Na današnji dan...

Pisite o istoriskim zbivanjima bitkama vladarima

Poruka
Autor/ica
Avatar
beca
Velicanstvo Foruma
Velicanstvo Foruma
Postovi: 16187
Pridružen/a: 29 Dec 2009 08:38
Lokacija: Sarajevo

Re: Na današnji dan...

#17 Post Postao/la beca »

vidovita_dzemila je napisao/la:ko falan nikad nije posjetio rodnu kuću od kad je otišao iz travnika mada nešto ne vjerujem u to
kazu da nije, a i ja sam gledala emisiju...nista na kraju nisu zakljucili i nece nikada ni zakljuciti, Ivo Andric, po mom misljenju pripada jednako trima književnostima,...

Avatar
maida_20
Velicanstvo Foruma
Velicanstvo Foruma
Postovi: 6068
Pridružen/a: 05 Maj 2008 02:00
Lokacija: Bosnia

Re: Na današnji dan...

#18 Post Postao/la maida_20 »

Dogodilo se na današnji dan - 14. mart

1776. - Rođena je srpska književnica Eustahija Arsić, "prva slavjanoserbska spisateljica". Od najranijeg obrazovanja u rodnom Iloku vaspitavana je u duhu prosvećenosti, što je uočljivo u njenom delu kroz koje provejava kosmopolitski duh 18. veka. Interesovala se za prirodne nauke i bila je pobornica modernog vaspitanja žena. Napisala je dve poučne knjige u kojima se prepliću stihovi i proza: "Sovjet maternij oboega pola junosti serbskoj i valahijskoj" i "Poleznaja razmišlenija o četireh godištnih vremeneh".

1791. - U Beču je izašao prvi broj "Serbskih novina". Štampao ih je grčki patriota Markides Puljo, saradnik grčkog pesnika i revolucionara Rige od Fere. List je izlazio utorkom i petkom do kraja 1792.

1855. - Telegrafska žica prešla je preko Save u Beograd i puštena je u rad.

1879. - Rođen je Albert Ajnštajn, slavni fizičar-teoretičar. Rođen je u Ulmu kao nemački Jevrejin. Školovanje je započeo u Minhenu, a u svojoj 15. godini otišao je u Švajcarsku, gde je studirao matematiku i fiziku. Tamo se oženio matematičarkom Milevom Marić iz Novog Sada. Naučne radove počeo je da objavljuje u 21. godini. Objavio je nekoliko stotina radova, kao i stotine raznih članaka iz politike, filozofije i opšte publicistike. Godine 1905. objavio je specijalnu, a 1916. opštu teoriju relativosti, a potom objasnio zakon foto-električnog efekta pomoću kvantne teorije, za šta je 1921. dobio Nobelovu nagradu. Razvio je teoriju fizičkog polja tražeći vezu između gravitacionog i elektromagnetnog polja. Glavna dela: "Evolucija fizike", "Elektrodinamika tela u kretanju", "O specijalnoj i opštoj teoriji relativnosti", "Moja slika sveta"...

1903. - Umro je srpski pisac i diplomata Matija Ban, član Srpske kraljevske akademije, profesor beogradskog Liceja i šef presbiroa u vreme kneza Aleksandra Karađorđevića. Dela: drame "Smrt Uroša V", "Kralj Vukašin".

1908. - Rođen je srpski političar i publicista cincarskog porekla Koča Popović, učesnik građanskog rata u Španiji, jedan od organizatora ustanka u Srbiji u Drugom svetskom ratu. Studije filozofije završio je na Sorboni u Parizu. Bio je na istaknutim vojnim položajima u Narodnooslobodilačkom ratu, od komandanta Prve proleterske brigade do načelnika Generalštaba JNA. Od 1953. do 1964. bio je šef jugoslovenske diplomatije, a od septembra 1966. do aprila 1967, posle pada Aleksandra Rankovića, potpredsednik SFRJ. Posle obračuna Josipa Broza s tzv. liberalima u Srbiji, 1972. je odstranjen iz političkog života.

1914. - Carigradskim mirom Srbije i Turske dopunjen je Londonski sporazum kojim je okončan Prvi balkanski rat. Srbija i Turska su uspostavile odnose, rešena su pitanja vraćanja zarobljenika, državljanstva stanovnika ustupljenih oblasti, status muslimana.

1923. - Voren Dži Harding je prvi američki predsednik koji je počeo da dobija poreske izveštaje i plaća porez.

1932. - Rođen je srpski pisac, novinar i filmski radnik Miroslav Antić, izuzetan liričar i inventivan dečji pesnik, koji je u pesme uneo kolorit jezika banaćanskih seljaka. Za 35 godina stvaralaštva objavio je više od 30 knjiga, a radio je i na filmovima "Sveti pesak", "Doručak s đavolom". Dela: zbirke pesama "Ispričano za proleća", "Plavo nebo", "Roždestvo tvoje", "Psovke nežnosti", "Garavi sokak", "Koncert za 1001 bubanj", "Kikinda", pesme za decu "Plavi čuperak", "Poslednja bajka", "Nasmejani svet", "Šašava knjiga", "Prva ljubav", "Svašta umem", radio drame "Otužni marš", "Povečerje".

1950. - Počeo je program FBI-ja "10 najtraženijih".

1964. - Džek Rubi proglašen je krivim za ubistvo Harija Li Osvalda (ubice predsednika Kenedija) i osuđen na smrt. Bila je to prva presuda u američkoj istoriji koja je izrečena u direktnom televizijskom prenosu.

1986. - Umro je srpski kompozitor, dirigent i muzički kritičar Mihailo Vukdragović, profesor i rektor Muzičke i potom Umetničke akademije u Beogradu. Kompoziciju i dirigovanje studirao je u Pragu. Dela: simfonijska poema "Put u pobedu", kantate "Vezilja slobode", "Svetli grobovi", "Srbija", gudački kvarteti, solo pesme.

1990. - Mihail Gorbačov postao je predsednik sovjetskog parlamenta.

1995. - Prvi put je istovremeno 13 ljudi bilo u svemiru.

Avatar
maida_20
Velicanstvo Foruma
Velicanstvo Foruma
Postovi: 6068
Pridružen/a: 05 Maj 2008 02:00
Lokacija: Bosnia

Re: Na današnji dan...

#19 Post Postao/la maida_20 »

Dogodilo se na današnji dan - 15. mart

44. p. n. e. - U Senatu je grupa zaverenika, predvođena Brutom i Kasijem, ubila rimskog imperatora Gaja Julija Cezara.


76. - Rođen je Hadrijan, rimski imperator (117-138), Trajanov naslednik. Uvidevši da Rimska imperija slabi, podigao je na severnoj granici provincije Britanije tzv. Hadrijanov zid, koji je trebalo da je štiti od upada Pikta i Škota. Za vreme njegove vladavine pojačalo se nezadovoljstvo upropašćenih seljaka i provincijalaca, pa tada počinju i prvi veći ustanci u provincijama. Hadrijan je pokušao da nezadovoljstvo suzbije reformama, a kada to nije uspelo, pooštrio je režim robovlasničke diktature. Mnogo je putovao po istočnim provincijama. Atinu je ukrasio novim građevinama, a na donjoj Marici je podigao Hadrijanov grad, današnje Jedrene.


1493. - Kristofor Kolumbo vratio se u Å paniju nakon prvog novosvetskog putovanja.


1815. - Rođen je srpski slikar i pisac Dimitrije Avramović, jedan od začetnika romantizma u srpskom slikarstvu. Studirao je na Umetničkoj akademiji u Beču, gde je izradio odličan portret Vuka Karadžića. Ukrasio je zidove i ikonostas Saborne crkve u Beogradu, crkve u Topoli, manastira u Vrdniku, portretisao je kneza Mihaila Obrenovića, mitropolita Petra, Simu Milutinovića Sarajliju. U Svetoj gori je, prema nalogu Državnog saveta, prepisivao povelje srpskih vladara i kopirao živopise i po povratku je objavio delo "Sveta gora sa strane vere, hudožestva i povesnice", kojim je stekao velike zasluge za srpsku istorijsku nauku.


1824. - Rođen je srpski pisac Branko Radičević, lirski pesnik mladosti, ljubavi i patriotskog zanosa. Kao oduševljeni pristalica jezičke reforme Vuka Karadžića, prvi je počeo da peva na narodnom jeziku i u duhu srpske narodne poezije. Pesničkim slobodama označio je prodor u novu epohu. Pesme su mu pune vedrine, vitalnosti, vragolanske žudnje i uživanja u prirodi, ali je u nekima predosetio i sopstvenu ranu smrt. Školovao se u Zemunu, Sremskim Karlovcima, Temišvaru i Beču, gde je studirao prava i medicinu i ušao u najuži krug Karadžićevih pristalica i prijatelja. Najlepše dane mladosti proveo je u Sremskim Karlovcima, čije su lepote, posebno uzvišenje Stražilovo, bile njegova lirska inspiracija. U svojoj najpoznatijoj pesmi, "Đački rastanak", opevao je Sremske Karlovce i đačke radosti, dubinu i misaonost iskazao je u pesmi "Tuga i opomena", a u satiričnoj pesmi "Put" ismejao je protivnike Karadžićeve reforme. Umro je u Beču 1853, a kasnije je sahranjen na Stražilovu.


1883. - Beograd je dobio prvu "telefonsku štaciju", sedam godina posle pronalaska telefona, a prvi telefonski razgovor vodili su ministar vojni i kapetan palilulske žandarmerijske stanice. Koncesije za uvođenje telefona u Srbiji dobio je 1882. Panta Mihajlović, prijatelj Nikole Tesle.


