Na današnji dan, 6. april
885. Umro Metodije Solunski. S mlađim bratom Ćirilom bio prvi slovenski prosvetitelj i tvorac prvog slovenskog pisma, glagoljice.
1199. Umro engleski kralj RiÄÂard I Plantagenet, Lavlje Srce, jedan od voÄ‘a u III krstaÅ¡kom ratu i junak srednjevekovnih legendi.
1490. Umro maÄ‘arski kralj Matija I Korvin, reformator maÄ‘arske države. Tokom vladavine, od 1458, uspeÅ¡no ratovao protiv Turaka i Habsburgovaca, zauzevÅ¡i 1486. i BeÄÂ, u kom je i umro. U Požunu, danas Bratislavi, 1465. osnovao univerzitet, a 1472. prvu Å¡tampariju. Nazvan Korvin zbog gavrana, latinski corvus, na svom Å¡titu.
1528. Umro nemaÄÂki slikar i grafiÄÂar Albreht Direr, poznat po portretima velike umetniÄÂke i dokumentarne vrednosti i izvanrednim gravirama u drvetu i bakru.
1652. Predstavnik Holandske istoÄÂnoindijske kompanije Jan van Ribek osnovao u Kapuu prvo naselje belih doseljenika u Južnoj Africi.
1667. Dubrovnik pogodio zemljotres u kom je poginulo više hiljada ljudi. Od zemljotresa i požara, koji je harao dvadesetak dana, grad skoro uništen. Obnova trajala više od 50 godina.
1690. Austrijski car Leopold balkanskim hrišaćanima uputio proglas u kom ih je pozvao da i dalje pomažu njegovu vojsku u borbama protiv Turaka, obećavajući im razne povlastice.
1838. Umro srpski novinar i publicista Dimitrije Davidović, autor Sretenjskog ustava i osnivaÄ Novina serbskih, u BeÄÂu 1813, koje su izlazile devet godina. Od 1829. bio sekretar kneza MiloÅ¡a Obrenovića, potom ministar unutraÅ¡njih poslova i prosvete.
1909. AmeriÄÂki istraživaÄ Robert Peri osvojio Severni pol, preÅ¡avÅ¡i sa ekspedicijom na sankama 1.600 kilometara.
1917. Objavom rata NemaÄÂkoj SAD uÅ¡le u I svetski rat.
1941. NemaÄÂke trupe u II svetskom ratu napale GrÄÂku i Jugoslaviju. Napad na Jugoslaviju poÄÂeo bombardovanjem Beograda, koji je gotovo razoren, poginulo oko 12.000 ljudi.
1941. Etiopske i britanske trupe oslobodile Adis Abebu, koju su u ratu sa Etiopijom poÄÂetkom 1935. okupirale italijanske snage.
1971. U Njujorku umro kompozitor Igor Stravinski, jedan od zaÄÂetnika i glavnih pobornika nove muzike XX veka. Njegovi baleti i mnoga simfonijska dela, opere i oratorijumi obeležili muziÄÂko stvaralaÅ¡tvo proÅ¡log veka.
1973. U Beogradu otvorena nova zgrada Narodne biblioteke Srbije. Stara zgrada izgorela u požaru 6. aprila 1941, kada su Nemci bombardovali Beograd.
1985. Vojnim udarom u Sudanu svrgnut Džafer Nimeiri. Vladao od 1969, kada je, takođe državnim udarom, svrgao predsednika Abdua. Vlast preuzeo ministar odbrane i komandant armije, general Abdel Rahman Suer al Dahab.
1992. Evropska zajednica priznala nezavisnost bivÅ¡e jugoslovenske republike Bosne i Hercegovine. Istog dana u Sarajevu pale prve žrtve i oznaÄÂile poÄÂetak rata u Bosni i Hercegovini.
1994. U Ruandi, tokom građanskog rata plemena Hutu i Tutsi, raketom oboren avion u kom su bili predsednici Ruande i susednog Burundija Žuvenal Habjarimana i Siprijen Ntarjamira. U masakrima koji su usledili ekstremni Huti pobili oko 800.000 manjinskih Tutsa, uglavnom civila.
1995. U Kigaliju, u Ruandi, osnovan prvi sud za genocid. Na sud potom izvedeno 30.000 Huta optuženih za masakr nad Tutsima.
2000. Umro Habib Burgiba. Smatra se osnivaÄÂem modernog Tunisa. ProglaÅ¡en za doživotnog predsednika Tunisa, ali 1987. zbaÄÂen mirnim prevratom.
2001. Predstavnici HaÅ¡kog tribunala saveznom ministru pravde MomÄÂilu GrubaÄÂu predali optužnicu za ratne zloÄÂine i nalog za hapÅ¡enje Slobodana MiloÅ¡evića.
2003. Hrvatska policija uhapsila haÅ¡kog optuženika Ivicu Rajića, zbog ratnih zloÄÂina u Stupnom Dolu, u BiH, u oktobru 1993. Dva meseca kasnije Rajić izruÄÂen HaÅ¡kom tribunalu.
2003. Ministarstvo pravde SAD saopštilo da se broj zatvorenika u zatvorima SAD u 2002. povećao i da je, prvi put, prešao dva miliona, a da je u junu te godine u zatvorima registrovano 2.019.234 ljudi.
2004. Parlament Litvanije opozvao predsednika Rolandasa Paksasa zbog veza s ruskim biznismenima i ruskom obaveštajnom službom. Prvi evropski lider smenjen opozivom.
2005. Umro Renije od Monaka. Monakom vladao od 1949, na prestolu ga nasledio sin, princ Albert.
Na današnji dan...
Re: Na današnji dan...
Na današnji dan, 7. april 2009.
1948 - Osnovana je Svetska zdravstvena organizacija. Statut ove organizacije potpisalo je 26 zemalja, a 7. april proglašen je za Svetski dan zdravlja.
1348 - Češki kralj Karlo IV osnovao je univerzitet u Pragu (Karlov univerzitet), prvi univerzitet u centralnoj Evropi.
1614 - Umro je Å¡panski slikar El Greko, roÄ‘en na Kritu 1540. godine kao Dominikos Teotokopulos. Tvorac jednog od najoriginalnijih slikarskih opusa u istoriji evropskog slikarstva bio je potpuno zaboravljen i ponovo je otkriven krajem XIX veka. 1770 - RoÄ‘en je engleski romantiÄÂarski pesnik Vilijam Vodsvort. NajznaÄÂajnije njegovo delo su "Lirske balade", knjiga koja je oznaÄÂila poÄÂetak romantizma u engleskoj književnosti.
1866 - Zemunski štampar Ignjan Sopron, na poziv bosanskog vezira Šerifa Osman Paše, otvorio je prvu štampariju u Sarajevu i pokrenuo prve novine štampane u Bosni - nedeljnik "Bosanski vjesnik". List je uređivao Miloš Mandić, a izlazile su na srpskom ili hrvatskom jeziku, ćirilicom i po Vukovom pravopisu.
1929 - Beogradska radio stanica prvi put je direktno prenosila jednu fudbalsku utakmicu, prvenstveni susret BSK i "Jugoslavije". Reporter je bio Rade Stoilović.
1939 - Musolinijeve trupe iskrcale su se na obale Albanije i za pet dana okupirale celu zemlju.
1941 - Vlada Kraljevine Jugoslavije objavila je proklamaciju o poÄÂetku rata s NemaÄÂkom i Italijom i izdala naredbu o opÅ¡toj mobilizaciji.
1943 - U mestu Geri u SAD umro je srpski pesnik, esejist i putopisac Jovan DuÄÂić. Njegovo delo predstavlja vrhunac srpske lirike u dve prve dekade 20. veka. Bio je u diplomatskoj službi Kraljevine Srbije i Kraljevine Jugoslavije. Od 1941. godine živeo je u SAD, a njegovi posmrtni ostaci preneti su u rodno mesto Trebinje u oktobru 2000. ("Pesme", "Pesme u prozi", "Plave legende", "Pesme ljubavi i smrti", "Carski soneti", zbirka putopisa "Gradovi i himere", knjiga proze "Blago cara Radovana").
1943 - U laboratoriji u Bazelu, u Ã…Â vajcarskoj prvi put je proizvedena droga LSD.
1945 - AmeriÄÂki avioni su u Drugom svetskom ratu potopili najveći japanski ratni brod "Jamato".
1947 - Umro je ameriÄÂki automobilski magnat Henri Ford. Prve "benzinske koÄÂije" konstruisao je 1896, a 1899. je poÄÂeo proizvodnju automobila. Prvi je uveo serijsku proizvodnju, a 1908. je stvorio "model T", prvi "narodni automobil". 1948 - Osnovana je Svetska zdravstvena organizacija. Statut ove organizacije potpisalo je 26 zemalja, a 7. april proglaÅ¡en je za Svetski dan zdravlja.
1955 - Umrla je ameriÄÂka filmska glumica Teda Bara, prva "vamp" žena u istoriji kinematografije. 1962 - UhapÅ¡en je jugoslovenski politiÄÂar i disident Milovan ÄÂilas, bivÅ¡i najbliži saradnik Josipa Broza Tita. Razlog hapÅ¡enja bilo je objavljivanje njegove knjige "Razgovori sa Staljinom". Bilo je to ÄÂetvrto hapÅ¡enje i suÄ‘enje ÄÂilasu od kao se, januara 1954. godine, raziÅ¡ao sa rukovodstvom KumunistiÄÂke partije Jugoslavije.
1963 - Usvojen je novi jugoslovenski ustav kojim je naziv države Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ) promenjen u SocijalistiÄÂka Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ). Novi ustav popularno je nazvan "povelja samoupravljanja" jer je njime samoupravni model primenjen u svim sferama i na svim nivoima druÅ¡tvenog života.
1966 - Iz Sredozemnog mora kod Å¡panske obale izvaÄ‘ena je ameriÄÂka hidrogenska bomba, ispala iz aviona zbog tehniÄÂke greÅ¡ke.
1975 - U Zagrebu je umro hrvatski slikar i grafiÄÂar Krsto HegeduÅ¡ić. Bio je inicijator i jedan od osnivaÄÂa umetniÄÂke grupe "Zemlja" (1929), a osnivaÄ je i slikarske Å¡kole naivaca u Hlebinama (1930).
1990 - Feribot "Skandinavska zvezda" zahvaćen je plamenom tokom krstarenja u Severnom moru između Norveške i Danske. U nesreći je poginulo 158 ljudi.
1992 - Dan nakon što je EZ priznala nezavisnost Bosne i Hercegovine bosanski Srbi proglasili su u Banjaluci nezavisnost Republike Srpske, a predstavnici bosanskih Srba u Predsedništvu BiH Biljana Plavšić i Nikola Koljević dali su ostavke.
1992 - SAD su priznale nezavisnost BiH, Slovenije i Hrvatske.
1994 - U glavnom gradu Ruande Kigaliju ubijen je premijer Agate Uvilingijimana.
2004 - ViÅ¡e od 600 IraÄÂana je poginulo, a preko 400 je ranjeno u bombardovanju džamije u Faludži, iraÄÂkom gradu koji je danima bio pod opsadom ameriÄÂkih marinaca. U Bagdadu je zvaniÄÂno saopÅ¡teno da je u toj zemlji poginulo viÅ¡e od 720 vojnika koalicionih snaga, predvoÄ‘enih SAD, od ÄÂega većina nakon proglaÅ¡nja kraja glavnih vojnih operacija 1. maja 2003. godine.
2005 - Indija i Pakistan su obnovile autobusku liniju koja će, po prvi put u poslednjih 60 godina, povezati podeljeni region Kašmira.
2006. - U severnom Bagdadu, u tri eksplozije bombaša samoubica, unutar šiitske džamije i ispred nje, poginulo je 70 ljudi, a ranjeno je 158.
1948 - Osnovana je Svetska zdravstvena organizacija. Statut ove organizacije potpisalo je 26 zemalja, a 7. april proglašen je za Svetski dan zdravlja.
1348 - Češki kralj Karlo IV osnovao je univerzitet u Pragu (Karlov univerzitet), prvi univerzitet u centralnoj Evropi.
1614 - Umro je Å¡panski slikar El Greko, roÄ‘en na Kritu 1540. godine kao Dominikos Teotokopulos. Tvorac jednog od najoriginalnijih slikarskih opusa u istoriji evropskog slikarstva bio je potpuno zaboravljen i ponovo je otkriven krajem XIX veka. 1770 - RoÄ‘en je engleski romantiÄÂarski pesnik Vilijam Vodsvort. NajznaÄÂajnije njegovo delo su "Lirske balade", knjiga koja je oznaÄÂila poÄÂetak romantizma u engleskoj književnosti.
1866 - Zemunski štampar Ignjan Sopron, na poziv bosanskog vezira Šerifa Osman Paše, otvorio je prvu štampariju u Sarajevu i pokrenuo prve novine štampane u Bosni - nedeljnik "Bosanski vjesnik". List je uređivao Miloš Mandić, a izlazile su na srpskom ili hrvatskom jeziku, ćirilicom i po Vukovom pravopisu.
1929 - Beogradska radio stanica prvi put je direktno prenosila jednu fudbalsku utakmicu, prvenstveni susret BSK i "Jugoslavije". Reporter je bio Rade Stoilović.
1939 - Musolinijeve trupe iskrcale su se na obale Albanije i za pet dana okupirale celu zemlju.
1941 - Vlada Kraljevine Jugoslavije objavila je proklamaciju o poÄÂetku rata s NemaÄÂkom i Italijom i izdala naredbu o opÅ¡toj mobilizaciji.
1943 - U mestu Geri u SAD umro je srpski pesnik, esejist i putopisac Jovan DuÄÂić. Njegovo delo predstavlja vrhunac srpske lirike u dve prve dekade 20. veka. Bio je u diplomatskoj službi Kraljevine Srbije i Kraljevine Jugoslavije. Od 1941. godine živeo je u SAD, a njegovi posmrtni ostaci preneti su u rodno mesto Trebinje u oktobru 2000. ("Pesme", "Pesme u prozi", "Plave legende", "Pesme ljubavi i smrti", "Carski soneti", zbirka putopisa "Gradovi i himere", knjiga proze "Blago cara Radovana").
1943 - U laboratoriji u Bazelu, u Ã…Â vajcarskoj prvi put je proizvedena droga LSD.
1945 - AmeriÄÂki avioni su u Drugom svetskom ratu potopili najveći japanski ratni brod "Jamato".
1947 - Umro je ameriÄÂki automobilski magnat Henri Ford. Prve "benzinske koÄÂije" konstruisao je 1896, a 1899. je poÄÂeo proizvodnju automobila. Prvi je uveo serijsku proizvodnju, a 1908. je stvorio "model T", prvi "narodni automobil". 1948 - Osnovana je Svetska zdravstvena organizacija. Statut ove organizacije potpisalo je 26 zemalja, a 7. april proglaÅ¡en je za Svetski dan zdravlja.
1955 - Umrla je ameriÄÂka filmska glumica Teda Bara, prva "vamp" žena u istoriji kinematografije. 1962 - UhapÅ¡en je jugoslovenski politiÄÂar i disident Milovan ÄÂilas, bivÅ¡i najbliži saradnik Josipa Broza Tita. Razlog hapÅ¡enja bilo je objavljivanje njegove knjige "Razgovori sa Staljinom". Bilo je to ÄÂetvrto hapÅ¡enje i suÄ‘enje ÄÂilasu od kao se, januara 1954. godine, raziÅ¡ao sa rukovodstvom KumunistiÄÂke partije Jugoslavije.
1963 - Usvojen je novi jugoslovenski ustav kojim je naziv države Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ) promenjen u SocijalistiÄÂka Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ). Novi ustav popularno je nazvan "povelja samoupravljanja" jer je njime samoupravni model primenjen u svim sferama i na svim nivoima druÅ¡tvenog života.
1966 - Iz Sredozemnog mora kod Å¡panske obale izvaÄ‘ena je ameriÄÂka hidrogenska bomba, ispala iz aviona zbog tehniÄÂke greÅ¡ke.
1975 - U Zagrebu je umro hrvatski slikar i grafiÄÂar Krsto HegeduÅ¡ić. Bio je inicijator i jedan od osnivaÄÂa umetniÄÂke grupe "Zemlja" (1929), a osnivaÄ je i slikarske Å¡kole naivaca u Hlebinama (1930).
1990 - Feribot "Skandinavska zvezda" zahvaćen je plamenom tokom krstarenja u Severnom moru između Norveške i Danske. U nesreći je poginulo 158 ljudi.
1992 - Dan nakon što je EZ priznala nezavisnost Bosne i Hercegovine bosanski Srbi proglasili su u Banjaluci nezavisnost Republike Srpske, a predstavnici bosanskih Srba u Predsedništvu BiH Biljana Plavšić i Nikola Koljević dali su ostavke.
1992 - SAD su priznale nezavisnost BiH, Slovenije i Hrvatske.
1994 - U glavnom gradu Ruande Kigaliju ubijen je premijer Agate Uvilingijimana.
2004 - ViÅ¡e od 600 IraÄÂana je poginulo, a preko 400 je ranjeno u bombardovanju džamije u Faludži, iraÄÂkom gradu koji je danima bio pod opsadom ameriÄÂkih marinaca. U Bagdadu je zvaniÄÂno saopÅ¡teno da je u toj zemlji poginulo viÅ¡e od 720 vojnika koalicionih snaga, predvoÄ‘enih SAD, od ÄÂega većina nakon proglaÅ¡nja kraja glavnih vojnih operacija 1. maja 2003. godine.
2005 - Indija i Pakistan su obnovile autobusku liniju koja će, po prvi put u poslednjih 60 godina, povezati podeljeni region Kašmira.
2006. - U severnom Bagdadu, u tri eksplozije bombaša samoubica, unutar šiitske džamije i ispred nje, poginulo je 70 ljudi, a ranjeno je 158.
Re: Na današnji dan...
Na današnji dan, 8. april 2009.
Rođen Šuman, umrli Štrosmajer, Nižinski, Pikaso i Kapica, stvorene Antanta i UN, prvi svetski kongres Roma, Makedonija nezavisna.
1513. Ã…Â panski istraživaÄ Huan Ponse de Leon, tragajući za mitskim "izvorom mladosti", otkrio je Floridu i proglasio je posedom Ã…Â panije. Godine 1845. Florida je postala jedna od saveznih država SAD. 1810. RoÄ‘en je nemaÄÂki kompozitor Robert Ã…Â uman, jedan od glavnih predstavnika muziÄÂkog romantizma. Imao je brojne sledbenike u NemaÄÂkoj i drugim evropskim zemljama, posebno je uticao na Bramsov stvaralaÄÂki opus. 1861. U Sremskim Karlovcima održan je BlagoveÅ¡tenski sabor, poslednji politiÄÂi skup Srba u Ugarskoj, na kojem je zatražena posebna teritorija za Srbe (Vojvodina sa Sremom, donjom BaÄÂkom i Banatom) sa vojvodom na ÄÂelu i sopstvenom administracijom. Saborom je predsedavao patrijarh Josif RajaÄÂić. Austrijski car Franc Jozef I nije nikada potvrdio zakljuÄÂke ovog skupa, a Ugarski sabor nije ih ni uzeo u razmatranje.
