je stekao velike zasluge za srpsku istorijsku nauku.
1824. - RoÄ‘en je srpski pisac Branko RadiÄÂević, lirski pesnik mladosti, ljubavi i patriotskog zanosa. Kao oduÅ¡evljeni pristalica jeziÄÂke reforme Vuka Karadžića, prvi je poÄÂeo da peva na narodnom jeziku i u duhu srpske narodne poezije. PesniÄÂkim slobodama oznaÄÂio je prodor u novu epohu. Pesme su mu pune vedrine, vitalnosti, vragolanske žudnje i uživanja u prirodi, ali je u nekima predosetio i sopstvenu ranu smrt. Ã…Â kolovao se u Zemunu, Sremskim Karlovcima, TemiÅ¡varu i BeÄÂu, gde je studirao prava i medicinu i uÅ¡ao u najuži krug Karadžićevih pristalica i prijatelja. NajlepÅ¡e dane mladosti proveo je u Sremskim Karlovcima, ÄÂije su lepote, posebno uzviÅ¡enje Stražilovo, bile njegova lirska inspiracija. U svojoj najpoznatijoj pesmi, "ÄÂaÄÂki rastanak", opevao je Sremske Karlovce i Ä‘aÄÂke radosti, dubinu i misaonost iskazao je u pesmi "Tuga i opomena", a u satiriÄÂnoj pesmi "Put" ismejao je protivnike Karadžićeve reforme. Umro je u BeÄÂu 1853, a kasnije je sahranjen na Stražilovu.
1883. - Beograd je dobio prvu "telefonsku štaciju", sedam godina posle pronalaska telefona, a prvi telefonski razgovor vodili su ministar vojni i kapetan palilulske žandarmerijske stanice. Koncesije za uvođenje telefona u Srbiji dobio je 1882. Panta Mihajlović, prijatelj Nikole Tesle.
1900. - RoÄ‘en je srpski biolog Milutin Radovanović, profesor Univerziteta u Beogradu, ÄÂlan Srpske akademije nauka i umetnosti. ProuÄÂavao je uporednu anatomiju i herpetologiju (nauka o gmizavcima) i proces specijacije (formiranje novih vrsta pod uticajem izolacije) u pećinama, planinskim jezerima i na ostrvima Jadranskog mora. Dela: "Istorija razvitka životinjskog sveta i ÄÂoveka", "Vodozemci i gmizavci naÅ¡e zemlje".
1907. - Finska je postala prva evropska zemlja u kojoj su žene dobile pravo glasa.
1938. - Zatvoren je prvi Međunarodni salon automobila i motornih vozila u Beogradu. Salon je otvoren 5. marta na Beogradskom sajmu, u saglasnosti sa Stalnim međunarodnim uredom automobilskih konstruuktora u Parizu. Bila je to revija svetske automobilske industrije sa ciljem da se populariše automobilizam i iskoreni pogrešno shvatanje o automobilima kao luksuznim napravama. Ukupno je izloženo 375 kola, a salon je posetilo oko 40.000 ljudi. Te iste godine, u Beogradu je bilo 3089 automobila.
1939. - Hitlerove trupe umarÅ¡irale su u ÄŒeÅ¡ku i Moravsku, a u zoru 1. septembra u Poljsku. Velika Britanija i Francuska odmah su NemaÄÂkoj objavile rat, pa se ovaj datum uzima kao poÄÂetak Drugog svetskog rata.
1957. - Umro je srpski politiÄÂar jevrejskog porekla MoÅ¡a Pijade, predsednik SkupÅ¡tine FNRJ, slikar i novinar. Umro je u Parizu, na povratku iz Velike Britanije, gde je predvodio jugoslovensku parlamentarnu delegaciju. Slikarstvo je uÄÂio u Beogradu, Minhenu i Parizu. Posle Prvog svetskog rata, pristupio je KomunistiÄÂkoj partiji Jugoslavije, a 1921. postao je ÄÂlan njenog IzvrÅ¡nog biroa. Zbog Å¡tampanja ilegalnog organa Centralnog komiteta KPJ "Komunist", 1925. je osuÄ‘en na 20 godina robije. Tokom tamnovanja preveo je "Kapital", "Bedu filozofije" i "Manifest komunistiÄÂke partije" Karla Marksa. U poÄÂetku narodnooslobodilaÄÂke borbe 1941. bio je partijski rukovodilac u Crnoj Gori i taj period istorija nije potpuno osvetlila, posebno njegovu ulogu u likvidacijama politiÄÂkih protivnika. Od decembra 1941. bio je u Vrhovnom Å¡tabu. Izradio je 1942. prve propise o radu narodnooslobodilaÄÂkih odbora. Na Drugom zasedanju AVNOJ-a krajem novembra 1943. u Jajcu bio je potpredsednik predsedniÅ¡tva, a 5. novembra u tom gradu je osnovao novinsku agenciju Tanjug.
1959. - Robert Foster oborio je rekord izdržavši pod vodom bez vazduha 13 minuta i 42,5 sekundi.
1964. - Elizabet Tejlor udala se za RiÄÂarda Bertona. Ovo je bio njen peti brak.
1968. - AmeriÄÂki magazin "LIFE" nazvao je Džimija Hendriksa "najspektakularnijim gitaristom sveta".
1971. - Debi soba za ÄÂetovanje (chatrooms) na Internetu.
1991. - Umro je srpski pisac Miodrag Bulatović, pripovedaÄ osobenog stila, koji je u srpsku literaturu uneo dotad nepoznatu eruptivnu snagu, osloboÄ‘enu ideoloÅ¡kih i socrealistiÄÂkih stega. Na zgražavanje književnih i politiÄÂkih pravovernika, na svetlo dana je izneo tamnu stranu života - nastrano, zloćudno i opako. U otadžbini je dugo prećutkivan, pogotovo posle izjave jednom stranom listu da je Josip Broz "bien bronze", Å¡to ima dvosmisleno znaÄÂenje - lice opaljeno suncem, ali i metalno lice vlastodrÅ¡ca. MaÅ¡tovito je kombinovao folkloristiÄÂki soÄÂne likove iz rodnog Bijelog Polja s modernom proznom fakturom i smelim orgijastiÄÂnim tretiranjem erotike i senzualnosti. Pažnju ÄÂitalaca, ali i ideoloÅ¡kih ÄÂistunaca, privukao je već prvom zbirkom pripovedaka "ÄÂavoli dolaze", objavljenom 1955. Jedan je od najprevoÄ‘enijih srpskih pisaca. Ostala dela: romani "Crveni petao leti prema nebu", "Heroj na magarcu", "Rat je bio bolji", "Ljudi sa ÄÂetiri prsta", "Peti prst", "Gullo, gullo", novele "Vuk i zvono", drama "Godo je doÅ¡ao".
1991. - Umro je srpski filozof Veljko Korać, profesor Filozofskog fakultetu u Beogradu, na ÄÂiju je inicijativu osnovana Katedra za sociologiju. Zaslužan je za povratak izvornom razumevanju uÄÂenja Karla Marksa kod nas i za nedogmatski pristup marksizmu. Dela: "Erazmo Roterdamski", "Marks i savremena sociologija", "Marksovo shvatanje ÄÂoveka, istorije i druÅ¡tva", "Filozofija i njena istorija", "Istorija druÅ¡tvenih teorija".
1991. - Predsednik predsedniÅ¡tva SFRJ i predstavnik Srbije u tom telu Borisav Jović dao je ostavku, jer je predsedniÅ¡tvo odbilo da objavi vanredno stanje u zemlji suoÄÂenoj sa otvorenom pobunom secesionista i opasnošću krvavog rasparÄÂavanja Jugoslavije.
44. p. n. e. - U Senatu je grupa zaverenika, predvođena Brutom i Kasijem, ubila rimskog imperatora Gaja Julija Cezara.
76. - RoÄ‘en je Hadrijan, rimski imperator (117-138), Trajanov naslednik. UvidevÅ¡i da Rimska imperija slabi, podigao je na severnoj granici provincije Britanije tzv. Hadrijanov zid, koji je trebalo da je Å¡titi od upada Pikta i Ã…Â kota. Za vreme njegove vladavine pojaÄÂalo se nezadovoljstvo upropašćenih seljaka i provincijalaca, pa tada poÄÂinju i prvi veći ustanci u provincijama. Hadrijan je pokuÅ¡ao da nezadovoljstvo suzbije reformama, a kada to nije uspelo, pooÅ¡trio je režim robovlasniÄÂke diktature. Mnogo je putovao po istoÄÂnim provincijama. Atinu je ukrasio novim graÄ‘evinama, a na donjoj Marici je podigao Hadrijanov grad, danaÅ¡nje Jedrene.
1493. - Kristofor Kolumbo vratio se u Ã…Â paniju nakon prvog novosvetskog putovanja.
1815. - RoÄ‘en je srpski slikar i pisac Dimitrije Avramović, jedan od zaÄÂetnika romantizma u srpskom slikarstvu. Studirao je na UmetniÄÂkoj akademiji u BeÄÂu, gde je izradio odliÄÂan portret Vuka Karadžića. Ukrasio je zidove i ikonostas Saborne crkve u Beogradu, crkve u Topoli, manastira u Vrdniku, portretisao je kneza Mihaila Obrenovića, mitropolita Petra, Simu Milutinovića Sarajliju. U Svetoj gori je, prema nalogu Državnog saveta, prepisivao povelje srpskih vladara i kopirao živopise i po povratku je objavio delo "Sveta gora sa strane vere, hudožestva i povesnice", kojim je stekao velike zasluge za srpsku istorijsku nauku.
1824. - RoÄ‘en je srpski pisac Branko RadiÄÂević, lirski pesnik mladosti, ljubavi i patriotskog zanosa. Kao oduÅ¡evljeni pristalica jeziÄÂke reforme Vuka Karadžića, prvi je poÄÂeo da peva na narodnom jeziku i u duhu srpske narodne poezije. PesniÄÂkim slobodama oznaÄÂio je prodor u novu epohu. Pesme su mu pune vedrine, vitalnosti, vragolanske žudnje i uživanja u prirodi, ali je u nekima predosetio i sopstvenu ranu smrt. Ã…Â kolovao se u Zemunu, Sremskim Karlovcima, TemiÅ¡varu i BeÄÂu, gde je studirao prava i medicinu i uÅ¡ao u najuži krug Karadžićevih pristalica i prijatelja. NajlepÅ¡e dane mladosti proveo je u Sremskim Karlovcima, ÄÂije su lepote, posebno uzviÅ¡enje Stražilovo, bile njegova lirska inspiracija. U svojoj najpoznatijoj pesmi, "ÄÂaÄÂki rastanak", opevao je Sremske Karlovce i Ä‘aÄÂke radosti, dubinu i misaonost iskazao je u pesmi "Tuga i opomena", a u satiriÄÂnoj pesmi "Put" ismejao je protivnike Karadžićeve reforme. Umro je u BeÄÂu 1853, a kasnije je sahranjen na Stražilovu.
1883. - Beograd je dobio prvu "telefonsku štaciju", sedam godina posle pronalaska telefona, a prvi telefonski razgovor vodili su ministar vojni i kapetan palilulske žandarmerijske stanice. Koncesije za uvođenje telefona u Srbiji dobio je 1882. Panta Mihajlović, prijatelj Nikole Tesle.
1900. - RoÄ‘en je srpski biolog Milutin Radovanović, profesor Univerziteta u Beogradu, ÄÂlan Srpske akademije nauka i umetnosti. ProuÄÂavao je uporednu anatomiju i herpetologiju (nauka o gmizavcima) i proces specijacije (formiranje novih vrsta pod uticajem izolacije) u pećinama, planinskim jezerima i na ostrvima Jadranskog mora. Dela: "Istorija razvitka životinjskog sveta i ÄÂoveka", "Vodozemci i gmizavci naÅ¡e zemlje".
1907. - Finska je postala prva evropska zemlja u kojoj su žene dobile pravo glasa.
1938. - Zatvoren je prvi Međunarodni salon automobila i motornih vozila u Beogradu. Salon je otvoren 5. marta na Beogradskom sajmu, u saglasnosti sa Stalnim međunarodnim uredom automobilskih konstruuktora u Parizu. Bila je to revija svetske automobilske industrije sa ciljem da se populariše automobilizam i iskoreni pogrešno shvatanje o automobilima kao luksuznim napravama. Ukupno je izloženo 375 kola, a salon je posetilo oko 40.000 ljudi. Te iste godine, u Beogradu je bilo 3089 automobila.
1939. - Hitlerove trupe umarÅ¡irale su u ÄŒeÅ¡ku i Moravsku, a u zoru 1. septembra u Poljsku. Velika Britanija i Francuska odmah su NemaÄÂkoj objavile rat, pa se ovaj datum uzima kao poÄÂetak Drugog svetskog rata.
1957. - Umro je srpski politiÄÂar jevrejskog porekla MoÅ¡a Pijade, predsednik SkupÅ¡tine FNRJ, slikar i novinar. Umro je u Parizu, na povratku iz Velike Britanije, gde je predvodio jugoslovensku parlamentarnu delegaciju. Slikarstvo je uÄÂio u Beogradu, Minhenu i Parizu. Posle Prvog svetskog rata, pristupio je KomunistiÄÂkoj partiji Jugoslavije, a 1921. postao je ÄÂlan njenog IzvrÅ¡nog biroa. Zbog Å¡tampanja ilegalnog organa Centralnog komiteta KPJ "Komunist", 1925. je osuÄ‘en na 20 godina robije. Tokom tamnovanja preveo je "Kapital", "Bedu filozofije" i "Manifest komunistiÄÂke partije" Karla Marksa. U poÄÂetku narodnooslobodilaÄÂke borbe 1941. bio je partijski rukovodilac u Crnoj Gori i taj period istorija nije potpuno osvetlila, posebno njegovu ulogu u likvidacijama politiÄÂkih protivnika. Od decembra 1941. bio je u Vrhovnom Å¡tabu. Izradio je 1942. prve propise o radu narodnooslobodilaÄÂkih odbora. Na Drugom zasedanju AVNOJ-a krajem novembra 1943. u Jajcu bio je potpredsednik predsedniÅ¡tva, a 5. novembra u tom gradu je osnovao novinsku agenciju Tanjug.
1959. - Robert Foster oborio je rekord izdržavši pod vodom bez vazduha 13 minuta i 42,5 sekundi.
1964. - Elizabet Tejlor udala se za RiÄÂarda Bertona. Ovo je bio njen peti brak.
1968. - AmeriÄÂki magazin "LIFE" nazvao je Džimija Hendriksa "najspektakularnijim gitaristom sveta".
1971. - Debi soba za ÄÂetovanje (chatrooms) na Internetu.
1991. - Umro je srpski pisac Miodrag Bulatović, pripovedaÄ osobenog stila, koji je u srpsku literaturu uneo dotad nepoznatu eruptivnu snagu, osloboÄ‘enu ideoloÅ¡kih i socrealistiÄÂkih stega. Na zgražavanje književnih i politiÄÂkih pravovernika, na svetlo dana je izneo tamnu stranu života - nastrano, zloćudno i opako. U otadžbini je dugo prećutkivan, pogotovo posle izjave jednom stranom listu da je Josip Broz "bien bronze", Å¡to ima dvosmisleno znaÄÂenje - lice opaljeno suncem, ali i metalno lice vlastodrÅ¡ca. MaÅ¡tovito je kombinovao folkloristiÄÂki soÄÂne likove iz rodnog Bijelog Polja s modernom proznom fakturom i smelim orgijastiÄÂnim tretiranjem erotike i senzualnosti. Pažnju ÄÂitalaca, ali i ideoloÅ¡kih ÄÂistunaca, privukao je već prvom zbirkom pripovedaka "ÄÂavoli dolaze", objavljenom 1955. Jedan je od najprevoÄ‘enijih srpskih pisaca. Ostala dela: romani "Crveni petao leti prema nebu", "Heroj na magarcu", "Rat je bio bolji", "Ljudi sa ÄÂetiri prsta", "Peti prst", "Gullo, gullo", novele "Vuk i zvono", drama "Godo je doÅ¡ao".
1991. - Umro je srpski filozof Veljko Korać, profesor Filozofskog fakultetu u Beogradu, na ÄÂiju je inicijativu osnovana Katedra za sociologiju. Zaslužan je za povratak izvornom razumevanju uÄÂenja Karla Marksa kod nas i za nedogmatski pristup marksizmu. Dela: "Erazmo Roterdamski", "Marks i savremena sociologija", "Marksovo shvatanje ÄÂoveka, istorije i druÅ¡tva", "Filozofija i njena istorija", "Istorija druÅ¡tvenih teorija".
1991. - Predsednik predsedniÅ¡tva SFRJ i predstavnik Srbije u tom telu Borisav Jović dao je ostavku, jer je predsedniÅ¡tvo odbilo da objavi vanredno stanje u zemlji suoÄÂenoj sa otvorenom pobunom secesionista i opasnošću krvavog rasparÄÂavanja Jugoslavije.
Re: Na današnji dan...
da joooj dobro si primjetila -ali na drugim stranicama sve ovo mnogo kraće...istina nema toliko puno o ovim srpskim piscima ...hehhevidovita_dzemila je napisao/la:1971. - Debi soba za ÄÂetovanje (chatrooms) na Internetu.
ko ga izmisli nosio ga Ä‘avo
Å¡teta Å¡to nema malo i o nama i hrvatima
valjda uzimaš tekstove sa srpske stranice
misliš da je bolja kraća verzija?
Re: Na današnji dan...
Na današnji dan 16. mart
37 - Na ostrvu Kapri umro je rimski car Tiberije koji je tokom vladavine od 14. godine osigurao granice Rimskog carstva i sredio finansije i upravu, posebno u provincijama. Godine 26. povukao se na ostrvo Kapri, dok je u Rimu prefekt pretorijanaca Elije Sejan zaveo krvavi režim u carevo ime.
1521 - Portugalski moreplovac Fernao de Magelan stigao je na Filipine, gde je krajem aprila poginuo u sukobu s domorocima. Posle tri godine plovidbe oko sveta, u Ã…Â paniju se 1522. od pet brodova njegove ekspedicije vratila samo "Viktorija" sa 18 ÄÂlanova posade. Tim putovanjem je prvi put oplovljena Zemlja.
1792 - Ã…Â vedski kralj Gustav III smrtno je ranjen tokom maskenbala u "Rojal operi" u Stokholmu. Preminuo je 29. marta. Taj atentat bio je inspiracija Verdiju za operu "Bal pod maskama".
1827 - U Njujorku su izaÅ¡le prve ameriÄÂke novine za crnce "Fridoms žurnal".
1851 - Ã…Â panija je zakljuÄÂila konkordat s Vatikanom, prema kojem je rimokatolicizam postao jedina vera u Ã…Â paniji, a obrazovanje i Å¡tampa su stavljeni pod kontrolu crkve.
1861 - U BeÄÂu je poÄÂeo izlaziti dnevni list "Ust und vest". List je pokrenuo i ureÄ‘ivao KarlovÄÂanin Imbro Ignjatijević Tkalac, a potpomagali su ga srpski knez Mihailo Obrenović i biskup Josip Juraj Ã…Â trosmajer.