1900. - Rođen je srpski biolog Milutin Radovanović, profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Proučavao je uporednu anatomiju i herpetologiju (nauka o gmizavcima) i proces specijacije (formiranje novih vrsta pod uticajem izolacije) u pećinama, planinskim jezerima i na ostrvima Jadranskog mora. Dela: "Istorija razvitka životinjskog sveta i čoveka", "Vodozemci i gmizavci naše zemlje".


1907. - Finska je postala prva evropska zemlja u kojoj su žene dobile pravo glasa.


1938. - Zatvoren je prvi Međunarodni salon automobila i motornih vozila u Beogradu. Salon je otvoren 5. marta na Beogradskom sajmu, u saglasnosti sa Stalnim međunarodnim uredom automobilskih konstruuktora u Parizu. Bila je to revija svetske automobilske industrije sa ciljem da se populariše automobilizam i iskoreni pogrešno shvatanje o automobilima kao luksuznim napravama. Ukupno je izloženo 375 kola, a salon je posetilo oko 40.000 ljudi. Te iste godine, u Beogradu je bilo 3089 automobila.


1939. - Hitlerove trupe umarširale su u Češku i Moravsku, a u zoru 1. septembra u Poljsku. Velika Britanija i Francuska odmah su Nemačkoj objavile rat, pa se ovaj datum uzima kao početak Drugog svetskog rata.

1957. - Umro je srpski političar jevrejskog porekla Moša Pijade, predsednik Skupštine FNRJ, slikar i novinar. Umro je u Parizu, na povratku iz Velike Britanije, gde je predvodio jugoslovensku parlamentarnu delegaciju. Slikarstvo je učio u Beogradu, Minhenu i Parizu. Posle Prvog svetskog rata, pristupio je Komunističkoj partiji Jugoslavije, a 1921. postao je član njenog Izvršnog biroa. Zbog štampanja ilegalnog organa Centralnog komiteta KPJ "Komunist", 1925. je osuđen na 20 godina robije. Tokom tamnovanja preveo je "Kapital", "Bedu filozofije" i "Manifest komunističke partije" Karla Marksa. U početku narodnooslobodilačke borbe 1941. bio je partijski rukovodilac u Crnoj Gori i taj period istorija nije potpuno osvetlila, posebno njegovu ulogu u likvidacijama političkih protivnika. Od decembra 1941. bio je u Vrhovnom štabu. Izradio je 1942. prve propise o radu narodnooslobodilačkih odbora. Na Drugom zasedanju AVNOJ-a krajem novembra 1943. u Jajcu bio je potpredsednik predsedništva, a 5. novembra u tom gradu je osnovao novinsku agenciju Tanjug.

1959. - Robert Foster oborio je rekord izdržavši pod vodom bez vazduha 13 minuta i 42,5 sekundi.

1964. - Elizabet Tejlor udala se za Ričarda Bertona. Ovo je bio njen peti brak.

1968. - Američki magazin "LIFE" nazvao je Džimija Hendriksa "najspektakularnijim gitaristom sveta".

1971. - Debi soba za četovanje (chatrooms) na Internetu.

1991. - Umro je srpski pisac Miodrag Bulatović, pripovedač osobenog stila, koji je u srpsku literaturu uneo dotad nepoznatu eruptivnu snagu, oslobođenu ideoloških i socrealističkih stega. Na zgražavanje književnih i političkih pravovernika, na svetlo dana je izneo tamnu stranu života - nastrano, zloćudno i opako. U otadžbini je dugo prećutkivan, pogotovo posle izjave jednom stranom listu da je Josip Broz "bien bronze", što ima dvosmisleno značenje - lice opaljeno suncem, ali i metalno lice vlastodršca. Maštovito je kombinovao folkloristički sočne likove iz rodnog Bijelog Polja s modernom proznom fakturom i smelim orgijastičnim tretiranjem erotike i senzualnosti. Pažnju čitalaca, ali i ideoloških čistunaca, privukao je već prvom zbirkom pripovedaka "Đavoli dolaze", objavljenom 1955. Jedan je od najprevođenijih srpskih pisaca. Ostala dela: romani "Crveni petao leti prema nebu", "Heroj na magarcu", "Rat je bio bolji", "Ljudi sa četiri prsta", "Peti prst", "Gullo, gullo", novele "Vuk i zvono", drama "Godo je došao".

1991. - Umro je srpski filozof Veljko Korać, profesor Filozofskog fakultetu u Beogradu, na čiju je inicijativu osnovana Katedra za sociologiju. Zaslužan je za povratak izvornom razumevanju učenja Karla Marksa kod nas i za nedogmatski pristup marksizmu. Dela: "Erazmo Roterdamski", "Marks i savremena sociologija", "Marksovo shvatanje čoveka, istorije i društva", "Filozofija i njena istorija", "Istorija društvenih teorija".

1991. - Predsednik predsedništva SFRJ i predstavnik Srbije u tom telu Borisav Jović dao je ostavku, jer je predsedništvo odbilo da objavi vanredno stanje u zemlji suočenoj sa otvorenom pobunom secesionista i opasnošću krvavog rasparčavanja Jugoslavije.

Avatar
maida_20
Velicanstvo Foruma
Velicanstvo Foruma
Postovi: 6068
Pridružen/a: 05 Maj 2008 02:00
Lokacija: Bosnia

Re: Na današnji dan...

#21 Post Postao/la maida_20 »

vidovita_dzemila je napisao/la:1971. - Debi soba za četovanje (chatrooms) na Internetu.


:lol:


ko ga izmisli nosio ga Ä‘avo :lol:



Å¡teta Å¡to nema malo i o nama i hrvatima
valjda uzimaš tekstove sa srpske stranice
da joooj dobro si primjetila [Happy.gif] -ali na drugim stranicama sve ovo mnogo kraće...istina nema toliko puno o ovim srpskim piscima [Happy.gif] ...hehhe

misliš da je bolja kraća verzija?

Avatar
maida_20
Velicanstvo Foruma
Velicanstvo Foruma
Postovi: 6068
Pridružen/a: 05 Maj 2008 02:00
Lokacija: Bosnia

Re: Na današnji dan...

#23 Post Postao/la maida_20 »

Na današnji dan 16. mart

37 - Na ostrvu Kapri umro je rimski car Tiberije koji je tokom vladavine od 14. godine osigurao granice Rimskog carstva i sredio finansije i upravu, posebno u provincijama. Godine 26. povukao se na ostrvo Kapri, dok je u Rimu prefekt pretorijanaca Elije Sejan zaveo krvavi režim u carevo ime.

1521 - Portugalski moreplovac Fernao de Magelan stigao je na Filipine, gde je krajem aprila poginuo u sukobu s domorocima. Posle tri godine plovidbe oko sveta, u Španiju se 1522. od pet brodova njegove ekspedicije vratila samo "Viktorija" sa 18 članova posade. Tim putovanjem je prvi put oplovljena Zemlja.

1792 - Å vedski kralj Gustav III smrtno je ranjen tokom maskenbala u "Rojal operi" u Stokholmu. Preminuo je 29. marta. Taj atentat bio je inspiracija Verdiju za operu "Bal pod maskama".

1827 - U Njujorku su izašle prve američke novine za crnce "Fridoms žurnal".

1851 - Španija je zaključila konkordat s Vatikanom, prema kojem je rimokatolicizam postao jedina vera u Španiji, a obrazovanje i štampa su stavljeni pod kontrolu crkve.

1861 - U Beču je počeo izlaziti dnevni list "Ust und vest". List je pokrenuo i uređivao Karlovčanin Imbro Ignjatijević Tkalac, a potpomagali su ga srpski knez Mihailo Obrenović i biskup Josip Juraj Štrosmajer.

1926 - Američki fizičar Robert Goderd izveo je prvo uspešno lansiranje rakete na tečno gorivo. Raketa je dostigla 56 metara udaljenosti za 2,5 sekunde.

1930 - Umro je španski general Migel Primo de Rivera i Orbaneha, vojni diktator Španije od septembra 1923. do januara 1930, kada je podneo ostavku izgubivši podršku vojske.

1934 - U Rimu je potpisan italijansko-mađarsko-austrijski protokol kojim je formiran "Dunavski blok" protiv "Male antante" Čehoslovačke, Rumunije i Jugoslavije.

1935 - Hitler je izdao dekret kojim je nemačkoj armiji osigurao 500.000 naoružanih vojnika. Time je potpuno odbacio Versajski ugovor sklopljen posle prvog svetskog rata kojim je Nemačkoj dozvoljeno samo 100.000 ljudi pod oružjem.

1953 - Josip Broz Tito je doputovao u Veliku Britaniju, što je bila prva poseta šefa jugoslovenske države jednoj zapadnoj zemlji posle Drugog svetskog rata.

1967 - U zagrebačkom listu "Vjesnik" objavljena je "Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog jezika" koju su podržali Matica hrvatska, Društvo književnika Hrvatske i 16 drugih ustanova i organizacija. Rastući hrvatski nacionalizam, oličen u ovom dokumentu, dobio je odgovor u "Predlogu za razmišljanje Društva književnika Srbije", koji su potpisala 42 srpska pisca.

1968 - Tokom Vijetnamskog rata američki vojnici masakrirali su najmanje 100 civila u selu Mi Laj.

1978 - Pripadnici terorističke organizacije "Crvene brigade" kidnapovale su u Rimu istaknutog italijanskog političara i bivšeg premijera Alda Mora, zahtevajući da se puste na slobodu uhapšeni članovi njihove organizacije. Teroristi su Mora držali u zatočeništvu do maja 1978, a potom su ga ubili.

1978 - Više od 250.000 tona nafte iscurelo je u blizini Portsala u Francuskoj nakon havarije broda "Amoko Kadiz".

1985 - U Bejrutu je otet američki novinar Teri Anderson. On je pušten na slobodu 4. decembra 1991, nakon gotovo sedam godina zatočeništva.