1893. U Kanadi je rođena glumica Meri Pikford, zvezda nemog filma. Sa Čarlijem Čaplinom, Daglasom Ferbanksom i Dejvidom Grifitom 1919. je osnovala filmsku kompaniju "Junajted Artist Korporejšn".
1904. U Londonu je potpisan anglo-francuski sporazum poznat podnazivom "Entente Cordiale", kojim su Velika Britanija i Francuska rešile sporna pitanja u vezi sa interesnim zonama u zapadnoj Africi, Egiptu i Maroku.
1905. U ÄÂakovu je umro biskup i politiÄÂar Josip Juraj Ã…Â trosmajer. OsnivaÄ je i pokrovitelj Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti (1868) i utemeljitelj ZagrebaÄÂkog sveuÄÂiliÅ¡ta (1874). 1913. U Pekingu je poÄÂeo da zaseda prvi kineski parlament.
1919. RoÄ‘en je rodezijski politiÄÂar Jan Smit, jedan od osnivaÄÂa Rodezijskog fronta (1962). Kao premijer (od 1964) sprovodio je rasnu diskriminaciju nad većinskim domorodaÄÂkim stanovniÅ¡tvom, a 1965. proglasio je nezavisnost Rodezije od Velike Britanije.
1939. Italijanske trupe, koje su se prethodnog dana iskrcale na obale Albanije, zauzele su Tiranu. Albanski kralj Zogu izbegao je u GrÄÂku.
1944. Jedinice sovjetske Crvene armije u Drugom svetskom ratu izbile su na granicu ÄŒehoslovaÄÂke i Rumunije.
1946. U Ženevi je održano poslednje zasedanje Lige naroda, ÄÂime je formalno ukinuta ova meÄ‘unarodna organizacija i zamenjena novom - Ujedinjenim nacijama.
1950. U Londonu je umro Vaslav Nižinski, legendarni ruski baletski igraÄÂ. Izuzetan plesaÄ i koreograf, koji je iÅ¡ao ispred svog vremena, bio je predmet divljenja raznih umetnika. slikara, vajara, fotografa, pisaca i pesnika. RoÄ‘en je u Kijevu 1889. godine, a balet je uÄÂio u Carskoj Å¡koli u Sankt Peterburgu.
1953. Britanske vlasti optužile su Džomo Kenijatu da je umešan u aktivnosti tajne organizacije Mau Mau i osudile ga na sedam godina zatvora. Nakon ostvarenja državne samostalnosti 1963. Kenijata je bio premijer i ministrar inostranih poslova, a potom predsednik Kenije od 1964. godine.
1971. U Londonu je održan Prvi svetski kongres Roma na kojem je verifikovan naziv pripadnika tog naroda. Romi. Odlukom UN 8. april proglašen je za Svetski dan Roma.
1973. Umro je jedan od najvećih umetnika 20. veka, Å¡panskislikar i vajar i jedan od najznaÄÂajnijih predstavnika kubizma Pablo Pikaso. Zajedno sa Žoržom Brakom napravio je prekretnicu u evropskom slikarstvu, ostvarujući novu koncepciju oblika i prostora. Od mnogobrojnih dela iz njegove zaostavÅ¡tine, napoznatija su "GospoÄ‘ice iz Avinjona" i "Gernika".
1981. U Njujorku je umro ameriÄÂki general Omar Nelson Bredli, komandant ameriÄÂkih snaga pri iskrcavanju u Normandiji 1944, predsednik komiteta NATO-a 1949.
1984. Umro je ruski fiziÄÂar Piotr Kapica, jedan od najznaÄÂajnijih fiziÄÂara 20. veka. Dobitnik je Nobelove nagrade za fiziku 1978. godine.
1990. Nepalski kralj Birendra je ukinuo zabranu rada politiÄÂkihpartija, koja je bila na snazi 30 godina.
1992. Nakon genetskog testa otiska prstiju, nemaÄÂki i izraelski izvori saopÅ¡tili su da je izvesno da je ratni zloÄÂinac iz drugog svetskog rata Jozef Mengele umro u Brazilu 1979. godine.
1992. Palestinski lider Jaser Arafat pronađen je živ u Libijskoj pustinji 12 sati nakon avionske nesreće u kojoj su poginula trojica njegovih saputnika.
1993. Makedonija je primljena u UN.
1994. U Beogradu je naÄ‘ena mrtva novinarka Dada Vujasinović. Iako je zvaniÄÂno saopÅ¡teno da se ubila, verzija o ubistvu ostala je aktuelna, a njena smrt nikad nije razjaÅ¡njena.
1996. SR Jugoslavija i Makedonija potpisale su sporazum o normalizaciji odnosa.
2002. TužilaÅ¡tvo u Prokuplju podiglo je optužnice protiv SaÅ¡e Cvjetana i Dejana Demirovića za ratni zloÄÂin poÄÂinjen nad albanskim civilima u Podujevu, na Kosovu 1999. godine. To je bilo drugo suÄ‘enje za ratne zloÄÂine pred sudovima u SR Jugoslaviji.
2003. U izraelskom raketnom napadu na vozilo u Gazi ubijen jelokalni vođa Hamasa Said Aldin al Arabid, koji je bio meta napada. U tom napadu poginulo je najmanje još pet osoba, a preko 47 Palestinaca je povređeno.
2003. Od projektila koji je ameriÄÂki tenk, tokom rata u Iraku, ispalio na hotel "Palestina" u Bagdadu, u kome su bili smeÅ¡teni strani novinari, poginuo je kamerman Rojtersa Taras Procuk i novinar Å¡panske televizije (TVE 5) Joze Kouzo.
2004. Sud u Osijeku (Hrvatska) osudio je Nikolu Ivankovića na 12 godina zatvora zbog ratnog zloÄÂina nad srpskim civilima u Paulin Dvoru 1991. godine.
Rođen Šuman, umrli Štrosmajer, Nižinski, Pikaso i Kapica, stvorene Antanta i UN, prvi svetski kongres Roma, Makedonija nezavisna.
1513. Ã…Â panski istraživaÄ Huan Ponse de Leon, tragajući za mitskim "izvorom mladosti", otkrio je Floridu i proglasio je posedom Ã…Â panije. Godine 1845. Florida je postala jedna od saveznih država SAD. 1810. RoÄ‘en je nemaÄÂki kompozitor Robert Ã…Â uman, jedan od glavnih predstavnika muziÄÂkog romantizma. Imao je brojne sledbenike u NemaÄÂkoj i drugim evropskim zemljama, posebno je uticao na Bramsov stvaralaÄÂki opus. 1861. U Sremskim Karlovcima održan je BlagoveÅ¡tenski sabor, poslednji politiÄÂi skup Srba u Ugarskoj, na kojem je zatražena posebna teritorija za Srbe (Vojvodina sa Sremom, donjom BaÄÂkom i Banatom) sa vojvodom na ÄÂelu i sopstvenom administracijom. Saborom je predsedavao patrijarh Josif RajaÄÂić. Austrijski car Franc Jozef I nije nikada potvrdio zakljuÄÂke ovog skupa, a Ugarski sabor nije ih ni uzeo u razmatranje.
1893. U Kanadi je rođena glumica Meri Pikford, zvezda nemog filma. Sa Čarlijem Čaplinom, Daglasom Ferbanksom i Dejvidom Grifitom 1919. je osnovala filmsku kompaniju "Junajted Artist Korporejšn".
1904. U Londonu je potpisan anglo-francuski sporazum poznat podnazivom "Entente Cordiale", kojim su Velika Britanija i Francuska rešile sporna pitanja u vezi sa interesnim zonama u zapadnoj Africi, Egiptu i Maroku.
1905. U ÄÂakovu je umro biskup i politiÄÂar Josip Juraj Ã…Â trosmajer. OsnivaÄ je i pokrovitelj Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti (1868) i utemeljitelj ZagrebaÄÂkog sveuÄÂiliÅ¡ta (1874). 1913. U Pekingu je poÄÂeo da zaseda prvi kineski parlament.
1919. RoÄ‘en je rodezijski politiÄÂar Jan Smit, jedan od osnivaÄÂa Rodezijskog fronta (1962). Kao premijer (od 1964) sprovodio je rasnu diskriminaciju nad većinskim domorodaÄÂkim stanovniÅ¡tvom, a 1965. proglasio je nezavisnost Rodezije od Velike Britanije.
1939. Italijanske trupe, koje su se prethodnog dana iskrcale na obale Albanije, zauzele su Tiranu. Albanski kralj Zogu izbegao je u GrÄÂku.
1944. Jedinice sovjetske Crvene armije u Drugom svetskom ratu izbile su na granicu ÄŒehoslovaÄÂke i Rumunije.
1946. U Ženevi je održano poslednje zasedanje Lige naroda, ÄÂime je formalno ukinuta ova meÄ‘unarodna organizacija i zamenjena novom - Ujedinjenim nacijama.
1950. U Londonu je umro Vaslav Nižinski, legendarni ruski baletski igraÄÂ. Izuzetan plesaÄ i koreograf, koji je iÅ¡ao ispred svog vremena, bio je predmet divljenja raznih umetnika. slikara, vajara, fotografa, pisaca i pesnika. RoÄ‘en je u Kijevu 1889. godine, a balet je uÄÂio u Carskoj Å¡koli u Sankt Peterburgu.
1953. Britanske vlasti optužile su Džomo Kenijatu da je umešan u aktivnosti tajne organizacije Mau Mau i osudile ga na sedam godina zatvora. Nakon ostvarenja državne samostalnosti 1963. Kenijata je bio premijer i ministrar inostranih poslova, a potom predsednik Kenije od 1964. godine.
1971. U Londonu je održan Prvi svetski kongres Roma na kojem je verifikovan naziv pripadnika tog naroda. Romi. Odlukom UN 8. april proglašen je za Svetski dan Roma.
1973. Umro je jedan od najvećih umetnika 20. veka, Å¡panskislikar i vajar i jedan od najznaÄÂajnijih predstavnika kubizma Pablo Pikaso. Zajedno sa Žoržom Brakom napravio je prekretnicu u evropskom slikarstvu, ostvarujući novu koncepciju oblika i prostora. Od mnogobrojnih dela iz njegove zaostavÅ¡tine, napoznatija su "GospoÄ‘ice iz Avinjona" i "Gernika".
1981. U Njujorku je umro ameriÄÂki general Omar Nelson Bredli, komandant ameriÄÂkih snaga pri iskrcavanju u Normandiji 1944, predsednik komiteta NATO-a 1949.
1984. Umro je ruski fiziÄÂar Piotr Kapica, jedan od najznaÄÂajnijih fiziÄÂara 20. veka. Dobitnik je Nobelove nagrade za fiziku 1978. godine.
1990. Nepalski kralj Birendra je ukinuo zabranu rada politiÄÂkihpartija, koja je bila na snazi 30 godina.
1992. Nakon genetskog testa otiska prstiju, nemaÄÂki i izraelski izvori saopÅ¡tili su da je izvesno da je ratni zloÄÂinac iz drugog svetskog rata Jozef Mengele umro u Brazilu 1979. godine.
1992. Palestinski lider Jaser Arafat pronađen je živ u Libijskoj pustinji 12 sati nakon avionske nesreće u kojoj su poginula trojica njegovih saputnika.
1993. Makedonija je primljena u UN.
1994. U Beogradu je naÄ‘ena mrtva novinarka Dada Vujasinović. Iako je zvaniÄÂno saopÅ¡teno da se ubila, verzija o ubistvu ostala je aktuelna, a njena smrt nikad nije razjaÅ¡njena.
1996. SR Jugoslavija i Makedonija potpisale su sporazum o normalizaciji odnosa.
2002. TužilaÅ¡tvo u Prokuplju podiglo je optužnice protiv SaÅ¡e Cvjetana i Dejana Demirovića za ratni zloÄÂin poÄÂinjen nad albanskim civilima u Podujevu, na Kosovu 1999. godine. To je bilo drugo suÄ‘enje za ratne zloÄÂine pred sudovima u SR Jugoslaviji.
2003. U izraelskom raketnom napadu na vozilo u Gazi ubijen jelokalni vođa Hamasa Said Aldin al Arabid, koji je bio meta napada. U tom napadu poginulo je najmanje još pet osoba, a preko 47 Palestinaca je povređeno.
2003. Od projektila koji je ameriÄÂki tenk, tokom rata u Iraku, ispalio na hotel "Palestina" u Bagdadu, u kome su bili smeÅ¡teni strani novinari, poginuo je kamerman Rojtersa Taras Procuk i novinar Å¡panske televizije (TVE 5) Joze Kouzo.
2004. Sud u Osijeku (Hrvatska) osudio je Nikolu Ivankovića na 12 godina zatvora zbog ratnog zloÄÂina nad srpskim civilima u Paulin Dvoru 1991. godine.
Re: Na današnji dan...
Na današnji dan, 9. april
Beograd -- 1553. Umro je francuski književnik Fransoa Rable, jedna od najistaknutijih liÄÂnosti francuske renesanse. Njegov satiriÄÂni roman "Gargantua i Pantagruel" ubraja se meÄ‘u najznaÄÂajnija renesansna dela. 1626. Umro je engleski državnik i pisac Frensis Bekon. U vreme vladavine kralja Džejmsa I Stjuarta bio je lord kancelar od 1618. do 1621. ("UnapreÄ‘enje nauke", "Novi organon", "Nova atlantida", "Eseji ili saveti etiÄÂki i politiÄÂki"). 1683. Francuski istraživaÄ Rober Kavalije de la Sal proglasio je deo teritorije u Americi francuskim posedom i nazvao je Luizijana, u ÄÂast kralja Luja XIV.
1807. Austrijska vojska savladala je Ticanovu bunu, ustanak sremskih seljaka, koji je poÄÂeo 3. aprila pod voÄ‘stvom Teodora Avramovića Ticana. U pobuni je uÄÂestvovalo 15.000 seljaka iz 45 sela. Tican je uhvaćen i pogubljen krajem 1807. godine.
1821. U Parizu je roÄ‘en jedan od najvećih francuskih pesnika 19. veka Ã…Â arl Bodler. Njegovu zbirku pesama "Cveće zla" mnogi književni kritiÄÂari smatraju najvećim lirskim delom 19. veka. 1865. ZavrÅ¡en je ÄÂetvorogodiÅ¡nji graÄ‘anski rat u SAD, nakon Å¡to se general konfederalnih snaga Robert Li predao komandantu armije Unije Julisizu Grantu. U ratu je poginulo viÅ¡e od 600.000 ljudi.
1906. Velika Britanija i Francuska potpisale su konvenciju o nezavisnosti Sijama (Tajland).
1926. RoÄ‘en je Hugo Hefner, ameriÄÂki publicista, izdavaÄ magazina "Plejboj", koji je pokrenuo u decembru 1953. sa tada nepoznatom Merlin Monro nagom na naslovnoj strani.
1928. U Turskoj, nakon reformi Kemala Ataturka, islam je prestao da bude državna religija.
1940. NemaÄÂke trupe napale su Dansku i NorveÅ¡ku u Drugom svetskom ratu.
1948. Jevrejska milicija napala je arapski grad Deir Jasin na podruÄÂju danaÅ¡njeg Izraela. Ubijeno je 100 Arapa, a ostali su prisiljeni da napuste grad.
1959. Umro je ameriÄÂki arhitekta Frenk Lojd Rajt, jedan od tvoraca moderne funkcionalne arhitekture. Prvi je u SAD upotrebio armirani beton. Projektovao je Gugenhajmov muzej u Njujorku i hotel "Imperijal" u Tokiju.
1969. Francusko-britanski supersoniÄÂni putniÄÂki avion "Konkord" obavio je prvi let, od Bristola do Ferforda u Engleskoj.
1974. Indija, Pakistan i Bangladeš potpisali su sporazum o repatrijaciji ratnih zarobljenika.
1977. KomunistiÄÂka partija Ã…Â panije legalizovana je nakon 38 godina zabrane delovanja u vreme Frankovog režima.
1988. Li Peng je imenovan za premijera Kine.
1990. Posle 40 godina vladavine komunista, na izborima u Mađarskoj pobedio je Mađarski demokratski forum.
1991. Gruzija je proglasila nezavisnost od SSSR-a.
1991. Savet bezbednosti UN doneo je odluku o slanju 1.440 pripadnika mirovnih snaga za nadgledanje iraÄÂko-kuvajtske granice i povlaÄÂenja ameriÄÂkih snaga iz južnog Iraka.
1992. Sali BeriÅ¡a izabran je za prvog nekomunistiÄÂkog predsednika Albanije posle Drugog svetskog rata.
1995. Peruanski predsednik Alberto Fudžimori osvojio je drugi petogodiÅ¡nji mandat na prvim mirnim predsedniÄÂkim izborima u Peruu od 1980. godine.
1998. U paniÄÂnoj jurnjavi islamskih hodoÄÂasnika u Saudijskoj Arabiji poginulo je 119 vernika iz viÅ¡e zemalja.
1999. Pobunjeni vojnici su na aerodromu u Nijameju ubili predsednika Nigera Ibrahima Barea Mainasaru.
2002. Pod snažnim pritiskom SAD Izrael se povukao iz dva palestinska grada, a sukobi su nastavljeni u izbegliÄÂkom kampu u ÄÂenini, na Zapadnoj Obali.
2003. AmeriÄÂke snage su uÅ¡le u centar Bagdada i preuzele kontrolu nad glavnim gradom Iraka.
2005. Britanski princ ÄŒarls i Kamila Parker Bouls venÄÂali su se u Gildholu u Vindzoru. Ovo je prvi put da jedan naslednik britanske krune sklapa civilni brak. Kamila je udajom postala njeno visoÄÂanstvo vojvotkinja od Kornvola.
Beograd -- 1553. Umro je francuski književnik Fransoa Rable, jedna od najistaknutijih liÄÂnosti francuske renesanse. Njegov satiriÄÂni roman "Gargantua i Pantagruel" ubraja se meÄ‘u najznaÄÂajnija renesansna dela. 1626. Umro je engleski državnik i pisac Frensis Bekon. U vreme vladavine kralja Džejmsa I Stjuarta bio je lord kancelar od 1618. do 1621. ("UnapreÄ‘enje nauke", "Novi organon", "Nova atlantida", "Eseji ili saveti etiÄÂki i politiÄÂki"). 1683. Francuski istraživaÄ Rober Kavalije de la Sal proglasio je deo teritorije u Americi francuskim posedom i nazvao je Luizijana, u ÄÂast kralja Luja XIV.
1807. Austrijska vojska savladala je Ticanovu bunu, ustanak sremskih seljaka, koji je poÄÂeo 3. aprila pod voÄ‘stvom Teodora Avramovića Ticana. U pobuni je uÄÂestvovalo 15.000 seljaka iz 45 sela. Tican je uhvaćen i pogubljen krajem 1807. godine.