1926 - AmeriÄÂki fiziÄÂar Robert Goderd izveo je prvo uspeÅ¡no lansiranje rakete na teÄÂno gorivo. Raketa je dostigla 56 metara udaljenosti za 2,5 sekunde.
1930 - Umro je španski general Migel Primo de Rivera i Orbaneha, vojni diktator Španije od septembra 1923. do januara 1930, kada je podneo ostavku izgubivši podršku vojske.
1934 - U Rimu je potpisan italijansko-maÄ‘arsko-austrijski protokol kojim je formiran "Dunavski blok" protiv "Male antante" ÄŒehoslovaÄÂke, Rumunije i Jugoslavije.
1935 - Hitler je izdao dekret kojim je nemaÄÂkoj armiji osigurao 500.000 naoružanih vojnika. Time je potpuno odbacio Versajski ugovor sklopljen posle prvog svetskog rata kojim je NemaÄÂkoj dozvoljeno samo 100.000 ljudi pod oružjem.
1953 - Josip Broz Tito je doputovao u Veliku Britaniju, što je bila prva poseta šefa jugoslovenske države jednoj zapadnoj zemlji posle Drugog svetskog rata.
1967 - U zagrebaÄÂkom listu "Vjesnik" objavljena je "Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog jezika" koju su podržali Matica hrvatska, DruÅ¡tvo književnika Hrvatske i 16 drugih ustanova i organizacija. Rastući hrvatski nacionalizam, oliÄÂen u ovom dokumentu, dobio je odgovor u "Predlogu za razmiÅ¡ljanje DruÅ¡tva književnika Srbije", koji su potpisala 42 srpska pisca.
1968 - Tokom Vijetnamskog rata ameriÄÂki vojnici masakrirali su najmanje 100 civila u selu Mi Laj.
1978 - Pripadnici teroristiÄÂke organizacije "Crvene brigade" kidnapovale su u Rimu istaknutog italijanskog politiÄÂara i bivÅ¡eg premijera Alda Mora, zahtevajući da se puste na slobodu uhapÅ¡eni ÄÂlanovi njihove organizacije. Teroristi su Mora držali u zatoÄÂeniÅ¡tvu do maja 1978, a potom su ga ubili.
1978 - Više od 250.000 tona nafte iscurelo je u blizini Portsala u Francuskoj nakon havarije broda "Amoko Kadiz".
1985 - U Bejrutu je otet ameriÄÂki novinar Teri Anderson. On je puÅ¡ten na slobodu 4. decembra 1991, nakon gotovo sedam godina zatoÄÂeniÅ¡tva.
1988 - IraÄÂke vlasti su hemijskim oružjem ubile oko 5.000 civila Kurda u gradu Halabja, na severu zemlje. Tokom te godine armija iraÄÂkog predsednika Sadama Huseina izvela je osam vojnih operacija u tom delu Iraka.
1998 - Vatikan je izrazio žaljenje zbog toga Å¡to pojedini pripadnici rimokatoliÄÂke crkve nisu uÄÂinili dovoljno da tokom Drugog svetskog rata pomognu Jevrejima izloženim nacistiÄÂkom progonu, ali je odbacio zahteve da osudi ponaÅ¡anje tadaÅ¡njeg pape Pija XII.
1999 - Svih 20 ÄÂlanova Evropske komisije, najviÅ¡eg izvrÅ¡nog tela Evropske unije, podnelo je ostavke zbog optužbi za prevare, korupciju i loÅ¡e upravljanje finansijama. To su bile prve ostavke od osnivanja tog tela 1958.
2002 - U Beogradu je umro jedan od najpoznatijih filmskih i pozorišnih glumaca Danilo Bata Stojković.
2002 - U eksploziji u selu LuÄÂane, kraj Bujanovca, nastanjenim većnskim albanskim stanovniÅ¡tvom, uniÅ¡tena je poslednja srpska kuća.
2004 - Hrvatski premijer Ivo Sanader posetio je Jasenovac. On je položio venac na obnovljeni spomenik i odao poštu žrtvama ustaškog koncentracionog logora iz doba Nezavisne Države Hrvatske (NDH), koji je tu bio od 1941. do 1945. godine.
2005 - Sirijski vojni obaveštajni agenti su, nakon 18 godina prisustva u Libanu, napustili Bejrut.
37 - Na ostrvu Kapri umro je rimski car Tiberije koji je tokom vladavine od 14. godine osigurao granice Rimskog carstva i sredio finansije i upravu, posebno u provincijama. Godine 26. povukao se na ostrvo Kapri, dok je u Rimu prefekt pretorijanaca Elije Sejan zaveo krvavi režim u carevo ime.
1521 - Portugalski moreplovac Fernao de Magelan stigao je na Filipine, gde je krajem aprila poginuo u sukobu s domorocima. Posle tri godine plovidbe oko sveta, u Ã…Â paniju se 1522. od pet brodova njegove ekspedicije vratila samo "Viktorija" sa 18 ÄÂlanova posade. Tim putovanjem je prvi put oplovljena Zemlja.
1792 - Ã…Â vedski kralj Gustav III smrtno je ranjen tokom maskenbala u "Rojal operi" u Stokholmu. Preminuo je 29. marta. Taj atentat bio je inspiracija Verdiju za operu "Bal pod maskama".
1827 - U Njujorku su izaÅ¡le prve ameriÄÂke novine za crnce "Fridoms žurnal".
1851 - Ã…Â panija je zakljuÄÂila konkordat s Vatikanom, prema kojem je rimokatolicizam postao jedina vera u Ã…Â paniji, a obrazovanje i Å¡tampa su stavljeni pod kontrolu crkve.
1861 - U BeÄÂu je poÄÂeo izlaziti dnevni list "Ust und vest". List je pokrenuo i ureÄ‘ivao KarlovÄÂanin Imbro Ignjatijević Tkalac, a potpomagali su ga srpski knez Mihailo Obrenović i biskup Josip Juraj Ã…Â trosmajer.
1926 - AmeriÄÂki fiziÄÂar Robert Goderd izveo je prvo uspeÅ¡no lansiranje rakete na teÄÂno gorivo. Raketa je dostigla 56 metara udaljenosti za 2,5 sekunde.
1930 - Umro je španski general Migel Primo de Rivera i Orbaneha, vojni diktator Španije od septembra 1923. do januara 1930, kada je podneo ostavku izgubivši podršku vojske.
1934 - U Rimu je potpisan italijansko-maÄ‘arsko-austrijski protokol kojim je formiran "Dunavski blok" protiv "Male antante" ÄŒehoslovaÄÂke, Rumunije i Jugoslavije.
1935 - Hitler je izdao dekret kojim je nemaÄÂkoj armiji osigurao 500.000 naoružanih vojnika. Time je potpuno odbacio Versajski ugovor sklopljen posle prvog svetskog rata kojim je NemaÄÂkoj dozvoljeno samo 100.000 ljudi pod oružjem.
1953 - Josip Broz Tito je doputovao u Veliku Britaniju, što je bila prva poseta šefa jugoslovenske države jednoj zapadnoj zemlji posle Drugog svetskog rata.
1967 - U zagrebaÄÂkom listu "Vjesnik" objavljena je "Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog jezika" koju su podržali Matica hrvatska, DruÅ¡tvo književnika Hrvatske i 16 drugih ustanova i organizacija. Rastući hrvatski nacionalizam, oliÄÂen u ovom dokumentu, dobio je odgovor u "Predlogu za razmiÅ¡ljanje DruÅ¡tva književnika Srbije", koji su potpisala 42 srpska pisca.
1968 - Tokom Vijetnamskog rata ameriÄÂki vojnici masakrirali su najmanje 100 civila u selu Mi Laj.
1978 - Pripadnici teroristiÄÂke organizacije "Crvene brigade" kidnapovale su u Rimu istaknutog italijanskog politiÄÂara i bivÅ¡eg premijera Alda Mora, zahtevajući da se puste na slobodu uhapÅ¡eni ÄÂlanovi njihove organizacije. Teroristi su Mora držali u zatoÄÂeniÅ¡tvu do maja 1978, a potom su ga ubili.
1978 - Više od 250.000 tona nafte iscurelo je u blizini Portsala u Francuskoj nakon havarije broda "Amoko Kadiz".
1985 - U Bejrutu je otet ameriÄÂki novinar Teri Anderson. On je puÅ¡ten na slobodu 4. decembra 1991, nakon gotovo sedam godina zatoÄÂeniÅ¡tva.
1988 - IraÄÂke vlasti su hemijskim oružjem ubile oko 5.000 civila Kurda u gradu Halabja, na severu zemlje. Tokom te godine armija iraÄÂkog predsednika Sadama Huseina izvela je osam vojnih operacija u tom delu Iraka.
1998 - Vatikan je izrazio žaljenje zbog toga Å¡to pojedini pripadnici rimokatoliÄÂke crkve nisu uÄÂinili dovoljno da tokom Drugog svetskog rata pomognu Jevrejima izloženim nacistiÄÂkom progonu, ali je odbacio zahteve da osudi ponaÅ¡anje tadaÅ¡njeg pape Pija XII.
1999 - Svih 20 ÄÂlanova Evropske komisije, najviÅ¡eg izvrÅ¡nog tela Evropske unije, podnelo je ostavke zbog optužbi za prevare, korupciju i loÅ¡e upravljanje finansijama. To su bile prve ostavke od osnivanja tog tela 1958.
2002 - U Beogradu je umro jedan od najpoznatijih filmskih i pozorišnih glumaca Danilo Bata Stojković.
2002 - U eksploziji u selu LuÄÂane, kraj Bujanovca, nastanjenim većnskim albanskim stanovniÅ¡tvom, uniÅ¡tena je poslednja srpska kuća.
2004 - Hrvatski premijer Ivo Sanader posetio je Jasenovac. On je položio venac na obnovljeni spomenik i odao poštu žrtvama ustaškog koncentracionog logora iz doba Nezavisne Države Hrvatske (NDH), koji je tu bio od 1941. do 1945. godine.
2005 - Sirijski vojni obaveštajni agenti su, nakon 18 godina prisustva u Libanu, napustili Bejrut.
Re: Na današnji dan...
Dogodilo se na današnji dan - 17. mart
45. p.n.e. - Julije Cezar je, u bici kod Munda u Španiji, teško porazio snage predvođene dvojicom sinova Gneja Pompeja Velikog, koji su izgubili više od 30.000 vojnika.
180. - Umro je rimski filozof i car Marko Aurelije, koji je tokom vladavine od 161. suzbio germansku invaziju na Rimsko carstvo, pojaÄÂao kontrolu nad provincijama, sproveo reforme u graÄ‘anskom pravu i osnivao Å¡kole. Po delu 'Meditacije' svrstava se meÄ‘u najznaÄÂajnije predstavnike poznog stoiÄÂkog eklekticizma. Njegov bronzani konjaniÄÂki spomenik na Kapitolu u Rimu jedno je od najmonumentalnijih dela rimske antiÄÂke skulpture.
1190. - U Jorku, u Engleskoj masakrirano je više od 500 Jevreja.
1526. - Francuski kralj Fransoa I oslobođen je iz ropstva. Kralj je zarobljen u februaru 1525, kada je, kod italijanskog grada Pavije, španska armija predvođena markizom od Peskare pobedila francusko-švajcarske trupe pod njegovom komandom.
1649. - Engleski parlament raspustio je Dom lordova [Gornji dom] u vreme vladavine Olivera Kromvela, pobednika u građanskom ratu u kojem je 1648. poražen kralj Čarls I.
1861. - Parlament ujedinjene Italije proglasio je kraljevinu, a Vitorija Emanuela II kraljem Italije.
1921. - U Poljskoj je proglašen ustav kojim je uvedena parlamentarna vladavina.
1938. - Rođen je ruski baletski igraĠRudolf Nurejev, jedna od najvećih zvezda svetske baletske scene 20. veka. Na Zapad je emigrirao posle gostovanja u Parizu u junu 1961. Upamćen je po glavnim ulogama u mnogim baletima, među kojima su i 'Labudovo jezero', 'Žizela' i 'Petruška'.
1944. - Napadom viÅ¡e od 200 bombardera na ciljeve u BeÄÂu poÄÂelo je savezniÄÂko bombardovanje Austrije u Drugom svetskom ratu.
1948. - Velika Britanija, Francuska i zemlje Beneluksa [Belgija,Holandija i Luksemburg] potpisali su Briselski ugovor o 50-godišnjem savezu protiv oružanih napada u Evropi i o ekonomskoj, socijalnoj i vojnoj saradnji, što se smatra zametkom Evropske unije.
1956. - Umrla je francuska nauÄÂnica, nuklearni fiziÄÂar ihemiÄÂar Irena Kiri, ćerka nobelovaca Pjera i Marije Kiri. Sa suprugom Žanom Frederikom Žolio 1935. podelila je Nobelovu nagradu za hemiju. Sa srpskim fiziÄÂarem Pavlom Savićem 1937. i 1938. otkrila je izotope poznatih elemenata bombardovanjem urana neutronima.
1958. - Iz Kejp Kaneverala SAD su lansirale u orbitu oko Zemlje 'Vangard I', drugi ameriÄÂki satelit.
1963. - U erupciji vulkana Agung na indonežanskom ostrvu Bali život je izgubilo najmanje 11.000 ljudi.
1968. - Ispred ameriÄÂke ambasade u Londonu izbio je sukob izmeÄ‘u policije i demonstranata koji su protestovali protiv Vijetnamskog rata. UhapÅ¡eno je 300 demonstranata, a 90 policajaca je povreÄ‘eno.
1969. - Golda Meir, blizak saradnik Ben Guriona u borbi za stvaranje države Izrael, postala je prva žena premijer Izraela. Zbog nesuglasica u koalicionoj vladi 1974. je podnela ostavku.
1991. - Većina sovjetskih graÄ‘ana izjasnila se na referendumu za oÄÂuvanje saveza država pod novim imenom Zajednica Nezavisnih Država.
1992. - Eksplozija automobila-bombe raznela je zgradu izraelske amabasade u Buenos Ajresu. Poginulo je 29 ljudi, a ranjeno 252.
1992. - Na referendumu u Južnoj Africi belci su nadmoćnom većinom podržali reforme za okonÄÂanje sistema aparthejda.
1995. - Vojska Azerbejdžana je, nakon žestokih borbi, ugušila dvodnevnu policijsku pobunu u severnim predgrađima glavnog grada Bakua. Pobunu protiv protiv predsednika Gajdara Alijeva predvodio je zamenik munistra unutrašnjih poslova Rovšan Javadov.
1996. - Talas pljaÄÂki i podmetnutih paljevina zahvatio je Grbavicu, dva dana pre nego Å¡to je to poslednje srpsko predgraÄ‘e u Sarajevu, u skladu s Dejtonskim sporazumom, predato policiji Federacije BiH.
1998. - Džu Rongdji, vrhunski kineski ekonomista i reformator postao je premijer Kine.
1999. - Ã…Â est ÄÂlanova MeÄ‘unarodnog olimpijskog komiteta izbaÄÂeno je iz te institucije zbog primanja mita za Zimsku olimpijadu 2002.
2000. - U Ugandi, 530 ljudi, ÄÂlanova sekte 'Deset božijih zapovesti' izvrÅ¡ilo je kolektivno samoubistvo spaljivanjem u crkvi.
2002. - Umro je Van Tien Dung [84], komandant severno-vijetnamskih snaga koje su osvojile Sajgon, Å¡to je bila finalna pobeda i kraj tridesetogodiÅ¡njeg ameriÄÂko-vijetnamskog rata.
2003. - Predsednik Donjeg doma britanskog parlamenta Robin Kuk podneo je ostavku, izražavajući time protest protiv zahuktavanja rata u Iraku.
2003. - U 13-minutnom govoru iz Bele kuće Predsednik SAD Džordž BuÅ¡ postavio je ultimatum iraÄÂkom predsedniku Sadamu Huseinu da u roku od 48 sati napusti Irak sa svojim sinovima, ili će se u protivnom suoÄÂiti sa ratom.
2004. - BivÅ¡i ministar unutraÅ¡njih poslova Poljske ÄŒeslav KiÅ¡ÄÂak osuÄ‘en je na ÄÂetiri godine zatvora, uslovno na dve, jer je, tokom sloma pokreta 'Solidarnost' 1981. po njegovom nareÄ‘enju policija otvorila vatru na rudare u katoviÄÂkom ugljenokopu 'Vujek', Å¡to je izazvalo smrt devet i ranjavanje 25 rudara. On je prvi visoki funkcioner komunistiÄÂkog doba osuÄ‘en za neki zloÄÂin.
2005. - U Madridu je uklonjena jedina preostala statua bivšeg španskog diktatora, generala Franciska Franka. On je 1936. pokrenuo oružanu pobunu protiv vlade republikanaca, a građanski rat u toj zemlji trajao je tri godine. Njegovom smrću 1975. stvorili su se uslovi za ponovno uspostavljanje demokratije u zemlji i povratak španskog kralja Huana Karlosa u zemlju
45. p.n.e. - Julije Cezar je, u bici kod Munda u Španiji, teško porazio snage predvođene dvojicom sinova Gneja Pompeja Velikog, koji su izgubili više od 30.000 vojnika.
180. - Umro je rimski filozof i car Marko Aurelije, koji je tokom vladavine od 161. suzbio germansku invaziju na Rimsko carstvo, pojaÄÂao kontrolu nad provincijama, sproveo reforme u graÄ‘anskom pravu i osnivao Å¡kole. Po delu 'Meditacije' svrstava se meÄ‘u najznaÄÂajnije predstavnike poznog stoiÄÂkog eklekticizma. Njegov bronzani konjaniÄÂki spomenik na Kapitolu u Rimu jedno je od najmonumentalnijih dela rimske antiÄÂke skulpture.
1190. - U Jorku, u Engleskoj masakrirano je više od 500 Jevreja.
1526. - Francuski kralj Fransoa I oslobođen je iz ropstva. Kralj je zarobljen u februaru 1525, kada je, kod italijanskog grada Pavije, španska armija predvođena markizom od Peskare pobedila francusko-švajcarske trupe pod njegovom komandom.
1649. - Engleski parlament raspustio je Dom lordova [Gornji dom] u vreme vladavine Olivera Kromvela, pobednika u građanskom ratu u kojem je 1648. poražen kralj Čarls I.
1861. - Parlament ujedinjene Italije proglasio je kraljevinu, a Vitorija Emanuela II kraljem Italije.
1921. - U Poljskoj je proglašen ustav kojim je uvedena parlamentarna vladavina.
1938. - Rođen je ruski baletski igraĠRudolf Nurejev, jedna od najvećih zvezda svetske baletske scene 20. veka. Na Zapad je emigrirao posle gostovanja u Parizu u junu 1961. Upamćen je po glavnim ulogama u mnogim baletima, među kojima su i 'Labudovo jezero', 'Žizela' i 'Petruška'.