1988 - Iračke vlasti su hemijskim oružjem ubile oko 5.000 civila Kurda u gradu Halabja, na severu zemlje. Tokom te godine armija iračkog predsednika Sadama Huseina izvela je osam vojnih operacija u tom delu Iraka.

1998 - Vatikan je izrazio žaljenje zbog toga što pojedini pripadnici rimokatoličke crkve nisu učinili dovoljno da tokom Drugog svetskog rata pomognu Jevrejima izloženim nacističkom progonu, ali je odbacio zahteve da osudi ponašanje tadašnjeg pape Pija XII.

1999 - Svih 20 članova Evropske komisije, najvišeg izvršnog tela Evropske unije, podnelo je ostavke zbog optužbi za prevare, korupciju i loše upravljanje finansijama. To su bile prve ostavke od osnivanja tog tela 1958.

2002 - U Beogradu je umro jedan od najpoznatijih filmskih i pozorišnih glumaca Danilo Bata Stojković.

2002 - U eksploziji u selu Lučane, kraj Bujanovca, nastanjenim većnskim albanskim stanovništvom, uništena je poslednja srpska kuća.

2004 - Hrvatski premijer Ivo Sanader posetio je Jasenovac. On je položio venac na obnovljeni spomenik i odao poštu žrtvama ustaškog koncentracionog logora iz doba Nezavisne Države Hrvatske (NDH), koji je tu bio od 1941. do 1945. godine.

2005 - Sirijski vojni obaveštajni agenti su, nakon 18 godina prisustva u Libanu, napustili Bejrut.

Avatar
maida_20
Velicanstvo Foruma
Velicanstvo Foruma
Postovi: 6068
Pridružen/a: 05 Maj 2008 02:00
Lokacija: Bosnia

Re: Na današnji dan...

#25 Post Postao/la maida_20 »

Dogodilo se na današnji dan - 17. mart

45. p.n.e. - Julije Cezar je, u bici kod Munda u Španiji, teško porazio snage predvođene dvojicom sinova Gneja Pompeja Velikog, koji su izgubili više od 30.000 vojnika.

180. - Umro je rimski filozof i car Marko Aurelije, koji je tokom vladavine od 161. suzbio germansku invaziju na Rimsko carstvo, pojačao kontrolu nad provincijama, sproveo reforme u građanskom pravu i osnivao škole. Po delu 'Meditacije' svrstava se među najznačajnije predstavnike poznog stoičkog eklekticizma. Njegov bronzani konjanički spomenik na Kapitolu u Rimu jedno je od najmonumentalnijih dela rimske antičke skulpture.

1190. - U Jorku, u Engleskoj masakrirano je više od 500 Jevreja.

1526. - Francuski kralj Fransoa I oslobođen je iz ropstva. Kralj je zarobljen u februaru 1525, kada je, kod italijanskog grada Pavije, španska armija predvođena markizom od Peskare pobedila francusko-švajcarske trupe pod njegovom komandom.

1649. - Engleski parlament raspustio je Dom lordova [Gornji dom] u vreme vladavine Olivera Kromvela, pobednika u građanskom ratu u kojem je 1648. poražen kralj Čarls I.

1861. - Parlament ujedinjene Italije proglasio je kraljevinu, a Vitorija Emanuela II kraljem Italije.

1921. - U Poljskoj je proglašen ustav kojim je uvedena parlamentarna vladavina.

1938. - Rođen je ruski baletski igrač Rudolf Nurejev, jedna od najvećih zvezda svetske baletske scene 20. veka. Na Zapad je emigrirao posle gostovanja u Parizu u junu 1961. Upamćen je po glavnim ulogama u mnogim baletima, među kojima su i 'Labudovo jezero', 'Žizela' i 'Petruška'.

1944. - Napadom više od 200 bombardera na ciljeve u Beču počelo je savezničko bombardovanje Austrije u Drugom svetskom ratu.

1948. - Velika Britanija, Francuska i zemlje Beneluksa [Belgija,Holandija i Luksemburg] potpisali su Briselski ugovor o 50-godišnjem savezu protiv oružanih napada u Evropi i o ekonomskoj, socijalnoj i vojnoj saradnji, što se smatra zametkom Evropske unije.

1956. - Umrla je francuska naučnica, nuklearni fizičar ihemičar Irena Kiri, ćerka nobelovaca Pjera i Marije Kiri. Sa suprugom Žanom Frederikom Žolio 1935. podelila je Nobelovu nagradu za hemiju. Sa srpskim fizičarem Pavlom Savićem 1937. i 1938. otkrila je izotope poznatih elemenata bombardovanjem urana neutronima.

1958. - Iz Kejp Kaneverala SAD su lansirale u orbitu oko Zemlje 'Vangard I', drugi američki satelit.

1963. - U erupciji vulkana Agung na indonežanskom ostrvu Bali život je izgubilo najmanje 11.000 ljudi.

1968. - Ispred američke ambasade u Londonu izbio je sukob između policije i demonstranata koji su protestovali protiv Vijetnamskog rata. Uhapšeno je 300 demonstranata, a 90 policajaca je povređeno.

1969. - Golda Meir, blizak saradnik Ben Guriona u borbi za stvaranje države Izrael, postala je prva žena premijer Izraela. Zbog nesuglasica u koalicionoj vladi 1974. je podnela ostavku.

1991. - Većina sovjetskih građana izjasnila se na referendumu za očuvanje saveza država pod novim imenom Zajednica Nezavisnih Država.

1992. - Eksplozija automobila-bombe raznela je zgradu izraelske amabasade u Buenos Ajresu. Poginulo je 29 ljudi, a ranjeno 252.

1992. - Na referendumu u Južnoj Africi belci su nadmoćnom većinom podržali reforme za okončanje sistema aparthejda.

1995. - Vojska Azerbejdžana je, nakon žestokih borbi, ugušila dvodnevnu policijsku pobunu u severnim predgrađima glavnog grada Bakua. Pobunu protiv protiv predsednika Gajdara Alijeva predvodio je zamenik munistra unutrašnjih poslova Rovšan Javadov.

1996. - Talas pljački i podmetnutih paljevina zahvatio je Grbavicu, dva dana pre nego što je to poslednje srpsko predgrađe u Sarajevu, u skladu s Dejtonskim sporazumom, predato policiji Federacije BiH.

1998. - Džu Rongdji, vrhunski kineski ekonomista i reformator postao je premijer Kine.

1999. - Šest članova Međunarodnog olimpijskog komiteta izbačeno je iz te institucije zbog primanja mita za Zimsku olimpijadu 2002.

2000. - U Ugandi, 530 ljudi, članova sekte 'Deset božijih zapovesti' izvršilo je kolektivno samoubistvo spaljivanjem u crkvi.

2002. - Umro je Van Tien Dung [84], komandant severno-vijetnamskih snaga koje su osvojile Sajgon, što je bila finalna pobeda i kraj tridesetogodišnjeg američko-vijetnamskog rata.

2003. - Predsednik Donjeg doma britanskog parlamenta Robin Kuk podneo je ostavku, izražavajući time protest protiv zahuktavanja rata u Iraku.

2003. - U 13-minutnom govoru iz Bele kuće Predsednik SAD Džordž Buš postavio je ultimatum iračkom predsedniku Sadamu Huseinu da u roku od 48 sati napusti Irak sa svojim sinovima, ili će se u protivnom suočiti sa ratom.

2004. - Bivši ministar unutrašnjih poslova Poljske Česlav Kiščak osuđen je na četiri godine zatvora, uslovno na dve, jer je, tokom sloma pokreta 'Solidarnost' 1981. po njegovom naređenju policija otvorila vatru na rudare u katovičkom ugljenokopu 'Vujek', što je izazvalo smrt devet i ranjavanje 25 rudara. On je prvi visoki funkcioner komunističkog doba osuđen za neki zločin.

2005. - U Madridu je uklonjena jedina preostala statua bivšeg španskog diktatora, generala Franciska Franka. On je 1936. pokrenuo oružanu pobunu protiv vlade republikanaca, a građanski rat u toj zemlji trajao je tri godine. Njegovom smrću 1975. stvorili su se uslovi za ponovno uspostavljanje demokratije u zemlji i povratak španskog kralja Huana Karlosa u zemlju

Avatar
maida_20
Velicanstvo Foruma
Velicanstvo Foruma
Postovi: 6068
Pridružen/a: 05 Maj 2008 02:00
Lokacija: Bosnia

Re: Na današnji dan...

#26 Post Postao/la maida_20 »

Dogodilo se na današnji dan, 18. mart

1229. Rimsko-nemački car Fridrih II krunisao se za kralja Jerusalima, tokom Šestog krstaškog rata.

1584. Umro ruski car Ivan IV Grozni, prvi ruski vladar krunisan za cara. Uspešno ratovao protiv Tatara i sproveo unutrašnje reforme, ali zbog okrutnosti prema bojarima dobio nadimak Grozni. 1553. podigao prvu štampariju u Rusiji, a 1584. radi jačanja trgovine sa zapadnom Evropom izgradio grad Arhangelsk na ušću Severne Divne u Belo more.

1768. Umro engleski književnik irskog porekla Lorens Stern, koji je romanima "Sentimentalno putovanje" i "Tristram Šendi" znatno uticao na razvoj evropske književnosti. Prikazujući "tok misli" svojih junaka anticipirao neke oblike proze XX veka, pa se smatra i prethodnikom Džejmsa Džojsa i Virdžinije Vulf.

1780. Rođen Miloš Obrenović, vođa Drugog srpskog ustanka, obnovitelj državnosti Srbije. Srpski knez od 1815. do 1839. i od 1858. do smrti 1860, izborio Srbiji autonomiju u okviru Otomanskog carstva, a za sebe naslednu titulu kneza. Posle ustanka, borbu za autonomiju vodio diplomatskim sredstvima, u sporazumu s Rusijom i Turcima. Monopolom nad izvozom postao jedan od najbogatijih ljudi na Balkanu.