1821. U Parizu je roÄ‘en jedan od najvećih francuskih pesnika 19. veka Ã…Â arl Bodler. Njegovu zbirku pesama "Cveće zla" mnogi književni kritiÄÂari smatraju najvećim lirskim delom 19. veka. 1865. ZavrÅ¡en je ÄÂetvorogodiÅ¡nji graÄ‘anski rat u SAD, nakon Å¡to se general konfederalnih snaga Robert Li predao komandantu armije Unije Julisizu Grantu. U ratu je poginulo viÅ¡e od 600.000 ljudi.
1906. Velika Britanija i Francuska potpisale su konvenciju o nezavisnosti Sijama (Tajland).
1926. RoÄ‘en je Hugo Hefner, ameriÄÂki publicista, izdavaÄ magazina "Plejboj", koji je pokrenuo u decembru 1953. sa tada nepoznatom Merlin Monro nagom na naslovnoj strani.
1928. U Turskoj, nakon reformi Kemala Ataturka, islam je prestao da bude državna religija.
1940. NemaÄÂke trupe napale su Dansku i NorveÅ¡ku u Drugom svetskom ratu.
1948. Jevrejska milicija napala je arapski grad Deir Jasin na podruÄÂju danaÅ¡njeg Izraela. Ubijeno je 100 Arapa, a ostali su prisiljeni da napuste grad.
1959. Umro je ameriÄÂki arhitekta Frenk Lojd Rajt, jedan od tvoraca moderne funkcionalne arhitekture. Prvi je u SAD upotrebio armirani beton. Projektovao je Gugenhajmov muzej u Njujorku i hotel "Imperijal" u Tokiju.
1969. Francusko-britanski supersoniÄÂni putniÄÂki avion "Konkord" obavio je prvi let, od Bristola do Ferforda u Engleskoj.
1974. Indija, Pakistan i Bangladeš potpisali su sporazum o repatrijaciji ratnih zarobljenika.
1977. KomunistiÄÂka partija Ã…Â panije legalizovana je nakon 38 godina zabrane delovanja u vreme Frankovog režima.
1988. Li Peng je imenovan za premijera Kine.
1990. Posle 40 godina vladavine komunista, na izborima u Mađarskoj pobedio je Mađarski demokratski forum.
1991. Gruzija je proglasila nezavisnost od SSSR-a.
1991. Savet bezbednosti UN doneo je odluku o slanju 1.440 pripadnika mirovnih snaga za nadgledanje iraÄÂko-kuvajtske granice i povlaÄÂenja ameriÄÂkih snaga iz južnog Iraka.
1992. Sali BeriÅ¡a izabran je za prvog nekomunistiÄÂkog predsednika Albanije posle Drugog svetskog rata.
1995. Peruanski predsednik Alberto Fudžimori osvojio je drugi petogodiÅ¡nji mandat na prvim mirnim predsedniÄÂkim izborima u Peruu od 1980. godine.
1998. U paniÄÂnoj jurnjavi islamskih hodoÄÂasnika u Saudijskoj Arabiji poginulo je 119 vernika iz viÅ¡e zemalja.
1999. Pobunjeni vojnici su na aerodromu u Nijameju ubili predsednika Nigera Ibrahima Barea Mainasaru.
2002. Pod snažnim pritiskom SAD Izrael se povukao iz dva palestinska grada, a sukobi su nastavljeni u izbegliÄÂkom kampu u ÄÂenini, na Zapadnoj Obali.
2003. AmeriÄÂke snage su uÅ¡le u centar Bagdada i preuzele kontrolu nad glavnim gradom Iraka.
2005. Britanski princ ÄŒarls i Kamila Parker Bouls venÄÂali su se u Gildholu u Vindzoru. Ovo je prvi put da jedan naslednik britanske krune sklapa civilni brak. Kamila je udajom postala njeno visoÄÂanstvo vojvotkinja od Kornvola.
Re: Na današnji dan...
Na današnji dan, 10. april 2009.
Na današnji dan rođen Džozef Pulicer koji je osnovao prvu novinarsku školu, ređen osnivaĠnauke o međunarodnom pravu Hugo Grocijus, umro papa Grgur XIII reformator Julijanskog kalendara, u Zagrebu 1941. proglašena NDH...
1583 - Rođen je holandski pravnik, pisac i humanista Hugo Grocijus, osnivaĠnauke o međunarodnom pravu. 1585 - Umro je papa Grgur XIII, poznat po reformi Julijanskog kalendara 1582. godine. Novi kalendar nazvan je po njemu Gregorijanski.
1755 - RoÄ‘en je nemaÄÂki lekar Samuel Haneman, osnivaÄ homeopatije. 1778 - RoÄ‘en je engleski pisac Vilijam Hezlit, jedan od najznaÄÂajnijih književnih kritiÄÂara 19. veka. Napisao je obimnu biografiju Napoleona I Bonaparte i viÅ¡e knjiga o umetnosti.
1813 - Umro je francuski matematiÄÂar i astronom Luj Lagranž. RoÄ‘en je u Torinu 1736, gde je sa 19 godina bio profesor matematike u artiljerijskoj Å¡koli. Objavio je niz radova iz teorije brojeva, varijacionog raÄÂuna, teorije parcijalnih jednaÄÂina, sferne astronomije ("AnalitiÄÂka mehanika", "Teorija analitiÄÂkih funkcija I, II"). 1814 - Britanska i Å¡panska vojska porazile su u bici kod Tuluza trupe Napoleona Bonaparte. On je narednog dana abdicirao i prognan je na ostrvo Elba.
1847 - U Mađarskoj je rođen Džozef Pulicer, osnivaĠfondacije iz koje se svake godine u SAD dodeljuje "Pulicerova nagrada" za najbolja ostvarenja u novinarstvu, karikaturi i književnosti. Na Univerzitetu Kolumbija je 1903. godine osnovao prvu novinarsku školu.
1864 - Mlađi brat austrijskog cara Franca Josifa, nadvojvoda Maksimilijan, krunisan je za cara Meksika.
1867 - Umro je prvi ruski Å¡ahovski majstor i teoretiÄÂar Aleksandar DmitrijeviÄ Petrov, utemeljivaÄ ruske Å¡ahovske Å¡kole.
1869 - Spajanjem dve železniÄÂke pruge, "Junion Pacifik" i "Central Pacifik", proradila je ameriÄÂka transkontinentalna železnica.
1919 - Vladine snage ubile su iz zasede revolucionarnog meksiÄÂkog voÄ‘u Emilijana Zapatu.
1921 - Sun Jat Sen je izabran za predsednika Kine.
1932 - Paul fon Hindenburg ponovo je izabran za predsednika NemaÄÂke poÅ¡to je sa 19 miliona glasova pobedio Adolfa Hitlera koji je dobio 13 miliona glasova biraÄÂa. U januaru 1933. poverio je Hitleru formiranje vlade i time otvorio nacistima put ka vlasti.
1938 - Na referendumu, organizovanom uz pritisak nacistiÄÂke NemaÄÂke, 99,75 odsto Austrijanaca izjasnilo se za prikljuÄÂenje NemaÄÂkoj.
1941 - U Zagrebu je, uz podrÅ¡ku nacistiÄÂke NemaÄÂke, proglaÅ¡ena Nezavisna Država Hrvatska, na ÄÂelu sa ustaÅ¡kim poglavnikom Antom Pavelićem.
1941 - KomunistiÄÂka partija Jugoslavije donela je odluku u Zagrebu da komunisti nastave borbu protiv nemaÄÂkih okupatora bez obzira na raspad jugoslovenske armije. SediÅ¡te Centralnog komiteta partije premeÅ¡teno je iz Zagreba u Beograd.
1944 - Sovjetske trupe preuzele su u Drugom svetskom ratu Odesu od Nemaca.
1953 - Ã…Â vedski politiÄÂar Dag HamarÅ¡eld postao je generalni sekretar UN. Ponovo je izabran 1957. godine. Posredovao je u viÅ¡e meÄ‘unarodnih sporova, a poginuo je 1961. pod nerazjaÅ¡njenim okolnostima u avionskoj nesreći putujući u jednu mirovnu misiju u Africi. Posthumno mu je dodeljena Nobelova nagrada za mir.
1954 - Umro je francuski hemiÄÂar i industrijalac Ogist Limijer koji je u Lionu s bratom Lujem napravio prvu filmsku kameru i fabriku za izradu fotografskog materijala. U pariskoj kafani "Gran kafe" braća Limijer prikazala su 28. decembra 1895. godine prvu filmsku predstavu u svetu - "Ulazak voza u stanicu" i "Radnici izlaze iz fabrike".
1962 - Umro je ameriÄÂki filmski reditelj maÄ‘arskog porekla Majkl Kertiz, dobitnik Oskara za film "Kazablanka".
1963 - U severnom Atlantiku je u eksploziji ameriÄÂke atomske podmornice "TreÅ¡er" poginulo 129 ljudi.
1972 - U zemljotresu u južnom Iranu poginulo više je od 5.000 ljudi.
1972 - ViÅ¡e od 50 zemalja, ukljuÄÂujući SAD i SSSR, potpisalo je konvenciju o zabrani bioloÅ¡kog oružja.
1973 - Izraelski komandosi upali su u Bejrut i ubili trojicu lidera PLO, a jednog teško ranili. Premijer Libana, Saeb Salam podneo je ostavku.
1974 - Izraelski premijer Golda Meir podnela je ostavku zbog sukoba u njenoj LaburistiÄÂkoj partiji.
1993 - U Južnoj Africi je ubijen Kris Hani, lider južnoafriÄÂke KomunistiÄÂke partije. Narednog dana crnci su iz osvete spalili dvojicu belaca.
1994 - Avioni NATO-a bombardovali su položaje bosanskih Srba oko Goražda, koje je UN proglasila "bezbednosnom zonom". To je bila prva
vojna akcija snaga NATO od osnivanja te vojne alijanse.
1995 - Izrael i Jordan su razmenili ambasadore na osnovu mirovnog sporazuma dveju zemalja iz oktobra 1994. godine.
1997 - U Njujorku je u "Korporaciji Karnegi" i pod pokroviteljstvom "Projekta za etniÄÂke odnose", održan, bez saglasnosti o bilo kojem spornom pitanju, trodnevni srpsko-albanski okrugli sto o Kosovu, na kojem su uÄÂestvovali predstavnici srpske opozicije i kosovskih Albanaca.
2001 - Organizacija UN za ishranu i poljoprivredu (FAO) saopštila je da glad ugrožava oko 30 miliona ljudi u Africi.
2003 - NemaÄÂke vlasti izruÄÂile su Srbiji bivÅ¡u vlasnicu propale piramidalne "Dafiment banke" Dafinu Milanović.
2004 - Umro je Sakip Šabanci, turski biznismen i filantrop. "Šabanci Holding", koji je predvodio, jedan je od dva najveća turska poslovna konglomerata, koji se bavi bankarstvom, automobilima, hranom, tekstilom, građevinom i hemikalijama.
Na današnji dan rođen Džozef Pulicer koji je osnovao prvu novinarsku školu, ređen osnivaĠnauke o međunarodnom pravu Hugo Grocijus, umro papa Grgur XIII reformator Julijanskog kalendara, u Zagrebu 1941. proglašena NDH...
1583 - Rođen je holandski pravnik, pisac i humanista Hugo Grocijus, osnivaĠnauke o međunarodnom pravu. 1585 - Umro je papa Grgur XIII, poznat po reformi Julijanskog kalendara 1582. godine. Novi kalendar nazvan je po njemu Gregorijanski.
1755 - RoÄ‘en je nemaÄÂki lekar Samuel Haneman, osnivaÄ homeopatije. 1778 - RoÄ‘en je engleski pisac Vilijam Hezlit, jedan od najznaÄÂajnijih književnih kritiÄÂara 19. veka. Napisao je obimnu biografiju Napoleona I Bonaparte i viÅ¡e knjiga o umetnosti.
1813 - Umro je francuski matematiÄÂar i astronom Luj Lagranž. RoÄ‘en je u Torinu 1736, gde je sa 19 godina bio profesor matematike u artiljerijskoj Å¡koli. Objavio je niz radova iz teorije brojeva, varijacionog raÄÂuna, teorije parcijalnih jednaÄÂina, sferne astronomije ("AnalitiÄÂka mehanika", "Teorija analitiÄÂkih funkcija I, II"). 1814 - Britanska i Å¡panska vojska porazile su u bici kod Tuluza trupe Napoleona Bonaparte. On je narednog dana abdicirao i prognan je na ostrvo Elba.
1847 - U Mađarskoj je rođen Džozef Pulicer, osnivaĠfondacije iz koje se svake godine u SAD dodeljuje "Pulicerova nagrada" za najbolja ostvarenja u novinarstvu, karikaturi i književnosti. Na Univerzitetu Kolumbija je 1903. godine osnovao prvu novinarsku školu.
1864 - Mlađi brat austrijskog cara Franca Josifa, nadvojvoda Maksimilijan, krunisan je za cara Meksika.
1867 - Umro je prvi ruski Å¡ahovski majstor i teoretiÄÂar Aleksandar DmitrijeviÄ Petrov, utemeljivaÄ ruske Å¡ahovske Å¡kole.
1869 - Spajanjem dve železniÄÂke pruge, "Junion Pacifik" i "Central Pacifik", proradila je ameriÄÂka transkontinentalna železnica.
1919 - Vladine snage ubile su iz zasede revolucionarnog meksiÄÂkog voÄ‘u Emilijana Zapatu.
1921 - Sun Jat Sen je izabran za predsednika Kine.
1932 - Paul fon Hindenburg ponovo je izabran za predsednika NemaÄÂke poÅ¡to je sa 19 miliona glasova pobedio Adolfa Hitlera koji je dobio 13 miliona glasova biraÄÂa. U januaru 1933. poverio je Hitleru formiranje vlade i time otvorio nacistima put ka vlasti.
1938 - Na referendumu, organizovanom uz pritisak nacistiÄÂke NemaÄÂke, 99,75 odsto Austrijanaca izjasnilo se za prikljuÄÂenje NemaÄÂkoj.
1941 - U Zagrebu je, uz podrÅ¡ku nacistiÄÂke NemaÄÂke, proglaÅ¡ena Nezavisna Država Hrvatska, na ÄÂelu sa ustaÅ¡kim poglavnikom Antom Pavelićem.
1941 - KomunistiÄÂka partija Jugoslavije donela je odluku u Zagrebu da komunisti nastave borbu protiv nemaÄÂkih okupatora bez obzira na raspad jugoslovenske armije. SediÅ¡te Centralnog komiteta partije premeÅ¡teno je iz Zagreba u Beograd.
1944 - Sovjetske trupe preuzele su u Drugom svetskom ratu Odesu od Nemaca.
1953 - Ã…Â vedski politiÄÂar Dag HamarÅ¡eld postao je generalni sekretar UN. Ponovo je izabran 1957. godine. Posredovao je u viÅ¡e meÄ‘unarodnih sporova, a poginuo je 1961. pod nerazjaÅ¡njenim okolnostima u avionskoj nesreći putujući u jednu mirovnu misiju u Africi. Posthumno mu je dodeljena Nobelova nagrada za mir.
1954 - Umro je francuski hemiÄÂar i industrijalac Ogist Limijer koji je u Lionu s bratom Lujem napravio prvu filmsku kameru i fabriku za izradu fotografskog materijala. U pariskoj kafani "Gran kafe" braća Limijer prikazala su 28. decembra 1895. godine prvu filmsku predstavu u svetu - "Ulazak voza u stanicu" i "Radnici izlaze iz fabrike".
1962 - Umro je ameriÄÂki filmski reditelj maÄ‘arskog porekla Majkl Kertiz, dobitnik Oskara za film "Kazablanka".
1963 - U severnom Atlantiku je u eksploziji ameriÄÂke atomske podmornice "TreÅ¡er" poginulo 129 ljudi.
1972 - U zemljotresu u južnom Iranu poginulo više je od 5.000 ljudi.
1972 - ViÅ¡e od 50 zemalja, ukljuÄÂujući SAD i SSSR, potpisalo je konvenciju o zabrani bioloÅ¡kog oružja.
1973 - Izraelski komandosi upali su u Bejrut i ubili trojicu lidera PLO, a jednog teško ranili. Premijer Libana, Saeb Salam podneo je ostavku.
1974 - Izraelski premijer Golda Meir podnela je ostavku zbog sukoba u njenoj LaburistiÄÂkoj partiji.
1993 - U Južnoj Africi je ubijen Kris Hani, lider južnoafriÄÂke KomunistiÄÂke partije. Narednog dana crnci su iz osvete spalili dvojicu belaca.
1994 - Avioni NATO-a bombardovali su položaje bosanskih Srba oko Goražda, koje je UN proglasila "bezbednosnom zonom". To je bila prva
vojna akcija snaga NATO od osnivanja te vojne alijanse.
1995 - Izrael i Jordan su razmenili ambasadore na osnovu mirovnog sporazuma dveju zemalja iz oktobra 1994. godine.
1997 - U Njujorku je u "Korporaciji Karnegi" i pod pokroviteljstvom "Projekta za etniÄÂke odnose", održan, bez saglasnosti o bilo kojem spornom pitanju, trodnevni srpsko-albanski okrugli sto o Kosovu, na kojem su uÄÂestvovali predstavnici srpske opozicije i kosovskih Albanaca.
2001 - Organizacija UN za ishranu i poljoprivredu (FAO) saopštila je da glad ugrožava oko 30 miliona ljudi u Africi.
2003 - NemaÄÂke vlasti izruÄÂile su Srbiji bivÅ¡u vlasnicu propale piramidalne "Dafiment banke" Dafinu Milanović.
2004 - Umro je Sakip Šabanci, turski biznismen i filantrop. "Šabanci Holding", koji je predvodio, jedan je od dva najveća turska poslovna konglomerata, koji se bavi bankarstvom, automobilima, hranom, tekstilom, građevinom i hemikalijama.
Re: Na današnji dan...
Na današnji dan, 11. april
1227. Umro je Džingis-kan, mongolski vojskovođa i osnivaĠmongolske države.
1514. Umro je Donato Bramante, italijanski arhitekta. Poslednjih petnaest godina života proveo je radeći za pape Aleksandra VI i Julija II. Njegovo delo imalo je presudan uticaj na arhitekturu visoke renesanse.
1689. Krunisan je engleski kraljevski par Vilijam III Oranskii Meri II. Za vreme njihove vladavine doneto je nekoliko važnih odredaba i zakona - Deklaracija prava, Akt tolerancije...
1713. Utrehtskim mirom okonÄÂan je "rat za Å¡pansko nasleÄ‘e". Nizom ugovora, koje su 1713, 1714. i 1715. potpisale Engleska, Francuska, Holandija, Savoja, Portugal i Pruska preureÄ‘ena je mapa Evrope, a Ã…Â panija je prinuÄ‘ena da za vladare prihvati francuske Burbone.
1755. Rođen je Džejms Parkinson, britanski lekar koji je otkrio Parkinsonovu bolest.
1814. Postignut je sporazum u Fontenblou prema kojem je Napoleon Bonaparta abdicirao i bio prognan na ostrvo Elba. Na prestolu ga je zamenio Luj XVIII.