1944. - Napadom viÅ¡e od 200 bombardera na ciljeve u BeÄÂu poÄÂelo je savezniÄÂko bombardovanje Austrije u Drugom svetskom ratu.
1948. - Velika Britanija, Francuska i zemlje Beneluksa [Belgija,Holandija i Luksemburg] potpisali su Briselski ugovor o 50-godišnjem savezu protiv oružanih napada u Evropi i o ekonomskoj, socijalnoj i vojnoj saradnji, što se smatra zametkom Evropske unije.
1956. - Umrla je francuska nauÄÂnica, nuklearni fiziÄÂar ihemiÄÂar Irena Kiri, ćerka nobelovaca Pjera i Marije Kiri. Sa suprugom Žanom Frederikom Žolio 1935. podelila je Nobelovu nagradu za hemiju. Sa srpskim fiziÄÂarem Pavlom Savićem 1937. i 1938. otkrila je izotope poznatih elemenata bombardovanjem urana neutronima.
1958. - Iz Kejp Kaneverala SAD su lansirale u orbitu oko Zemlje 'Vangard I', drugi ameriÄÂki satelit.
1963. - U erupciji vulkana Agung na indonežanskom ostrvu Bali život je izgubilo najmanje 11.000 ljudi.
1968. - Ispred ameriÄÂke ambasade u Londonu izbio je sukob izmeÄ‘u policije i demonstranata koji su protestovali protiv Vijetnamskog rata. UhapÅ¡eno je 300 demonstranata, a 90 policajaca je povreÄ‘eno.
1969. - Golda Meir, blizak saradnik Ben Guriona u borbi za stvaranje države Izrael, postala je prva žena premijer Izraela. Zbog nesuglasica u koalicionoj vladi 1974. je podnela ostavku.
1991. - Većina sovjetskih graÄ‘ana izjasnila se na referendumu za oÄÂuvanje saveza država pod novim imenom Zajednica Nezavisnih Država.
1992. - Eksplozija automobila-bombe raznela je zgradu izraelske amabasade u Buenos Ajresu. Poginulo je 29 ljudi, a ranjeno 252.
1992. - Na referendumu u Južnoj Africi belci su nadmoćnom većinom podržali reforme za okonÄÂanje sistema aparthejda.
1995. - Vojska Azerbejdžana je, nakon žestokih borbi, ugušila dvodnevnu policijsku pobunu u severnim predgrađima glavnog grada Bakua. Pobunu protiv protiv predsednika Gajdara Alijeva predvodio je zamenik munistra unutrašnjih poslova Rovšan Javadov.
1996. - Talas pljaÄÂki i podmetnutih paljevina zahvatio je Grbavicu, dva dana pre nego Å¡to je to poslednje srpsko predgraÄ‘e u Sarajevu, u skladu s Dejtonskim sporazumom, predato policiji Federacije BiH.
1998. - Džu Rongdji, vrhunski kineski ekonomista i reformator postao je premijer Kine.
1999. - Ã…Â est ÄÂlanova MeÄ‘unarodnog olimpijskog komiteta izbaÄÂeno je iz te institucije zbog primanja mita za Zimsku olimpijadu 2002.
2000. - U Ugandi, 530 ljudi, ÄÂlanova sekte 'Deset božijih zapovesti' izvrÅ¡ilo je kolektivno samoubistvo spaljivanjem u crkvi.
2002. - Umro je Van Tien Dung [84], komandant severno-vijetnamskih snaga koje su osvojile Sajgon, Å¡to je bila finalna pobeda i kraj tridesetogodiÅ¡njeg ameriÄÂko-vijetnamskog rata.
2003. - Predsednik Donjeg doma britanskog parlamenta Robin Kuk podneo je ostavku, izražavajući time protest protiv zahuktavanja rata u Iraku.
2003. - U 13-minutnom govoru iz Bele kuće Predsednik SAD Džordž BuÅ¡ postavio je ultimatum iraÄÂkom predsedniku Sadamu Huseinu da u roku od 48 sati napusti Irak sa svojim sinovima, ili će se u protivnom suoÄÂiti sa ratom.
2004. - BivÅ¡i ministar unutraÅ¡njih poslova Poljske ÄŒeslav KiÅ¡ÄÂak osuÄ‘en je na ÄÂetiri godine zatvora, uslovno na dve, jer je, tokom sloma pokreta 'Solidarnost' 1981. po njegovom nareÄ‘enju policija otvorila vatru na rudare u katoviÄÂkom ugljenokopu 'Vujek', Å¡to je izazvalo smrt devet i ranjavanje 25 rudara. On je prvi visoki funkcioner komunistiÄÂkog doba osuÄ‘en za neki zloÄÂin.
2005. - U Madridu je uklonjena jedina preostala statua bivšeg španskog diktatora, generala Franciska Franka. On je 1936. pokrenuo oružanu pobunu protiv vlade republikanaca, a građanski rat u toj zemlji trajao je tri godine. Njegovom smrću 1975. stvorili su se uslovi za ponovno uspostavljanje demokratije u zemlji i povratak španskog kralja Huana Karlosa u zemlju
Re: Na današnji dan...
Dogodilo se na današnji dan, 18. mart
1229. Rimsko-nemaÄÂki car Fridrih II krunisao se za kralja Jerusalima, tokom Ã…Â estog krstaÅ¡kog rata.
1584. Umro ruski car Ivan IV Grozni, prvi ruski vladar krunisan za cara. UspeÅ¡no ratovao protiv Tatara i sproveo unutraÅ¡nje reforme, ali zbog okrutnosti prema bojarima dobio nadimak Grozni. 1553. podigao prvu Å¡tampariju u Rusiji, a 1584. radi jaÄÂanja trgovine sa zapadnom Evropom izgradio grad Arhangelsk na ušću Severne Divne u Belo more.
1768. Umro engleski književnik irskog porekla Lorens Stern, koji je romanima "Sentimentalno putovanje" i "Tristram Šendi" znatno uticao na razvoj evropske književnosti. Prikazujući "tok misli" svojih junaka anticipirao neke oblike proze XX veka, pa se smatra i prethodnikom Džejmsa Džojsa i Virdžinije Vulf.
1780. Rođen Miloš Obrenović, vođa Drugog srpskog ustanka, obnovitelj državnosti Srbije. Srpski knez od 1815. do 1839. i od 1858. do smrti 1860, izborio Srbiji autonomiju u okviru Otomanskog carstva, a za sebe naslednu titulu kneza. Posle ustanka, borbu za autonomiju vodio diplomatskim sredstvima, u sporazumu s Rusijom i Turcima. Monopolom nad izvozom postao jedan od najbogatijih ljudi na Balkanu.
1848. U Milanu izbila pobuna protiv Austrije, austrijski feldmarÅ¡al Johan Jozef Radecki morao da povuÄÂe trupe iz grada.
1871. Radnici Pariza poÄÂeli prvu proletersku revoluciju, poznatu kao Pariska komuna, ÄÂiji je neposredan povod bio francusko-pruski rat. Naoružani radnici, nazvani "komunari", stvorili Nacionalnu gardu, Centralni komitet kao vrhovno telo, raspisali izbore i proglasili komunu. Pobuna uguÅ¡ena krajem maja.
1913. U Solunu ubijen grÄÂki kralj danskog porekla ÄÂorÄ‘e I, koji je vladao GrÄÂkom od 1863.
1921. BoljÅ¡evici vojnom intervencijom okonÄÂali pobunu mornara u KronÅ¡tatu, glavnoj bazi ruske BaltiÄÂke flote. KronÅ¡tatski mornari i luÄÂki radnici, koji su 1917. snažno podržali Oktobarsku revoluciju, pobunili se krajem februara 1921. protiv boljÅ¡eviÄÂke vlasti zahtevajući ekonomske reforme.
1922. Britanske kolonijalne vlasti osudile vođu indijskog pokreta za nezavisnost Mahatmu Gandija na šest godina zatvora zbog kampanje građanske neposlušnosti.
1948. Sovjetska vlada opozvala vojne struÄÂnjake iz Jugoslavije, a narednog dana i civilne, Å¡to je bio prvi javni znak razilaženja jugoslovenskog komunistiÄÂkog lidera Josipa Broza Tita i sovjetskog lidera Josifa Staljina.
1956. U emigraciji u SAD umro Nikolaj Velimirović, vladika ohridski i žicki, jedan od vodećih teologa Srpske pravoslavne crkve. Njegove mošti prenete u Srbiju 1991.
1962. Potpisan Evijanski mirovni sporazum kojim je okonÄÂan osmogodiÅ¡nji rat za nezavisnost Alžira od francuske kolonijalne vlasti.
1965. Tokom leta vasionskog broda "Vashod 2" sovjetski kosmonaut Aleksej Leonov izaÅ¡ao iz letelice i postao prvi ÄÂovek koji je "proÅ¡etao" svemirom.
1965. U Rimu umro bivÅ¡i egipatski kralj Faruk I, poslednji monarh Egipta, zbaÄÂen sa vlasti 1952. u oficirskoj pobuni.
1967. Brod "Tori kanjon" ispustio 80.000 tona nafte u blizini obale Velike Britanije.
1970. General Lon Nol izveo državni udar u Kambodži dok je šef države, princ Norodom Sihanuk, bio u poseti Moskvi.
1980. Umro nemaÄÂki filozof Erih From, ÄÂije se delo zasniva na humanistiÄÂkim tradicijama marksizma i koji je, analizom uzroka ljudskog samootuÄ‘enja, stekao Å¡iroku popularnost kao psihoanalitiÄÂar i humanist. Posećivao Jugoslaviju i u svetu popularisao "jugoslovenski put u socijalizam".
1983. U egzilu u Švajcarskoj umro bivši italijanski kralj Umberto II, poslednji monarh Italije, koji je na prestolu proveo samo mesec dana. Postao kralj u maju 1946, posle abdikacije oca Vitorija Emanuela III, abdicirao u junu, pošto su se Italijani na referendumu izjasnili za republiku.
1993. Srpske snage u bosanskom ratu blokirale humanitarne konvoje Ujedinjneih nhacija za Srebrenicu i izvršile jedan od najtežih artiljerijskih napada na opkoljeno Sarajevo.
1994. Vlada BiH i Hrvatska potpisale u Vašingtonu u prisustvu predsednika SAD Bila Klintona sporazum o muslimansko-hrvatskoj federaciji u BiH, koja je kasnije, Dejtonskim sporazumom, postala jedan od dva entiteta u bivšoj jugoslovenskoj republici BiH.
1999. Kosovski Albanci potpisali na pregovorima u Rambujeu kod Pariza mirovni sporazum, a srpska delegacija odbila vojni deo sporazuma. Ã…Â est dana kasnije NATO-snage poÄÂele vazduÅ¡ne operacije nad Jugoslavijom.
2000. U katastrofalnim poplavama u Mozambiku život izgubilo 700 ljudi, a oko dva miliona ostalo bez domova.
2003. Skupština Srbije izabrala novu Vladu, s premijerom Zoranom Živkovićem, zamenikom predsednika Demokratske stranke.
1229. Rimsko-nemaÄÂki car Fridrih II krunisao se za kralja Jerusalima, tokom Ã…Â estog krstaÅ¡kog rata.
1584. Umro ruski car Ivan IV Grozni, prvi ruski vladar krunisan za cara. UspeÅ¡no ratovao protiv Tatara i sproveo unutraÅ¡nje reforme, ali zbog okrutnosti prema bojarima dobio nadimak Grozni. 1553. podigao prvu Å¡tampariju u Rusiji, a 1584. radi jaÄÂanja trgovine sa zapadnom Evropom izgradio grad Arhangelsk na ušću Severne Divne u Belo more.
1768. Umro engleski književnik irskog porekla Lorens Stern, koji je romanima "Sentimentalno putovanje" i "Tristram Šendi" znatno uticao na razvoj evropske književnosti. Prikazujući "tok misli" svojih junaka anticipirao neke oblike proze XX veka, pa se smatra i prethodnikom Džejmsa Džojsa i Virdžinije Vulf.
1780. Rođen Miloš Obrenović, vođa Drugog srpskog ustanka, obnovitelj državnosti Srbije. Srpski knez od 1815. do 1839. i od 1858. do smrti 1860, izborio Srbiji autonomiju u okviru Otomanskog carstva, a za sebe naslednu titulu kneza. Posle ustanka, borbu za autonomiju vodio diplomatskim sredstvima, u sporazumu s Rusijom i Turcima. Monopolom nad izvozom postao jedan od najbogatijih ljudi na Balkanu.
1848. U Milanu izbila pobuna protiv Austrije, austrijski feldmarÅ¡al Johan Jozef Radecki morao da povuÄÂe trupe iz grada.
1871. Radnici Pariza poÄÂeli prvu proletersku revoluciju, poznatu kao Pariska komuna, ÄÂiji je neposredan povod bio francusko-pruski rat. Naoružani radnici, nazvani "komunari", stvorili Nacionalnu gardu, Centralni komitet kao vrhovno telo, raspisali izbore i proglasili komunu. Pobuna uguÅ¡ena krajem maja.
1913. U Solunu ubijen grÄÂki kralj danskog porekla ÄÂorÄ‘e I, koji je vladao GrÄÂkom od 1863.
1921. BoljÅ¡evici vojnom intervencijom okonÄÂali pobunu mornara u KronÅ¡tatu, glavnoj bazi ruske BaltiÄÂke flote. KronÅ¡tatski mornari i luÄÂki radnici, koji su 1917. snažno podržali Oktobarsku revoluciju, pobunili se krajem februara 1921. protiv boljÅ¡eviÄÂke vlasti zahtevajući ekonomske reforme.
1922. Britanske kolonijalne vlasti osudile vođu indijskog pokreta za nezavisnost Mahatmu Gandija na šest godina zatvora zbog kampanje građanske neposlušnosti.
1948. Sovjetska vlada opozvala vojne struÄÂnjake iz Jugoslavije, a narednog dana i civilne, Å¡to je bio prvi javni znak razilaženja jugoslovenskog komunistiÄÂkog lidera Josipa Broza Tita i sovjetskog lidera Josifa Staljina.
1956. U emigraciji u SAD umro Nikolaj Velimirović, vladika ohridski i žicki, jedan od vodećih teologa Srpske pravoslavne crkve. Njegove mošti prenete u Srbiju 1991.
1962. Potpisan Evijanski mirovni sporazum kojim je okonÄÂan osmogodiÅ¡nji rat za nezavisnost Alžira od francuske kolonijalne vlasti.
1965. Tokom leta vasionskog broda "Vashod 2" sovjetski kosmonaut Aleksej Leonov izaÅ¡ao iz letelice i postao prvi ÄÂovek koji je "proÅ¡etao" svemirom.
1965. U Rimu umro bivÅ¡i egipatski kralj Faruk I, poslednji monarh Egipta, zbaÄÂen sa vlasti 1952. u oficirskoj pobuni.
1967. Brod "Tori kanjon" ispustio 80.000 tona nafte u blizini obale Velike Britanije.
1970. General Lon Nol izveo državni udar u Kambodži dok je šef države, princ Norodom Sihanuk, bio u poseti Moskvi.
1980. Umro nemaÄÂki filozof Erih From, ÄÂije se delo zasniva na humanistiÄÂkim tradicijama marksizma i koji je, analizom uzroka ljudskog samootuÄ‘enja, stekao Å¡iroku popularnost kao psihoanalitiÄÂar i humanist. Posećivao Jugoslaviju i u svetu popularisao "jugoslovenski put u socijalizam".
1983. U egzilu u Švajcarskoj umro bivši italijanski kralj Umberto II, poslednji monarh Italije, koji je na prestolu proveo samo mesec dana. Postao kralj u maju 1946, posle abdikacije oca Vitorija Emanuela III, abdicirao u junu, pošto su se Italijani na referendumu izjasnili za republiku.
1993. Srpske snage u bosanskom ratu blokirale humanitarne konvoje Ujedinjneih nhacija za Srebrenicu i izvršile jedan od najtežih artiljerijskih napada na opkoljeno Sarajevo.
1994. Vlada BiH i Hrvatska potpisale u Vašingtonu u prisustvu predsednika SAD Bila Klintona sporazum o muslimansko-hrvatskoj federaciji u BiH, koja je kasnije, Dejtonskim sporazumom, postala jedan od dva entiteta u bivšoj jugoslovenskoj republici BiH.
1999. Kosovski Albanci potpisali na pregovorima u Rambujeu kod Pariza mirovni sporazum, a srpska delegacija odbila vojni deo sporazuma. Ã…Â est dana kasnije NATO-snage poÄÂele vazduÅ¡ne operacije nad Jugoslavijom.
2000. U katastrofalnim poplavama u Mozambiku život izgubilo 700 ljudi, a oko dva miliona ostalo bez domova.
2003. Skupština Srbije izabrala novu Vladu, s premijerom Zoranom Živkovićem, zamenikom predsednika Demokratske stranke.
Re: Na današnji dan...
Na današnji dan, 19. mart
1563. Mirom u Amboazu zavrÅ¡en prvi verski rat u Francuskoj. Protestanti dobili ograniÄÂenu slobodu veroispovesti, posle ratova koji su potresali Francusku viÅ¡e od 30 godina.
1628. Englezi su u Severnoj Americi osnovali koloniju MasaÄÂusets.
1796. Francuska donela Dekret o slobodi štampe, koji je po dolasku Napoleona na vlast, dve godine kasnije, prestao da važi, a štampa podvrgnuta strogoj cenzuri.
1812. Ã…Â panski parlament u Kadisu usvojio liberalni ustav, koji je postao ideal slobodoumnih težnji graÄ‘anske klase u evropskim državama. Posle povratka na presto, 1813, kralj Ferdinand VII ukinuo ustav i obnovio feudalno-apsolutistiÄÂki poredak, ali posle izbijanja ustanka 1820. prisiljen da ga vrati.
1813. Rođen škotski misionar i istraživaĠAfrike Dejvid Livingston. 1855. otkrio Viktorijine vodopade. Prvi istraživao pustinju Kalahari, bazen reke Zambezi i izvorište reke Kongo. Najveći britanski istraživaĠAfrike sahranjen u Vestminsterskoj katedrali u Londonu.
1861. Englezi, posle viÅ¡egodiÅ¡njih borbi, uguÅ¡ili pobunu domorodaÄÂkog stanovniÅ¡tva Maora na Novom Zelandu. Maori se povukli u unutraÅ¡njost ostrva.
1872. RoÄ‘en ruski baletski koreograf Sergej PavloviÄ ÄÂagiljev, osnivaÄ grupe Ruski balet, koja je s izuzetnim uspehom nastupala od 1909. do 1929.
1920. SAD odbile da potpiÅ¡u Versajski ugovor, posle I svetskog rata, i da se prikljuÄÂe DruÅ¡tvu naroda, zbog bojazni od uvlaÄÂenja u rat u sluÄÂaju napada na neku ÄÂlanicu DruÅ¡tva.
1930. Umro engleski državnik Artur Džejms Balfur, premijer Velike Britanije od 1902. do 1906. Kao šef diplomatije 1917. objavio plan o stvaranju nacionalne države Jevreja u Palestini.