1848. U Milanu izbila pobuna protiv Austrije, austrijski feldmaršal Johan Jozef Radecki morao da povuče trupe iz grada.

1871. Radnici Pariza počeli prvu proletersku revoluciju, poznatu kao Pariska komuna, čiji je neposredan povod bio francusko-pruski rat. Naoružani radnici, nazvani "komunari", stvorili Nacionalnu gardu, Centralni komitet kao vrhovno telo, raspisali izbore i proglasili komunu. Pobuna ugušena krajem maja.

1913. U Solunu ubijen grčki kralj danskog porekla Đorđe I, koji je vladao Grčkom od 1863.

1921. Boljševici vojnom intervencijom okončali pobunu mornara u Kronštatu, glavnoj bazi ruske Baltičke flote. Kronštatski mornari i lučki radnici, koji su 1917. snažno podržali Oktobarsku revoluciju, pobunili se krajem februara 1921. protiv boljševičke vlasti zahtevajući ekonomske reforme.

1922. Britanske kolonijalne vlasti osudile vođu indijskog pokreta za nezavisnost Mahatmu Gandija na šest godina zatvora zbog kampanje građanske neposlušnosti.

1948. Sovjetska vlada opozvala vojne stručnjake iz Jugoslavije, a narednog dana i civilne, što je bio prvi javni znak razilaženja jugoslovenskog komunističkog lidera Josipa Broza Tita i sovjetskog lidera Josifa Staljina.

1956. U emigraciji u SAD umro Nikolaj Velimirović, vladika ohridski i žicki, jedan od vodećih teologa Srpske pravoslavne crkve. Njegove mošti prenete u Srbiju 1991.

1962. Potpisan Evijanski mirovni sporazum kojim je okončan osmogodišnji rat za nezavisnost Alžira od francuske kolonijalne vlasti.

1965. Tokom leta vasionskog broda "Vashod 2" sovjetski kosmonaut Aleksej Leonov izašao iz letelice i postao prvi čovek koji je "prošetao" svemirom.

1965. U Rimu umro bivši egipatski kralj Faruk I, poslednji monarh Egipta, zbačen sa vlasti 1952. u oficirskoj pobuni.

1967. Brod "Tori kanjon" ispustio 80.000 tona nafte u blizini obale Velike Britanije.

1970. General Lon Nol izveo državni udar u Kambodži dok je šef države, princ Norodom Sihanuk, bio u poseti Moskvi.

1980. Umro nemački filozof Erih From, čije se delo zasniva na humanističkim tradicijama marksizma i koji je, analizom uzroka ljudskog samootuđenja, stekao široku popularnost kao psihoanalitičar i humanist. Posećivao Jugoslaviju i u svetu popularisao "jugoslovenski put u socijalizam".

1983. U egzilu u Švajcarskoj umro bivši italijanski kralj Umberto II, poslednji monarh Italije, koji je na prestolu proveo samo mesec dana. Postao kralj u maju 1946, posle abdikacije oca Vitorija Emanuela III, abdicirao u junu, pošto su se Italijani na referendumu izjasnili za republiku.

1993. Srpske snage u bosanskom ratu blokirale humanitarne konvoje Ujedinjneih nhacija za Srebrenicu i izvršile jedan od najtežih artiljerijskih napada na opkoljeno Sarajevo.

1994. Vlada BiH i Hrvatska potpisale u Vašingtonu u prisustvu predsednika SAD Bila Klintona sporazum o muslimansko-hrvatskoj federaciji u BiH, koja je kasnije, Dejtonskim sporazumom, postala jedan od dva entiteta u bivšoj jugoslovenskoj republici BiH.

1999. Kosovski Albanci potpisali na pregovorima u Rambujeu kod Pariza mirovni sporazum, a srpska delegacija odbila vojni deo sporazuma. Šest dana kasnije NATO-snage počele vazdušne operacije nad Jugoslavijom.

2000. U katastrofalnim poplavama u Mozambiku život izgubilo 700 ljudi, a oko dva miliona ostalo bez domova.

2003. Skupština Srbije izabrala novu Vladu, s premijerom Zoranom Živkovićem, zamenikom predsednika Demokratske stranke.

Avatar
maida_20
Velicanstvo Foruma
Velicanstvo Foruma
Postovi: 6068
Pridružen/a: 05 Maj 2008 02:00
Lokacija: Bosnia

Re: Na današnji dan...

#27 Post Postao/la maida_20 »

Na današnji dan, 19. mart

1563. Mirom u Amboazu završen prvi verski rat u Francuskoj. Protestanti dobili ograničenu slobodu veroispovesti, posle ratova koji su potresali Francusku više od 30 godina.

1628. Englezi su u Severnoj Americi osnovali koloniju Masačusets.

1796. Francuska donela Dekret o slobodi štampe, koji je po dolasku Napoleona na vlast, dve godine kasnije, prestao da važi, a štampa podvrgnuta strogoj cenzuri.

1812. Španski parlament u Kadisu usvojio liberalni ustav, koji je postao ideal slobodoumnih težnji građanske klase u evropskim državama. Posle povratka na presto, 1813, kralj Ferdinand VII ukinuo ustav i obnovio feudalno-apsolutistički poredak, ali posle izbijanja ustanka 1820. prisiljen da ga vrati.

1813. Rođen škotski misionar i istraživač Afrike Dejvid Livingston. 1855. otkrio Viktorijine vodopade. Prvi istraživao pustinju Kalahari, bazen reke Zambezi i izvorište reke Kongo. Najveći britanski istraživač Afrike sahranjen u Vestminsterskoj katedrali u Londonu.

1861. Englezi, posle višegodišnjih borbi, ugušili pobunu domorodačkog stanovništva Maora na Novom Zelandu. Maori se povukli u unutrašnjost ostrva.

1872. Rođen ruski baletski koreograf Sergej Pavlovič Đagiljev, osnivač grupe Ruski balet, koja je s izuzetnim uspehom nastupala od 1909. do 1929.

1920. SAD odbile da potpišu Versajski ugovor, posle I svetskog rata, i da se priključe Društvu naroda, zbog bojazni od uvlačenja u rat u slučaju napada na neku članicu Društva.

1930. Umro engleski državnik Artur Džejms Balfur, premijer Velike Britanije od 1902. do 1906. Kao šef diplomatije 1917. objavio plan o stvaranju nacionalne države Jevreja u Palestini.

1945. Velika Britanija priznala vladu Demokratske Federativne Jugoslavije na čelu s Josipom Brozom Titom. Jugoslaviju ubrzo potom priznale i SAD i SSSR.

1950. Umro američki pisac Edgar Rajs Barouz, autor serije romana o Tarzanu.

1970. Šefovi vlada Istočne i Zapadne Nemačke Vili Brant i Vili Štof sreli se u Erfurtu. Prvi susret zvaničnika dve zemlje od podele Nemačke 1949.

1977. U predsedničkoj rezidenciji u Brazavilu ubijen predsednik Konga Marijen Nguabi. Za ubistvo optužen i potom pogubljen bivši šef države Alfons Masamba Deba. Vlast preuzela vojna hunta, za predsednika u aprilu proglašen pukovnik Joakim Jombi Opango.

1978. Izraelska vojska okupirala veći deo juga Libana.

1991. Skupština Srbije preuzela ovlašćenja raspuštene Skupštine Kosova i razrešila dužnosti Rizu Sapundžiju, člana Predsedništva SFRJ sa Kosova.

1994. Trupe vlade u Pnom Penu zauzele grad Pailin na istoku Kambodže, glavno uporište maoističkog gerilskog pokreta Crveni Kmeri.
1994. U eksploziji bombe podmetnute u podzemnu železnicu u glavnom gradu Azerbejždana Bakuu poginulo 12 i povređeno više od 50 ljudi.

1996. Policija Federacije Bosne i Hercegovine ušla u Grbavicu, poslednju sarajevsku opštinu koju su u ratu držale srpske snage. Time završeno prebacivanje vlasti u sarajevskim opštinama koje su, prema Dejtonskom sporazumu, pripale FBiH. Najveći deo srpskog stanovništva dva dana ranije napustio Grbavicu, a prema podacima IFOR-a tokom prebacivanja vlasti iz Sarajeva se iselilo oko 60.000 Srba.

1996. U glavnom gradu Filipina Manili, u požaru u jednoj diskoteci, poginulo 150 osoba.

1997. Umro američki slikar holandskog porekla Viljem de Kuning, utemeljivač apstraktnog ekspresionizma. Četrdesetih godina XX veka preobrazio slikarstvo u SAD.

1999. U eksploziji bombe koju su čečenski teroristi aktivirali na pijaci u južnom ruskom gradu Vladikavkaz poginulo više od 50 ljudi.

1999. Posle neuspelih pregovora zvaničnika Srbije i kosovskih Albanaca u Parizu, predsednik SAD Bil Klinton izjavio da je prag prekoračen i da problem Kosova ugrožava nacionalne interese SAD. Diplomate zapadnih zemalja počele da napuštaju Beograd, a međunarodni verifikatori Kosovo.

2001. Socijalista Bertran Delano, pobedivši na izborima, postao prvi gradonačelnik Pariza iz redova levice.

2002. Zimbabve na godinu dana suspendovan iz Komonvelta.

2006. Hiljade demonstranata okupilo se na velikom trgu u glavnom gradu Belorusije, Minsku, odbijajući da priznaju rezultate predsedničkih izbora na kojima je po treći put pobedio Aleksander Lukašenko i time nastavio svoju 12 godišnju vladavinu.

2008. Pakistanski parlament izabrao je prvu ženu predsednicu skupštine u istoriji te države doktorku Fehmidu Mirzu, pripadnicu Pakistanske narodne partije.