1842. Beogradski trgovci braća German zavrÅ¡ili su gradnju prve srpske laÄ‘e "Knez Mihailo". Majstori iz Carigrada poÄÂeli su gradnju 1840. u Brzoj Palanci na Dunavu. Brod je mogao da se koristi i u vojne svrhe - na njemu je bilo mesta za 18 topova.
1894. Uganda je postala britanski protektorat.
1899. SAD su od Ã…Â panije preuzele Filipine.
1919. Osnovana je Međunarodna organizacija rada sa sedištem u Ženevi.
1945. AmeriÄÂke trupe osvojile su u Drugom svetskom ratu nemaÄÂke gradove Esen i Vajmar i oslobodile koncentracioni logor Buhenvald.
1948. PoÄÂela je izgradnja novog beogradskog naselja na levoj obali Save - Novi Beograd.
1952. Krvavim vojnim puÄÂem vlast u Boliviji preuzeo jeNacionalni revolucionarni pokret.
1961. U Jerusalimu je poÄÂelo suÄ‘enje bivÅ¡em funkcionerunacistiÄÂke NemaÄÂke Adolfu Ajhmanu za ratne zloÄÂine nad Jevrejima u Drugom svetskom ratu.
1973. NacistiÄÂki lider Martin Borman zvaniÄÂno je proglaÅ¡en mrtvim i skinut sa liste traženih ratnih zloÄÂinaca u SR NemaÄÂkoj.
1977. Umro je francuski pisac Žak Prever "pesnik ljubavi, prijateljstva i sreće", autor ÄÂuvene "Barbare", veoma popularan meÄ‘u mladima pedesetih godina 20. veka. Poznat je i po scenarijima za filmove Marsela Karnea "Obala u magli", "Hotel Sever", "Deca raja" i "Ljubavnici iz Verone". 1979. U glavni grad Ugande Kampalu uÅ¡le su trupe Tanzanije i snage opozicije u egzilu, okonÄÂavÅ¡i osmogodiÅ¡nju vladavinu diktatora Idija Amin Dade. Idi Amin je pobegao u Libiju.
1984. Konstantin ÄŒernjenko izabran je za predsednikaPrezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR-a. 1985. Umro je predsednik Albanije Enver Hodža. Kao neprikosnoveni komunistiÄÂki lider od zavrÅ¡etka Drugog svetskog rata do smrti, bio je pristalica staljinistiÄÂkog kursa.
1991. Savet bezbednosti UN objavio je formalni kraj Zalivskog rata uz obećanje Iraka da će platiti ratnu štetu i uništiti oružje za masovno uništavanje.
1999. Indija je uspešno isprobala raketu dugog dometa tipa "Agni", sposobnu da nosi i nuklearne projektile.
1999. U Beogradu je ubijen novinar Slavko Ćuruvija, vlasnik listova "Dnevni telegraf" i "Evropljanin".
2001. Škotska kompanija ""PPL Terapeitiks Pielsi", koja je 1996. stvorila prvog kloniranog sisara - ovcu Doli, saopštila je da je proizvela pet kloniranih prasića.
2002. U sediÅ¡tu UN u Njujorku zvaniÄÂno je osnovan stalni MeÄ‘unarodni sud za ratne zloÄÂine, nakon Å¡to je viÅ¡e od 60 zemalja ratifikovalo Rimski sporazum iz 1998. kojim je ovaj sud uspostavljen.
2002. Bivši ministar unutrašnjih poslova Srbije i haški optuženik Vlajko Stojiljković izvršio je samoubistvo na ulazu u zgradu Skupštine SR Jugoslavije.
2003. Sfor je u Tuzli uhapsio Nasera Orića, ratnog komandanta Armije BiH iz Srebrenice i izruÄÂio Tribunalu u Hagu, pred kojim je optužen za ratne zloÄÂine nad srpskim civilima u istoÄÂnoj Bosni, od poÄÂetka rata do 1993. godine.
1227. Umro je Džingis-kan, mongolski vojskovođa i osnivaĠmongolske države.
1514. Umro je Donato Bramante, italijanski arhitekta. Poslednjih petnaest godina života proveo je radeći za pape Aleksandra VI i Julija II. Njegovo delo imalo je presudan uticaj na arhitekturu visoke renesanse.
1689. Krunisan je engleski kraljevski par Vilijam III Oranskii Meri II. Za vreme njihove vladavine doneto je nekoliko važnih odredaba i zakona - Deklaracija prava, Akt tolerancije...
1713. Utrehtskim mirom okonÄÂan je "rat za Å¡pansko nasleÄ‘e". Nizom ugovora, koje su 1713, 1714. i 1715. potpisale Engleska, Francuska, Holandija, Savoja, Portugal i Pruska preureÄ‘ena je mapa Evrope, a Ã…Â panija je prinuÄ‘ena da za vladare prihvati francuske Burbone.
1755. Rođen je Džejms Parkinson, britanski lekar koji je otkrio Parkinsonovu bolest.
1814. Postignut je sporazum u Fontenblou prema kojem je Napoleon Bonaparta abdicirao i bio prognan na ostrvo Elba. Na prestolu ga je zamenio Luj XVIII.
1842. Beogradski trgovci braća German zavrÅ¡ili su gradnju prve srpske laÄ‘e "Knez Mihailo". Majstori iz Carigrada poÄÂeli su gradnju 1840. u Brzoj Palanci na Dunavu. Brod je mogao da se koristi i u vojne svrhe - na njemu je bilo mesta za 18 topova.
1894. Uganda je postala britanski protektorat.
1899. SAD su od Ã…Â panije preuzele Filipine.
1919. Osnovana je Međunarodna organizacija rada sa sedištem u Ženevi.
1945. AmeriÄÂke trupe osvojile su u Drugom svetskom ratu nemaÄÂke gradove Esen i Vajmar i oslobodile koncentracioni logor Buhenvald.
1948. PoÄÂela je izgradnja novog beogradskog naselja na levoj obali Save - Novi Beograd.
1952. Krvavim vojnim puÄÂem vlast u Boliviji preuzeo jeNacionalni revolucionarni pokret.
1961. U Jerusalimu je poÄÂelo suÄ‘enje bivÅ¡em funkcionerunacistiÄÂke NemaÄÂke Adolfu Ajhmanu za ratne zloÄÂine nad Jevrejima u Drugom svetskom ratu.
1973. NacistiÄÂki lider Martin Borman zvaniÄÂno je proglaÅ¡en mrtvim i skinut sa liste traženih ratnih zloÄÂinaca u SR NemaÄÂkoj.
1977. Umro je francuski pisac Žak Prever "pesnik ljubavi, prijateljstva i sreće", autor ÄÂuvene "Barbare", veoma popularan meÄ‘u mladima pedesetih godina 20. veka. Poznat je i po scenarijima za filmove Marsela Karnea "Obala u magli", "Hotel Sever", "Deca raja" i "Ljubavnici iz Verone". 1979. U glavni grad Ugande Kampalu uÅ¡le su trupe Tanzanije i snage opozicije u egzilu, okonÄÂavÅ¡i osmogodiÅ¡nju vladavinu diktatora Idija Amin Dade. Idi Amin je pobegao u Libiju.
1984. Konstantin ÄŒernjenko izabran je za predsednikaPrezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR-a. 1985. Umro je predsednik Albanije Enver Hodža. Kao neprikosnoveni komunistiÄÂki lider od zavrÅ¡etka Drugog svetskog rata do smrti, bio je pristalica staljinistiÄÂkog kursa.
1991. Savet bezbednosti UN objavio je formalni kraj Zalivskog rata uz obećanje Iraka da će platiti ratnu štetu i uništiti oružje za masovno uništavanje.
1999. Indija je uspešno isprobala raketu dugog dometa tipa "Agni", sposobnu da nosi i nuklearne projektile.
1999. U Beogradu je ubijen novinar Slavko Ćuruvija, vlasnik listova "Dnevni telegraf" i "Evropljanin".
2001. Škotska kompanija ""PPL Terapeitiks Pielsi", koja je 1996. stvorila prvog kloniranog sisara - ovcu Doli, saopštila je da je proizvela pet kloniranih prasića.
2002. U sediÅ¡tu UN u Njujorku zvaniÄÂno je osnovan stalni MeÄ‘unarodni sud za ratne zloÄÂine, nakon Å¡to je viÅ¡e od 60 zemalja ratifikovalo Rimski sporazum iz 1998. kojim je ovaj sud uspostavljen.
2002. Bivši ministar unutrašnjih poslova Srbije i haški optuženik Vlajko Stojiljković izvršio je samoubistvo na ulazu u zgradu Skupštine SR Jugoslavije.
2003. Sfor je u Tuzli uhapsio Nasera Orića, ratnog komandanta Armije BiH iz Srebrenice i izruÄÂio Tribunalu u Hagu, pred kojim je optužen za ratne zloÄÂine nad srpskim civilima u istoÄÂnoj Bosni, od poÄÂetka rata do 1993. godine.
Re: Na današnji dan...
Na današnji dan, 12. april
1204. Krstaši, koji su u IV krstaškom ratu krenuli u Svetu zemlju da oslobode Hristov grob, zauzeli Konstantinopolj, pretvorivši ga u centar tzv. Latinskog carstva. Vizantija ga vratila 1261. Pod tursku vlast pao 1453. i kao Istanbul bio prestonica Osmanlijskog carstva do 1923.
1654. Irska i Ã…Â kotska se ujedinile sa Engleskom.
1684. Umro Nikolo Amati, najveći majstor među graditeljima violina, porodice Amati, iz italijanskog grada Kremone.
1861. Napadom snaga Konfederacije na tvrÄ‘avu Samter u Južnoj Karolini poÄÂeo ameriÄÂki graÄ‘anski rat.
1871. RoÄ‘en grÄÂki general i politiÄÂar Joanis Metaksas. Kao premijer i ministar vojske 1936. raspustio parlament i do 1941. vladao kao diktator.
1877. Velika Britanija anektirala bursku južnoafriÄÂku republiku Transval.
1877. Rusija objavila rat Turskoj.
1913. RoÄ‘en ameriÄÂki džez-muziÄÂar Lajonel Hempton. Radio s Lujem Armstrongom i Benijem Gudmenom. Uveo vibrafon kao instrument u džez-sastav.
1933. RoÄ‘ena Å¡panska operska pevaÄÂica Monserat Kabalje. 1938. Umro ruski operski pevaÄ Fjodor IvanoviÄ Å aljapin, najÄÂuveni bas u istoriji opere. 1941. U avionskom udesu u GrÄÂkoj poginuo srpski istoriÄÂar Vladimir Ćorović, profesor Beogradskog univerziteta i ÄÂlan Srpske kraljevske akademije.
1941. NemaÄÂke trupe u II svetskom ratu uÅ¡le u Beograd.
1945. Umro predsednik SAD Frenklin Delano Ruzvelt. Od 1932. ÄÂetiri puta biran za predsednika kao kandidat Demokratske stranke. Njegovom zaslugom SAD prevladale ekonomsku krizu tridesetih godina, u II svetskom ratu napustio izolacionistiÄÂku politiku SAD i pridružio se evropskim saveznicima u ratu protiv nacistiÄÂke NemaÄÂke. Mesto predsednika preuzeo potpredsednik Hari Truman.
1961. Sovjetski Savez lansirao prvog ÄÂoveka u kosmos. U svemirskom brodu Vastok I kosmonaut Jurij Gagarin naÄÂinio krug oko Zemlje za 108 minuta.
1962. Umro francuski vajar i slikar ruskog porekla Antoan Pevzner, jedan od najistajnutijih u pokretu ruskih konstruktivista. Pre egzila u Francusku 1923. pripadao grupi avangardnih ruskih umetnika s Kazimirom MaljeviÄÂem, Vladimirom Tatljinom i Naumom Gaboom.
1966. Bombarderi SAD izveli prve vazdušne napade na Severni Vijetnam.
1980. U vojnom udaru pod vođstvom narednika Semjuela Doa ubijen predsednik Liberije Vilijam Tolbert. Do suspendovao ustav, proglasio se predsednikom i naredio streljanje 13 predstavnika bivšeg režima.
1981. Umro ameriÄÂki bokser Džoe Luis, prvak sveta u teÅ¡koj kategoriji rekordnih 12 godina, sa 68 pobeda u 71 meÄÂu. Titulu prvaka sveta odbranio 25 puta.
1987. Sovjetski kosmonauti Aleksandar Lavejkin i Jurij Romanenko Å¡etajući kosmosom uspeÅ¡no povezali kosmiÄÂki modul sa orbitalnom stanicom Mir.
1993. Tokom kontrole zone zabranjenog leta iznad Bosne i Hercegovine francuski avion miraž srušio se u Jadransko more.
1997. Bivši albanski kralj Leka I vratio se u zemlju posle 58 godina izgnanstva.
1999. U vazduÅ¡nim udarima NATO-a na Jugoslaviju pogoÄ‘en putniÄÂki voz na mostu u GrdeliÄÂkoj klisuri. Poginulo 55 putnika, viÅ¡e desetina ih povreÄ‘eno.
2001. U mestu Lorjan, u Francuskoj, deaktivirana bomba iz II svetskog rata, teška 250 kilograma. Bomba nađena u centru grada, na gradilištu jedne dvorane, između gradske skupštine i lokalnog stadiona.
2001. Posle intervencije predsednika SAD Džordža Buša,
Kina pristala da posle 11 dana oslobodi 24 ÄÂlana posade Å¡pijunskog aviona SAD.
2002. Predsednik Venecuele Ugo Čavez podneo ostavku pod pritiskom oficira, posle žestokih sukoba njegovih pristalica i protivnika, u kojima je poginulo najmanje 17 osoba. U roku od 48 sati Čavez dekretom vraćen na mesto predsednika.
2002. Ministar Jugoslavije za rad, zdravstvo i socijalnu politiku Miodrag KovaĠizvršio samoubistvo u Madridu, tokom službenog boravka.
2005. Evropska komisija usvojila studiju o izvodivosti za Srbiju i Crnu Goru, kojom je državnoj zajednici omogućen poÄÂetak pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruženju sa EU. U oktobru iste godine u Beogradu sveÄÂano proglaÅ¡en poÄÂetak pregovora sa EU.
2006. Umro je Radža Kumar, ikona indijskog filma i zvezda u više od 200 filmova. U neredima između njegovih obožavalaca poginulo
je sedmoro ljudi.
1204. Krstaši, koji su u IV krstaškom ratu krenuli u Svetu zemlju da oslobode Hristov grob, zauzeli Konstantinopolj, pretvorivši ga u centar tzv. Latinskog carstva. Vizantija ga vratila 1261. Pod tursku vlast pao 1453. i kao Istanbul bio prestonica Osmanlijskog carstva do 1923.
1654. Irska i Ã…Â kotska se ujedinile sa Engleskom.
1684. Umro Nikolo Amati, najveći majstor među graditeljima violina, porodice Amati, iz italijanskog grada Kremone.
1861. Napadom snaga Konfederacije na tvrÄ‘avu Samter u Južnoj Karolini poÄÂeo ameriÄÂki graÄ‘anski rat.
1871. RoÄ‘en grÄÂki general i politiÄÂar Joanis Metaksas. Kao premijer i ministar vojske 1936. raspustio parlament i do 1941. vladao kao diktator.
1877. Velika Britanija anektirala bursku južnoafriÄÂku republiku Transval.
1877. Rusija objavila rat Turskoj.
1913. RoÄ‘en ameriÄÂki džez-muziÄÂar Lajonel Hempton. Radio s Lujem Armstrongom i Benijem Gudmenom. Uveo vibrafon kao instrument u džez-sastav.
1933. RoÄ‘ena Å¡panska operska pevaÄÂica Monserat Kabalje. 1938. Umro ruski operski pevaÄ Fjodor IvanoviÄ Å aljapin, najÄÂuveni bas u istoriji opere. 1941. U avionskom udesu u GrÄÂkoj poginuo srpski istoriÄÂar Vladimir Ćorović, profesor Beogradskog univerziteta i ÄÂlan Srpske kraljevske akademije.
1941. NemaÄÂke trupe u II svetskom ratu uÅ¡le u Beograd.
1945. Umro predsednik SAD Frenklin Delano Ruzvelt. Od 1932. ÄÂetiri puta biran za predsednika kao kandidat Demokratske stranke. Njegovom zaslugom SAD prevladale ekonomsku krizu tridesetih godina, u II svetskom ratu napustio izolacionistiÄÂku politiku SAD i pridružio se evropskim saveznicima u ratu protiv nacistiÄÂke NemaÄÂke. Mesto predsednika preuzeo potpredsednik Hari Truman.
1961. Sovjetski Savez lansirao prvog ÄÂoveka u kosmos. U svemirskom brodu Vastok I kosmonaut Jurij Gagarin naÄÂinio krug oko Zemlje za 108 minuta.
1962. Umro francuski vajar i slikar ruskog porekla Antoan Pevzner, jedan od najistajnutijih u pokretu ruskih konstruktivista. Pre egzila u Francusku 1923. pripadao grupi avangardnih ruskih umetnika s Kazimirom MaljeviÄÂem, Vladimirom Tatljinom i Naumom Gaboom.
1966. Bombarderi SAD izveli prve vazdušne napade na Severni Vijetnam.
1980. U vojnom udaru pod vođstvom narednika Semjuela Doa ubijen predsednik Liberije Vilijam Tolbert. Do suspendovao ustav, proglasio se predsednikom i naredio streljanje 13 predstavnika bivšeg režima.
1981. Umro ameriÄÂki bokser Džoe Luis, prvak sveta u teÅ¡koj kategoriji rekordnih 12 godina, sa 68 pobeda u 71 meÄÂu. Titulu prvaka sveta odbranio 25 puta.
1987. Sovjetski kosmonauti Aleksandar Lavejkin i Jurij Romanenko Å¡etajući kosmosom uspeÅ¡no povezali kosmiÄÂki modul sa orbitalnom stanicom Mir.
1993. Tokom kontrole zone zabranjenog leta iznad Bosne i Hercegovine francuski avion miraž srušio se u Jadransko more.
1997. Bivši albanski kralj Leka I vratio se u zemlju posle 58 godina izgnanstva.
1999. U vazduÅ¡nim udarima NATO-a na Jugoslaviju pogoÄ‘en putniÄÂki voz na mostu u GrdeliÄÂkoj klisuri. Poginulo 55 putnika, viÅ¡e desetina ih povreÄ‘eno.
2001. U mestu Lorjan, u Francuskoj, deaktivirana bomba iz II svetskog rata, teška 250 kilograma. Bomba nađena u centru grada, na gradilištu jedne dvorane, između gradske skupštine i lokalnog stadiona.
2001. Posle intervencije predsednika SAD Džordža Buša,
Kina pristala da posle 11 dana oslobodi 24 ÄÂlana posade Å¡pijunskog aviona SAD.
2002. Predsednik Venecuele Ugo Čavez podneo ostavku pod pritiskom oficira, posle žestokih sukoba njegovih pristalica i protivnika, u kojima je poginulo najmanje 17 osoba. U roku od 48 sati Čavez dekretom vraćen na mesto predsednika.
2002. Ministar Jugoslavije za rad, zdravstvo i socijalnu politiku Miodrag KovaĠizvršio samoubistvo u Madridu, tokom službenog boravka.