1945. Velika Britanija priznala vladu Demokratske Federativne Jugoslavije na ÄÂelu s Josipom Brozom Titom. Jugoslaviju ubrzo potom priznale i SAD i SSSR.
1950. Umro ameriÄÂki pisac Edgar Rajs Barouz, autor serije romana o Tarzanu.
1970. Ã…Â efovi vlada IstoÄÂne i Zapadne NemaÄÂke Vili Brant i Vili Ã…Â tof sreli se u Erfurtu. Prvi susret zvaniÄÂnika dve zemlje od podele NemaÄÂke 1949.
1977. U predsedniÄÂkoj rezidenciji u Brazavilu ubijen predsednik Konga Marijen Nguabi. Za ubistvo optužen i potom pogubljen bivÅ¡i Å¡ef države Alfons Masamba Deba. Vlast preuzela vojna hunta, za predsednika u aprilu proglaÅ¡en pukovnik Joakim Jombi Opango.
1978. Izraelska vojska okupirala veći deo juga Libana.
1991. SkupÅ¡tina Srbije preuzela ovlašćenja raspuÅ¡tene SkupÅ¡tine Kosova i razreÅ¡ila dužnosti Rizu Sapundžiju, ÄÂlana PredsedniÅ¡tva SFRJ sa Kosova.
1994. Trupe vlade u Pnom Penu zauzele grad Pailin na istoku Kambodže, glavno uporiÅ¡te maoistiÄÂkog gerilskog pokreta Crveni Kmeri.
1994. U eksploziji bombe podmetnute u podzemnu železnicu u glavnom gradu Azerbejždana Bakuu poginulo 12 i povređeno više od 50 ljudi.
1996. Policija Federacije Bosne i Hercegovine ušla u Grbavicu, poslednju sarajevsku opštinu koju su u ratu držale srpske snage. Time završeno prebacivanje vlasti u sarajevskim opštinama koje su, prema Dejtonskom sporazumu, pripale FBiH. Najveći deo srpskog stanovništva dva dana ranije napustio Grbavicu, a prema podacima IFOR-a tokom prebacivanja vlasti iz Sarajeva se iselilo oko 60.000 Srba.
1996. U glavnom gradu Filipina Manili, u požaru u jednoj diskoteci, poginulo 150 osoba.
1997. Umro ameriÄÂki slikar holandskog porekla Viljem de Kuning, utemeljivaÄ apstraktnog ekspresionizma. ÄŒetrdesetih godina XX veka preobrazio slikarstvo u SAD.
1999. U eksploziji bombe koju su ÄÂeÄÂenski teroristi aktivirali na pijaci u južnom ruskom gradu Vladikavkaz poginulo viÅ¡e od 50 ljudi.
1999. Posle neuspelih pregovora zvaniÄÂnika Srbije i kosovskih Albanaca u Parizu, predsednik SAD Bil Klinton izjavio da je prag prekoraÄÂen i da problem Kosova ugrožava nacionalne interese SAD. Diplomate zapadnih zemalja poÄÂele da napuÅ¡taju Beograd, a meÄ‘unarodni verifikatori Kosovo.
2001. Socijalista Bertran Delano, pobedivÅ¡i na izborima, postao prvi gradonaÄÂelnik Pariza iz redova levice.
2002. Zimbabve na godinu dana suspendovan iz Komonvelta.
2006. Hiljade demonstranata okupilo se na velikom trgu u glavnom gradu Belorusije, Minsku, odbijajući da priznaju rezultate predsedniÄÂkih izbora na kojima je po treći put pobedio Aleksander LukaÅ¡enko i time nastavio svoju 12 godiÅ¡nju vladavinu.
2008. Pakistanski parlament izabrao je prvu ženu predsednicu skupštine u istoriji te države doktorku Fehmidu Mirzu, pripadnicu Pakistanske narodne partije.
Dogodilo se na današnji dan, 20. mart
-43. - RoÄ‘en je Publije Ovidije Nazon (Publius Ovidius Naso), jedan od najvećih rimskih pesnika i jedan od najÄÂuvenijih autora stihova o ljubavi u svetskoj literaturi ("Epistule", "Lekovi od ljubavi", "Ljubavno umeće"). U glavnom delu "Metamorfoze" prepevao je 250 grÄÂkih mitova.
1602. - Osnovana je holandska IstoÄÂno indijska kompanija, koja je monopolom na trgovinu iz Indonezije, Malaja i Cejlona postala jedna od najmoćnijih kompanija na svetu. Rasformirana je 1796, a njeni posedi postali su deo holandskog kolonijalnog carstva.
1809. - RoÄ‘en je ruski književnik Nikolaj Vasiljević Gogolj, jedan od najznaÄÂajnijih predstavnika ruske realistiÄÂne Å¡kole. Na osnovu njegovog dela, kritiÄÂar Visarion Bjelinski formulisao je principe naturalne Å¡kole ruske književnosti ("Taras Buljba", "Revizor", "Mrtve duÅ¡e" "Ã…Â injel").
1894. - U Torinu je umro mađarski revolucionar Lajoš Košut (Lajos Kossuth), vođa mađarskog pokreta za nezavisnost od Austrije (1848-49). Nakon sloma revolucije u avgustu 1949, emigrirao je u Italiju.
1929. - Umro je francuski marÅ¡al Ferdinan FoÅ¡ (Ferdinand Fosh) koji je u Prvom svetskom ratu komandovao u kljuÄÂnim bitkama protiv Nemaca na Zapadnom frontu. U njegovom komandnom vagonu u Kompijenju, kod Pariza, NemaÄÂka je u novembru 1918. potpisala kapitulaciju.
1933. - NemaÄÂki nacisti su u Dahauu otvorili prvi koncentracioni logor. Tokom Drugog svetskog rata (1939-45), broj logora u NemaÄÂkoj i okupiranim zemljama dostigao je 2000, a u njima je ubijeno oko 11 miliona ljudi, od kojih je bilo Å¡est miliona Jevreja.
1945. - Na podruÄÂju Like i hrvatskog primorja jugoslovenska vojska poÄÂela je zavrÅ¡ne operacije za oslobaÄ‘anje Jugoslavije u Drugom svetskom ratu.
1956. - Francuska je priznala nezavisnost Tunisa, s Habibom Burgibom (Bourguiba) kao prvim predsednikom.
1970. - Pored obala Ã…Â vedske u zalivu Tralvet izlilo se 57 hiljada tona nafte u sudaru brodova "Imperijal" i "Otelo".
1972. - U snežnoj lavini na planini Fuđi, u Japanu, poginulo je 19 alpinista.
1991. - Haleda Zija (Khaleda Zia) izabrana je za premijera Bangladeša, u prvom mirnom demokratskom prenosu vlasti od nastanka te zemlje 1971.
1994. - Tunis je dobio prvi višepartijski parlament.
1995. - Pripadnici japanske verske sekte AUM Ã…Â inri Kjo pustili su nervni gas u tokijsku podžemnu železnicu, od ÄÂega je umrlo 12 ljudi, a viÅ¡e od 5.500 povreÄ‘eno. OsnivaÄ sekte Ã…Â oko Asahara osdujen je 27. februara 2004. na smrtnu kaznu zbog organizovanja napada u tokijskom metrou.
1995. - Armija BiH pokrenula je, tokom bosanskog rata, snažnu ofanzivu protiv srpskih snaga na Majevici i VlaÅ¡iću, 40 dana pre isteka ÄÂetvoromeseÄÂnog primirja, zakljuÄÂenog uz posredovanje bivÅ¡eg predsednika SAD Džimija Kartera (Jimmy Carter).
1995. - Oko 35.000 turskih vojnika upalo je u Irak, u operaciji protiv kurdskih pobunjenika.
1996. - Britanska vlada je prvi put javno potvrdila dabolest "ludih krava" može biti preneta na ljude.
1997. - Beogradski studenti proslavili su pobedniÄÂkom Å¡etnjom centrom grada ispunjenje njihovog poslednjeg zahteva - ostavke rektora i studenta prorektora. To je bio i poslednji dan studentskog protesta koji je poÄÂeo 20. novembra 1996. zbog falsifikovanja rezultata lokalnih izbora u Srbiji. Studenti su postigli svetski rekord sa 119 dana svakodnevnih protesta i saopÅ¡tili da su spremni da ponovo izaÄ‘u na ulice ako budu ugrožene demokratske institucije, Ustav, zakoni i volja naroda.
1998. - Otvoren je prvi autoput u podsaharskoj Africi koji je povezao obale Indijskog i Atlantskog okeana.
1999. - Nakon povlaÄÂenja 1.380 verifikatora OEBS-a, na Kosovu su u podruÄÂju Srbice i Podujeva pojaÄÂani sukobi srpskih snaga bezbednosti i pripadnika ilegalne OslobodilaÄÂke vojske Kosova. Vojska Jugoslavije poslala je pojaÄÂanje, policija je blokirala sve glavne saobraćajnice, a hiljade civila poÅ¡lo je u izbegliÅ¡tvo.
2002. - U napadu automobila-bombe na ameriÄÂku ambasadu u Limi, u Peruu, poginulo je devetoro ljudi, a desetine je ranjeno.
2003. - SAD i Velika Britanija zapoÄÂele su vojnu operaciju protiv Iraka, nakon Å¡to je iraÄÂki predsednik Sadam Husein odbio ameriÄÂki ultimatum da napusti Irak. AmeriÄÂke i britanske trupe uÅ¡le su u Irak iz Kuvajta, preko graniÄÂnog grada Um Kasr, 50-tak kilometara južno od Basre.
2004. - Umrla je holandska kraljica Julijana (94), koja je tom zemljom vladala od 1948. do 1980. kada je krunu prepustila kćerki Beatrisi. Bila je poznata po imenu "Narodna kraljica", zbog znaÄÂajne uloge u oporavku Holandije nakon II svetskog rata, kao i toleranciji prema kolonijama koje su zahtevale nezavisnost.
2007. - Umro je Džon Bakus (John Backus) tvorac programskog jezika "Fortran".
Na današnji dan, 21. mart
RoÄ‘eni Johan Sebastijan Bah, Modest PetroviÄ Musorgski, Ivan Goran KovaÄÂić i Ajrton Sena, zatvoren "Alkatraz"
1556. Kanterberijski nadbiskup Tomas Krenmer spaljen na lomaÄÂi kao jeretik u vreme rimokatoliÄÂke reakcije kraljice Meri I. Kao glavni zastupnik verske reformacije u Engleskoj uveo liturgiju na engleskom jeziku i sastavio "OpÅ¡ti molitvenik" na engleskom.
1685. RoÄ‘en Johan Sebastijan Bah, na ÄÂijem delu se temelji nemaÄÂka muziÄÂka tradicija. Savremenici ga cenili kao virtuoznog orguljaÅ¡a, a vrednost njegovog muziÄÂkog dela otkrivena poÄÂetkom XIX veka u doba muziÄÂkog romantizma, naroÄÂito posle Mendelsonovog izvoÄ‘enja njegovog remek-dela "Muke po Mateji".
1804. Stupio na snagu Napoleonov kodeks, francuski kriviÄÂni i graÄ‘anski zakon, kojim je car Napoleon I, tada "doživotni konzul", reformisao pravosuÄ‘e.
1829. U zemljotresu u Ã…Â paniji poginulo 6.000 ljudi.
1839. RoÄ‘en ruski kompozitor Modest PetroviÄ Musorgski, ÄÂlan kompozitorske grupe "Velika petorica", predstavnik ruske nacionalne muziÄÂke Å¡kole.
1871. Kancelar Oto fon Bizmark otvorio prvu sednicu Rajhstaga novog NemaÄÂkog carstva.
1884. U Francuskoj legalizovani sindikati.
1913. RoÄ‘en jugoslovenski književnik Ivan Goran KovaÄÂić, autor poeme "Jama", dela o zloÄÂinima u Drugom svetskom ratu, u kojima je i sam stradao. Poema "Jama" inspirisala mnoge slikare, a muziku inspirisanu tim delom komponovao Nikola Hercigonja.
1918. Poslednjom nemaÄÂkom ofanzivom u Prvom svetskom ratu poÄÂela druga bitka na reci Somi u Francuskoj.
1919. Pod vođstvom komuniste Bele Kuna u Mađarskoj oborena Vlada i proglašena Sovjetska Mađarska Republika. Sovjetska vlada podnela ostavku 1. avgusta, a vlast preuzeli desno orijentisane socijaldemokrate.
1945. Britanski avioni u Drugom svetskom ratu bombardovali sediÅ¡te Gestapoa u Kopenhagenu, u kojem je poginulo viÅ¡e od 70 nemaÄÂkih nacista. GreÅ¡kom pogoÄ‘ena i francuska Å¡kola, poginulo 86 dece i 10 kaluÄ‘erica.
1952. Kvame Nkrumah postao premijer Zlatne Obale, kasnije Gane, kao prvi Afrikanac južno od Sahare na položaju predsednika Vlade.
1960. U južnoafriÄÂkom gradu Ã…Â arpvil ubijeno najmanje 79 ljudi, ranjeno preko 180, kada je policija otvorila vatru na mirne demonstracije crnaca protiv rasistiÄÂkog režima.
1960. Rođen brazilski automobilski as Ajrton Sena, trostruki prvak sveta u "Formuli 1", 1988, 1990. i 1991. U Brazilu imao status nacionalnog heroja, a njegova pogibija u maju 1994, na stazi u Imoli, tokom trke za "Gran Pri San Marina", doživljena kao nacionalna tragedija.
1963. Transferom 27 poslednjih zatoÄÂenika zatvoren "Alkatraz", po maksimalnoj bezbednosti ÄÂuven zatvor u zalivu San Franciska, u kojem je nekada bio zatvoren gangster Al Kapone.
1975. Privremeno vojno veće Etiopije na ÄÂelu s voÄ‘om puÄÂista, potpukovnikom Mengistom Haileom Marijamom, ukinulo 3.000 godina staru etiopsku carevinu.
1991. Na sednici PredsedniÅ¡tva SFRJ postignut dogovor da predsednici republika poÄÂnu pregovore o budućnosti savezne države. Prvi od Å¡est susreta održan 28. marta u Splitu.
1991. U loÅ¡em vremenu i teÅ¡kom dimu od zapaljenih kuvajtskih izvora nafte, u Kuvajtu se sruÅ¡io saudijski transportni avion. Poginuli svi putnici u avionu, odnosno 92 senegalska vojnika i Å¡est Saudijaca, ÄÂlanova posade.
1997. Predsednici Rusije i SAD Boris Jeljcin i Bil Klinton saglasili se na samitu u Helsinkiju da smanje nuklearne arsenale.
1998. Kosovski Albanci održali druge paralelne, nelegitimne parlamentarne i predsedniÄÂke izbore. Za predsednika nepriznate Republike Kosovo izabran Ibrahim Rugova, najistaknutiji lider kosovskih Albanaca u borbi za nezavisnost Kosova od Srbije.
1998. U 88. godini umrla ruska balerina Galina Sergejevna Ulanova, gotovo dve decenije vodeća balerina "Boljšoj teatra" posle Drugog svetskog rata.
1999. U napadu albanskih ekstremista na policijsku patrolu u centru PriÅ¡tine ubijena ÄÂetiri srpska policajca.
2000. Papa Jovan Pavle II stigao u prvu zvaniÄÂnu posetu Izraelu.
2001. Vlada Holandije potvrdila sluÄÂaj Å¡apa i slinavke, kao druga zemlja u Evropi u kojoj se pojavila ta stoÄÂna bolest.
2002. Papa Jovan Pavle II prvi put javno saopÅ¡tio da postoji veliki broj sluÄÂajeva seksualnog zlostavljanja maloletnika, koje su poÄÂinili katoliÄÂki sveÅ¡tenici i koje je optužio za gaženje zaveta i pridruživanje Ä‘avolu.
2003. JužnoafriÄÂka Komisija za istinu i pomirenje objavila kraj rada. Komisija osnovana 1995. da bi istražila krÅ¡enje ljudskih prava tokom aparthejda, vladavine manjine belaca. Predsednik Komisije, nadbiskup Dezmond Tutu, primorao Vladu da na ime obeÅ¡tećenja isplati 270 miliona dolara žrtvama, kojih je bilo oko 20.000 i koji su svedoÄÂili o zloÄÂinima u tom periodu.
2003. AmeriÄÂke snage raketirale palate iraÄÂkog predsednika Sadama Huseina i kljuÄÂne državne institucije u Bagdadu. Osam britanskih i ÄÂetiri ameriÄÂka vojnika poginula kada se helikopter sruÅ¡io na iraÄÂkoj granici, kao prve žrtve rata u Iraku.
*Malo duži post i nešto malo unaprijed...
1563. Mirom u Amboazu zavrÅ¡en prvi verski rat u Francuskoj. Protestanti dobili ograniÄÂenu slobodu veroispovesti, posle ratova koji su potresali Francusku viÅ¡e od 30 godina.
1628. Englezi su u Severnoj Americi osnovali koloniju MasaÄÂusets.
1796. Francuska donela Dekret o slobodi štampe, koji je po dolasku Napoleona na vlast, dve godine kasnije, prestao da važi, a štampa podvrgnuta strogoj cenzuri.
1812. Ã…Â panski parlament u Kadisu usvojio liberalni ustav, koji je postao ideal slobodoumnih težnji graÄ‘anske klase u evropskim državama. Posle povratka na presto, 1813, kralj Ferdinand VII ukinuo ustav i obnovio feudalno-apsolutistiÄÂki poredak, ali posle izbijanja ustanka 1820. prisiljen da ga vrati.
1813. Rođen škotski misionar i istraživaĠAfrike Dejvid Livingston. 1855. otkrio Viktorijine vodopade. Prvi istraživao pustinju Kalahari, bazen reke Zambezi i izvorište reke Kongo. Najveći britanski istraživaĠAfrike sahranjen u Vestminsterskoj katedrali u Londonu.
1861. Englezi, posle viÅ¡egodiÅ¡njih borbi, uguÅ¡ili pobunu domorodaÄÂkog stanovniÅ¡tva Maora na Novom Zelandu. Maori se povukli u unutraÅ¡njost ostrva.
1872. RoÄ‘en ruski baletski koreograf Sergej PavloviÄ ÄÂagiljev, osnivaÄ grupe Ruski balet, koja je s izuzetnim uspehom nastupala od 1909. do 1929.
1920. SAD odbile da potpiÅ¡u Versajski ugovor, posle I svetskog rata, i da se prikljuÄÂe DruÅ¡tvu naroda, zbog bojazni od uvlaÄÂenja u rat u sluÄÂaju napada na neku ÄÂlanicu DruÅ¡tva.
1930. Umro engleski državnik Artur Džejms Balfur, premijer Velike Britanije od 1902. do 1906. Kao šef diplomatije 1917. objavio plan o stvaranju nacionalne države Jevreja u Palestini.
1945. Velika Britanija priznala vladu Demokratske Federativne Jugoslavije na ÄÂelu s Josipom Brozom Titom. Jugoslaviju ubrzo potom priznale i SAD i SSSR.