Dogodilo se na današnji dan, 20. mart


-43. - Rođen je Publije Ovidije Nazon (Publius Ovidius Naso), jedan od najvećih rimskih pesnika i jedan od najčuvenijih autora stihova o ljubavi u svetskoj literaturi ("Epistule", "Lekovi od ljubavi", "Ljubavno umeće"). U glavnom delu "Metamorfoze" prepevao je 250 grčkih mitova.

1602. - Osnovana je holandska Istočno indijska kompanija, koja je monopolom na trgovinu iz Indonezije, Malaja i Cejlona postala jedna od najmoćnijih kompanija na svetu. Rasformirana je 1796, a njeni posedi postali su deo holandskog kolonijalnog carstva.

1809. - Rođen je ruski književnik Nikolaj Vasiljević Gogolj, jedan od najznačajnijih predstavnika ruske realistične škole. Na osnovu njegovog dela, kritičar Visarion Bjelinski formulisao je principe naturalne škole ruske književnosti ("Taras Buljba", "Revizor", "Mrtve duše" "Šinjel").

1894. - U Torinu je umro mađarski revolucionar Lajoš Košut (Lajos Kossuth), vođa mađarskog pokreta za nezavisnost od Austrije (1848-49). Nakon sloma revolucije u avgustu 1949, emigrirao je u Italiju.

1929. - Umro je francuski maršal Ferdinan Foš (Ferdinand Fosh) koji je u Prvom svetskom ratu komandovao u ključnim bitkama protiv Nemaca na Zapadnom frontu. U njegovom komandnom vagonu u Kompijenju, kod Pariza, Nemačka je u novembru 1918. potpisala kapitulaciju.

1933. - Nemački nacisti su u Dahauu otvorili prvi koncentracioni logor. Tokom Drugog svetskog rata (1939-45), broj logora u Nemačkoj i okupiranim zemljama dostigao je 2000, a u njima je ubijeno oko 11 miliona ljudi, od kojih je bilo šest miliona Jevreja.

1945. - Na području Like i hrvatskog primorja jugoslovenska vojska počela je završne operacije za oslobađanje Jugoslavije u Drugom svetskom ratu.

1956. - Francuska je priznala nezavisnost Tunisa, s Habibom Burgibom (Bourguiba) kao prvim predsednikom.

1970. - Pored obala Å vedske u zalivu Tralvet izlilo se 57 hiljada tona nafte u sudaru brodova "Imperijal" i "Otelo".

1972. - U snežnoj lavini na planini Fuđi, u Japanu, poginulo je 19 alpinista.

1991. - Haleda Zija (Khaleda Zia) izabrana je za premijera Bangladeša, u prvom mirnom demokratskom prenosu vlasti od nastanka te zemlje 1971.

1994. - Tunis je dobio prvi višepartijski parlament.

1995. - Pripadnici japanske verske sekte AUM Šinri Kjo pustili su nervni gas u tokijsku podžemnu železnicu, od čega je umrlo 12 ljudi, a više od 5.500 povređeno. Osnivač sekte Šoko Asahara osdujen je 27. februara 2004. na smrtnu kaznu zbog organizovanja napada u tokijskom metrou.

1995. - Armija BiH pokrenula je, tokom bosanskog rata, snažnu ofanzivu protiv srpskih snaga na Majevici i Vlašiću, 40 dana pre isteka četvoromesečnog primirja, zaključenog uz posredovanje bivšeg predsednika SAD Džimija Kartera (Jimmy Carter).

1995. - Oko 35.000 turskih vojnika upalo je u Irak, u operaciji protiv kurdskih pobunjenika.

1996. - Britanska vlada je prvi put javno potvrdila dabolest "ludih krava" može biti preneta na ljude.

1997. - Beogradski studenti proslavili su pobedničkom šetnjom centrom grada ispunjenje njihovog poslednjeg zahteva - ostavke rektora i studenta prorektora. To je bio i poslednji dan studentskog protesta koji je počeo 20. novembra 1996. zbog falsifikovanja rezultata lokalnih izbora u Srbiji. Studenti su postigli svetski rekord sa 119 dana svakodnevnih protesta i saopštili da su spremni da ponovo izađu na ulice ako budu ugrožene demokratske institucije, Ustav, zakoni i volja naroda.

1998. - Otvoren je prvi autoput u podsaharskoj Africi koji je povezao obale Indijskog i Atlantskog okeana.

1999. - Nakon povlačenja 1.380 verifikatora OEBS-a, na Kosovu su u području Srbice i Podujeva pojačani sukobi srpskih snaga bezbednosti i pripadnika ilegalne Oslobodilačke vojske Kosova. Vojska Jugoslavije poslala je pojačanje, policija je blokirala sve glavne saobraćajnice, a hiljade civila pošlo je u izbeglištvo.

2002. - U napadu automobila-bombe na američku ambasadu u Limi, u Peruu, poginulo je devetoro ljudi, a desetine je ranjeno.

2003. - SAD i Velika Britanija započele su vojnu operaciju protiv Iraka, nakon što je irački predsednik Sadam Husein odbio američki ultimatum da napusti Irak. Američke i britanske trupe ušle su u Irak iz Kuvajta, preko graničnog grada Um Kasr, 50-tak kilometara južno od Basre.

2004. - Umrla je holandska kraljica Julijana (94), koja je tom zemljom vladala od 1948. do 1980. kada je krunu prepustila kćerki Beatrisi. Bila je poznata po imenu "Narodna kraljica", zbog značajne uloge u oporavku Holandije nakon II svetskog rata, kao i toleranciji prema kolonijama koje su zahtevale nezavisnost.

2007. - Umro je Džon Bakus (John Backus) tvorac programskog jezika "Fortran".






Na današnji dan, 21. mart


Rođeni Johan Sebastijan Bah, Modest Petrovič Musorgski, Ivan Goran Kovačić i Ajrton Sena, zatvoren "Alkatraz"


1556. Kanterberijski nadbiskup Tomas Krenmer spaljen na lomači kao jeretik u vreme rimokatoličke reakcije kraljice Meri I. Kao glavni zastupnik verske reformacije u Engleskoj uveo liturgiju na engleskom jeziku i sastavio "Opšti molitvenik" na engleskom.

1685. Rođen Johan Sebastijan Bah, na čijem delu se temelji nemačka muzička tradicija. Savremenici ga cenili kao virtuoznog orguljaša, a vrednost njegovog muzičkog dela otkrivena početkom XIX veka u doba muzičkog romantizma, naročito posle Mendelsonovog izvođenja njegovog remek-dela "Muke po Mateji".
124989774423eb50861cc3824060875_big.jpg
124989774423eb50861cc3824060875_big.jpg (3.86 KiB) Pogledano 1578 puta.

1804. Stupio na snagu Napoleonov kodeks, francuski krivični i građanski zakon, kojim je car Napoleon I, tada "doživotni konzul", reformisao pravosuđe.

1829. U zemljotresu u Å paniji poginulo 6.000 ljudi.

1839. Rođen ruski kompozitor Modest Petrovič Musorgski, član kompozitorske grupe "Velika petorica", predstavnik ruske nacionalne muzičke škole.

1871. Kancelar Oto fon Bizmark otvorio prvu sednicu Rajhstaga novog Nemačkog carstva.

1884. U Francuskoj legalizovani sindikati.

1913. Rođen jugoslovenski književnik Ivan Goran Kovačić, autor poeme "Jama", dela o zločinima u Drugom svetskom ratu, u kojima je i sam stradao. Poema "Jama" inspirisala mnoge slikare, a muziku inspirisanu tim delom komponovao Nikola Hercigonja.

1918. Poslednjom nemačkom ofanzivom u Prvom svetskom ratu počela druga bitka na reci Somi u Francuskoj.

1919. Pod vođstvom komuniste Bele Kuna u Mađarskoj oborena Vlada i proglašena Sovjetska Mađarska Republika. Sovjetska vlada podnela ostavku 1. avgusta, a vlast preuzeli desno orijentisane socijaldemokrate.

1945. Britanski avioni u Drugom svetskom ratu bombardovali sedište Gestapoa u Kopenhagenu, u kojem je poginulo više od 70 nemačkih nacista. Greškom pogođena i francuska škola, poginulo 86 dece i 10 kaluđerica.

1952. Kvame Nkrumah postao premijer Zlatne Obale, kasnije Gane, kao prvi Afrikanac južno od Sahare na položaju predsednika Vlade.

1960. U južnoafričkom gradu Šarpvil ubijeno najmanje 79 ljudi, ranjeno preko 180, kada je policija otvorila vatru na mirne demonstracije crnaca protiv rasističkog režima.

1960. Rođen brazilski automobilski as Ajrton Sena, trostruki prvak sveta u "Formuli 1", 1988, 1990. i 1991. U Brazilu imao status nacionalnog heroja, a njegova pogibija u maju 1994, na stazi u Imoli, tokom trke za "Gran Pri San Marina", doživljena kao nacionalna tragedija.

1963. Transferom 27 poslednjih zatočenika zatvoren "Alkatraz", po maksimalnoj bezbednosti čuven zatvor u zalivu San Franciska, u kojem je nekada bio zatvoren gangster Al Kapone.

1975. Privremeno vojno veće Etiopije na čelu s vođom pučista, potpukovnikom Mengistom Haileom Marijamom, ukinulo 3.000 godina staru etiopsku carevinu.

1991. Na sednici Predsedništva SFRJ postignut dogovor da predsednici republika počnu pregovore o budućnosti savezne države. Prvi od šest susreta održan 28. marta u Splitu.

1991. U lošem vremenu i teškom dimu od zapaljenih kuvajtskih izvora nafte, u Kuvajtu se srušio saudijski transportni avion. Poginuli svi putnici u avionu, odnosno 92 senegalska vojnika i šest Saudijaca, članova posade.