2005. Evropska komisija usvojila studiju o izvodivosti za Srbiju i Crnu Goru, kojom je državnoj zajednici omogućen poÄÂetak pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruženju sa EU. U oktobru iste godine u Beogradu sveÄÂano proglaÅ¡en poÄÂetak pregovora sa EU.
2006. Umro je Radža Kumar, ikona indijskog filma i zvezda u više od 200 filmova. U neredima između njegovih obožavalaca poginulo
je sedmoro ljudi.
Re: Na današnji dan...
Na današnji dan, 13. april
1519. RoÄ‘ena francuska kraljica italijanskog porekla Katarina de MediÄÂi, kćerka gospodara Firence Lorenca II MediÄÂija. Posle smrti muža Anrija II, od 1560. vladala Francuskom kao regentkinja. Po njenom nalogu, 1572. izvrÅ¡en pokolj viÅ¡e hiljada protestanata u Francuskoj, Bartolomejska noć. 1598. Francuski kralj Anri IV potpisao Nantski edikt, kojim se protestantima priznaju ista prava kao katolicima. Edikt, koji su katolici neprijateljski primili, ukinuo Luj XIV 18. oktobra 1685.
1605. Umro ruski car Boris Godunov. Njegov život inspirisao Aleksandra Puškina da napiše dramu "Boris Godunov", a Modesta Musorgskog da komponuje istoimenu operu.
1695. Umro francuski pesnik i basnopisac Žan de Lafonten. Ogledao se u svim književnim rodovima, ali u istoriju književnosti uÅ¡ao delom "Basne", objavljenim u 12 knjiga. 1684. izabran za ÄÂlana Francuske akademije.
1743. RoÄ‘en ameriÄÂki državnik i pravnik Tomas Džeferson, osnivaÄ Demokratske stranke, treći predsednik SAD. Jedan od glavnih autora "Deklaracije o nezavisnosti", usvojene 4. jula 1776. Od Napoleona I 1803. kupio Lujzijanu.
1813. Umro slavni ruski vojskovođa Mihail Kutuzov. Kao vrhovni komandant ruske vojske zaslužan za poraz Napoleonovih trupa u Rusiji 1812. Jedan od glavnih likova u romanu Lava Tolstoja "Rat i mir".
1832. RoÄ‘en srpski slikar Stevan Todorović, ÄÂlan Srpske kraljevske akademije. Izradio oko 300 portreta savremenika, meÄ‘u njima Kornelija Stankovića, ÄÂure DaniÄÂića, Vladana ÄÂorÄ‘evića, kraljice Natalije.
1848. Sicilija proglasila nezavisnost od Napuljske kraljevine.
1869. U PanÄÂevu izaÅ¡ao prvi broj nedeljnika PanÄÂevac. U tom listu objavljen prvi prevod "KomunistiÄÂkog manifesta" na srpski jezik. List viÅ¡e puta zabranjivan.
1885. RoÄ‘en maÄ‘arski filozof i književni kritiÄÂar ÄÂerÄ‘ LukaÄÂ. Bio je ministar u vladi Imrea NaÄ‘a 1956, posle njegovog pada privremeno proteran u Rumuniju. Kasnije se povukao iz javnog života.
1892. RoÄ‘en britanski marÅ¡al avijacije Artur Haris BombaÅ¡, poznat po taktici tzv. tepih-bombardovanja u Drugom svetskom ratu, primenjenoj na nemaÄÂke gradove Keln, Berlin i Drezden.
1898. Marija Kiri Sklodovska otkrila novi element, potom nazvan radijum. Tim otkrićem postavljeni temelji nauke o radioaktivnosti. 1906. U Dablinu roÄ‘en irski književnik Samjuel Beket, uz Joneska i Ženea, najznaÄÂajniji predstavnik Teatra apsurda. 1969. dobio Nobelovu nagradu za književnost. 1919. Britanske trupe u Amrikaru masakrirale 380 Indusa, pristalica voÄ‘e Pokreta za nezavisnost Indije Mahatme Gandija.
1922. RoÄ‘en tanzanijski državnik Džulijus Kambarage Njerere, jedan od lidera Pokreta nesvrstanih i jedan od osnivaÄÂa Organizacije afriÄÂkog jedinstva.
1941. Rusija i Japan potpisali sporazum o neutralnosti u Drugom svetskom ratu.
1945. Sovjetske trupe pod marÅ¡alom Fjodorom Tolbuhinom u Drugom svetskom ratu oslobodile BeÄÂ.
1945. Teškim zapaljivim bombama vazduhoplovstvo SAD u Drugom svetskom ratu uništilo veliki deo Tokija.
1963. Rođen Gari Kasparov, ruski šahista. U 23. godini postao svetski šampion, najmlađi u istoriji šaha. Titulu preuzeo od zemljaka Anatolija Karpova.
1964. AmeriÄÂki filmski glumac Sidni Poatje dobio Oskara za film "Poljski ljiljani", kao prvi crnac dobitnik tog priznanja.
1966. U udesu helikoptera poginuo predsednik Iraka Abdul Salam Arif.
1975. Vojnim puÄÂem u ÄŒadu zbaÄÂen, potom ubijen, predsednik Fransoa Tombalbaje. Vlast preuzelo Vrhovno vojno veće na ÄÂelu s Feliksom Malumom.
1975. Pripadnik hrišćanske milicije u predgraÄ‘u Bejruta ubio 22 Palestinca u autobusu. Napad se smatra poÄÂetkom graÄ‘anskog rata u Libanu.
1981. Novinarka VaÅ¡ington posta Dženet Kuk dobila Pulicerovu nagradu za priÄÂu o osmogodiÅ¡njem narkomanu. Dva dana kasnije, Dženet Kuk vratila nagradu, posle priznanja da je priÄÂu izmislila.
1990. Sovjetski Savez priznao odgovornost za masakr više hiljada Poljaka 1940. u Katinskoj šumi.
1995. Ukrajina pristala da do 2000. zatvori nuklearni reaktor u ÄŒernobilju, ÄÂiji je kvar 1986. izazvao ogromno radioaktivno zagaÄ‘enje.
1996. U Briselu završena donatorska konferencija za posleratnu Bosnu i Hercegovinu. Obećano 1,23 milijarde dolara pomoći za obnovu.
1997. Posle dužeg odlaganja, papa Jovan Pavle II posetio Sarajevo. Duž puta kojim je trebalo da prođe njegova motorizovana kolona nađene mine.
1999. U državi MiÄÂigen, SAD, lekar Džek Kervorkijan osuÄ‘en na 10 do 25 godina zatvora za pomoć u samoubistvu Tomasa Jouka, koje je izvrÅ¡eno godinu dana ranije i snimljeno na video kaseti.
2002. Stalni Arbitražni sud u Hagu doneo pravosnažnu odluku kojom je definisana 1.000 kilometara duga granica izmeÄ‘u Etiopije i Eritreje, ÄÂime je okonÄÂan sukob koji je kulminirao
1519. RoÄ‘ena francuska kraljica italijanskog porekla Katarina de MediÄÂi, kćerka gospodara Firence Lorenca II MediÄÂija. Posle smrti muža Anrija II, od 1560. vladala Francuskom kao regentkinja. Po njenom nalogu, 1572. izvrÅ¡en pokolj viÅ¡e hiljada protestanata u Francuskoj, Bartolomejska noć. 1598. Francuski kralj Anri IV potpisao Nantski edikt, kojim se protestantima priznaju ista prava kao katolicima. Edikt, koji su katolici neprijateljski primili, ukinuo Luj XIV 18. oktobra 1685.
1605. Umro ruski car Boris Godunov. Njegov život inspirisao Aleksandra Puškina da napiše dramu "Boris Godunov", a Modesta Musorgskog da komponuje istoimenu operu.
1695. Umro francuski pesnik i basnopisac Žan de Lafonten. Ogledao se u svim književnim rodovima, ali u istoriju književnosti uÅ¡ao delom "Basne", objavljenim u 12 knjiga. 1684. izabran za ÄÂlana Francuske akademije.
1743. RoÄ‘en ameriÄÂki državnik i pravnik Tomas Džeferson, osnivaÄ Demokratske stranke, treći predsednik SAD. Jedan od glavnih autora "Deklaracije o nezavisnosti", usvojene 4. jula 1776. Od Napoleona I 1803. kupio Lujzijanu.
1813. Umro slavni ruski vojskovođa Mihail Kutuzov. Kao vrhovni komandant ruske vojske zaslužan za poraz Napoleonovih trupa u Rusiji 1812. Jedan od glavnih likova u romanu Lava Tolstoja "Rat i mir".
1832. RoÄ‘en srpski slikar Stevan Todorović, ÄÂlan Srpske kraljevske akademije. Izradio oko 300 portreta savremenika, meÄ‘u njima Kornelija Stankovića, ÄÂure DaniÄÂića, Vladana ÄÂorÄ‘evića, kraljice Natalije.
1848. Sicilija proglasila nezavisnost od Napuljske kraljevine.
1869. U PanÄÂevu izaÅ¡ao prvi broj nedeljnika PanÄÂevac. U tom listu objavljen prvi prevod "KomunistiÄÂkog manifesta" na srpski jezik. List viÅ¡e puta zabranjivan.
1885. RoÄ‘en maÄ‘arski filozof i književni kritiÄÂar ÄÂerÄ‘ LukaÄÂ. Bio je ministar u vladi Imrea NaÄ‘a 1956, posle njegovog pada privremeno proteran u Rumuniju. Kasnije se povukao iz javnog života.
1892. RoÄ‘en britanski marÅ¡al avijacije Artur Haris BombaÅ¡, poznat po taktici tzv. tepih-bombardovanja u Drugom svetskom ratu, primenjenoj na nemaÄÂke gradove Keln, Berlin i Drezden.
1898. Marija Kiri Sklodovska otkrila novi element, potom nazvan radijum. Tim otkrićem postavljeni temelji nauke o radioaktivnosti. 1906. U Dablinu roÄ‘en irski književnik Samjuel Beket, uz Joneska i Ženea, najznaÄÂajniji predstavnik Teatra apsurda. 1969. dobio Nobelovu nagradu za književnost. 1919. Britanske trupe u Amrikaru masakrirale 380 Indusa, pristalica voÄ‘e Pokreta za nezavisnost Indije Mahatme Gandija.
1922. RoÄ‘en tanzanijski državnik Džulijus Kambarage Njerere, jedan od lidera Pokreta nesvrstanih i jedan od osnivaÄÂa Organizacije afriÄÂkog jedinstva.
1941. Rusija i Japan potpisali sporazum o neutralnosti u Drugom svetskom ratu.
1945. Sovjetske trupe pod marÅ¡alom Fjodorom Tolbuhinom u Drugom svetskom ratu oslobodile BeÄÂ.
1945. Teškim zapaljivim bombama vazduhoplovstvo SAD u Drugom svetskom ratu uništilo veliki deo Tokija.
1963. Rođen Gari Kasparov, ruski šahista. U 23. godini postao svetski šampion, najmlađi u istoriji šaha. Titulu preuzeo od zemljaka Anatolija Karpova.
1964. AmeriÄÂki filmski glumac Sidni Poatje dobio Oskara za film "Poljski ljiljani", kao prvi crnac dobitnik tog priznanja.
1966. U udesu helikoptera poginuo predsednik Iraka Abdul Salam Arif.
1975. Vojnim puÄÂem u ÄŒadu zbaÄÂen, potom ubijen, predsednik Fransoa Tombalbaje. Vlast preuzelo Vrhovno vojno veće na ÄÂelu s Feliksom Malumom.
1975. Pripadnik hrišćanske milicije u predgraÄ‘u Bejruta ubio 22 Palestinca u autobusu. Napad se smatra poÄÂetkom graÄ‘anskog rata u Libanu.
1981. Novinarka VaÅ¡ington posta Dženet Kuk dobila Pulicerovu nagradu za priÄÂu o osmogodiÅ¡njem narkomanu. Dva dana kasnije, Dženet Kuk vratila nagradu, posle priznanja da je priÄÂu izmislila.
1990. Sovjetski Savez priznao odgovornost za masakr više hiljada Poljaka 1940. u Katinskoj šumi.
1995. Ukrajina pristala da do 2000. zatvori nuklearni reaktor u ÄŒernobilju, ÄÂiji je kvar 1986. izazvao ogromno radioaktivno zagaÄ‘enje.
1996. U Briselu završena donatorska konferencija za posleratnu Bosnu i Hercegovinu. Obećano 1,23 milijarde dolara pomoći za obnovu.
1997. Posle dužeg odlaganja, papa Jovan Pavle II posetio Sarajevo. Duž puta kojim je trebalo da prođe njegova motorizovana kolona nađene mine.
1999. U državi MiÄÂigen, SAD, lekar Džek Kervorkijan osuÄ‘en na 10 do 25 godina zatvora za pomoć u samoubistvu Tomasa Jouka, koje je izvrÅ¡eno godinu dana ranije i snimljeno na video kaseti.
2002. Stalni Arbitražni sud u Hagu doneo pravosnažnu odluku kojom je definisana 1.000 kilometara duga granica izmeÄ‘u Etiopije i Eritreje, ÄÂime je okonÄÂan sukob koji je kulminirao
Re: Na današnji dan...
Na današnji dan, 14. april
Rođeni Hajgens, Pandurović i Gilgud, umrli Hendl, Pirs i Bovoar, atentat na Linkolna, samoubistvo Majakovskog, Mađarska nezavisna.
1629. RoÄ‘en holandski matematiÄÂar i astronom Kristijan Hajgens. Otkrio prsten oko Saturna i konstruisao ÄÂasovnik s klatnom. 1759. U Londonu umro nemaÄÂki kompozitor Georg Fridrih Hendl. Njegov veliki opus sadrži opere, oratorije i veliki broj kompozicija za orkestar. 1849. Na inicijativu revolucionarnog lidera LajoÅ¡a KoÅ¡uta, MaÄ‘arska proglasila nezavisnost od Austrije.
1865. Predsednik SAD Abraham Linkoln smrtno povreÄ‘en u atentatu nekoliko dana po zavrÅ¡etku graÄ‘anskog rata. Na njega u loži vaÅ¡ingtonskog pozoriÅ¡ta pucao Džon But. Linkoln preminuo sutradan, predsednik postao Endrju Džonson. 1883. RoÄ‘en srpski pisac Sima Pandurović, jedan od osnivaÄÂa srpske moderne.
1900. Predsednik Francuske Emil Lube u Parizu otvorio Međunarodnu izložbu na 547 jutara, najveću te vrste u istoriji Evrope.
1904. Rođen engleski pozorišni i filmski glumac Džon Gilgud. Slavu stekao ulogama Šekspirovih junaka, a Oskara dobio 1981. za ulogu u filmu "Artur".
1907. Rođen haićanski predsednik Fransoa Divalije, Papa Dok. Bio diktator Haitija od 1957. do smrti, 1971.
1914. Umro ameriÄÂki filozof i logiÄÂar ÄŒarls Sanders Pirs, osnivaÄ pragmatizma, pravca koji je kasnije razvio Vilijam Džejms.
1917. Umro poljski lekar Ludovik Lazarus Zamenhof. Izumeo jezik esperanto, a pod pseudonimom Dr Esperanto 1887. objavio udžbenik novog jezika "Lingvo Internacia".
1930. Ruski pesnik Vladimir VladimiroviÄ Majakovski, jedan od utemeljivaÄÂa ruskog futurizma, izvrÅ¡io samoubistvo u Moskvi.
1931. U Španiji proglašena republika, po abdikaciji i bekstvu iz zemlje kralja Alfonsa III. Republiku 1939, posle trogodišnjeg građanskog rata, ukinuo general Francisko Franko.
1945. SavezniÄÂke trupe uhapsile nemaÄÂkog diplomatu i politiÄÂara Franca fon Papena i izruÄÂile ga sudu za ratne zloÄÂine u Nirnbergu. OsloboÄ‘en krivice, kasnije u NemaÄÂkoj osudjen na osam godina zatvora, ali puÅ¡ten 1949.
1969. Umro srpski književni istoriÄÂar Petar Kolendić, profesor Beogradskog univerziteta i ÄÂlan Srpske akademije nauka i umetnosti, poznat po studijama i raspravama o staroj dubrovaÄÂkoj i dalmatinskoj književnosti.
1975. U Sikimu, u severoistoÄÂnoj Indiji, ukinuta monarhija i proglaÅ¡ena republika. Sikim postao 22. država Indijske Unije.
1986. Umrla francuska književnica Simon de Bovoar, životna saputnica Žan-Pol Sartra. Njena knjiga "Drugi pol" bila inspiracija za feministiÄÂki pokret.
1988. Avganistan i Pakistan u Ženevi potpisali sporazum o Avganistanu, a SSSR i SAD dali izjave o nemeÅ¡anju i neintervenciji. Sporazumom predviÄ‘en povratak avganistanskih izbeglica iz Pakistana i povlaÄÂenje sovjetskih trupa iz Avganistana.
1994. Dva borbena aviona SAD F15 greškom, iznad severnog Iraka, oborila dva helikoptera SAD, usmrtivši svih 26 ljudi u njima.
1995. Svetska zdravstvena organizacija saopÅ¡tila da u na podruÄÂju SFRJ ima oko milion ljudi kojima je potrebna medicinska pomoć zbog psiholoÅ¡kih trauma izazvanih ratom.
1999. Najmanje 75 ljudi poginulo, 25 teÅ¡ko povreÄ‘eno na Kosovu, u dve izbegliÄÂke kolone koje su raketirali avioni NATO-a.
1999. Pakistan izvrÅ¡io probu balistiÄÂke rakete dometa 2.000 kilometara, koja može da nosi nuklearno punjenje.
2000. Mitingom u centru Beograda, pod geslom "Stop teroru, za demokratske izbore", opozicija Srbije poÄÂela koordiniranu akciju za demokratske promene u zemlji.
2003. Na zasedanju u Luksemburgu Å¡efovi diplomatija Evropske unije odluÄÂili da zabrane ulazak na teritoriju EU svim osoba na Balkanu koje pomažu haÅ¡kim optuzenicima na slobodi.
2003. Specijalne snage SAD blizu Bagdada uhapsile bivÅ¡eg lidera palestinskog gerilskog pokreta Abua Abasa, optuženg da je organizovao otmicu italijanskog putniÄÂkog broda "Akile Lauro" 1985. i ubistvo Amerikanca Leona Klinghofera, baÄÂenog u Sredozemno more.
2006 - Umro je Beri Nelson, glumac koji je prvi oživeo lik ÄÂuvenog britanskog agenta 007 Džejmsa Bonda u TV adaptaciji "Kazino Rojala" 1954. godine.
kasnim malo...
Rođeni Hajgens, Pandurović i Gilgud, umrli Hendl, Pirs i Bovoar, atentat na Linkolna, samoubistvo Majakovskog, Mađarska nezavisna.
1629. RoÄ‘en holandski matematiÄÂar i astronom Kristijan Hajgens. Otkrio prsten oko Saturna i konstruisao ÄÂasovnik s klatnom. 1759. U Londonu umro nemaÄÂki kompozitor Georg Fridrih Hendl. Njegov veliki opus sadrži opere, oratorije i veliki broj kompozicija za orkestar. 1849. Na inicijativu revolucionarnog lidera LajoÅ¡a KoÅ¡uta, MaÄ‘arska proglasila nezavisnost od Austrije.