1950. Umro ameriÄÂki pisac Edgar Rajs Barouz, autor serije romana o Tarzanu.
1970. Ã…Â efovi vlada IstoÄÂne i Zapadne NemaÄÂke Vili Brant i Vili Ã…Â tof sreli se u Erfurtu. Prvi susret zvaniÄÂnika dve zemlje od podele NemaÄÂke 1949.
1977. U predsedniÄÂkoj rezidenciji u Brazavilu ubijen predsednik Konga Marijen Nguabi. Za ubistvo optužen i potom pogubljen bivÅ¡i Å¡ef države Alfons Masamba Deba. Vlast preuzela vojna hunta, za predsednika u aprilu proglaÅ¡en pukovnik Joakim Jombi Opango.
1978. Izraelska vojska okupirala veći deo juga Libana.
1991. SkupÅ¡tina Srbije preuzela ovlašćenja raspuÅ¡tene SkupÅ¡tine Kosova i razreÅ¡ila dužnosti Rizu Sapundžiju, ÄÂlana PredsedniÅ¡tva SFRJ sa Kosova.
1994. Trupe vlade u Pnom Penu zauzele grad Pailin na istoku Kambodže, glavno uporiÅ¡te maoistiÄÂkog gerilskog pokreta Crveni Kmeri.
1994. U eksploziji bombe podmetnute u podzemnu železnicu u glavnom gradu Azerbejždana Bakuu poginulo 12 i povređeno više od 50 ljudi.
1996. Policija Federacije Bosne i Hercegovine ušla u Grbavicu, poslednju sarajevsku opštinu koju su u ratu držale srpske snage. Time završeno prebacivanje vlasti u sarajevskim opštinama koje su, prema Dejtonskom sporazumu, pripale FBiH. Najveći deo srpskog stanovništva dva dana ranije napustio Grbavicu, a prema podacima IFOR-a tokom prebacivanja vlasti iz Sarajeva se iselilo oko 60.000 Srba.
1996. U glavnom gradu Filipina Manili, u požaru u jednoj diskoteci, poginulo 150 osoba.
1997. Umro ameriÄÂki slikar holandskog porekla Viljem de Kuning, utemeljivaÄ apstraktnog ekspresionizma. ÄŒetrdesetih godina XX veka preobrazio slikarstvo u SAD.
1999. U eksploziji bombe koju su ÄÂeÄÂenski teroristi aktivirali na pijaci u južnom ruskom gradu Vladikavkaz poginulo viÅ¡e od 50 ljudi.
1999. Posle neuspelih pregovora zvaniÄÂnika Srbije i kosovskih Albanaca u Parizu, predsednik SAD Bil Klinton izjavio da je prag prekoraÄÂen i da problem Kosova ugrožava nacionalne interese SAD. Diplomate zapadnih zemalja poÄÂele da napuÅ¡taju Beograd, a meÄ‘unarodni verifikatori Kosovo.
2001. Socijalista Bertran Delano, pobedivÅ¡i na izborima, postao prvi gradonaÄÂelnik Pariza iz redova levice.
2002. Zimbabve na godinu dana suspendovan iz Komonvelta.
2006. Hiljade demonstranata okupilo se na velikom trgu u glavnom gradu Belorusije, Minsku, odbijajući da priznaju rezultate predsedniÄÂkih izbora na kojima je po treći put pobedio Aleksander LukaÅ¡enko i time nastavio svoju 12 godiÅ¡nju vladavinu.
2008. Pakistanski parlament izabrao je prvu ženu predsednicu skupštine u istoriji te države doktorku Fehmidu Mirzu, pripadnicu Pakistanske narodne partije.
Dogodilo se na današnji dan, 20. mart
-43. - RoÄ‘en je Publije Ovidije Nazon (Publius Ovidius Naso), jedan od najvećih rimskih pesnika i jedan od najÄÂuvenijih autora stihova o ljubavi u svetskoj literaturi ("Epistule", "Lekovi od ljubavi", "Ljubavno umeće"). U glavnom delu "Metamorfoze" prepevao je 250 grÄÂkih mitova.
1602. - Osnovana je holandska IstoÄÂno indijska kompanija, koja je monopolom na trgovinu iz Indonezije, Malaja i Cejlona postala jedna od najmoćnijih kompanija na svetu. Rasformirana je 1796, a njeni posedi postali su deo holandskog kolonijalnog carstva.
1809. - RoÄ‘en je ruski književnik Nikolaj Vasiljević Gogolj, jedan od najznaÄÂajnijih predstavnika ruske realistiÄÂne Å¡kole. Na osnovu njegovog dela, kritiÄÂar Visarion Bjelinski formulisao je principe naturalne Å¡kole ruske književnosti ("Taras Buljba", "Revizor", "Mrtve duÅ¡e" "Ã…Â injel").
1894. - U Torinu je umro mađarski revolucionar Lajoš Košut (Lajos Kossuth), vođa mađarskog pokreta za nezavisnost od Austrije (1848-49). Nakon sloma revolucije u avgustu 1949, emigrirao je u Italiju.
1929. - Umro je francuski marÅ¡al Ferdinan FoÅ¡ (Ferdinand Fosh) koji je u Prvom svetskom ratu komandovao u kljuÄÂnim bitkama protiv Nemaca na Zapadnom frontu. U njegovom komandnom vagonu u Kompijenju, kod Pariza, NemaÄÂka je u novembru 1918. potpisala kapitulaciju.
1933. - NemaÄÂki nacisti su u Dahauu otvorili prvi koncentracioni logor. Tokom Drugog svetskog rata (1939-45), broj logora u NemaÄÂkoj i okupiranim zemljama dostigao je 2000, a u njima je ubijeno oko 11 miliona ljudi, od kojih je bilo Å¡est miliona Jevreja.
1945. - Na podruÄÂju Like i hrvatskog primorja jugoslovenska vojska poÄÂela je zavrÅ¡ne operacije za oslobaÄ‘anje Jugoslavije u Drugom svetskom ratu.
1956. - Francuska je priznala nezavisnost Tunisa, s Habibom Burgibom (Bourguiba) kao prvim predsednikom.
1970. - Pored obala Ã…Â vedske u zalivu Tralvet izlilo se 57 hiljada tona nafte u sudaru brodova "Imperijal" i "Otelo".
1972. - U snežnoj lavini na planini Fuđi, u Japanu, poginulo je 19 alpinista.
1991. - Haleda Zija (Khaleda Zia) izabrana je za premijera Bangladeša, u prvom mirnom demokratskom prenosu vlasti od nastanka te zemlje 1971.
1994. - Tunis je dobio prvi višepartijski parlament.
1995. - Pripadnici japanske verske sekte AUM Ã…Â inri Kjo pustili su nervni gas u tokijsku podžemnu železnicu, od ÄÂega je umrlo 12 ljudi, a viÅ¡e od 5.500 povreÄ‘eno. OsnivaÄ sekte Ã…Â oko Asahara osdujen je 27. februara 2004. na smrtnu kaznu zbog organizovanja napada u tokijskom metrou.
1995. - Armija BiH pokrenula je, tokom bosanskog rata, snažnu ofanzivu protiv srpskih snaga na Majevici i VlaÅ¡iću, 40 dana pre isteka ÄÂetvoromeseÄÂnog primirja, zakljuÄÂenog uz posredovanje bivÅ¡eg predsednika SAD Džimija Kartera (Jimmy Carter).
1995. - Oko 35.000 turskih vojnika upalo je u Irak, u operaciji protiv kurdskih pobunjenika.
1996. - Britanska vlada je prvi put javno potvrdila dabolest "ludih krava" može biti preneta na ljude.
1997. - Beogradski studenti proslavili su pobedniÄÂkom Å¡etnjom centrom grada ispunjenje njihovog poslednjeg zahteva - ostavke rektora i studenta prorektora. To je bio i poslednji dan studentskog protesta koji je poÄÂeo 20. novembra 1996. zbog falsifikovanja rezultata lokalnih izbora u Srbiji. Studenti su postigli svetski rekord sa 119 dana svakodnevnih protesta i saopÅ¡tili da su spremni da ponovo izaÄ‘u na ulice ako budu ugrožene demokratske institucije, Ustav, zakoni i volja naroda.
1998. - Otvoren je prvi autoput u podsaharskoj Africi koji je povezao obale Indijskog i Atlantskog okeana.
1999. - Nakon povlaÄÂenja 1.380 verifikatora OEBS-a, na Kosovu su u podruÄÂju Srbice i Podujeva pojaÄÂani sukobi srpskih snaga bezbednosti i pripadnika ilegalne OslobodilaÄÂke vojske Kosova. Vojska Jugoslavije poslala je pojaÄÂanje, policija je blokirala sve glavne saobraćajnice, a hiljade civila poÅ¡lo je u izbegliÅ¡tvo.
2002. - U napadu automobila-bombe na ameriÄÂku ambasadu u Limi, u Peruu, poginulo je devetoro ljudi, a desetine je ranjeno.
2003. - SAD i Velika Britanija zapoÄÂele su vojnu operaciju protiv Iraka, nakon Å¡to je iraÄÂki predsednik Sadam Husein odbio ameriÄÂki ultimatum da napusti Irak. AmeriÄÂke i britanske trupe uÅ¡le su u Irak iz Kuvajta, preko graniÄÂnog grada Um Kasr, 50-tak kilometara južno od Basre.
2004. - Umrla je holandska kraljica Julijana (94), koja je tom zemljom vladala od 1948. do 1980. kada je krunu prepustila kćerki Beatrisi. Bila je poznata po imenu "Narodna kraljica", zbog znaÄÂajne uloge u oporavku Holandije nakon II svetskog rata, kao i toleranciji prema kolonijama koje su zahtevale nezavisnost.
2007. - Umro je Džon Bakus (John Backus) tvorac programskog jezika "Fortran".
Na današnji dan, 21. mart
RoÄ‘eni Johan Sebastijan Bah, Modest PetroviÄ Musorgski, Ivan Goran KovaÄÂić i Ajrton Sena, zatvoren "Alkatraz"
1556. Kanterberijski nadbiskup Tomas Krenmer spaljen na lomaÄÂi kao jeretik u vreme rimokatoliÄÂke reakcije kraljice Meri I. Kao glavni zastupnik verske reformacije u Engleskoj uveo liturgiju na engleskom jeziku i sastavio "OpÅ¡ti molitvenik" na engleskom.
1685. RoÄ‘en Johan Sebastijan Bah, na ÄÂijem delu se temelji nemaÄÂka muziÄÂka tradicija. Savremenici ga cenili kao virtuoznog orguljaÅ¡a, a vrednost njegovog muziÄÂkog dela otkrivena poÄÂetkom XIX veka u doba muziÄÂkog romantizma, naroÄÂito posle Mendelsonovog izvoÄ‘enja njegovog remek-dela "Muke po Mateji".
1804. Stupio na snagu Napoleonov kodeks, francuski kriviÄÂni i graÄ‘anski zakon, kojim je car Napoleon I, tada "doživotni konzul", reformisao pravosuÄ‘e.
1829. U zemljotresu u Ã…Â paniji poginulo 6.000 ljudi.
1839. RoÄ‘en ruski kompozitor Modest PetroviÄ Musorgski, ÄÂlan kompozitorske grupe "Velika petorica", predstavnik ruske nacionalne muziÄÂke Å¡kole.
1871. Kancelar Oto fon Bizmark otvorio prvu sednicu Rajhstaga novog NemaÄÂkog carstva.
1884. U Francuskoj legalizovani sindikati.
1913. RoÄ‘en jugoslovenski književnik Ivan Goran KovaÄÂić, autor poeme "Jama", dela o zloÄÂinima u Drugom svetskom ratu, u kojima je i sam stradao. Poema "Jama" inspirisala mnoge slikare, a muziku inspirisanu tim delom komponovao Nikola Hercigonja.
1918. Poslednjom nemaÄÂkom ofanzivom u Prvom svetskom ratu poÄÂela druga bitka na reci Somi u Francuskoj.
1919. Pod vođstvom komuniste Bele Kuna u Mađarskoj oborena Vlada i proglašena Sovjetska Mađarska Republika. Sovjetska vlada podnela ostavku 1. avgusta, a vlast preuzeli desno orijentisane socijaldemokrate.
1945. Britanski avioni u Drugom svetskom ratu bombardovali sediÅ¡te Gestapoa u Kopenhagenu, u kojem je poginulo viÅ¡e od 70 nemaÄÂkih nacista. GreÅ¡kom pogoÄ‘ena i francuska Å¡kola, poginulo 86 dece i 10 kaluÄ‘erica.
1952. Kvame Nkrumah postao premijer Zlatne Obale, kasnije Gane, kao prvi Afrikanac južno od Sahare na položaju predsednika Vlade.
1960. U južnoafriÄÂkom gradu Ã…Â arpvil ubijeno najmanje 79 ljudi, ranjeno preko 180, kada je policija otvorila vatru na mirne demonstracije crnaca protiv rasistiÄÂkog režima.
1960. Rođen brazilski automobilski as Ajrton Sena, trostruki prvak sveta u "Formuli 1", 1988, 1990. i 1991. U Brazilu imao status nacionalnog heroja, a njegova pogibija u maju 1994, na stazi u Imoli, tokom trke za "Gran Pri San Marina", doživljena kao nacionalna tragedija.
1963. Transferom 27 poslednjih zatoÄÂenika zatvoren "Alkatraz", po maksimalnoj bezbednosti ÄÂuven zatvor u zalivu San Franciska, u kojem je nekada bio zatvoren gangster Al Kapone.
1975. Privremeno vojno veće Etiopije na ÄÂelu s voÄ‘om puÄÂista, potpukovnikom Mengistom Haileom Marijamom, ukinulo 3.000 godina staru etiopsku carevinu.
1991. Na sednici PredsedniÅ¡tva SFRJ postignut dogovor da predsednici republika poÄÂnu pregovore o budućnosti savezne države. Prvi od Å¡est susreta održan 28. marta u Splitu.
1991. U loÅ¡em vremenu i teÅ¡kom dimu od zapaljenih kuvajtskih izvora nafte, u Kuvajtu se sruÅ¡io saudijski transportni avion. Poginuli svi putnici u avionu, odnosno 92 senegalska vojnika i Å¡est Saudijaca, ÄÂlanova posade.
1997. Predsednici Rusije i SAD Boris Jeljcin i Bil Klinton saglasili se na samitu u Helsinkiju da smanje nuklearne arsenale.
1998. Kosovski Albanci održali druge paralelne, nelegitimne parlamentarne i predsedniÄÂke izbore. Za predsednika nepriznate Republike Kosovo izabran Ibrahim Rugova, najistaknutiji lider kosovskih Albanaca u borbi za nezavisnost Kosova od Srbije.
1998. U 88. godini umrla ruska balerina Galina Sergejevna Ulanova, gotovo dve decenije vodeća balerina "Boljšoj teatra" posle Drugog svetskog rata.
1999. U napadu albanskih ekstremista na policijsku patrolu u centru PriÅ¡tine ubijena ÄÂetiri srpska policajca.
2000. Papa Jovan Pavle II stigao u prvu zvaniÄÂnu posetu Izraelu.
2001. Vlada Holandije potvrdila sluÄÂaj Å¡apa i slinavke, kao druga zemlja u Evropi u kojoj se pojavila ta stoÄÂna bolest.
2002. Papa Jovan Pavle II prvi put javno saopÅ¡tio da postoji veliki broj sluÄÂajeva seksualnog zlostavljanja maloletnika, koje su poÄÂinili katoliÄÂki sveÅ¡tenici i koje je optužio za gaženje zaveta i pridruživanje Ä‘avolu.
2003. JužnoafriÄÂka Komisija za istinu i pomirenje objavila kraj rada. Komisija osnovana 1995. da bi istražila krÅ¡enje ljudskih prava tokom aparthejda, vladavine manjine belaca. Predsednik Komisije, nadbiskup Dezmond Tutu, primorao Vladu da na ime obeÅ¡tećenja isplati 270 miliona dolara žrtvama, kojih je bilo oko 20.000 i koji su svedoÄÂili o zloÄÂinima u tom periodu.
2003. AmeriÄÂke snage raketirale palate iraÄÂkog predsednika Sadama Huseina i kljuÄÂne državne institucije u Bagdadu. Osam britanskih i ÄÂetiri ameriÄÂka vojnika poginula kada se helikopter sruÅ¡io na iraÄÂkoj granici, kao prve žrtve rata u Iraku.
*Malo duži post i nešto malo unaprijed...
Re: Na današnji dan...
Na današnji dan, 22. mart
1312. Papa Klement V ukinuo je francuski monaški viteški red templara, osnovan u Palestini 1118. radi zaštite poklonika Hristovog groba.
1599. RoÄ‘en je flamanski slikar Anton Van Dajk, istaknuti predstavnik flamanske slikarske Å¡kole. UÄÂenik i saradnik slavnog Rubensa, proslavio se kao portretista. Godine 1632. postao je dvorski slikar kralja ÄŒarlsa I.
1622. Indijanci su ubili oko 350 belih naseljenika u Virdžiniji. To se smatra prvim indijanskim masakrom nad evropskim kolonistima u Severnoj Americi.
1794. Kongres SAD je usvojio zakon kojim se ameriÄÂkim brodovima zabranjuje prevoz crnih robova iz Afrike u Ameriku.
1832. Umro je nemaÄÂki pisac Johan Volfgang Gete, jedna od najznaÄÂajnijih i najuticajnijih liÄÂnosti nemaÄÂke i svetske književnosti. Pored književnosti, gde se ogledao gotovo u svim rodovima, bavio se i filozofijom, prirodnim naukama, slikarstvom i državniÄÂkim poslovima u Vajmaru i smatra se jednim od poslednjih univerzalnih genija evropske tradicije ("Faust", "Verter" "Vilhelm Majster", "Ifigenija na Tauridi" "Egmont").
1848. Pobunjena Venecija proglasila je nezavisnost od Austrije.
1876. RoÄ‘en je srpski pisac Borisav Stanković, jedan od zaÄÂetnika moderne srpske proze. Prikazujući život rodnog Vranja s kraja 19. veka, dao je i psiholoÅ¡ku analizu liÄÂnosti, unoseći prvi put u srpsku literaturu erotiku i senzualnost ("NeÄÂista krv", "KoÅ¡tana", "Iz starog jevanÄ‘elja", "Stari dani").
1895. Pioniri filma braća Ogist i Luj Limijer demonstrirali su u Parizu prvi put pokretne slike, upotrebivši celuloidnu traku.
1904. U londonskom listu "Daily Illustrated Mirror" objavljena je na naslovnoj stranici prva novinska fotografija u boji.
1917. SAD su prve priznale privremenu vladu Aleksandra Kerenskog, uspostavljenu nakon Februarske revolucije, kojom je svrgnuta monarhija u Rusiji.