1997. Predsednici Rusije i SAD Boris Jeljcin i Bil Klinton saglasili se na samitu u Helsinkiju da smanje nuklearne arsenale.

1998. Kosovski Albanci održali druge paralelne, nelegitimne parlamentarne i predsedničke izbore. Za predsednika nepriznate Republike Kosovo izabran Ibrahim Rugova, najistaknutiji lider kosovskih Albanaca u borbi za nezavisnost Kosova od Srbije.

1998. U 88. godini umrla ruska balerina Galina Sergejevna Ulanova, gotovo dve decenije vodeća balerina "Boljšoj teatra" posle Drugog svetskog rata.

1999. U napadu albanskih ekstremista na policijsku patrolu u centru Prištine ubijena četiri srpska policajca.

2000. Papa Jovan Pavle II stigao u prvu zvaničnu posetu Izraelu.
2001. Vlada Holandije potvrdila slučaj šapa i slinavke, kao druga zemlja u Evropi u kojoj se pojavila ta stočna bolest.

2002. Papa Jovan Pavle II prvi put javno saopštio da postoji veliki broj slučajeva seksualnog zlostavljanja maloletnika, koje su počinili katolički sveštenici i koje je optužio za gaženje zaveta i pridruživanje đavolu.

2003. Južnoafrička Komisija za istinu i pomirenje objavila kraj rada. Komisija osnovana 1995. da bi istražila kršenje ljudskih prava tokom aparthejda, vladavine manjine belaca. Predsednik Komisije, nadbiskup Dezmond Tutu, primorao Vladu da na ime obeštećenja isplati 270 miliona dolara žrtvama, kojih je bilo oko 20.000 i koji su svedočili o zločinima u tom periodu.

2003. Američke snage raketirale palate iračkog predsednika Sadama Huseina i ključne državne institucije u Bagdadu. Osam britanskih i četiri američka vojnika poginula kada se helikopter srušio na iračkoj granici, kao prve žrtve rata u Iraku.





*Malo duži post i nešto malo unaprijed... :wink:

Avatar
maida_20
Velicanstvo Foruma
Velicanstvo Foruma
Postovi: 6068
Pridružen/a: 05 Maj 2008 02:00
Lokacija: Bosnia

Re: Na današnji dan...

#28 Post Postao/la maida_20 »

Na današnji dan, 22. mart

1312. Papa Klement V ukinuo je francuski monaški viteški red templara, osnovan u Palestini 1118. radi zaštite poklonika Hristovog groba.

1599. Rođen je flamanski slikar Anton Van Dajk, istaknuti predstavnik flamanske slikarske škole. Učenik i saradnik slavnog Rubensa, proslavio se kao portretista. Godine 1632. postao je dvorski slikar kralja Čarlsa I.

1622. Indijanci su ubili oko 350 belih naseljenika u Virdžiniji. To se smatra prvim indijanskim masakrom nad evropskim kolonistima u Severnoj Americi.

1794. Kongres SAD je usvojio zakon kojim se američkim brodovima zabranjuje prevoz crnih robova iz Afrike u Ameriku.

1832. Umro je nemački pisac Johan Volfgang Gete, jedna od najznačajnijih i najuticajnijih ličnosti nemačke i svetske književnosti. Pored književnosti, gde se ogledao gotovo u svim rodovima, bavio se i filozofijom, prirodnim naukama, slikarstvom i državničkim poslovima u Vajmaru i smatra se jednim od poslednjih univerzalnih genija evropske tradicije ("Faust", "Verter" "Vilhelm Majster", "Ifigenija na Tauridi" "Egmont").

1848. Pobunjena Venecija proglasila je nezavisnost od Austrije.

1876. Rođen je srpski pisac Borisav Stanković, jedan od začetnika moderne srpske proze. Prikazujući život rodnog Vranja s kraja 19. veka, dao je i psihološku analizu ličnosti, unoseći prvi put u srpsku literaturu erotiku i senzualnost ("Nečista krv", "Koštana", "Iz starog jevanđelja", "Stari dani").

1895. Pioniri filma braća Ogist i Luj Limijer demonstrirali su u Parizu prvi put pokretne slike, upotrebivši celuloidnu traku.

1904. U londonskom listu "Daily Illustrated Mirror" objavljena je na naslovnoj stranici prva novinska fotografija u boji.

1917. SAD su prve priznale privremenu vladu Aleksandra Kerenskog, uspostavljenu nakon Februarske revolucije, kojom je svrgnuta monarhija u Rusiji.

1919. Letom između Pariza i Brisela jednom u sedmici, uspostavljena je prva avionska međunarodna linija u svetu.

1923. Rođen je francuski glumac i pantomimičar Marsel Marso, koji je obnovio umetnost pantomime. Poznat je po svom "Bipu", modernizovanom Pjerou iz tradiconalne komedije.

1945. Egipat, Irak, Jordan, Liban i Sirija osnovali su u Kairu Arapsku ligu.

1948. Rođen je kompozitor Endrju Lojd Veber, koji se proslavio mjuziklima "Isus Hristos superstar", "Evita", "Mačke" i "Fantom iz Opere".

1979. Irski teroristi ubili su u Hagu britanskog ambasadora u Holandiji Ričarda Sajksa.

1980. Najviša indijska nagrada "Dragulj Indije", uručena je misionarki Majci Terezi.

1983. Kandidat Laburističke partije Haim Hercog izabran je za predsednika Izraela.

1991. Irak je oslobodio 1.150 Kuvajćana zarobljenih tokom Zalivskog rata i zatražio da se ubrza puštanje na slobodu 60.000 zarobljenih Iračana.

1992. Na drugim višepartijskim izborima u Albaniji ubedljivo je pobedila Demokratska partija, čime je okončana vladavina komunista i njihovih naslednika.

1996. Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu optužio je trojicu bosanskih Muslimana i jednog bosanskog Hrvata za ubistva, torture i zlostavljanje Srba 1992. u logoru Čelebići kod Konjica. To su bile prve optužnice za zločine nad Srbima počinjene tokom bosanskog rata (1992-95).

2001. U 91. godini umro je američki crtač Vilijam Hana, koji je sa Džozeom Barberom stvorio Toma i Džerija, junake crtanih filmova koji su uz "Kamenka i Kremenka", "Medveda Jogija" i niz drugih animiranih filmova, autorima doneli sedam Oskara.

2001. SAD su donele odluku o proterivanju oko 50 ruskih diplomata pod sumnjom da su se bavili špijunažom. Rusija uzvratila proterivanjem četvorice američkih diplomata.

2002. Vrhovni sud Velike Britanije uvažio je molbu žene kvadriplegičara i dozvolio da se aparati koji je održavaju u životu isključe, čime je prvi put u Engleskoj neka osoba dobila pravo da umre.

2004. U raketnom napadu izraelske vojske ubijen je duhovni vođa i osnivač radikalnog palestinskog pokreta Hamas Šeik Ahmed Jasin, nakon što je izašao iz džamije u Gazi. U tom napadu poginulo je još sedam osoba. Oko mesec dana kasnije ubijen je i njegov naslednik Abdel Aziz Rantisi.


Na današnji dan, 23. mart

809. Umro bagdadski kalif Harun al Rašid. Tokom vladavine, od 786. do 809, uspešno ratovao protiv Vizantije i Hazara, razmenjivao poslanice i darove s Karlom Velikim i održavao diplomatske odnose s Kinom. Njegov lik idealizovan u arapskoj narodnoj poeziji i "Pričama iz 1001 noći".

1391. Umro Tvrtko I Kotromanić, bosanski ban od 1353, od 1377. kralj. Najmoćniji bosanski vladar krunisan u manastiru Mileševi, uzevši titulu kralja Srbije i Bosne, čemu je 1382. dodao titulu kralja Dalmacije, Hrvatske i Primorja. Njegovom smrću okončani širenje i uspon bosanske države.

1765. Britanski parlament doneo Zakon o taksama, namećući dažbine i američkim kolonijama.

1801. U zaveri dvorskih oficira ubijen ruski car Pavle I Petrovič Romanov. Nasledio ga sin Aleksandar I.

1842. Umro francuski pisac Anri Bejl Stendal, začetnik velike epohe francuskog realizma i jedan od tvoraca realističkog i psihološkog romana.

1861. Ujedinjena Italija formirala prvu vladu, prvi premijer bio grof Kamilo Benso di Kavur, borac za ujedinjenje Italije.

1863. Rođen srpski geolog Svetolik Radovanović, član Srpske kraljevske akademije, profesor Univerziteta u Beogradu, prvi ministar privrede u Srbiji. Reformisao srpsko rudarsko i šumarsko zakonodavstvo, 1892. s geologom Jovanom Žujovićem osnovao Srpsko geološko društvo.

1903. U demonstracijama oko 5.000 studenata, đaka i radnika protiv apsolutističkog režima srpskog kralja Aleksandra Obrenovića, koje su organizovali studenti-socijalisti Dimitrije Tucović i Triša Kaclerović, u Beogradu u sukobu s policijom poginulo pet, povređeno šest osoba. Uhapšeno više od 120 demonstranata, protiv 27 podignuta optužnica, Tucović i Kaclerović emigrirali.

1910. Rođen japanski filmski režiser Akira Kurosava. Proslavio japansku kinematografiju, jedini režiser dobitnik dva Oskara za najbolji inostrani film.

1912. Rođen nemački inženjer Verner fon Braun, konstruktor raketnih projektila "fau1" i "fau2", kojima je u Drugom svetskom ratu bombardovana Velika Britanija. Posle rata emigrirao u SAD, gde je rukovodio proizvodnjom raketnih projektila "redstoun" i "jupiter C", kojim je 1958. lansiran prvi američki veštački satelit Eksplorer1.

1918. Gigantski nemački top "Velika Berta" u Prvom svetskom ratu bombardovao Pariz sa više od 100 kilometara udaljenosti.