1865. Predsednik SAD Abraham Linkoln smrtno povreÄ‘en u atentatu nekoliko dana po zavrÅ¡etku graÄ‘anskog rata. Na njega u loži vaÅ¡ingtonskog pozoriÅ¡ta pucao Džon But. Linkoln preminuo sutradan, predsednik postao Endrju Džonson. 1883. RoÄ‘en srpski pisac Sima Pandurović, jedan od osnivaÄÂa srpske moderne.
1900. Predsednik Francuske Emil Lube u Parizu otvorio Međunarodnu izložbu na 547 jutara, najveću te vrste u istoriji Evrope.
1904. Rođen engleski pozorišni i filmski glumac Džon Gilgud. Slavu stekao ulogama Šekspirovih junaka, a Oskara dobio 1981. za ulogu u filmu "Artur".
1907. Rođen haićanski predsednik Fransoa Divalije, Papa Dok. Bio diktator Haitija od 1957. do smrti, 1971.
1914. Umro ameriÄÂki filozof i logiÄÂar ÄŒarls Sanders Pirs, osnivaÄ pragmatizma, pravca koji je kasnije razvio Vilijam Džejms.
1917. Umro poljski lekar Ludovik Lazarus Zamenhof. Izumeo jezik esperanto, a pod pseudonimom Dr Esperanto 1887. objavio udžbenik novog jezika "Lingvo Internacia".
1930. Ruski pesnik Vladimir VladimiroviÄ Majakovski, jedan od utemeljivaÄÂa ruskog futurizma, izvrÅ¡io samoubistvo u Moskvi.
1931. U Španiji proglašena republika, po abdikaciji i bekstvu iz zemlje kralja Alfonsa III. Republiku 1939, posle trogodišnjeg građanskog rata, ukinuo general Francisko Franko.
1945. SavezniÄÂke trupe uhapsile nemaÄÂkog diplomatu i politiÄÂara Franca fon Papena i izruÄÂile ga sudu za ratne zloÄÂine u Nirnbergu. OsloboÄ‘en krivice, kasnije u NemaÄÂkoj osudjen na osam godina zatvora, ali puÅ¡ten 1949.
1969. Umro srpski književni istoriÄÂar Petar Kolendić, profesor Beogradskog univerziteta i ÄÂlan Srpske akademije nauka i umetnosti, poznat po studijama i raspravama o staroj dubrovaÄÂkoj i dalmatinskoj književnosti.
1975. U Sikimu, u severoistoÄÂnoj Indiji, ukinuta monarhija i proglaÅ¡ena republika. Sikim postao 22. država Indijske Unije.
1986. Umrla francuska književnica Simon de Bovoar, životna saputnica Žan-Pol Sartra. Njena knjiga "Drugi pol" bila inspiracija za feministiÄÂki pokret.
1988. Avganistan i Pakistan u Ženevi potpisali sporazum o Avganistanu, a SSSR i SAD dali izjave o nemeÅ¡anju i neintervenciji. Sporazumom predviÄ‘en povratak avganistanskih izbeglica iz Pakistana i povlaÄÂenje sovjetskih trupa iz Avganistana.
1994. Dva borbena aviona SAD F15 greškom, iznad severnog Iraka, oborila dva helikoptera SAD, usmrtivši svih 26 ljudi u njima.
1995. Svetska zdravstvena organizacija saopÅ¡tila da u na podruÄÂju SFRJ ima oko milion ljudi kojima je potrebna medicinska pomoć zbog psiholoÅ¡kih trauma izazvanih ratom.
1999. Najmanje 75 ljudi poginulo, 25 teÅ¡ko povreÄ‘eno na Kosovu, u dve izbegliÄÂke kolone koje su raketirali avioni NATO-a.
1999. Pakistan izvrÅ¡io probu balistiÄÂke rakete dometa 2.000 kilometara, koja može da nosi nuklearno punjenje.
2000. Mitingom u centru Beograda, pod geslom "Stop teroru, za demokratske izbore", opozicija Srbije poÄÂela koordiniranu akciju za demokratske promene u zemlji.
2003. Na zasedanju u Luksemburgu Å¡efovi diplomatija Evropske unije odluÄÂili da zabrane ulazak na teritoriju EU svim osoba na Balkanu koje pomažu haÅ¡kim optuzenicima na slobodi.
2003. Specijalne snage SAD blizu Bagdada uhapsile bivÅ¡eg lidera palestinskog gerilskog pokreta Abua Abasa, optuženg da je organizovao otmicu italijanskog putniÄÂkog broda "Akile Lauro" 1985. i ubistvo Amerikanca Leona Klinghofera, baÄÂenog u Sredozemno more.
2006 - Umro je Beri Nelson, glumac koji je prvi oživeo lik ÄÂuvenog britanskog agenta 007 Džejmsa Bonda u TV adaptaciji "Kazino Rojala" 1954. godine.
kasnim malo...
Re: Na današnji dan...
Na današnji dan, 16. april
1346. Srpski kralj Dušan Stefan Nemanjić u Skoplju krunisan za cara. Istovremeno proglašena Srpska patrijaršija s prvim srpskim patrijarhom Joanikijem.
1828. U Francuskoj, gde je boravio u dobrovoljnom egzilu od 1824, umro Å¡panski slikar Francisko de Goja. Kao dvorski slikar napravio portrete ÄÂlanova kraljevske porodice, dvorana i uglednih liÄÂnosti, meÄ‘u najpoznatije njegove slike ubrajaju se "Odevena Maja" i "Gola Maja".
1844. RoÄ‘en francuski književnik Anatol Frans, ÄÂlan Francuske akademije, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1921. 1850. Umrla francuska vajarka Mari Tiso. 1802. osnovala londonski Muzej voÅ¡tanih figura.
1856. Usvojena Pariska deklaracija, o pomorskom pravu za vreme rata.
1859. Umro francuski politiÄÂar i istoriÄÂar Aleksis Klerel Tokvil. Njegovo delo imalo znaÄÂajan uticaj na razvoj graÄ‘anske demokratije.
1867. RoÄ‘en ameriÄÂki pilot i konstruktor aviona Vilbur Rajt. Godine 1903, zajedno s bratom Orvilom, izveo prvi let avionom. Let trajao 59 sekundi, avion preleteo 285 metara. Braća Rajt 1909. osnovala kompaniju za proizvodnju aviona.
1872. RoÄ‘ena srpska slikarka nemaÄÂkog porekla Beta Vukanović. Profesorka na beogradskoj UmetniÄÂkoj Å¡koli i jedan od osnivaÄÂa DruÅ¡tva "Cvijeta Zuzorić", srpskih umetnika, slikara i vajara. 1879. Umrla Berandet Subiru, ÄÂija je vizija Device Marije prethodila stvaranju svetiliÅ¡ta u Lurdu, u Francuskoj.
1889. RoÄ‘en engleski filmski glumac, scenarista, režiser i producent ÄŒarli ÄŒaplin. Karijeru napravio u SAD, 1952. emigrirao u Ã…Â vajcarsku, gde je umro 1977. Za 40 godina snimio 75 kratkih i dugometražnih filmova, 1972. dobio Oskara za životno delo. 1922. NemaÄÂka i SSSR potpisali Rapalski ugovor, kojim je NemaÄÂka priznala SSSR i kojim su obnovljeni diplomatski i trgovinski odnosi.
1940. Rođena danska kraljica Margareta II. Kraljica postala 1972, prva žena posle 600 godina na danskom prestolu.
1944. SavezniÄÂka avijacija bombardovala Beograd u Drugom svetskom ratu. Poginulo viÅ¡e od 1.200 ljudi, viÅ¡e hiljada povreÄ‘eno, razoreno oko 600 zgrada.
1945. Trupe SAD u Drugom svetskom ratu uÅ¡le u nemaÄÂki grad Nirnberg.
1947. U gradu Teksasu, u istoimenoj državi SAD, poginulo više od 500 ljudi u eksploziji francuskog kamiona napunjenog nitritom.
1948. U Parizu osnovana Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj.
1964. Devet osoba u Britaniji osuÄ‘eno na kazne zatvora od 25 do 30 godina zbog uÄÂešća u velikoj pljaÄÂki voza 1963. Jedan od glavnih aktera tzv. pljaÄÂke veka Ronald Bigz uspeo da pobegne iz zatvora i da stigne u Brazil, gde je živeo do maja 2001, kada se predao Skotland jardu.
1970. Pod snežnom lavinom, koja je zatrpala deÄÂji sanatorijum u mestu SalanÅ¡ u francuskim Alpima, poginule 72 osobe.
1975. Umro indijski filozof i državnik Sarvepali Radakrišnan, predsednik Indije od 1962. do 1967.
1982. Britanska kraljica Elizabeta proklamovala novi kanadski ustav. Prekinute poslednje kolonijalne veze Kanade s Velikom Britanijom.
1988. U Tunisu ubijen Halil al Vazir, poznat kao Abu Džihad, vojni komandant Palestinske oslobodilaÄÂke organizacije.
1996. Bivšeg premijera Italije Betina Kraksija italijanski sud, na osnovu optužnice koja ga je teretila za korupciju, osudio u odsustvu na osam godina i tri meseca zatvora. Kraksi pobegao u Tunis, gde je ostao do smrti.
2001. BivÅ¡i predsednik Filipina Džozef Estrada predao se antikorupcijskom sudu poÅ¡to je taj sud izdao nalog za njegovo hapÅ¡enje zbog korupcije i lažnog svedoÄÂenja. Estrada se povukao sa mesta predsednika 20. januara pod pritiskom uliÄÂnih demonstracija i vojske.
2002. Vlada Holandije i naÄÂelnik GeneralÅ¡taba holanske vojske podneli ostavke. Pad Vlade izazvan zvaniÄÂnim holandskim izveÅ¡tajem o Srebrenici, u kom je ocenjeno da holandske mirovne trupe i Ujedinjene nacije snose deo odgovornosti za pad te enklave, u julu 1995, u ruke Vojske Republike Srpske i masakr oko 7.500 muslimana.
2003. U BeÄÂu uhapÅ¡en Dragan Nikolić i izruÄÂen vlastima u Srbiji. Nikolić u odsustvu osuÄ‘en na 15 godina zatvora kao saizvrÅ¡ilac u ubistvu Željka Ražnatovića.
1346. Srpski kralj Dušan Stefan Nemanjić u Skoplju krunisan za cara. Istovremeno proglašena Srpska patrijaršija s prvim srpskim patrijarhom Joanikijem.
1828. U Francuskoj, gde je boravio u dobrovoljnom egzilu od 1824, umro Å¡panski slikar Francisko de Goja. Kao dvorski slikar napravio portrete ÄÂlanova kraljevske porodice, dvorana i uglednih liÄÂnosti, meÄ‘u najpoznatije njegove slike ubrajaju se "Odevena Maja" i "Gola Maja".
1844. RoÄ‘en francuski književnik Anatol Frans, ÄÂlan Francuske akademije, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1921. 1850. Umrla francuska vajarka Mari Tiso. 1802. osnovala londonski Muzej voÅ¡tanih figura.
1856. Usvojena Pariska deklaracija, o pomorskom pravu za vreme rata.
1859. Umro francuski politiÄÂar i istoriÄÂar Aleksis Klerel Tokvil. Njegovo delo imalo znaÄÂajan uticaj na razvoj graÄ‘anske demokratije.
1867. RoÄ‘en ameriÄÂki pilot i konstruktor aviona Vilbur Rajt. Godine 1903, zajedno s bratom Orvilom, izveo prvi let avionom. Let trajao 59 sekundi, avion preleteo 285 metara. Braća Rajt 1909. osnovala kompaniju za proizvodnju aviona.
1872. RoÄ‘ena srpska slikarka nemaÄÂkog porekla Beta Vukanović. Profesorka na beogradskoj UmetniÄÂkoj Å¡koli i jedan od osnivaÄÂa DruÅ¡tva "Cvijeta Zuzorić", srpskih umetnika, slikara i vajara. 1879. Umrla Berandet Subiru, ÄÂija je vizija Device Marije prethodila stvaranju svetiliÅ¡ta u Lurdu, u Francuskoj.
1889. RoÄ‘en engleski filmski glumac, scenarista, režiser i producent ÄŒarli ÄŒaplin. Karijeru napravio u SAD, 1952. emigrirao u Ã…Â vajcarsku, gde je umro 1977. Za 40 godina snimio 75 kratkih i dugometražnih filmova, 1972. dobio Oskara za životno delo. 1922. NemaÄÂka i SSSR potpisali Rapalski ugovor, kojim je NemaÄÂka priznala SSSR i kojim su obnovljeni diplomatski i trgovinski odnosi.
1940. Rođena danska kraljica Margareta II. Kraljica postala 1972, prva žena posle 600 godina na danskom prestolu.
1944. SavezniÄÂka avijacija bombardovala Beograd u Drugom svetskom ratu. Poginulo viÅ¡e od 1.200 ljudi, viÅ¡e hiljada povreÄ‘eno, razoreno oko 600 zgrada.
1945. Trupe SAD u Drugom svetskom ratu uÅ¡le u nemaÄÂki grad Nirnberg.
1947. U gradu Teksasu, u istoimenoj državi SAD, poginulo više od 500 ljudi u eksploziji francuskog kamiona napunjenog nitritom.
1948. U Parizu osnovana Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj.
1964. Devet osoba u Britaniji osuÄ‘eno na kazne zatvora od 25 do 30 godina zbog uÄÂešća u velikoj pljaÄÂki voza 1963. Jedan od glavnih aktera tzv. pljaÄÂke veka Ronald Bigz uspeo da pobegne iz zatvora i da stigne u Brazil, gde je živeo do maja 2001, kada se predao Skotland jardu.
1970. Pod snežnom lavinom, koja je zatrpala deÄÂji sanatorijum u mestu SalanÅ¡ u francuskim Alpima, poginule 72 osobe.
1975. Umro indijski filozof i državnik Sarvepali Radakrišnan, predsednik Indije od 1962. do 1967.
1982. Britanska kraljica Elizabeta proklamovala novi kanadski ustav. Prekinute poslednje kolonijalne veze Kanade s Velikom Britanijom.
1988. U Tunisu ubijen Halil al Vazir, poznat kao Abu Džihad, vojni komandant Palestinske oslobodilaÄÂke organizacije.
1996. Bivšeg premijera Italije Betina Kraksija italijanski sud, na osnovu optužnice koja ga je teretila za korupciju, osudio u odsustvu na osam godina i tri meseca zatvora. Kraksi pobegao u Tunis, gde je ostao do smrti.
2001. BivÅ¡i predsednik Filipina Džozef Estrada predao se antikorupcijskom sudu poÅ¡to je taj sud izdao nalog za njegovo hapÅ¡enje zbog korupcije i lažnog svedoÄÂenja. Estrada se povukao sa mesta predsednika 20. januara pod pritiskom uliÄÂnih demonstracija i vojske.
2002. Vlada Holandije i naÄÂelnik GeneralÅ¡taba holanske vojske podneli ostavke. Pad Vlade izazvan zvaniÄÂnim holandskim izveÅ¡tajem o Srebrenici, u kom je ocenjeno da holandske mirovne trupe i Ujedinjene nacije snose deo odgovornosti za pad te enklave, u julu 1995, u ruke Vojske Republike Srpske i masakr oko 7.500 muslimana.
2003. U BeÄÂu uhapÅ¡en Dragan Nikolić i izruÄÂen vlastima u Srbiji. Nikolić u odsustvu osuÄ‘en na 15 godina zatvora kao saizvrÅ¡ilac u ubistvu Željka Ražnatovića.
Re: Na današnji dan...
Na današnji dan, 15. april -zaboravila današnji dan
Umrli Lomonosov, Greta Garbo i Sartr, potonuo Titanik, izdata prva kreditna kartica, bomba na Bajrakli džamijuGreta Garbo
1450. U poslednjoj fazi StogodiÅ¡njeg rata Francuzi su u bici kod Forminjija porazili Engleze, ÄÂime je okonÄÂana engleska dominacija u Normandiji.
1469. RoÄ‘en je indijski duhovni uÄÂitelj, guru Nanak, osnivaÄ sikizma. Njegovi sledbenici Siki žive uglavnom u Indiji, a najbrojniji su u državama Pandžab i Harijana.
1755. Doktor Samjuel Džonson, engleski pesnik, novinar i leksikograf, objavio je ReÄÂnik engleskog jezika, prvi moderni engleski reÄÂnik.
1765. U Sankt-Peterburgu je umro Mihail VasiljeviÄ Lomonosov, ruski nauÄÂnik, pesnik i akademik, enciklopedist svetskog glasa. Bavio se i fizikom, hemijom, geografijom i astronomijom i znatno doprineo razvoju tih nauka. Autor je prve ruske gramatike i osnivaÄ Moskovskog univerziteta (1755), koji i danas nosi njegovo ime. 1764. U Versaju je umrla Žan-Antoaneta Puason, markiza De Pompadur, ljubavnica kralja Luja XV i jedna od najuticajnijih liÄÂnosti na njegovom dvoru.
1843. RoÄ‘en je ameriÄÂki pisac Henri Džejms. Napisao je oko 100 knjiga, meÄ‘u kojima su najpoznatiji romani "Portret jedne lejdi", "Amerikanac", "Dejzi Miler", "Roderik Hadson"...
1909. Austrijski car odobrio je Statut za autonomnu upravu u Bosni i Hercegovini.
1912. Na prvom putovanju iz Velike Britanije u SAD potonuo je Titanik, najveći i najluksuzniji prekookeanski brod svog doba. Život je izgubilo 1.523 od 2.224 putnika. 1912. RoÄ‘en je korejski diktator Kim Il Sung. Upravljao je Severnom Korejom od osnivanja te zemlje 1948. do smrti 1994. Smrću "velikog voÄ‘e", kako su ga podanici zvaniÄÂno oslovljavali, okonÄÂana je jedna od najdužih apsolutistiÄÂkih vladavina u 20. veku.
1923. Insulin, koji je kanadski nauÄÂnik, nobelovac Frederik Banting, otkrio 1921. godine, poÄÂeo je da se koristi u leÄÂenju dijabetesa.
1941. Jugoslovenska vlada, na ÄÂelu sa njenim predsednikom, generalom DuÅ¡anom Simovićem, napustila je zemlju posle nemaÄÂke okupacije. Dan ranije iz zemlje je otiÅ¡ao i kralj Petar II KaraÄ‘orÄ‘ević.
1945. Britanske trupe su u Drugom svetskom ratu oslobodile nemaÄÂki koncentracioni logor Bergen-Belzen.
1952. Frenklin banka u Njujorku izdala je prvu kreditnu karticu u svetu.
1968. Dva sovjetska satelita bez ljudske posade, Kosmos 212 i 213, automatski su se spojili dok su kružili u zemljinoj orbiti.