1919. Letom između Pariza i Brisela jednom u sedmici, uspostavljena je prva avionska međunarodna linija u svetu.
1923. RoÄ‘en je francuski glumac i pantomimiÄÂar Marsel Marso, koji je obnovio umetnost pantomime. Poznat je po svom "Bipu", modernizovanom Pjerou iz tradiconalne komedije.
1945. Egipat, Irak, Jordan, Liban i Sirija osnovali su u Kairu Arapsku ligu.
1948. RoÄ‘en je kompozitor Endrju Lojd Veber, koji se proslavio mjuziklima "Isus Hristos superstar", "Evita", "MaÄÂke" i "Fantom iz Opere".
1979. Irski teroristi ubili su u Hagu britanskog ambasadora u Holandiji RiÄÂarda Sajksa.
1980. NajviÅ¡a indijska nagrada "Dragulj Indije", uruÄÂena je misionarki Majci Terezi.
1983. Kandidat LaburistiÄÂke partije Haim Hercog izabran je za predsednika Izraela.
1991. Irak je oslobodio 1.150 Kuvajćana zarobljenih tokom Zalivskog rata i zatražio da se ubrza puÅ¡tanje na slobodu 60.000 zarobljenih IraÄÂana.
1992. Na drugim viÅ¡epartijskim izborima u Albaniji ubedljivo je pobedila Demokratska partija, ÄÂime je okonÄÂana vladavina komunista i njihovih naslednika.
1996. MeÄ‘unarodni sud za ratne zloÄÂine u Hagu optužio je trojicu bosanskih Muslimana i jednog bosanskog Hrvata za ubistva, torture i zlostavljanje Srba 1992. u logoru ÄŒelebići kod Konjica. To su bile prve optužnice za zloÄÂine nad Srbima poÄÂinjene tokom bosanskog rata (1992-95).
2001. U 91. godini umro je ameriÄÂki crtaÄ Vilijam Hana, koji je sa Džozeom Barberom stvorio Toma i Džerija, junake crtanih filmova koji su uz "Kamenka i Kremenka", "Medveda Jogija" i niz drugih animiranih filmova, autorima doneli sedam Oskara.
2001. SAD su donele odluku o proterivanju oko 50 ruskih diplomata pod sumnjom da su se bavili Å¡pijunažom. Rusija uzvratila proterivanjem ÄÂetvorice ameriÄÂkih diplomata.
2002. Vrhovni sud Velike Britanije uvažio je molbu žene kvadriplegiÄÂara i dozvolio da se aparati koji je održavaju u životu iskljuÄÂe, ÄÂime je prvi put u Engleskoj neka osoba dobila pravo da umre.
2004. U raketnom napadu izraelske vojske ubijen je duhovni vođa i osnivaĠradikalnog palestinskog pokreta Hamas Šeik Ahmed Jasin, nakon što je izašao iz džamije u Gazi. U tom napadu poginulo je još sedam osoba. Oko mesec dana kasnije ubijen je i njegov naslednik Abdel Aziz Rantisi.
Na današnji dan, 23. mart
809. Umro bagdadski kalif Harun al RaÅ¡id. Tokom vladavine, od 786. do 809, uspeÅ¡no ratovao protiv Vizantije i Hazara, razmenjivao poslanice i darove s Karlom Velikim i održavao diplomatske odnose s Kinom. Njegov lik idealizovan u arapskoj narodnoj poeziji i "PriÄÂama iz 1001 noći".
1391. Umro Tvrtko I Kotromanić, bosanski ban od 1353, od 1377. kralj. Najmoćniji bosanski vladar krunisan u manastiru MileÅ¡evi, uzevÅ¡i titulu kralja Srbije i Bosne, ÄÂemu je 1382. dodao titulu kralja Dalmacije, Hrvatske i Primorja. Njegovom smrću okonÄÂani Å¡irenje i uspon bosanske države.
1765. Britanski parlament doneo Zakon o taksama, namećući dažbine i ameriÄÂkim kolonijama.
1801. U zaveri dvorskih oficira ubijen ruski car Pavle I PetroviÄ Romanov. Nasledio ga sin Aleksandar I.
1842. Umro francuski pisac Anri Bejl Stendal, zaÄÂetnik velike epohe francuskog realizma i jedan od tvoraca realistiÄÂkog i psiholoÅ¡kog romana.
1861. Ujedinjena Italija formirala prvu vladu, prvi premijer bio grof Kamilo Benso di Kavur, borac za ujedinjenje Italije.
1863. RoÄ‘en srpski geolog Svetolik Radovanović, ÄÂlan Srpske kraljevske akademije, profesor Univerziteta u Beogradu, prvi ministar privrede u Srbiji. Reformisao srpsko rudarsko i Å¡umarsko zakonodavstvo, 1892. s geologom Jovanom Žujovićem osnovao Srpsko geoloÅ¡ko druÅ¡tvo.
1903. U demonstracijama oko 5.000 studenata, Ä‘aka i radnika protiv apsolutistiÄÂkog režima srpskog kralja Aleksandra Obrenovića, koje su organizovali studenti-socijalisti Dimitrije Tucović i TriÅ¡a Kaclerović, u Beogradu u sukobu s policijom poginulo pet, povreÄ‘eno Å¡est osoba. UhapÅ¡eno viÅ¡e od 120 demonstranata, protiv 27 podignuta optužnica, Tucović i Kaclerović emigrirali.
1910. Rođen japanski filmski režiser Akira Kurosava. Proslavio japansku kinematografiju, jedini režiser dobitnik dva Oskara za najbolji inostrani film.
1912. RoÄ‘en nemaÄÂki inženjer Verner fon Braun, konstruktor raketnih projektila "fau1" i "fau2", kojima je u Drugom svetskom ratu bombardovana Velika Britanija. Posle rata emigrirao u SAD, gde je rukovodio proizvodnjom raketnih projektila "redstoun" i "jupiter C", kojim je 1958. lansiran prvi ameriÄÂki veÅ¡taÄÂki satelit Eksplorer1.
1918. Gigantski nemaÄÂki top "Velika Berta" u Prvom svetskom ratu bombardovao Pariz sa viÅ¡e od 100 kilometara udaljenosti.
1919. Benito Musolini u Milanu osnovao FaÅ¡istiÄÂku partiju.
1945. PoÄÂela bitka na Rajni, u Drugom svetskom ratu. Saveznici porazili nemaÄÂke trupe u aprilu.
1950. Stupila na snagu Konvencija o osnivanju Svetske meteorološke organizacije. Taj dan se obeležava kao Svetski meteorološki dan.
1953. Umro srpski vajar ÄÂorÄ‘e Jovanović, ÄÂlan Srpske akademije nauka i umetnosti, profesor i direktor UmetniÄÂke Å¡kole u Beogradu, tvorac bista mnogih državnika, vojskovoÄ‘a, nauÄÂnika, umetnika i viÅ¡e javnih spomenika.
1956. Pakistan, prema novom ustavu, postao islamska republika.
1966. Kanterberijski nadbiskup sastao se u Rimu s papom. Prvi susret dva crkvena poglavara od osnivanja Anglikanske crkve, 400 godina ranije.
1983. Umro Barni Klark, prvi ÄÂovek kom je ugraÄ‘eno veÅ¡taÄÂko srce. Klark s veÅ¡taÄÂkim srcem živeo 112 dana.
1994. PredsedniÄÂki kandidat vladajuće Revolucionarne institucionalne partije Meksika Luis Donaldo Kolosio ubijen na predizbornom mitingu u Tijuani.
1999. Predsednik Jugoslavije Slobodan Milošević odbio, posle višednevnih pregovora s međunarodnim posrednicima,
ukljuÄÂujući specijalnog izaslanika SAD RiÄÂarda Holbruka, mirovni plan za Kosovo i razmeÅ¡tanje stranih trupa u Pokrajini. Generalni sekretar NATO-a Havijer Solana potom aktivirao naredbu o poÄÂetku vazduÅ¡nih udara na Jugoslaviju, koji su poÄÂeli narednog dana.
2001. Posle 15 godina duge misije u svemiru, ruska svemirska stanica Mir, koja je svojevremeno Rusiji donela status svemirske sile, uništena potapanjem u Tihom okeanu.
2002. Egipatski sud osudio svog državljanina, inženjera Šerifa al Falalija, na 15 godina zatvora, uz težak rad, zbog špijunaže za Izrael. Predsednik Hosni Mubarak prethodno odbacio ranije donetu oslobađajuću presudu.
2003. Na referendumu, više od 92 odsto građana Slovenije izjasnilo se za ulazak te zemlje u Evropsku uniju.
2006. Južnoafrikanac Majk Horn i Norvežanin Borg Ousland prvi su ljudi koji su skijama preÅ¡li preko zamrznutog ArktiÄÂkog okeana, ÄÂime su okonÄÂali ekspediciju dugu 1000 kilometara - od severnog Sibira do Severnog pola
Na današnji dan, 24. mart
1401. U pohodu kroz Aziju i Sredozemlje tatarski vojskovođa Tamerlan osvojio je Damask.
1603. Umrla je engleska kraljica Elizabeta I. Tokom njene 45-godiÅ¡nje vladavine, Engleska je postala vodeća zemlja u proizvodnji tekstila i vune, osnovala je svoju prvu koloniju u Severnoj Americi, Virdžiniju, utemeljila IstoÄÂnoindijsku kompaniju, a britanski morepolovci, trgovci i gusari stvorili su temelje buduće britanske imperije. Presto je nasledio Å¡kotski kralj Džejms VI, ÄÂime je, kao Džejms I, objedinio englesku i Å¡kotsku krunu. ZajedniÄÂki parlament osnovan je 1707, kada su se dve zemlje ujedinile u Veliku Britaniju.
1736. U Budimu je, muÄÂenjem na toÄÂku, ubijen voÄ‘a srpskih ustanika Pera Segedinac, koji je 1735. u PomoriÅ¡ju, BaÄÂkoj i Posavini podigao VojvoÄ‘ane protiv Austrije. MoriÅ¡ki komandant je opevan u narodnim pesmama, a Laza Kostić je napisao dramu "Pera Segedinac".
1882. NemaÄÂki bakteriolog Robert Koh objavio je da je izolovao bakteriju koja izaziva tuberkulozu, kasnije poznatu kao Kohov bacil.
1882. Umro je ameriÄÂki pisac Henri Vodsvort Longfelou, autor epske poeme "Hijavata", u kojoj je prikazao folklorno bogatstvo severnoameriÄÂkih Indijanaca.
1891. Velika Britanija i Italija postigle su sporazum o granicama kolonija u podruÄÂju Crvenog mora.
1905. Umro je francuski pisac Žil Vern, koji je svojim nauÄÂnofantastiÄÂnim romanima odigrao veliku ulogu u popularizaciji nauke i predvideo mnoga kasnija nauÄÂna dostignuća. Napisao je 57 romana, od kojih su najpoznatiji: "Put oko sveta za 80 dana", "Dvadeset hiljada milja pod morem", "Put na Mesec", "Put u srediÅ¡te Zemlje", "Pet nedelja u balonu".
1945. AmeriÄÂke i britanske trupe su u Drugom svetskom ratu preÅ¡le reku Rajnu i nastavile nadiranje u unutraÅ¡njost NemaÄÂke.
1945. U Beogradu je potpisan sporazum vlade Demokratske Federativne Jugoslavije i Uprave UN za pomoć i obnovu (UNRA). Sporazumom je predviÄ‘eno da UNRA pomogne u hrani, lekovima, obući i odeći i da uputi struÄÂnjake za obnovu poljoprivrede, industrije i saobraćaja.
1962. Umro je Å¡vajcarski fiziÄÂar, balonista i istraživaÄ morskih dubina Ogist Pikar, profesor Univerziteta u Briselu. Godine 1931. postao je prvi ÄÂovek koji je dospeo u stratosferu, popevÅ¡i se balonom do 15.780 metara. Od 1938. spuÅ¡tao se batiskafom 48 puta u okeanske dubine i do 4.000 metara.
1972. Velika Britanija je uspostavila direktnu kontrolu u Severnoj Irskoj da bi spreÄÂila sukobe paravojnih grupa rimokatolika i protestanata.
1976. U Argentini je vlast preuzela vojna hunta generala Horhea Videle, a predsednica Isabela Peron je uhapšena.
1976. Umro je britanski feldmarÅ¡al Bernard Lo Montgomeri, jedan od vodećih savezniÄÂkih vojskovoÄ‘a u Drugom svetskom ratu. Pobeda njegove Osme armije nad AfriÄÂkim korpusom nemaÄÂkog feldmarÅ¡ala Ervina Romela u bici kod El Alamejna, krajem 1942, preokrenula je tok rata u Africi.
1980. U El Salvadoru ubijen je najglasniji kritiÄÂar vojnih vlasti u toj zemlji zahvaćenoj graÄ‘anskim ratom, nadbiskup San Salvadora Oskar Arnulfo Romero. Smrt uticajnog i popularnog borca za reforme i ljudska prava izazvala je dalje zaoÅ¡travanje krize.
1989. U vodama Aljaske brod "Ekson Valdez" ispustio je viÅ¡e od ÄÂetiri miliona tona nafte.
1990. Šri Lanku je napustilo 2.000 indijskih vojnika, poslednjih iz kontingenta od 50.000, koji su dve i po godine bezuspešno pokušavali da savladaju oružanu pobunu tamilskih gerilaca protiv centralnih vlasti u Kolombu.
1993. Ezer Vajcman je izabran za sedmog predsednika Izraela.
1999. U 20 ÄÂasova snage NATO-a poÄÂele su vazduÅ¡ne udare na SR Jugoslaviju. Tokom 78 dana akcije pod nazivom "Milosrdni anÄ‘eo", u kojoj je uÄÂestvovalo 19 zemalja, poginulo je preko 1.000 ljudi, a viÅ¡e hiljada je ranjeno. TeÅ¡ko su oÅ¡tećeni infrastruktura, vojni i civilni objekti, a Å¡teta je procenjena na oko 30 milijardi dolara.
1999. Vlada SR Jugoslavije proglasila je ratno stanje.
2000. Lideri Evropske unije na sastanku u Lisabonu usaglasili su novu strategiju na Balkanu - jaÄÂanje veza sa opozicijom i "civilnim druÅ¡tvom" u Srbiji, u cilju postizanja demokratskog preobražaja u celoj SR Jugoslaviji.
2002. Prvi put u 74-godiÅ¡njoj istoriji Oskara, dvoje crnaca dobilo je tu nagradu - za najbolju muÅ¡ku i žensku ulogu: Denzel VoÅ¡ington za ulogu u filmu "Dan obuke", a Hale Beri u filmu "Bal ÄÂudoviÅ¡ta". "Blistavi um" je osvojio Oskara za najbolji film.
2003. Županijski sud u Rijeci (Hrvatska) osudio je bivÅ¡eg hrvatskog generala Mirka Norca na 12 godina zatvora za zloÄÂine nad Srbima u Gospiću 1991. godine.
2003. "Klonejd", kompanija koja tvrdi da je uspela da napravi pet kloniranih ljudskih bića, prvi put je i objavila fotografiju bebe za koju se tvrdi da je klonirana.
2005. BivÅ¡i ministar unutraÅ¡njih poslova Makedonije Ljube BoÅ¡kovski, optužen za ratne zloÄÂine nad Albancima tokom sukoba u selu Ljuboten, na severu Makedonije, u avgustu 2001, dobrovoljno se predao HaÅ¡kom tribunalu.
2006. Posle skoro ÄÂetiri decenije kampanje za nezavisnost Baskije, oblasti na severu Ã…Â panije, baskijska separatistiÄÂka organizacija ETA objavila je trajni prekid vatre i najavila borbu za svoja prava demokratskim sredstvima.
Na današnji dan, 25. mart
1196. Veliki župan RaÅ¡ke Stefan Nemanja predao je vlast drugoroÄ‘enom sinu Stefanu, koji je 1217. krunisan kao prvi srpski kralj (PrvovenÄÂani). Najstariji sin Vukan, kao veliki knez, zadržao je Zetu, Trebinje, Toplicu i Hvosno, a najmlaÄ‘i sin Rastko se zamonaÅ¡io.
1611. RoÄ‘en je turski putopisac Evlija ÄŒelebija, koji je od 1630. proputovao Osmanlijsko carstvo, a svoja zapažanja objavio u ÄÂuvenim "Putopisima" u 10 knjiga.
1807. U Engleskoj je zabranjena trgovina robljem.
1821. Grci su na Peloponezu poÄÂeli ustanak protiv Turaka, koji je nakon 12 godina zavrÅ¡en priznavanjem nezavisnosti GrÄÂke.
1844. ProglaÅ¡en je Prvi srpski graÄ‘anski zakonik, koji je odigrao znaÄÂajnu ulogu u pravnom i druÅ¡tvenom životu Srbije.
1867. Rođen je italijanski dirigent Arturo Toskanini, jedan od najvećih dirigenata 20. veka. Dirigovao je u milanskoj Skali, zatim u Metropoliten operi u Njujorku, gde je organizovao i simfonijski orkestar.
1875. RoÄ‘en je Branislav Petronijević, jedan od najistaknutijih srpskih i jugoslovenskih graÄ‘anskih filozofa. Bio je profesor Velike Å¡kole, potom Beogradskog univerziteta i ÄÂlan Srpske akademije nauka i umetnosti. Pored filozofije bavio se paleontologijom, biologijom i psihologijom ("Principi metafizike", "Istorija novije filozofije", "Univerzalna evolucija").
1881. RoÄ‘en je maÄ‘arski kompozitor i pijanista Bela Bartok, ÄÂije je delo otvorilo nove pravce razvoja maÄ‘arske muzike. U svetskim razmerama jedan je od zaÄÂetnika "nove muzike" 20. veka (simfonijska poema "KoÅ¡ut", opera "Dvorac Modrobradog", baleti "Drveni princ", "ÄŒudesni mandarin"). Kao antifaÅ¡ista emigrirao je 1940. u SAD, gde je 1945. umro.
1918. Umro je francuski kompozitor Klod AÅ¡il Debisi, tvorac muziÄÂkog impresionizma i jedan od utemeljivaÄÂa moderne muzike ("Popodne jednog fauna", "Nokturno").
1923. Sletanjem na aerodrom u PanÄÂevu aviona na liniji Pariz-Carigrad, Jugoslavija je postala deo tada malobrojne porodice država povezanih vazduÅ¡nim saobraćajem.
1924. U GrÄÂkoj je zbaÄÂen s prestola kralj ÄÂorÄ‘e II, a GrÄÂka je proglaÅ¡ena republikom.
1937. Italija i Kraljevina Jugoslavija sklopile su sporazum o međusobnoj miroljubivoj politici, koji je dobio naziv "Uskršnji pakt".
1941. Kraljevina Jugoslavija pristupila je Trojnom paktu NemaÄÂke, Italije i Japana. Protokol su u BeÄÂu potpisali predsednik vlade DragiÅ¡a Cvetković i ministar inostranih poslova Aleksandar Cincar-Marković.