1919. Benito Musolini u Milanu osnovao Fašističku partiju.

1945. Počela bitka na Rajni, u Drugom svetskom ratu. Saveznici porazili nemačke trupe u aprilu.

1950. Stupila na snagu Konvencija o osnivanju Svetske meteorološke organizacije. Taj dan se obeležava kao Svetski meteorološki dan.

1953. Umro srpski vajar Đorđe Jovanović, član Srpske akademije nauka i umetnosti, profesor i direktor Umetničke škole u Beogradu, tvorac bista mnogih državnika, vojskovođa, naučnika, umetnika i više javnih spomenika.

1956. Pakistan, prema novom ustavu, postao islamska republika.

1966. Kanterberijski nadbiskup sastao se u Rimu s papom. Prvi susret dva crkvena poglavara od osnivanja Anglikanske crkve, 400 godina ranije.

1983. Umro Barni Klark, prvi čovek kom je ugrađeno veštačko srce. Klark s veštačkim srcem živeo 112 dana.

1994. Predsednički kandidat vladajuće Revolucionarne institucionalne partije Meksika Luis Donaldo Kolosio ubijen na predizbornom mitingu u Tijuani.

1999. Predsednik Jugoslavije Slobodan Milošević odbio, posle višednevnih pregovora s međunarodnim posrednicima,
uključujući specijalnog izaslanika SAD Ričarda Holbruka, mirovni plan za Kosovo i razmeštanje stranih trupa u Pokrajini. Generalni sekretar NATO-a Havijer Solana potom aktivirao naredbu o početku vazdušnih udara na Jugoslaviju, koji su počeli narednog dana.

2001. Posle 15 godina duge misije u svemiru, ruska svemirska stanica Mir, koja je svojevremeno Rusiji donela status svemirske sile, uništena potapanjem u Tihom okeanu.

2002. Egipatski sud osudio svog državljanina, inženjera Šerifa al Falalija, na 15 godina zatvora, uz težak rad, zbog špijunaže za Izrael. Predsednik Hosni Mubarak prethodno odbacio ranije donetu oslobađajuću presudu.

2003. Na referendumu, više od 92 odsto građana Slovenije izjasnilo se za ulazak te zemlje u Evropsku uniju.

2006. Južnoafrikanac Majk Horn i Norvežanin Borg Ousland prvi su ljudi koji su skijama prešli preko zamrznutog Arktičkog okeana, čime su okončali ekspediciju dugu 1000 kilometara - od severnog Sibira do Severnog pola



Na današnji dan, 24. mart

1401. U pohodu kroz Aziju i Sredozemlje tatarski vojskovođa Tamerlan osvojio je Damask.

1603. Umrla je engleska kraljica Elizabeta I. Tokom njene 45-godišnje vladavine, Engleska je postala vodeća zemlja u proizvodnji tekstila i vune, osnovala je svoju prvu koloniju u Severnoj Americi, Virdžiniju, utemeljila Istočnoindijsku kompaniju, a britanski morepolovci, trgovci i gusari stvorili su temelje buduće britanske imperije. Presto je nasledio škotski kralj Džejms VI, čime je, kao Džejms I, objedinio englesku i škotsku krunu. Zajednički parlament osnovan je 1707, kada su se dve zemlje ujedinile u Veliku Britaniju.

1736. U Budimu je, mučenjem na točku, ubijen vođa srpskih ustanika Pera Segedinac, koji je 1735. u Pomorišju, Bačkoj i Posavini podigao Vojvođane protiv Austrije. Moriški komandant je opevan u narodnim pesmama, a Laza Kostić je napisao dramu "Pera Segedinac".

1882. Nemački bakteriolog Robert Koh objavio je da je izolovao bakteriju koja izaziva tuberkulozu, kasnije poznatu kao Kohov bacil.

1882. Umro je američki pisac Henri Vodsvort Longfelou, autor epske poeme "Hijavata", u kojoj je prikazao folklorno bogatstvo severnoameričkih Indijanaca.

1891. Velika Britanija i Italija postigle su sporazum o granicama kolonija u području Crvenog mora.

1905. Umro je francuski pisac Žil Vern, koji je svojim naučnofantastičnim romanima odigrao veliku ulogu u popularizaciji nauke i predvideo mnoga kasnija naučna dostignuća. Napisao je 57 romana, od kojih su najpoznatiji: "Put oko sveta za 80 dana", "Dvadeset hiljada milja pod morem", "Put na Mesec", "Put u središte Zemlje", "Pet nedelja u balonu".

1945. Američke i britanske trupe su u Drugom svetskom ratu prešle reku Rajnu i nastavile nadiranje u unutrašnjost Nemačke.
1945. U Beogradu je potpisan sporazum vlade Demokratske Federativne Jugoslavije i Uprave UN za pomoć i obnovu (UNRA). Sporazumom je predviđeno da UNRA pomogne u hrani, lekovima, obući i odeći i da uputi stručnjake za obnovu poljoprivrede, industrije i saobraćaja.

1962. Umro je švajcarski fizičar, balonista i istraživač morskih dubina Ogist Pikar, profesor Univerziteta u Briselu. Godine 1931. postao je prvi čovek koji je dospeo u stratosferu, popevši se balonom do 15.780 metara. Od 1938. spuštao se batiskafom 48 puta u okeanske dubine i do 4.000 metara.

1972. Velika Britanija je uspostavila direktnu kontrolu u Severnoj Irskoj da bi sprečila sukobe paravojnih grupa rimokatolika i protestanata.

1976. U Argentini je vlast preuzela vojna hunta generala Horhea Videle, a predsednica Isabela Peron je uhapšena.

1976. Umro je britanski feldmaršal Bernard Lo Montgomeri, jedan od vodećih savezničkih vojskovođa u Drugom svetskom ratu. Pobeda njegove Osme armije nad Afričkim korpusom nemačkog feldmaršala Ervina Romela u bici kod El Alamejna, krajem 1942, preokrenula je tok rata u Africi.

1980. U El Salvadoru ubijen je najglasniji kritičar vojnih vlasti u toj zemlji zahvaćenoj građanskim ratom, nadbiskup San Salvadora Oskar Arnulfo Romero. Smrt uticajnog i popularnog borca za reforme i ljudska prava izazvala je dalje zaoštravanje krize.

1989. U vodama Aljaske brod "Ekson Valdez" ispustio je više od četiri miliona tona nafte.

1990. Šri Lanku je napustilo 2.000 indijskih vojnika, poslednjih iz kontingenta od 50.000, koji su dve i po godine bezuspešno pokušavali da savladaju oružanu pobunu tamilskih gerilaca protiv centralnih vlasti u Kolombu.

1993. Ezer Vajcman je izabran za sedmog predsednika Izraela.

1999. U 20 časova snage NATO-a počele su vazdušne udare na SR Jugoslaviju. Tokom 78 dana akcije pod nazivom "Milosrdni anđeo", u kojoj je učestvovalo 19 zemalja, poginulo je preko 1.000 ljudi, a više hiljada je ranjeno. Teško su oštećeni infrastruktura, vojni i civilni objekti, a šteta je procenjena na oko 30 milijardi dolara.

1999. Vlada SR Jugoslavije proglasila je ratno stanje.

2000. Lideri Evropske unije na sastanku u Lisabonu usaglasili su novu strategiju na Balkanu - jačanje veza sa opozicijom i "civilnim društvom" u Srbiji, u cilju postizanja demokratskog preobražaja u celoj SR Jugoslaviji.

2002. Prvi put u 74-godišnjoj istoriji Oskara, dvoje crnaca dobilo je tu nagradu - za najbolju mušku i žensku ulogu: Denzel Vošington za ulogu u filmu "Dan obuke", a Hale Beri u filmu "Bal čudovišta". "Blistavi um" je osvojio Oskara za najbolji film.

2003. Županijski sud u Rijeci (Hrvatska) osudio je bivšeg hrvatskog generala Mirka Norca na 12 godina zatvora za zločine nad Srbima u Gospiću 1991. godine.

2003. "Klonejd", kompanija koja tvrdi da je uspela da napravi pet kloniranih ljudskih bića, prvi put je i objavila fotografiju bebe za koju se tvrdi da je klonirana.

2005. Bivši ministar unutrašnjih poslova Makedonije Ljube Boškovski, optužen za ratne zločine nad Albancima tokom sukoba u selu Ljuboten, na severu Makedonije, u avgustu 2001, dobrovoljno se predao Haškom tribunalu.

2006. Posle skoro četiri decenije kampanje za nezavisnost Baskije, oblasti na severu Španije, baskijska separatistička organizacija ETA objavila je trajni prekid vatre i najavila borbu za svoja prava demokratskim sredstvima.



Na današnji dan, 25. mart

1196. Veliki župan Raške Stefan Nemanja predao je vlast drugorođenom sinu Stefanu, koji je 1217. krunisan kao prvi srpski kralj (Prvovenčani). Najstariji sin Vukan, kao veliki knez, zadržao je Zetu, Trebinje, Toplicu i Hvosno, a najmlađi sin Rastko se zamonašio.

1611. Rođen je turski putopisac Evlija Čelebija, koji je od 1630. proputovao Osmanlijsko carstvo, a svoja zapažanja objavio u čuvenim "Putopisima" u 10 knjiga.

1807. U Engleskoj je zabranjena trgovina robljem.

1821. Grci su na Peloponezu počeli ustanak protiv Turaka, koji je nakon 12 godina završen priznavanjem nezavisnosti Grčke.

1844. Proglašen je Prvi srpski građanski zakonik, koji je odigrao značajnu ulogu u pravnom i društvenom životu Srbije.

1867. Rođen je italijanski dirigent Arturo Toskanini, jedan od najvećih dirigenata 20. veka. Dirigovao je u milanskoj Skali, zatim u Metropoliten operi u Njujorku, gde je organizovao i simfonijski orkestar.