1974. Nakon petnaestogodiÅ¡nje vladavine, vojnim puÄÂem svrgnut je s vlasti predsednik Nigera Diori Hamani.
1979. U zemljotresu na Crnogorskom primorju poginulo je više od sto ljudi, oko 600 je povređeno, a više od 80.000 ostalo je bez kuća.
1980. U Parizu je umro francuski filozof i književnik Žan Pol Sartr, jedan od najznaÄÂajnijih predstavnika egzistencijalizma. Nobelovu nagradu za književnost dobio je 1964, ali je odbio da je primi ("MuÄÂnina", "Zid", "Biće i niÅ¡tavilo", pozoriÅ¡ni komadi "MuÅ¡ice", "Iza zatvorenih vrata", "Prljave ruke"). 1986. AmeriÄÂki avioni bombardovali su Tripoli i Bengazi u znak odmazde za pogibiju dvojice Amerikanaca u eksploziji bombe u diskoteci u Berlinu 5. aprila. U bombardovanju je ubijeno oko 40 ljudi, meÄ‘u kojima i usvojena kćerka libijskog lidera Moamera Gadafija.
1989. Na fudbalskom stadionu u Ã…Â efildu, u severnoj Engleskoj, pod sruÅ¡enim tribinama poginulo je 96, a povreÄ‘eno 200 ljudi kada su na već prepun stadion puÅ¡tene nove grupe navijaÄÂa.
1989. Umro je kineski politiÄÂar Hu Jaobang, Å¡ef KomunistiÄÂke partije Kine od 1981. do januara 1987, kad je smenjen pod optužbom da je dopustio prodor ideja "buržoaskog liberalizma". Na dan njegove smrti, studenti u Pekingu i Ã…Â angaju izaÅ¡li su na ulice da bi izrazili žalost. To je bio poÄÂetak velikog studentskog protesta koji je okonÄÂan krvoprolićem poÄÂetkom juna 1989. na centralnom pekinÅ¡kom trgu Tjenanmen.
1990. U Njujorku je u 85. godini umrla filmska glumica Å¡vedskog porekla Greta Garbo, "božanstvena Greta", kako su je nazivali obožavaoci. Smatra se jednom od najvećih glumica 20. veka nemog i zvuÄÂnog filma ("Kraljica Kristina", "Ana Karenjina", "Marija Valevska", "Mata Hari").
1992. UN su uvele sankcije protiv Libije zbog njene umešanosti u podmetanje bombe u avion kompanije Pan Ameriken koji je eksplodirao iznad mesta Lokberi u Škotskoj 1988. i rušenje francuskog aviona iznad Nigera 1989. godine.
1994. Ministri vodećih zemalja sveta potpisali su GATT (General Agreement on Tariffs and Trade).
1996. "Komisija za istinu" u Južnoj Africi, formirana da ispita zloupotrebu vlasti u vreme aparthejda, otvorila je istražni postupak.
1996. Od podmetnute eksplozivne naprave oštećena je Bajrakli džamija u Beogradu. Beogradski muftija Hamdija Jusufspahić izjavio je da je to je bio sedmi napad na Bajrakli džamiju od 1990. godine.
1997. Tokom hodoÄÂašća, u požaru koji je zahvatio Å¡atorsko naselje blizu Meke, u Saudijskoj Arabiji, poginula su 343 hodoÄÂasnika.
1998. BivÅ¡i kambodžanski diktator Pol Pot umro je od srÄÂanog udara. Tokom njegove ÄÂetvorogodiÅ¡nje vladavine, od 1975. do 1979, viÅ¡e od milion ljudi je ubijeno ili je umrlo od muÄÂenja, gladi i bolesti.
1999. NATO preuzeo odgovornost za bombardovanje konvoja izbeglica na Kosovu, tokom kojeg je, prema jugoslovenskim izvorima, poginulo 75 civila.
2002. U nesreći putniÄÂkog aviona kineske kompanije Er ÄŒajna, izazvanoj loÅ¡im vremenskim uslovima, poginule najmanje 122 osobe.
2003. Na 18 godina zatvora osuÄ‘en je Folkert van der Graf, ubica holandskog politiÄÂara Pima Fortjina. To je bilo prvo politiÄÂko ubistvo u Holandiji u poslednja preko tri veka.
2005. U memorijalnom parku holokausta u Bruklinu otkrivena je spomen ploÄÂa žrtvama logora Jasenovac (Hrvatska), Å¡to je prvi javni spomenik u SAD stradalima u tom logoru.
Umrli Lomonosov, Greta Garbo i Sartr, potonuo Titanik, izdata prva kreditna kartica, bomba na Bajrakli džamijuGreta Garbo
1450. U poslednjoj fazi StogodiÅ¡njeg rata Francuzi su u bici kod Forminjija porazili Engleze, ÄÂime je okonÄÂana engleska dominacija u Normandiji.
1469. RoÄ‘en je indijski duhovni uÄÂitelj, guru Nanak, osnivaÄ sikizma. Njegovi sledbenici Siki žive uglavnom u Indiji, a najbrojniji su u državama Pandžab i Harijana.
1755. Doktor Samjuel Džonson, engleski pesnik, novinar i leksikograf, objavio je ReÄÂnik engleskog jezika, prvi moderni engleski reÄÂnik.
1765. U Sankt-Peterburgu je umro Mihail VasiljeviÄ Lomonosov, ruski nauÄÂnik, pesnik i akademik, enciklopedist svetskog glasa. Bavio se i fizikom, hemijom, geografijom i astronomijom i znatno doprineo razvoju tih nauka. Autor je prve ruske gramatike i osnivaÄ Moskovskog univerziteta (1755), koji i danas nosi njegovo ime. 1764. U Versaju je umrla Žan-Antoaneta Puason, markiza De Pompadur, ljubavnica kralja Luja XV i jedna od najuticajnijih liÄÂnosti na njegovom dvoru.
1843. RoÄ‘en je ameriÄÂki pisac Henri Džejms. Napisao je oko 100 knjiga, meÄ‘u kojima su najpoznatiji romani "Portret jedne lejdi", "Amerikanac", "Dejzi Miler", "Roderik Hadson"...
1909. Austrijski car odobrio je Statut za autonomnu upravu u Bosni i Hercegovini.
1912. Na prvom putovanju iz Velike Britanije u SAD potonuo je Titanik, najveći i najluksuzniji prekookeanski brod svog doba. Život je izgubilo 1.523 od 2.224 putnika. 1912. RoÄ‘en je korejski diktator Kim Il Sung. Upravljao je Severnom Korejom od osnivanja te zemlje 1948. do smrti 1994. Smrću "velikog voÄ‘e", kako su ga podanici zvaniÄÂno oslovljavali, okonÄÂana je jedna od najdužih apsolutistiÄÂkih vladavina u 20. veku.
1923. Insulin, koji je kanadski nauÄÂnik, nobelovac Frederik Banting, otkrio 1921. godine, poÄÂeo je da se koristi u leÄÂenju dijabetesa.
1941. Jugoslovenska vlada, na ÄÂelu sa njenim predsednikom, generalom DuÅ¡anom Simovićem, napustila je zemlju posle nemaÄÂke okupacije. Dan ranije iz zemlje je otiÅ¡ao i kralj Petar II KaraÄ‘orÄ‘ević.
1945. Britanske trupe su u Drugom svetskom ratu oslobodile nemaÄÂki koncentracioni logor Bergen-Belzen.
1952. Frenklin banka u Njujorku izdala je prvu kreditnu karticu u svetu.
1968. Dva sovjetska satelita bez ljudske posade, Kosmos 212 i 213, automatski su se spojili dok su kružili u zemljinoj orbiti.
1974. Nakon petnaestogodiÅ¡nje vladavine, vojnim puÄÂem svrgnut je s vlasti predsednik Nigera Diori Hamani.
1979. U zemljotresu na Crnogorskom primorju poginulo je više od sto ljudi, oko 600 je povređeno, a više od 80.000 ostalo je bez kuća.
1980. U Parizu je umro francuski filozof i književnik Žan Pol Sartr, jedan od najznaÄÂajnijih predstavnika egzistencijalizma. Nobelovu nagradu za književnost dobio je 1964, ali je odbio da je primi ("MuÄÂnina", "Zid", "Biće i niÅ¡tavilo", pozoriÅ¡ni komadi "MuÅ¡ice", "Iza zatvorenih vrata", "Prljave ruke"). 1986. AmeriÄÂki avioni bombardovali su Tripoli i Bengazi u znak odmazde za pogibiju dvojice Amerikanaca u eksploziji bombe u diskoteci u Berlinu 5. aprila. U bombardovanju je ubijeno oko 40 ljudi, meÄ‘u kojima i usvojena kćerka libijskog lidera Moamera Gadafija.
1989. Na fudbalskom stadionu u Ã…Â efildu, u severnoj Engleskoj, pod sruÅ¡enim tribinama poginulo je 96, a povreÄ‘eno 200 ljudi kada su na već prepun stadion puÅ¡tene nove grupe navijaÄÂa.
1989. Umro je kineski politiÄÂar Hu Jaobang, Å¡ef KomunistiÄÂke partije Kine od 1981. do januara 1987, kad je smenjen pod optužbom da je dopustio prodor ideja "buržoaskog liberalizma". Na dan njegove smrti, studenti u Pekingu i Ã…Â angaju izaÅ¡li su na ulice da bi izrazili žalost. To je bio poÄÂetak velikog studentskog protesta koji je okonÄÂan krvoprolićem poÄÂetkom juna 1989. na centralnom pekinÅ¡kom trgu Tjenanmen.
1990. U Njujorku je u 85. godini umrla filmska glumica Å¡vedskog porekla Greta Garbo, "božanstvena Greta", kako su je nazivali obožavaoci. Smatra se jednom od najvećih glumica 20. veka nemog i zvuÄÂnog filma ("Kraljica Kristina", "Ana Karenjina", "Marija Valevska", "Mata Hari").
1992. UN su uvele sankcije protiv Libije zbog njene umešanosti u podmetanje bombe u avion kompanije Pan Ameriken koji je eksplodirao iznad mesta Lokberi u Škotskoj 1988. i rušenje francuskog aviona iznad Nigera 1989. godine.
1994. Ministri vodećih zemalja sveta potpisali su GATT (General Agreement on Tariffs and Trade).
1996. "Komisija za istinu" u Južnoj Africi, formirana da ispita zloupotrebu vlasti u vreme aparthejda, otvorila je istražni postupak.
1996. Od podmetnute eksplozivne naprave oštećena je Bajrakli džamija u Beogradu. Beogradski muftija Hamdija Jusufspahić izjavio je da je to je bio sedmi napad na Bajrakli džamiju od 1990. godine.
1997. Tokom hodoÄÂašća, u požaru koji je zahvatio Å¡atorsko naselje blizu Meke, u Saudijskoj Arabiji, poginula su 343 hodoÄÂasnika.
1998. BivÅ¡i kambodžanski diktator Pol Pot umro je od srÄÂanog udara. Tokom njegove ÄÂetvorogodiÅ¡nje vladavine, od 1975. do 1979, viÅ¡e od milion ljudi je ubijeno ili je umrlo od muÄÂenja, gladi i bolesti.
1999. NATO preuzeo odgovornost za bombardovanje konvoja izbeglica na Kosovu, tokom kojeg je, prema jugoslovenskim izvorima, poginulo 75 civila.
2002. U nesreći putniÄÂkog aviona kineske kompanije Er ÄŒajna, izazvanoj loÅ¡im vremenskim uslovima, poginule najmanje 122 osobe.
2003. Na 18 godina zatvora osuÄ‘en je Folkert van der Graf, ubica holandskog politiÄÂara Pima Fortjina. To je bilo prvo politiÄÂko ubistvo u Holandiji u poslednja preko tri veka.
2005. U memorijalnom parku holokausta u Bruklinu otkrivena je spomen ploÄÂa žrtvama logora Jasenovac (Hrvatska), Å¡to je prvi javni spomenik u SAD stradalima u tom logoru.
Re: Na današnji dan...
Na današnji dan, 17. april
1421. Više od 100.000 ljudi utopilo se u Holandiji, kada je more probilo zaštitne nasipe.
1492. Kristifor Kolumbo dobio je saglasnost i novac od Å¡panskog kralja Ferdinanda V i kraljice Izabele da istraži "zapadni okean". Na tom putovanju, Kolumbo je otkrio ameriÄÂki kontinent.
1790. Umro je ameriÄÂki nauÄÂnik i državnik Bendžamin Frenklin. UÄÂestvovao je u pisanju Deklaracije nezavisnosti, a kao neumoran borac za slobodu ÄÂoveka bio je poznat i slavljen i izvan SAD. Kao nauÄÂnik, izumeo je gromobran i otkrio tok i karakteristike Golfske struje. 1814. U Ugrinama, kod Bribira (Hrvatska), roÄ‘en je srpski botaniÄÂar i prirodnjak Josif PanÄÂić, prvi predsednik Srpske kraljevske akademije. Otkrio je novu vrstu endemsko-reliktnog ÄÂetinara, poznatu kao PanÄÂićeva omorika. Osnovao je i uredio BotaniÄÂku baÅ¡tu u Beogradu.
1860. Crna Gora i Turska, posle turskog poraza na Grahovu, potpisale su protokol o razgraniÄÂenju, kojim je Crna Gora faktiÄÂki priznata kao samostalna država, iako formalno priznanje nije dobila.
1894. RoÄ‘en je ruski državnik i politiÄÂar Nikita HruÅ¡ÄÂov, prvi sekretar CK KPSS od 1953. do 1964. i predsednik sovjetske vlade od 1958. do 1964. Na XX kongresu KPSS podneo je referat "O savladavanju kulta liÄÂnosti i njegovih posledica", ÄÂime je poÄÂeo proces destaljinizacije SSSR.
1895. Sporazumom u gradu Šimonosekiju završen je kinesko-japanski rat. Kina je priznala nezavisnost Koreje, a ostrvo Formozu (Tajvan) predala Japanu. Tajvan je pod japanskom vlašću bio do 1945.
1916. Rođena je Sirimavo Bandaranaike, koja je u julu 1960. postala premijer Cejlona (Šri Lanke), prva žena premijer u svetu. 1924. Rođen je srpski vajar Jovan Kratohvil, profesor Univerziteta umetnosti u Beogradu, rektor od 1971. do 1973. Autor je mnogobrojnih spomenika, među kojima i Spomenika sovjetskim ratnim veteranima na Avali.
1941. Oficiri bojnog broda Kraljevske ratne mornarice Jugoslavije Milan Spasić i Sergej Mašera potopili su u Tivatskom zalivu razaraĠ"Zagreb" i potonuli zajedno s njim, odbivši da izvrše naređenje o predaji broda italijanskoj mornarici nakon kapitulacije Jugoslavije.
1957. Kiparski arhiepiskop Makarios vratio se u Atinu nakon 13 meseci provedenih u egzilu na SejÅ¡elima. Iste godine, Makarios je sa britanskom vladom poÄÂeo pregovore o nezavisnosti Kipra, a u decembru 1959. izabran je za predsednika Republike Kipar.
1961. Uz podrÅ¡ku SAD, kubanski desniÄÂari u egzilu iskrcali su se u "Zalivu svinja" u nameri da obore režim Fidela Kastra. U trodnevnim borbama ubijeno je oko 100, a zarobljeno viÅ¡e od 1.000 napadaÄÂa.
1969. Lider KomunistiÄÂke partije ÄŒehoslovaÄÂke Aleksandar DubÄÂek podneo je ostavku, posle kraha reformskog kursa nazvanog "praÅ¡ko proleće". Zamenio ga je Gustav Husak.
1975. Crveni Kmeri zauzeli su glavni grad Kambodže Pnom Pen i zapoÄÂeli vladavinu terora, tokom koje je ubijeno viÅ¡e od milion ljudi.
1977. U Lihtenštajnu prvi put su glasale žene.
1983. Indija je lansirala prvi veÅ¡taÄÂki satelit.
1993. U UN je usvojena rezolucija koja predviđa pooštravanje sankcija protiv SR Jugoslavije, ukoliko bosanski Srbi ne potpišu Vens-Ovenov mirovni plan za Bosnu do 26. aprila.
1993. Umro je Turgut Ozal, predsednik Turske od 1989.
1996. SAD i Japan potpisali su deklaraciju o bezbednosnoj saradnji, prema kojoj SAD zadržavaju nivo vojnih snaga u Japanu i ostalim delovima Azije.
1997. Umro je izraelski državnik Haim Hercog, predsednik Izraela od 1983. do 1993.
2001. Izraelske snage napale su sa kopna, iz vazduha i sa mora, palestinske teritorije u pojasu Gaze, nakon minobacaÄÂkog napada na izraelsko naselje Sderot.
2002. Jugoslovenska vlada pozvala je 23 osobe koje je HaÅ¡ki tribunal optužio za ratne zloÄÂine, od kojih je 10 jugoslovenskih državljana, da se dobrovoljno predaju tom sudu. Pozivu jugoslovenskih vlasti odazvali su se: Dragoljub Ojdanić, Milan Martić, Mile MrkÅ¡ić, Nikola Ã…Â ainović, Vladimir KovaÄÂević i MomÄÂilo Gruban, koji u haÅ¡kom zatvoru ÄÂekaju poÄÂetak suÄ‘enja.
2004. U izraelskom raketnom napadu u Gazi ubijen je lider palestinskog radikalnog pokreta Hamas Abdel Aziz al Rantisi.
1421. Više od 100.000 ljudi utopilo se u Holandiji, kada je more probilo zaštitne nasipe.
1492. Kristifor Kolumbo dobio je saglasnost i novac od Å¡panskog kralja Ferdinanda V i kraljice Izabele da istraži "zapadni okean". Na tom putovanju, Kolumbo je otkrio ameriÄÂki kontinent.
1790. Umro je ameriÄÂki nauÄÂnik i državnik Bendžamin Frenklin. UÄÂestvovao je u pisanju Deklaracije nezavisnosti, a kao neumoran borac za slobodu ÄÂoveka bio je poznat i slavljen i izvan SAD. Kao nauÄÂnik, izumeo je gromobran i otkrio tok i karakteristike Golfske struje. 1814. U Ugrinama, kod Bribira (Hrvatska), roÄ‘en je srpski botaniÄÂar i prirodnjak Josif PanÄÂić, prvi predsednik Srpske kraljevske akademije. Otkrio je novu vrstu endemsko-reliktnog ÄÂetinara, poznatu kao PanÄÂićeva omorika. Osnovao je i uredio BotaniÄÂku baÅ¡tu u Beogradu.
1860. Crna Gora i Turska, posle turskog poraza na Grahovu, potpisale su protokol o razgraniÄÂenju, kojim je Crna Gora faktiÄÂki priznata kao samostalna država, iako formalno priznanje nije dobila.
1894. RoÄ‘en je ruski državnik i politiÄÂar Nikita HruÅ¡ÄÂov, prvi sekretar CK KPSS od 1953. do 1964. i predsednik sovjetske vlade od 1958. do 1964. Na XX kongresu KPSS podneo je referat "O savladavanju kulta liÄÂnosti i njegovih posledica", ÄÂime je poÄÂeo proces destaljinizacije SSSR.