1957. Belgija, Zapadna NemaÄÂka, Italija, Luksembrug, Francuska i Holandija potpisale su Rimski ugovor, po kojem je 1. januara 1958. osnovano Evropsko zajedniÄÂko tržiÅ¡te. Organizacija je kasnije nazvana Evropska ekonomska zajednica (danas Evropska unija).
1975. U Rijadu je ubijen kralj Fejsal. Ubica, kraljev sinovac princ Fejsal Musaid, pogubljen je javno u Rijadu u junu, a novi kralj Saudijske Arabije postao je Fejsalov brat Halid Ibn Abdul Aziz.
1991. Na tajnom sastanku u KaraÄ‘orÄ‘evu, predsednici Srbije i Hrvatske, Slobodan MiloÅ¡ević i Franjo TuÄ‘man, dogovorili su se o podeli Bosne i Hercegovine i o ruÅ¡enju reformske jugoslovenske vlade premijera Ante Markovića. Održavanje ovog sastanka i dogovor nikada nisu zvaniÄÂno potvrÄ‘eni, ali su kasnije brojni izvori saopÅ¡tili da za to imaju ÄÂvrste dokaze.
1991. Umro je srpski pozorišni, filmski i TV glumac Milutin Mića Tatić, junak TV serije za decu "Na slovo, na slovo". Najmlađe slušaoce Radio Beograda godinama je budio emisijom "Dobro jutro, deco".
1993. ViÅ¡emeseÄÂni pregovori o Bosni i Hercegovini zavrÅ¡eni su u Njujorku neuspehom. Mirovni plan kopredsednika MeÄ‘unarodne konferencije o Jugoslaviji Sajrusa Vensa i lorda Dejvida Ovena potpisali su bosanski Hrvati i Muslimani, a lider bosanskih Srba Radovan Karadžić odbio je da ga potpiÅ¡e, smatrajući da su predložene mape neprihvatljive za Srbe.
1994. Neonacisti su bacili bombu na sinagogu u Libeku, Å¡to se smatra prvim takvim incidentom od kraja Drugog svetskog rata u NemaÄÂkoj.
1999. Vlada SR Jugoslavije prekinula je diplomatske odnose sa SAD, Velikom Britanijom, Francuskom i NemaÄÂkom zbog agresije NATO-a na Jugoslaviju. Nakon prvih vazduÅ¡nih udara na podruÄÂju PriÅ¡tine i joÅ¡ osam gradova u Srbiji, u centru Beograda demolirani su ameriÄÂki, nemaÄÂki, francuski i britanski kulturni centri.
1999. U požaru koji je zahvatio oko 30 vozila u tunelu ispod Mon Blana poginulo je najmanje 40 ljudi.
2002. Film "NiÄÂija zemlja", bosanskog reditelja Danisa Tanovića, dobio je nagradu "Oskar" za najbolji strani film.
2002. U snažnom zemljotresu u Avganistanu i severozapadnom Pakistanu život je izgubilo oko 1.800 ljudi, a preko 2.000 je ranjeno.
2003. Vlada Srbije donela je odluku da raspusti Jedinicu za specijalne operacije (JSO), u kojoj su bili i osumnjiÄÂeni za ubistvo srpskog premijera Zorana ÄÂinÄ‘ića i joÅ¡ neka ubistva u proÅ¡losti.
1312. Papa Klement V ukinuo je francuski monaški viteški red templara, osnovan u Palestini 1118. radi zaštite poklonika Hristovog groba.
1599. RoÄ‘en je flamanski slikar Anton Van Dajk, istaknuti predstavnik flamanske slikarske Å¡kole. UÄÂenik i saradnik slavnog Rubensa, proslavio se kao portretista. Godine 1632. postao je dvorski slikar kralja ÄŒarlsa I.
1622. Indijanci su ubili oko 350 belih naseljenika u Virdžiniji. To se smatra prvim indijanskim masakrom nad evropskim kolonistima u Severnoj Americi.
1794. Kongres SAD je usvojio zakon kojim se ameriÄÂkim brodovima zabranjuje prevoz crnih robova iz Afrike u Ameriku.
1832. Umro je nemaÄÂki pisac Johan Volfgang Gete, jedna od najznaÄÂajnijih i najuticajnijih liÄÂnosti nemaÄÂke i svetske književnosti. Pored književnosti, gde se ogledao gotovo u svim rodovima, bavio se i filozofijom, prirodnim naukama, slikarstvom i državniÄÂkim poslovima u Vajmaru i smatra se jednim od poslednjih univerzalnih genija evropske tradicije ("Faust", "Verter" "Vilhelm Majster", "Ifigenija na Tauridi" "Egmont").
1848. Pobunjena Venecija proglasila je nezavisnost od Austrije.
1876. RoÄ‘en je srpski pisac Borisav Stanković, jedan od zaÄÂetnika moderne srpske proze. Prikazujući život rodnog Vranja s kraja 19. veka, dao je i psiholoÅ¡ku analizu liÄÂnosti, unoseći prvi put u srpsku literaturu erotiku i senzualnost ("NeÄÂista krv", "KoÅ¡tana", "Iz starog jevanÄ‘elja", "Stari dani").
1895. Pioniri filma braća Ogist i Luj Limijer demonstrirali su u Parizu prvi put pokretne slike, upotrebivši celuloidnu traku.
1904. U londonskom listu "Daily Illustrated Mirror" objavljena je na naslovnoj stranici prva novinska fotografija u boji.
1917. SAD su prve priznale privremenu vladu Aleksandra Kerenskog, uspostavljenu nakon Februarske revolucije, kojom je svrgnuta monarhija u Rusiji.
1919. Letom između Pariza i Brisela jednom u sedmici, uspostavljena je prva avionska međunarodna linija u svetu.
1923. RoÄ‘en je francuski glumac i pantomimiÄÂar Marsel Marso, koji je obnovio umetnost pantomime. Poznat je po svom "Bipu", modernizovanom Pjerou iz tradiconalne komedije.
1945. Egipat, Irak, Jordan, Liban i Sirija osnovali su u Kairu Arapsku ligu.
1948. RoÄ‘en je kompozitor Endrju Lojd Veber, koji se proslavio mjuziklima "Isus Hristos superstar", "Evita", "MaÄÂke" i "Fantom iz Opere".
1979. Irski teroristi ubili su u Hagu britanskog ambasadora u Holandiji RiÄÂarda Sajksa.
1980. NajviÅ¡a indijska nagrada "Dragulj Indije", uruÄÂena je misionarki Majci Terezi.
1983. Kandidat LaburistiÄÂke partije Haim Hercog izabran je za predsednika Izraela.
1991. Irak je oslobodio 1.150 Kuvajćana zarobljenih tokom Zalivskog rata i zatražio da se ubrza puÅ¡tanje na slobodu 60.000 zarobljenih IraÄÂana.
1992. Na drugim viÅ¡epartijskim izborima u Albaniji ubedljivo je pobedila Demokratska partija, ÄÂime je okonÄÂana vladavina komunista i njihovih naslednika.
1996. MeÄ‘unarodni sud za ratne zloÄÂine u Hagu optužio je trojicu bosanskih Muslimana i jednog bosanskog Hrvata za ubistva, torture i zlostavljanje Srba 1992. u logoru ÄŒelebići kod Konjica. To su bile prve optužnice za zloÄÂine nad Srbima poÄÂinjene tokom bosanskog rata (1992-95).
2001. U 91. godini umro je ameriÄÂki crtaÄ Vilijam Hana, koji je sa Džozeom Barberom stvorio Toma i Džerija, junake crtanih filmova koji su uz "Kamenka i Kremenka", "Medveda Jogija" i niz drugih animiranih filmova, autorima doneli sedam Oskara.
2001. SAD su donele odluku o proterivanju oko 50 ruskih diplomata pod sumnjom da su se bavili Å¡pijunažom. Rusija uzvratila proterivanjem ÄÂetvorice ameriÄÂkih diplomata.
2002. Vrhovni sud Velike Britanije uvažio je molbu žene kvadriplegiÄÂara i dozvolio da se aparati koji je održavaju u životu iskljuÄÂe, ÄÂime je prvi put u Engleskoj neka osoba dobila pravo da umre.
2004. U raketnom napadu izraelske vojske ubijen je duhovni vođa i osnivaĠradikalnog palestinskog pokreta Hamas Šeik Ahmed Jasin, nakon što je izašao iz džamije u Gazi. U tom napadu poginulo je još sedam osoba. Oko mesec dana kasnije ubijen je i njegov naslednik Abdel Aziz Rantisi.
Na današnji dan, 23. mart
809. Umro bagdadski kalif Harun al RaÅ¡id. Tokom vladavine, od 786. do 809, uspeÅ¡no ratovao protiv Vizantije i Hazara, razmenjivao poslanice i darove s Karlom Velikim i održavao diplomatske odnose s Kinom. Njegov lik idealizovan u arapskoj narodnoj poeziji i "PriÄÂama iz 1001 noći".
1391. Umro Tvrtko I Kotromanić, bosanski ban od 1353, od 1377. kralj. Najmoćniji bosanski vladar krunisan u manastiru MileÅ¡evi, uzevÅ¡i titulu kralja Srbije i Bosne, ÄÂemu je 1382. dodao titulu kralja Dalmacije, Hrvatske i Primorja. Njegovom smrću okonÄÂani Å¡irenje i uspon bosanske države.
1765. Britanski parlament doneo Zakon o taksama, namećući dažbine i ameriÄÂkim kolonijama.
1801. U zaveri dvorskih oficira ubijen ruski car Pavle I PetroviÄ Romanov. Nasledio ga sin Aleksandar I.
1842. Umro francuski pisac Anri Bejl Stendal, zaÄÂetnik velike epohe francuskog realizma i jedan od tvoraca realistiÄÂkog i psiholoÅ¡kog romana.
1861. Ujedinjena Italija formirala prvu vladu, prvi premijer bio grof Kamilo Benso di Kavur, borac za ujedinjenje Italije.
1863. RoÄ‘en srpski geolog Svetolik Radovanović, ÄÂlan Srpske kraljevske akademije, profesor Univerziteta u Beogradu, prvi ministar privrede u Srbiji. Reformisao srpsko rudarsko i Å¡umarsko zakonodavstvo, 1892. s geologom Jovanom Žujovićem osnovao Srpsko geoloÅ¡ko druÅ¡tvo.
1903. U demonstracijama oko 5.000 studenata, Ä‘aka i radnika protiv apsolutistiÄÂkog režima srpskog kralja Aleksandra Obrenovića, koje su organizovali studenti-socijalisti Dimitrije Tucović i TriÅ¡a Kaclerović, u Beogradu u sukobu s policijom poginulo pet, povreÄ‘eno Å¡est osoba. UhapÅ¡eno viÅ¡e od 120 demonstranata, protiv 27 podignuta optužnica, Tucović i Kaclerović emigrirali.
1910. Rođen japanski filmski režiser Akira Kurosava. Proslavio japansku kinematografiju, jedini režiser dobitnik dva Oskara za najbolji inostrani film.
1912. RoÄ‘en nemaÄÂki inženjer Verner fon Braun, konstruktor raketnih projektila "fau1" i "fau2", kojima je u Drugom svetskom ratu bombardovana Velika Britanija. Posle rata emigrirao u SAD, gde je rukovodio proizvodnjom raketnih projektila "redstoun" i "jupiter C", kojim je 1958. lansiran prvi ameriÄÂki veÅ¡taÄÂki satelit Eksplorer1.
1918. Gigantski nemaÄÂki top "Velika Berta" u Prvom svetskom ratu bombardovao Pariz sa viÅ¡e od 100 kilometara udaljenosti.
1919. Benito Musolini u Milanu osnovao FaÅ¡istiÄÂku partiju.
1945. PoÄÂela bitka na Rajni, u Drugom svetskom ratu. Saveznici porazili nemaÄÂke trupe u aprilu.
1950. Stupila na snagu Konvencija o osnivanju Svetske meteorološke organizacije. Taj dan se obeležava kao Svetski meteorološki dan.
1953. Umro srpski vajar ÄÂorÄ‘e Jovanović, ÄÂlan Srpske akademije nauka i umetnosti, profesor i direktor UmetniÄÂke Å¡kole u Beogradu, tvorac bista mnogih državnika, vojskovoÄ‘a, nauÄÂnika, umetnika i viÅ¡e javnih spomenika.
1956. Pakistan, prema novom ustavu, postao islamska republika.
1966. Kanterberijski nadbiskup sastao se u Rimu s papom. Prvi susret dva crkvena poglavara od osnivanja Anglikanske crkve, 400 godina ranije.
1983. Umro Barni Klark, prvi ÄÂovek kom je ugraÄ‘eno veÅ¡taÄÂko srce. Klark s veÅ¡taÄÂkim srcem živeo 112 dana.
1994. PredsedniÄÂki kandidat vladajuće Revolucionarne institucionalne partije Meksika Luis Donaldo Kolosio ubijen na predizbornom mitingu u Tijuani.
1999. Predsednik Jugoslavije Slobodan Milošević odbio, posle višednevnih pregovora s međunarodnim posrednicima,
ukljuÄÂujući specijalnog izaslanika SAD RiÄÂarda Holbruka, mirovni plan za Kosovo i razmeÅ¡tanje stranih trupa u Pokrajini. Generalni sekretar NATO-a Havijer Solana potom aktivirao naredbu o poÄÂetku vazduÅ¡nih udara na Jugoslaviju, koji su poÄÂeli narednog dana.
2001. Posle 15 godina duge misije u svemiru, ruska svemirska stanica Mir, koja je svojevremeno Rusiji donela status svemirske sile, uništena potapanjem u Tihom okeanu.
2002. Egipatski sud osudio svog državljanina, inženjera Šerifa al Falalija, na 15 godina zatvora, uz težak rad, zbog špijunaže za Izrael. Predsednik Hosni Mubarak prethodno odbacio ranije donetu oslobađajuću presudu.
2003. Na referendumu, više od 92 odsto građana Slovenije izjasnilo se za ulazak te zemlje u Evropsku uniju.
2006. Južnoafrikanac Majk Horn i Norvežanin Borg Ousland prvi su ljudi koji su skijama preÅ¡li preko zamrznutog ArktiÄÂkog okeana, ÄÂime su okonÄÂali ekspediciju dugu 1000 kilometara - od severnog Sibira do Severnog pola
Na današnji dan, 24. mart
1401. U pohodu kroz Aziju i Sredozemlje tatarski vojskovođa Tamerlan osvojio je Damask.
1603. Umrla je engleska kraljica Elizabeta I. Tokom njene 45-godiÅ¡nje vladavine, Engleska je postala vodeća zemlja u proizvodnji tekstila i vune, osnovala je svoju prvu koloniju u Severnoj Americi, Virdžiniju, utemeljila IstoÄÂnoindijsku kompaniju, a britanski morepolovci, trgovci i gusari stvorili su temelje buduće britanske imperije. Presto je nasledio Å¡kotski kralj Džejms VI, ÄÂime je, kao Džejms I, objedinio englesku i Å¡kotsku krunu. ZajedniÄÂki parlament osnovan je 1707, kada su se dve zemlje ujedinile u Veliku Britaniju.
1736. U Budimu je, muÄÂenjem na toÄÂku, ubijen voÄ‘a srpskih ustanika Pera Segedinac, koji je 1735. u PomoriÅ¡ju, BaÄÂkoj i Posavini podigao VojvoÄ‘ane protiv Austrije. MoriÅ¡ki komandant je opevan u narodnim pesmama, a Laza Kostić je napisao dramu "Pera Segedinac".
1882. NemaÄÂki bakteriolog Robert Koh objavio je da je izolovao bakteriju koja izaziva tuberkulozu, kasnije poznatu kao Kohov bacil.
1882. Umro je ameriÄÂki pisac Henri Vodsvort Longfelou, autor epske poeme "Hijavata", u kojoj je prikazao folklorno bogatstvo severnoameriÄÂkih Indijanaca.
1891. Velika Britanija i Italija postigle su sporazum o granicama kolonija u podruÄÂju Crvenog mora.
1905. Umro je francuski pisac Žil Vern, koji je svojim nauÄÂnofantastiÄÂnim romanima odigrao veliku ulogu u popularizaciji nauke i predvideo mnoga kasnija nauÄÂna dostignuća. Napisao je 57 romana, od kojih su najpoznatiji: "Put oko sveta za 80 dana", "Dvadeset hiljada milja pod morem", "Put na Mesec", "Put u srediÅ¡te Zemlje", "Pet nedelja u balonu".
1945. AmeriÄÂke i britanske trupe su u Drugom svetskom ratu preÅ¡le reku Rajnu i nastavile nadiranje u unutraÅ¡njost NemaÄÂke.
1945. U Beogradu je potpisan sporazum vlade Demokratske Federativne Jugoslavije i Uprave UN za pomoć i obnovu (UNRA). Sporazumom je predviÄ‘eno da UNRA pomogne u hrani, lekovima, obući i odeći i da uputi struÄÂnjake za obnovu poljoprivrede, industrije i saobraćaja.
1962. Umro je Å¡vajcarski fiziÄÂar, balonista i istraživaÄ morskih dubina Ogist Pikar, profesor Univerziteta u Briselu. Godine 1931. postao je prvi ÄÂovek koji je dospeo u stratosferu, popevÅ¡i se balonom do 15.780 metara. Od 1938. spuÅ¡tao se batiskafom 48 puta u okeanske dubine i do 4.000 metara.
1972. Velika Britanija je uspostavila direktnu kontrolu u Severnoj Irskoj da bi spreÄÂila sukobe paravojnih grupa rimokatolika i protestanata.
1976. U Argentini je vlast preuzela vojna hunta generala Horhea Videle, a predsednica Isabela Peron je uhapšena.
1976. Umro je britanski feldmarÅ¡al Bernard Lo Montgomeri, jedan od vodećih savezniÄÂkih vojskovoÄ‘a u Drugom svetskom ratu. Pobeda njegove Osme armije nad AfriÄÂkim korpusom nemaÄÂkog feldmarÅ¡ala Ervina Romela u bici kod El Alamejna, krajem 1942, preokrenula je tok rata u Africi.
1980. U El Salvadoru ubijen je najglasniji kritiÄÂar vojnih vlasti u toj zemlji zahvaćenoj graÄ‘anskim ratom, nadbiskup San Salvadora Oskar Arnulfo Romero. Smrt uticajnog i popularnog borca za reforme i ljudska prava izazvala je dalje zaoÅ¡travanje krize.
1989. U vodama Aljaske brod "Ekson Valdez" ispustio je viÅ¡e od ÄÂetiri miliona tona nafte.
1990. Šri Lanku je napustilo 2.000 indijskih vojnika, poslednjih iz kontingenta od 50.000, koji su dve i po godine bezuspešno pokušavali da savladaju oružanu pobunu tamilskih gerilaca protiv centralnih vlasti u Kolombu.
1993. Ezer Vajcman je izabran za sedmog predsednika Izraela.
1999. U 20 ÄÂasova snage NATO-a poÄÂele su vazduÅ¡ne udare na SR Jugoslaviju. Tokom 78 dana akcije pod nazivom "Milosrdni anÄ‘eo", u kojoj je uÄÂestvovalo 19 zemalja, poginulo je preko 1.000 ljudi, a viÅ¡e hiljada je ranjeno. TeÅ¡ko su oÅ¡tećeni infrastruktura, vojni i civilni objekti, a Å¡teta je procenjena na oko 30 milijardi dolara.