1875. Rođen je Branislav Petronijević, jedan od najistaknutijih srpskih i jugoslovenskih građanskih filozofa. Bio je profesor Velike škole, potom Beogradskog univerziteta i član Srpske akademije nauka i umetnosti. Pored filozofije bavio se paleontologijom, biologijom i psihologijom ("Principi metafizike", "Istorija novije filozofije", "Univerzalna evolucija").

1881. Rođen je mađarski kompozitor i pijanista Bela Bartok, čije je delo otvorilo nove pravce razvoja mađarske muzike. U svetskim razmerama jedan je od začetnika "nove muzike" 20. veka (simfonijska poema "Košut", opera "Dvorac Modrobradog", baleti "Drveni princ", "Čudesni mandarin"). Kao antifašista emigrirao je 1940. u SAD, gde je 1945. umro.

1918. Umro je francuski kompozitor Klod Ašil Debisi, tvorac muzičkog impresionizma i jedan od utemeljivača moderne muzike ("Popodne jednog fauna", "Nokturno").

1923. Sletanjem na aerodrom u Pančevu aviona na liniji Pariz-Carigrad, Jugoslavija je postala deo tada malobrojne porodice država povezanih vazdušnim saobraćajem.

1924. U Grčkoj je zbačen s prestola kralj Đorđe II, a Grčka je proglašena republikom.

1937. Italija i Kraljevina Jugoslavija sklopile su sporazum o međusobnoj miroljubivoj politici, koji je dobio naziv "Uskršnji pakt".

1941. Kraljevina Jugoslavija pristupila je Trojnom paktu Nemačke, Italije i Japana. Protokol su u Beču potpisali predsednik vlade Dragiša Cvetković i ministar inostranih poslova Aleksandar Cincar-Marković.

1957. Belgija, Zapadna Nemačka, Italija, Luksembrug, Francuska i Holandija potpisale su Rimski ugovor, po kojem je 1. januara 1958. osnovano Evropsko zajedničko tržište. Organizacija je kasnije nazvana Evropska ekonomska zajednica (danas Evropska unija).

1975. U Rijadu je ubijen kralj Fejsal. Ubica, kraljev sinovac princ Fejsal Musaid, pogubljen je javno u Rijadu u junu, a novi kralj Saudijske Arabije postao je Fejsalov brat Halid Ibn Abdul Aziz.

1991. Na tajnom sastanku u Karađorđevu, predsednici Srbije i Hrvatske, Slobodan Milošević i Franjo Tuđman, dogovorili su se o podeli Bosne i Hercegovine i o rušenju reformske jugoslovenske vlade premijera Ante Markovića. Održavanje ovog sastanka i dogovor nikada nisu zvanično potvrđeni, ali su kasnije brojni izvori saopštili da za to imaju čvrste dokaze.

1991. Umro je srpski pozorišni, filmski i TV glumac Milutin Mića Tatić, junak TV serije za decu "Na slovo, na slovo". Najmlađe slušaoce Radio Beograda godinama je budio emisijom "Dobro jutro, deco".

1993. Višemesečni pregovori o Bosni i Hercegovini završeni su u Njujorku neuspehom. Mirovni plan kopredsednika Međunarodne konferencije o Jugoslaviji Sajrusa Vensa i lorda Dejvida Ovena potpisali su bosanski Hrvati i Muslimani, a lider bosanskih Srba Radovan Karadžić odbio je da ga potpiše, smatrajući da su predložene mape neprihvatljive za Srbe.

1994. Neonacisti su bacili bombu na sinagogu u Libeku, što se smatra prvim takvim incidentom od kraja Drugog svetskog rata u Nemačkoj.

1999. Vlada SR Jugoslavije prekinula je diplomatske odnose sa SAD, Velikom Britanijom, Francuskom i Nemačkom zbog agresije NATO-a na Jugoslaviju. Nakon prvih vazdušnih udara na području Prištine i još osam gradova u Srbiji, u centru Beograda demolirani su američki, nemački, francuski i britanski kulturni centri.

1999. U požaru koji je zahvatio oko 30 vozila u tunelu ispod Mon Blana poginulo je najmanje 40 ljudi.

2002. Film "Ničija zemlja", bosanskog reditelja Danisa Tanovića, dobio je nagradu "Oskar" za najbolji strani film.

2002. U snažnom zemljotresu u Avganistanu i severozapadnom Pakistanu život je izgubilo oko 1.800 ljudi, a preko 2.000 je ranjeno.

2003. Vlada Srbije donela je odluku da raspusti Jedinicu za specijalne operacije (JSO), u kojoj su bili i osumnjičeni za ubistvo srpskog premijera Zorana Đinđića i još neka ubistva u prošlosti.

Avatar
maida_20
Velicanstvo Foruma
Velicanstvo Foruma
Postovi: 6068
Pridružen/a: 05 Maj 2008 02:00
Lokacija: Bosnia

Re: Na današnji dan...

#29 Post Postao/la maida_20 »

Na današnji dan, 26. mart

1827. U Beču umro nemački kompozitor Ludvig van Betoven. Uz Baha i Mocarta se smatra najvećim genijem u istoriji muzike. Autor devet simfonija, 32 klavirske sonate, pet koncerata za klavir i orkestar, jedne opere, kamernih kompozicija, misa. Sahrani prisustvovalo 30.000 Bečlija.
74978-004-AE7002EB.jpg

1881. Rumunija postala kraljevina, Karol I iz nemačke dinastije Hoencolern-Sigmaringen proglašen za kralja.

1892. Umro američki pisac Volt Volter Vitmen, najuticajniji američki pesnik XIX veka, autor zbirke pesama "Vlati trave".
whitman.gif
whitman.gif (20.69 KiB) Pogledano 1553 puta.
1893. Rođen italijanski političar Palmiro Toljati, jedan od osnivača i dugogodišnji generalni sekretar Komunističke partije Italije, pobornik policentrizma u komunističkom pokretu i utemeljivač koncepcije italijanskog puta u socijalizam.

1913. Posle duge opsade, uz pomoć srpske vojske, Bugari u I balkanskom ratu osvojili turski grad Jedrene.

1914. Rođen američki pisac Tomas Lenijer Tenesi Vilijams. Popularnost stekao dramama.

1923. Umrla francuska glumica Sara Bernar. Obeležila pozorišnu epohu kao najveća tragičarka svog doba. Uživala izuzetnu popularnost, savremenici je zvali Božanska Sara.



1945. Posle teških borbi, trupe SAD u II svetskom ratu osvojile pacifičko ostrvo Ivo Džima. Amerikanci izgubili više od 4.500 vojnika, oko 22.000 Japanaca poginulo ili zarobljeno.

1953. Američki mikrobiolog Džonas Edvard Salk objavio da je izumeo vakcinu protiv dečije paralize.

1971. Šeik Mudžibur Rahman proglasio Istočni Pakistan nezavisnom državom Bangladeš.

1973. Umro engleski pisac, glumac i pevač Noel Kauard. Svestrani majstor pozornice stekao popularnost dramama, skečevima i muzičkim revijama.

1979. Predsednik Egipta Anvar el Sadat i premijer Izraela Menahem Begin u Vašingtonu potpisali mirovni ugovor, prvi mirovni sporazum jevrejske države i neke arapske zemlje.

1984. Samoubistvo izvršio jugosloveski i srpski pisac Branko Ćopić, jedan od najplodnijih i najpopularnijih pisaca posle II svetskog rata. Humorista, autor rodoljubive i dečije poezije smatra se nastavljačem tradicije seoske pripovetke srpskog realizma.
branko.gif
branko.gif (19.98 KiB) Pogledano 1553 puta.


1992. Bivši šampion boksa u teškoj kategoriji Majk Tajson osuđen na šest godina zatvora zbog silovanja.

1993. Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija izglasao slanje 30.000 mirovnih trupa u Somaliju. Do tada najaveća i najskuplja mirovna operacija UN.

1993. Umro srpski pozorišni i filmski glumac Taško Načić, majstor komedije i groteske. Proslavio se u matičnom pozorištu Atelje 212 ulogama u "Kralju Ibiju", "Radovanu III", "Čudu u Šarganu", "Kafanici sudnici, ludnici" i u mnogim filmovima, među njima najzapaženija uloga u "Davitelju protiv davitelja".

1997. U Kalifoniji, na različitim mestima, nađeno 39 slično odevenih pripadnika sekte Rajska kapija koji su izvršili samoubistvo.

2001. U požaru u spavaonici jedne škole u Keniji život izgubilo 58 učenika, tridesetak povređeno.

2001. Savet bezbednosti UN usvojio rezoluciju o slanju međunarodnih posmatrača radi zaštite civila na području Zapadne obale i Gaze.

2002. U seriji zemljotresa u provinciji Baglan u Avganistanu poginulo oko 1.000 ljudi.

2002. Haški tribunal podigao optužnicu protiv bivšeg načelnika Glavnog štaba Vojske Republike Srpske za bezbednost Ljubiše Beare, za genocid i druge zločine u Srebrenici u julu 1995. Beara se predao vlastima Srbije 9. oktobra 2004. i potom izručen tom sudu.

2003. Svetska trgovinska organizacija saopštila da su čeličane SAD povećanjem cena proizvoda kršile pravila te organizacije. Povećanje cena teška industrija SAD pravdala zaštitom od konkurencije.

2004. U atentatu u Beogradu na radnom mestu ubijen generalni sekretar Fudbalskog saveza Srbije i Crne Gore Branko Bulatović.

2004. Japanski sud doneo presudu kojom je Vladi i jednoj japanskoj firmi naloženo da isplate 88 miliona jena grupi Kineza primorani da rade u Japanu tokom II svetskog rata.

Odgovori