1999. Vlada SR Jugoslavije proglasila je ratno stanje.
2000. Lideri Evropske unije na sastanku u Lisabonu usaglasili su novu strategiju na Balkanu - jaÄÂanje veza sa opozicijom i "civilnim druÅ¡tvom" u Srbiji, u cilju postizanja demokratskog preobražaja u celoj SR Jugoslaviji.
2002. Prvi put u 74-godiÅ¡njoj istoriji Oskara, dvoje crnaca dobilo je tu nagradu - za najbolju muÅ¡ku i žensku ulogu: Denzel VoÅ¡ington za ulogu u filmu "Dan obuke", a Hale Beri u filmu "Bal ÄÂudoviÅ¡ta". "Blistavi um" je osvojio Oskara za najbolji film.
2003. Županijski sud u Rijeci (Hrvatska) osudio je bivÅ¡eg hrvatskog generala Mirka Norca na 12 godina zatvora za zloÄÂine nad Srbima u Gospiću 1991. godine.
2003. "Klonejd", kompanija koja tvrdi da je uspela da napravi pet kloniranih ljudskih bića, prvi put je i objavila fotografiju bebe za koju se tvrdi da je klonirana.
2005. BivÅ¡i ministar unutraÅ¡njih poslova Makedonije Ljube BoÅ¡kovski, optužen za ratne zloÄÂine nad Albancima tokom sukoba u selu Ljuboten, na severu Makedonije, u avgustu 2001, dobrovoljno se predao HaÅ¡kom tribunalu.
2006. Posle skoro ÄÂetiri decenije kampanje za nezavisnost Baskije, oblasti na severu Ã…Â panije, baskijska separatistiÄÂka organizacija ETA objavila je trajni prekid vatre i najavila borbu za svoja prava demokratskim sredstvima.
Na današnji dan, 25. mart
1196. Veliki župan RaÅ¡ke Stefan Nemanja predao je vlast drugoroÄ‘enom sinu Stefanu, koji je 1217. krunisan kao prvi srpski kralj (PrvovenÄÂani). Najstariji sin Vukan, kao veliki knez, zadržao je Zetu, Trebinje, Toplicu i Hvosno, a najmlaÄ‘i sin Rastko se zamonaÅ¡io.
1611. RoÄ‘en je turski putopisac Evlija ÄŒelebija, koji je od 1630. proputovao Osmanlijsko carstvo, a svoja zapažanja objavio u ÄÂuvenim "Putopisima" u 10 knjiga.
1807. U Engleskoj je zabranjena trgovina robljem.
1821. Grci su na Peloponezu poÄÂeli ustanak protiv Turaka, koji je nakon 12 godina zavrÅ¡en priznavanjem nezavisnosti GrÄÂke.
1844. ProglaÅ¡en je Prvi srpski graÄ‘anski zakonik, koji je odigrao znaÄÂajnu ulogu u pravnom i druÅ¡tvenom životu Srbije.
1867. Rođen je italijanski dirigent Arturo Toskanini, jedan od najvećih dirigenata 20. veka. Dirigovao je u milanskoj Skali, zatim u Metropoliten operi u Njujorku, gde je organizovao i simfonijski orkestar.
1875. RoÄ‘en je Branislav Petronijević, jedan od najistaknutijih srpskih i jugoslovenskih graÄ‘anskih filozofa. Bio je profesor Velike Å¡kole, potom Beogradskog univerziteta i ÄÂlan Srpske akademije nauka i umetnosti. Pored filozofije bavio se paleontologijom, biologijom i psihologijom ("Principi metafizike", "Istorija novije filozofije", "Univerzalna evolucija").
1881. RoÄ‘en je maÄ‘arski kompozitor i pijanista Bela Bartok, ÄÂije je delo otvorilo nove pravce razvoja maÄ‘arske muzike. U svetskim razmerama jedan je od zaÄÂetnika "nove muzike" 20. veka (simfonijska poema "KoÅ¡ut", opera "Dvorac Modrobradog", baleti "Drveni princ", "ÄŒudesni mandarin"). Kao antifaÅ¡ista emigrirao je 1940. u SAD, gde je 1945. umro.
1918. Umro je francuski kompozitor Klod AÅ¡il Debisi, tvorac muziÄÂkog impresionizma i jedan od utemeljivaÄÂa moderne muzike ("Popodne jednog fauna", "Nokturno").
1923. Sletanjem na aerodrom u PanÄÂevu aviona na liniji Pariz-Carigrad, Jugoslavija je postala deo tada malobrojne porodice država povezanih vazduÅ¡nim saobraćajem.
1924. U GrÄÂkoj je zbaÄÂen s prestola kralj ÄÂorÄ‘e II, a GrÄÂka je proglaÅ¡ena republikom.
1937. Italija i Kraljevina Jugoslavija sklopile su sporazum o međusobnoj miroljubivoj politici, koji je dobio naziv "Uskršnji pakt".
1941. Kraljevina Jugoslavija pristupila je Trojnom paktu NemaÄÂke, Italije i Japana. Protokol su u BeÄÂu potpisali predsednik vlade DragiÅ¡a Cvetković i ministar inostranih poslova Aleksandar Cincar-Marković.
1957. Belgija, Zapadna NemaÄÂka, Italija, Luksembrug, Francuska i Holandija potpisale su Rimski ugovor, po kojem je 1. januara 1958. osnovano Evropsko zajedniÄÂko tržiÅ¡te. Organizacija je kasnije nazvana Evropska ekonomska zajednica (danas Evropska unija).
1975. U Rijadu je ubijen kralj Fejsal. Ubica, kraljev sinovac princ Fejsal Musaid, pogubljen je javno u Rijadu u junu, a novi kralj Saudijske Arabije postao je Fejsalov brat Halid Ibn Abdul Aziz.
1991. Na tajnom sastanku u KaraÄ‘orÄ‘evu, predsednici Srbije i Hrvatske, Slobodan MiloÅ¡ević i Franjo TuÄ‘man, dogovorili su se o podeli Bosne i Hercegovine i o ruÅ¡enju reformske jugoslovenske vlade premijera Ante Markovića. Održavanje ovog sastanka i dogovor nikada nisu zvaniÄÂno potvrÄ‘eni, ali su kasnije brojni izvori saopÅ¡tili da za to imaju ÄÂvrste dokaze.
1991. Umro je srpski pozorišni, filmski i TV glumac Milutin Mića Tatić, junak TV serije za decu "Na slovo, na slovo". Najmlađe slušaoce Radio Beograda godinama je budio emisijom "Dobro jutro, deco".
1993. ViÅ¡emeseÄÂni pregovori o Bosni i Hercegovini zavrÅ¡eni su u Njujorku neuspehom. Mirovni plan kopredsednika MeÄ‘unarodne konferencije o Jugoslaviji Sajrusa Vensa i lorda Dejvida Ovena potpisali su bosanski Hrvati i Muslimani, a lider bosanskih Srba Radovan Karadžić odbio je da ga potpiÅ¡e, smatrajući da su predložene mape neprihvatljive za Srbe.
1994. Neonacisti su bacili bombu na sinagogu u Libeku, Å¡to se smatra prvim takvim incidentom od kraja Drugog svetskog rata u NemaÄÂkoj.
1999. Vlada SR Jugoslavije prekinula je diplomatske odnose sa SAD, Velikom Britanijom, Francuskom i NemaÄÂkom zbog agresije NATO-a na Jugoslaviju. Nakon prvih vazduÅ¡nih udara na podruÄÂju PriÅ¡tine i joÅ¡ osam gradova u Srbiji, u centru Beograda demolirani su ameriÄÂki, nemaÄÂki, francuski i britanski kulturni centri.
1999. U požaru koji je zahvatio oko 30 vozila u tunelu ispod Mon Blana poginulo je najmanje 40 ljudi.
2002. Film "NiÄÂija zemlja", bosanskog reditelja Danisa Tanovića, dobio je nagradu "Oskar" za najbolji strani film.
2002. U snažnom zemljotresu u Avganistanu i severozapadnom Pakistanu život je izgubilo oko 1.800 ljudi, a preko 2.000 je ranjeno.
2003. Vlada Srbije donela je odluku da raspusti Jedinicu za specijalne operacije (JSO), u kojoj su bili i osumnjiÄÂeni za ubistvo srpskog premijera Zorana ÄÂinÄ‘ića i joÅ¡ neka ubistva u proÅ¡losti.
Re: Na današnji dan...
Na današnji dan, 26. mart
1827. U BeÄÂu umro nemaÄÂki kompozitor Ludvig van Betoven. Uz Baha i Mocarta se smatra najvećim genijem u istoriji muzike. Autor devet simfonija, 32 klavirske sonate, pet koncerata za klavir i orkestar, jedne opere, kamernih kompozicija, misa. Sahrani prisustvovalo 30.000 BeÄÂlija.
1881. Rumunija postala kraljevina, Karol I iz nemaÄÂke dinastije Hoencolern-Sigmaringen proglaÅ¡en za kralja.
1892. Umro ameriÄÂki pisac Volt Volter Vitmen, najuticajniji ameriÄÂki pesnik XIX veka, autor zbirke pesama "Vlati trave".
1893. RoÄ‘en italijanski politiÄÂar Palmiro Toljati, jedan od osnivaÄÂa i dugogodiÅ¡nji generalni sekretar KomunistiÄÂke partije Italije, pobornik policentrizma u komunistiÄÂkom pokretu i utemeljivaÄ koncepcije italijanskog puta u socijalizam.
1913. Posle duge opsade, uz pomoć srpske vojske, Bugari u I balkanskom ratu osvojili turski grad Jedrene.
1914. RoÄ‘en ameriÄÂki pisac Tomas Lenijer Tenesi Vilijams. Popularnost stekao dramama.
1923. Umrla francuska glumica Sara Bernar. Obeležila pozoriÅ¡nu epohu kao najveća tragiÄÂarka svog doba. Uživala izuzetnu popularnost, savremenici je zvali Božanska Sara.
1945. Posle teÅ¡kih borbi, trupe SAD u II svetskom ratu osvojile pacifiÄÂko ostrvo Ivo Džima. Amerikanci izgubili viÅ¡e od 4.500 vojnika, oko 22.000 Japanaca poginulo ili zarobljeno.
1953. AmeriÄÂki mikrobiolog Džonas Edvard Salk objavio da je izumeo vakcinu protiv deÄÂije paralize.
1971. Ã…Â eik Mudžibur Rahman proglasio IstoÄÂni Pakistan nezavisnom državom BangladeÅ¡.
1973. Umro engleski pisac, glumac i pevaÄ Noel Kauard. Svestrani majstor pozornice stekao popularnost dramama, skeÄÂevima i muziÄÂkim revijama.
1979. Predsednik Egipta Anvar el Sadat i premijer Izraela Menahem Begin u Vašingtonu potpisali mirovni ugovor, prvi mirovni sporazum jevrejske države i neke arapske zemlje.
1984. Samoubistvo izvrÅ¡io jugosloveski i srpski pisac Branko Ćopić, jedan od najplodnijih i najpopularnijih pisaca posle II svetskog rata. Humorista, autor rodoljubive i deÄÂije poezije smatra se nastavljaÄÂem tradicije seoske pripovetke srpskog realizma.
1992. Bivši šampion boksa u teškoj kategoriji Majk Tajson osuđen na šest godina zatvora zbog silovanja.
1993. Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija izglasao slanje 30.000 mirovnih trupa u Somaliju. Do tada najaveća i najskuplja mirovna operacija UN.
1993. Umro srpski pozoriÅ¡ni i filmski glumac TaÅ¡ko NaÄÂić, majstor komedije i groteske. Proslavio se u matiÄÂnom pozoriÅ¡tu Atelje 212 ulogama u "Kralju Ibiju", "Radovanu III", "ÄŒudu u Ã…Â arganu", "Kafanici sudnici, ludnici" i u mnogim filmovima, meÄ‘u njima najzapaženija uloga u "Davitelju protiv davitelja".
1997. U Kalifoniji, na razliÄÂitim mestima, naÄ‘eno 39 sliÄÂno odevenih pripadnika sekte Rajska kapija koji su izvrÅ¡ili samoubistvo.
2001. U požaru u spavaonici jedne Å¡kole u Keniji život izgubilo 58 uÄÂenika, tridesetak povreÄ‘eno.
2001. Savet bezbednosti UN usvojio rezoluciju o slanju meÄ‘unarodnih posmatraÄÂa radi zaÅ¡tite civila na podruÄÂju Zapadne obale i Gaze.
2002. U seriji zemljotresa u provinciji Baglan u Avganistanu poginulo oko 1.000 ljudi.
2002. HaÅ¡ki tribunal podigao optužnicu protiv bivÅ¡eg naÄÂelnika Glavnog Å¡taba Vojske Republike Srpske za bezbednost LjubiÅ¡e Beare, za genocid i druge zloÄÂine u Srebrenici u julu 1995. Beara se predao vlastima Srbije 9. oktobra 2004. i potom izruÄÂen tom sudu.
2003. Svetska trgovinska organizacija saopÅ¡tila da su ÄÂeliÄÂane SAD povećanjem cena proizvoda krÅ¡ile pravila te organizacije. Povećanje cena teÅ¡ka industrija SAD pravdala zaÅ¡titom od konkurencije.
2004. U atentatu u Beogradu na radnom mestu ubijen generalni sekretar Fudbalskog saveza Srbije i Crne Gore Branko Bulatović.
2004. Japanski sud doneo presudu kojom je Vladi i jednoj japanskoj firmi naloženo da isplate 88 miliona jena grupi Kineza primorani da rade u Japanu tokom II svetskog rata.
1827. U BeÄÂu umro nemaÄÂki kompozitor Ludvig van Betoven. Uz Baha i Mocarta se smatra najvećim genijem u istoriji muzike. Autor devet simfonija, 32 klavirske sonate, pet koncerata za klavir i orkestar, jedne opere, kamernih kompozicija, misa. Sahrani prisustvovalo 30.000 BeÄÂlija.
1881. Rumunija postala kraljevina, Karol I iz nemaÄÂke dinastije Hoencolern-Sigmaringen proglaÅ¡en za kralja.
1892. Umro ameriÄÂki pisac Volt Volter Vitmen, najuticajniji ameriÄÂki pesnik XIX veka, autor zbirke pesama "Vlati trave".
1893. RoÄ‘en italijanski politiÄÂar Palmiro Toljati, jedan od osnivaÄÂa i dugogodiÅ¡nji generalni sekretar KomunistiÄÂke partije Italije, pobornik policentrizma u komunistiÄÂkom pokretu i utemeljivaÄ koncepcije italijanskog puta u socijalizam.
1913. Posle duge opsade, uz pomoć srpske vojske, Bugari u I balkanskom ratu osvojili turski grad Jedrene.
1914. RoÄ‘en ameriÄÂki pisac Tomas Lenijer Tenesi Vilijams. Popularnost stekao dramama.
1923. Umrla francuska glumica Sara Bernar. Obeležila pozoriÅ¡nu epohu kao najveća tragiÄÂarka svog doba. Uživala izuzetnu popularnost, savremenici je zvali Božanska Sara.
1945. Posle teÅ¡kih borbi, trupe SAD u II svetskom ratu osvojile pacifiÄÂko ostrvo Ivo Džima. Amerikanci izgubili viÅ¡e od 4.500 vojnika, oko 22.000 Japanaca poginulo ili zarobljeno.
1953. AmeriÄÂki mikrobiolog Džonas Edvard Salk objavio da je izumeo vakcinu protiv deÄÂije paralize.
1971. Ã…Â eik Mudžibur Rahman proglasio IstoÄÂni Pakistan nezavisnom državom BangladeÅ¡.
1973. Umro engleski pisac, glumac i pevaÄ Noel Kauard. Svestrani majstor pozornice stekao popularnost dramama, skeÄÂevima i muziÄÂkim revijama.
1979. Predsednik Egipta Anvar el Sadat i premijer Izraela Menahem Begin u Vašingtonu potpisali mirovni ugovor, prvi mirovni sporazum jevrejske države i neke arapske zemlje.
1984. Samoubistvo izvrÅ¡io jugosloveski i srpski pisac Branko Ćopić, jedan od najplodnijih i najpopularnijih pisaca posle II svetskog rata. Humorista, autor rodoljubive i deÄÂije poezije smatra se nastavljaÄÂem tradicije seoske pripovetke srpskog realizma.
1992. Bivši šampion boksa u teškoj kategoriji Majk Tajson osuđen na šest godina zatvora zbog silovanja.
1993. Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija izglasao slanje 30.000 mirovnih trupa u Somaliju. Do tada najaveća i najskuplja mirovna operacija UN.
1993. Umro srpski pozoriÅ¡ni i filmski glumac TaÅ¡ko NaÄÂić, majstor komedije i groteske. Proslavio se u matiÄÂnom pozoriÅ¡tu Atelje 212 ulogama u "Kralju Ibiju", "Radovanu III", "ÄŒudu u Ã…Â arganu", "Kafanici sudnici, ludnici" i u mnogim filmovima, meÄ‘u njima najzapaženija uloga u "Davitelju protiv davitelja".
1997. U Kalifoniji, na razliÄÂitim mestima, naÄ‘eno 39 sliÄÂno odevenih pripadnika sekte Rajska kapija koji su izvrÅ¡ili samoubistvo.
2001. U požaru u spavaonici jedne Å¡kole u Keniji život izgubilo 58 uÄÂenika, tridesetak povreÄ‘eno.
2001. Savet bezbednosti UN usvojio rezoluciju o slanju meÄ‘unarodnih posmatraÄÂa radi zaÅ¡tite civila na podruÄÂju Zapadne obale i Gaze.
2002. U seriji zemljotresa u provinciji Baglan u Avganistanu poginulo oko 1.000 ljudi.
2002. HaÅ¡ki tribunal podigao optužnicu protiv bivÅ¡eg naÄÂelnika Glavnog Å¡taba Vojske Republike Srpske za bezbednost LjubiÅ¡e Beare, za genocid i druge zloÄÂine u Srebrenici u julu 1995. Beara se predao vlastima Srbije 9. oktobra 2004. i potom izruÄÂen tom sudu.
2003. Svetska trgovinska organizacija saopÅ¡tila da su ÄÂeliÄÂane SAD povećanjem cena proizvoda krÅ¡ile pravila te organizacije. Povećanje cena teÅ¡ka industrija SAD pravdala zaÅ¡titom od konkurencije.
2004. U atentatu u Beogradu na radnom mestu ubijen generalni sekretar Fudbalskog saveza Srbije i Crne Gore Branko Bulatović.
2004. Japanski sud doneo presudu kojom je Vladi i jednoj japanskoj firmi naloženo da isplate 88 miliona jena grupi Kineza primorani da rade u Japanu tokom II svetskog rata.