1895. Sporazumom u gradu Šimonosekiju završen je kinesko-japanski rat. Kina je priznala nezavisnost Koreje, a ostrvo Formozu (Tajvan) predala Japanu. Tajvan je pod japanskom vlašću bio do 1945.
1916. Rođena je Sirimavo Bandaranaike, koja je u julu 1960. postala premijer Cejlona (Šri Lanke), prva žena premijer u svetu. 1924. Rođen je srpski vajar Jovan Kratohvil, profesor Univerziteta umetnosti u Beogradu, rektor od 1971. do 1973. Autor je mnogobrojnih spomenika, među kojima i Spomenika sovjetskim ratnim veteranima na Avali.
1941. Oficiri bojnog broda Kraljevske ratne mornarice Jugoslavije Milan Spasić i Sergej Mašera potopili su u Tivatskom zalivu razaraĠ"Zagreb" i potonuli zajedno s njim, odbivši da izvrše naređenje o predaji broda italijanskoj mornarici nakon kapitulacije Jugoslavije.
1957. Kiparski arhiepiskop Makarios vratio se u Atinu nakon 13 meseci provedenih u egzilu na SejÅ¡elima. Iste godine, Makarios je sa britanskom vladom poÄÂeo pregovore o nezavisnosti Kipra, a u decembru 1959. izabran je za predsednika Republike Kipar.
1961. Uz podrÅ¡ku SAD, kubanski desniÄÂari u egzilu iskrcali su se u "Zalivu svinja" u nameri da obore režim Fidela Kastra. U trodnevnim borbama ubijeno je oko 100, a zarobljeno viÅ¡e od 1.000 napadaÄÂa.
1969. Lider KomunistiÄÂke partije ÄŒehoslovaÄÂke Aleksandar DubÄÂek podneo je ostavku, posle kraha reformskog kursa nazvanog "praÅ¡ko proleće". Zamenio ga je Gustav Husak.
1975. Crveni Kmeri zauzeli su glavni grad Kambodže Pnom Pen i zapoÄÂeli vladavinu terora, tokom koje je ubijeno viÅ¡e od milion ljudi.
1977. U Lihtenštajnu prvi put su glasale žene.
1983. Indija je lansirala prvi veÅ¡taÄÂki satelit.
1993. U UN je usvojena rezolucija koja predviđa pooštravanje sankcija protiv SR Jugoslavije, ukoliko bosanski Srbi ne potpišu Vens-Ovenov mirovni plan za Bosnu do 26. aprila.
1993. Umro je Turgut Ozal, predsednik Turske od 1989.
1996. SAD i Japan potpisali su deklaraciju o bezbednosnoj saradnji, prema kojoj SAD zadržavaju nivo vojnih snaga u Japanu i ostalim delovima Azije.
1997. Umro je izraelski državnik Haim Hercog, predsednik Izraela od 1983. do 1993.
2001. Izraelske snage napale su sa kopna, iz vazduha i sa mora, palestinske teritorije u pojasu Gaze, nakon minobacaÄÂkog napada na izraelsko naselje Sderot.
2002. Jugoslovenska vlada pozvala je 23 osobe koje je HaÅ¡ki tribunal optužio za ratne zloÄÂine, od kojih je 10 jugoslovenskih državljana, da se dobrovoljno predaju tom sudu. Pozivu jugoslovenskih vlasti odazvali su se: Dragoljub Ojdanić, Milan Martić, Mile MrkÅ¡ić, Nikola Ã…Â ainović, Vladimir KovaÄÂević i MomÄÂilo Gruban, koji u haÅ¡kom zatvoru ÄÂekaju poÄÂetak suÄ‘enja.
2004. U izraelskom raketnom napadu u Gazi ubijen je lider palestinskog radikalnog pokreta Hamas Abdel Aziz al Rantisi.
Re: Na današnji dan...
Na današnji dan, 18. april
1480. RoÄ‘ena Lukrecija Bordžija, mecena umetnika i nauÄÂnika u vreme italijanske renesanse, vanbraÄÂna kćerka pape Aleksandra VI. 1797. RoÄ‘en francuski državnik i istoriÄÂar Luj Adolf Tjer, osnivaÄ i prvi predsednik Treće republike, od 1871. do 1873.
1820. Rođen austrijski kompozitor i dirigent Franc fon Zupe, autor više popularnih opereta.
1882. U Londonu roÄ‘en ameriÄÂki dirigent poljskog porekla Leopold Stokovski, osnivaÄ AmeriÄÂkog simfonijskog orkestra.
1906. U zemljotresu u San Francisku poginulo više od 1.000 ljudi, oko 200.000 ostalo bez domova.
1909. U Vatikanu beatifikovana francuska heroina iz XV veka Jovanka Orleanka. Kanonizacija izvršena 1920.
1922. Umro srpski pisac i politiÄÂar Svetomir Nikolajević, profesor Velike Å¡kole, ÄÂlan Srpske kraljevske akademije, premijer Srbije i ministar unutraÅ¡njih poslova. Jedan od osnivaÄÂa Radikalne stranke.
1936. Umro italijanski kompozitor Otorino Respigi.
1942. Avioni SAD u II svetskom ratu prvi put bombardovali Tokio, Jokohamu i Nagoju.
1946. ZvaniÄÂno raspuÅ¡tena Liga naroda, njena imovina preneta na Ujedinjene nacije.
1946. SAD priznale Federativnu Narodnu Republiku Jugoslaviju pod vođstvom Josipa Broza Tita.
1951. Belgija, Zapadna NemaÄÂka, Italija, Luksemburg, Francuska i Holandija u Parizu potpisale ugovor o osnivanju Evropske zajednice za ugalj i ÄÂelik. PoÄÂetak stvaranja Evropske ekonomske zajednice, odnosno Evropske unije.
1954. Gamal Abdel Naser, jedan od vođa udara kojim je
1953. svrgnut kralj Faruk I, postao premijer i vojni guverner Egipta.
1955. Umro nemaÄÂki nauÄÂnik Albert AjnÅ¡tajn, tvorac teorije relativiteta. Od dolaska nacista na vlast u NemaÄÂkoj 1933. živeo u SAD. Nobelovu nagradu za fiziku dobio 1921. 1955. U indonežanskom gradu Bandungu poÄÂela afroazijska konferencija 29 zemalja. UtvrÄ‘eni principi Pokreta nesvrstanih kao alternative NATO-u i VarÅ¡avskom ugovoru.
1956. RaspuÅ¡ten Informbiro, savetodavno i koordinaciono telo devet evropskih komunistiÄÂkih i radniÄÂkih partija, kojim su dominirali sovjetski komunisti.
1980. Južna Rodezija pod nazivom Zimbabve postala 50. nezavisna zemlja Afrike. Na dvogodišnjicu sticanja nezavisnosti glavni grad Solzberi preimenovan u Harare.
1983. Bombaš-samoubica uleteo automobilom u Ambasadu SAD u Bejrutu. U eksploziji poginule najmanje 63 osobe, više od 100 povređeno.
1994. PoÄÂeo graÄ‘anski rat u Ruandi.
1996. U Kairu poginulo 18 grÄÂkih turista kada su islamski teroristi otvorili vatru na turistiÄÂki autobus.
1996. ViÅ¡e od 100 libanskih izbeglica ubijeno kada je izraelska artiljerija otvorila vatru na izbegliÄÂki logor.
1999. Jugoslavija, u vreme vazdušne intervencije NATO-a, prekinula diplomatske odnose sa Albanijom zbog situacije na Kosovu.
2004. Umro Ratu Sir Kamisese Mara, osnivaĠdržave Fidži.
1480. RoÄ‘ena Lukrecija Bordžija, mecena umetnika i nauÄÂnika u vreme italijanske renesanse, vanbraÄÂna kćerka pape Aleksandra VI. 1797. RoÄ‘en francuski državnik i istoriÄÂar Luj Adolf Tjer, osnivaÄ i prvi predsednik Treće republike, od 1871. do 1873.
1820. Rođen austrijski kompozitor i dirigent Franc fon Zupe, autor više popularnih opereta.
1882. U Londonu roÄ‘en ameriÄÂki dirigent poljskog porekla Leopold Stokovski, osnivaÄ AmeriÄÂkog simfonijskog orkestra.
1906. U zemljotresu u San Francisku poginulo više od 1.000 ljudi, oko 200.000 ostalo bez domova.
1909. U Vatikanu beatifikovana francuska heroina iz XV veka Jovanka Orleanka. Kanonizacija izvršena 1920.
1922. Umro srpski pisac i politiÄÂar Svetomir Nikolajević, profesor Velike Å¡kole, ÄÂlan Srpske kraljevske akademije, premijer Srbije i ministar unutraÅ¡njih poslova. Jedan od osnivaÄÂa Radikalne stranke.
1936. Umro italijanski kompozitor Otorino Respigi.
1942. Avioni SAD u II svetskom ratu prvi put bombardovali Tokio, Jokohamu i Nagoju.
1946. ZvaniÄÂno raspuÅ¡tena Liga naroda, njena imovina preneta na Ujedinjene nacije.
1946. SAD priznale Federativnu Narodnu Republiku Jugoslaviju pod vođstvom Josipa Broza Tita.
1951. Belgija, Zapadna NemaÄÂka, Italija, Luksemburg, Francuska i Holandija u Parizu potpisale ugovor o osnivanju Evropske zajednice za ugalj i ÄÂelik. PoÄÂetak stvaranja Evropske ekonomske zajednice, odnosno Evropske unije.
1954. Gamal Abdel Naser, jedan od vođa udara kojim je
1953. svrgnut kralj Faruk I, postao premijer i vojni guverner Egipta.
1955. Umro nemaÄÂki nauÄÂnik Albert AjnÅ¡tajn, tvorac teorije relativiteta. Od dolaska nacista na vlast u NemaÄÂkoj 1933. živeo u SAD. Nobelovu nagradu za fiziku dobio 1921. 1955. U indonežanskom gradu Bandungu poÄÂela afroazijska konferencija 29 zemalja. UtvrÄ‘eni principi Pokreta nesvrstanih kao alternative NATO-u i VarÅ¡avskom ugovoru.
1956. RaspuÅ¡ten Informbiro, savetodavno i koordinaciono telo devet evropskih komunistiÄÂkih i radniÄÂkih partija, kojim su dominirali sovjetski komunisti.
1980. Južna Rodezija pod nazivom Zimbabve postala 50. nezavisna zemlja Afrike. Na dvogodišnjicu sticanja nezavisnosti glavni grad Solzberi preimenovan u Harare.
1983. Bombaš-samoubica uleteo automobilom u Ambasadu SAD u Bejrutu. U eksploziji poginule najmanje 63 osobe, više od 100 povređeno.
1994. PoÄÂeo graÄ‘anski rat u Ruandi.
1996. U Kairu poginulo 18 grÄÂkih turista kada su islamski teroristi otvorili vatru na turistiÄÂki autobus.
1996. ViÅ¡e od 100 libanskih izbeglica ubijeno kada je izraelska artiljerija otvorila vatru na izbegliÄÂki logor.
1999. Jugoslavija, u vreme vazdušne intervencije NATO-a, prekinula diplomatske odnose sa Albanijom zbog situacije na Kosovu.
2004. Umro Ratu Sir Kamisese Mara, osnivaĠdržave Fidži.
Re: Na današnji dan...
Na današnji dan, 19. april
1587. Engleski gusar, a kasnije i admiral, ser Fransis Drejk, ušao je u luku Kadiz i potopio špansku flotu.
1588. Umro je Paolo Veroneze, jedan od najznaÄÂajnijih slikara Venecijanske Å¡kole u 16. veku.
1689. U Rimu je umrla Å¡vedska kraljica Kristina Augusta. Kraljica je postala 1632. u osmoj godini, a abdicirala je 1654. zbog tajnog prelaska u rimokatoliÄÂku veru koja je u Ã…Â vedskoj bila zabranjena. 1713. Rimsko-nemaÄÂki car Karl VI izdao je statut porodice Habzburg "PragmatiÄÂna sankcija" da bi osigurao presto za ćerku Mariju Tereziju.
1775. Porazom britanske vojske kod Leksingtona i Konkorda poÄÂeo je ameriÄÂki rat za nezavisnost od Velike Britanije. Kongres SAD objavio je istog dana 1783. zavrÅ¡etak rata.
1824. Engleski pesnik Džordž Gordon Bajron umro je od malarije u GrÄÂkoj, gde je uÄÂestvovao u borbi Grka za osloboÄ‘enje od Turaka ("ÄŒajld Herold", "Kain", "Manfred", "Don Žuan"). 1839. Potpisan je Londonski sporazum, kojim su evropske države priznale nezavisnost Kraljevine Belgije.
1867. Turski izaslanik predao je na Kalemegdanu knezu Mihailu Obrenoviću kljuÄÂeve Beograda i drugih srpskih gradova, iz kojih se povukla turska posada. Kao simbol osmanske suverenosti nad Srbijom ostala je turska zastava, uz srpsku, na zidinama Beogradske tvrÄ‘ave.
1881. Umro je engleski politiÄÂar i državnik Bendžamin Dizraeli. Bio je lider konzervativaca 1868. i premijer dva puta. 1868 i 1874-80.
1882. Umro je engleski prirodnjak ÄŒarls Robert Darvin, autor teorije o evoluciji živih bića, koju je objavio u knjizi "Postanak vrsta putem prirodnog odabiranja". 1906. Umro je francuski fiziÄÂar i hemiÄÂar Pjer Kiri, jedan od utemeljivaÄÂa nauke o radioaktivnosti. Sa suprugom Marijom Kiri-Sklodovskom i Anrijem Bekerelom podelio je 1903. Nobelovu nagradu za fiziku.
1911. U Portugalu je odvojena crkva od države.
1921. Stupio je na snagu zakon o podeli Irske na Republiku Irsku i Severnu Irsku, koja je ostala pokrajina Velike Britanije.
1932. Vlada Kraljevine Jugoslavije donela je Zakon o zaÅ¡titi zemljoradnika, kojim je proglaÅ¡en Å¡estomeseÄÂni moratorijum na dugove i obustavljena prisilna zaplena imovine. Oko 709.000 seljaka dugovalo je sedam milijardi dinara, mahom lihvarima i trgovcima.
1943. PoÄÂeo je ustanak Jevreja u VarÅ¡avi, koji je, uz viÅ¡e hiljada žrtava, uguÅ¡en 16. maja. NemaÄÂki nacisti su tokom borbi potpuno razorili i spalili VarÅ¡avski geto, a 58.000 ljudi poslato je u koncentracione logore.
1945. AmeriÄÂke trupe u Drugom svetskom ratu zauzele su nemaÄÂki grad Lajpcig.
1951. U Londonu je održano prvo takmiÄÂenje za mis sveta. Pobedila je mis Ã…Â vedske.
1960. Prvi predsednik Južne Koreje, Singman Ri, povukao se sa vlasti pod pritiskom studentskih protesta širom zemlje zbog izbornih prevara.
1967. Umro je nemaÄÂki državnik Konrad Adenauer, jedan od osnivaÄÂa i lider Hrišćansko-demokratske unije posle Drugog svetskog rata, kancelar Zapadne NemaÄÂke od 1949. do 1963. godine.
1975. Indija je lansirala prvi veÅ¡taÄÂki satelit.
1984. Lansiran je prvi kineski telekomunikacioni satelit.
1993. ViÅ¡e od 80 pripadnika jedne ameriÄÂkog verskog kulta, ukljuÄÂujući njihovog voÄ‘u Dejvida KoreÅ¡a, ubili su federalni agenti kad su, posle 51 dana opsade, upali u sediÅ¡te kulta u teksaÅ¡kom gradu Vako.
1994. U Francuskoj je na doživotnu robiju osuÄ‘en nacistiÄÂki ratni zloÄÂinac iz Drugog svetskog rata Pol Tuvije.
1995. Od eksplozije automobila-bombe u devetospratnoj zgradi federalnih institucija u Oklahoma Sitiju (SAD) poginulo je 168, a viÅ¡e od 400 ljudi je ranjeno. Napad je izvrÅ¡io bivÅ¡i ameriÄÂki vojnik Timoti Mekvej, nad kojim je 2001. izvrÅ¡ena smrtna kazna.
2002. U svojoj vili u Italiji umro je norveÅ¡ki antropolog, nauÄÂnik i istraživaÄ Tor Hejerdal, koji se proslavio kada je na splavu Kon-Tiki 1947. preÅ¡ao pacifik.
2003. Somalijski predsednik Dahir Rijali Kahin proglaÅ¡en je pobednikom prvih viÅ¡estranaÄÂkih predsedniÄÂkih izbora u toj zemlji. On je dobio samo 80 glasova viÅ¡e od svog protivnika.
2004. U 79. godini umro je Britanac Noris Makverter, koji je sa svojim bratom blizancem Rosom 1955. osnovao "Ginisovu knjigu rekorda".
1587. Engleski gusar, a kasnije i admiral, ser Fransis Drejk, ušao je u luku Kadiz i potopio špansku flotu.
1588. Umro je Paolo Veroneze, jedan od najznaÄÂajnijih slikara Venecijanske Å¡kole u 16. veku.
1689. U Rimu je umrla Å¡vedska kraljica Kristina Augusta. Kraljica je postala 1632. u osmoj godini, a abdicirala je 1654. zbog tajnog prelaska u rimokatoliÄÂku veru koja je u Ã…Â vedskoj bila zabranjena. 1713. Rimsko-nemaÄÂki car Karl VI izdao je statut porodice Habzburg "PragmatiÄÂna sankcija" da bi osigurao presto za ćerku Mariju Tereziju.
1775. Porazom britanske vojske kod Leksingtona i Konkorda poÄÂeo je ameriÄÂki rat za nezavisnost od Velike Britanije. Kongres SAD objavio je istog dana 1783. zavrÅ¡etak rata.
1824. Engleski pesnik Džordž Gordon Bajron umro je od malarije u GrÄÂkoj, gde je uÄÂestvovao u borbi Grka za osloboÄ‘enje od Turaka ("ÄŒajld Herold", "Kain", "Manfred", "Don Žuan"). 1839. Potpisan je Londonski sporazum, kojim su evropske države priznale nezavisnost Kraljevine Belgije.
1867. Turski izaslanik predao je na Kalemegdanu knezu Mihailu Obrenoviću kljuÄÂeve Beograda i drugih srpskih gradova, iz kojih se povukla turska posada. Kao simbol osmanske suverenosti nad Srbijom ostala je turska zastava, uz srpsku, na zidinama Beogradske tvrÄ‘ave.
1881. Umro je engleski politiÄÂar i državnik Bendžamin Dizraeli. Bio je lider konzervativaca 1868. i premijer dva puta. 1868 i 1874-80.
1882. Umro je engleski prirodnjak ÄŒarls Robert Darvin, autor teorije o evoluciji živih bića, koju je objavio u knjizi "Postanak vrsta putem prirodnog odabiranja". 1906. Umro je francuski fiziÄÂar i hemiÄÂar Pjer Kiri, jedan od utemeljivaÄÂa nauke o radioaktivnosti. Sa suprugom Marijom Kiri-Sklodovskom i Anrijem Bekerelom podelio je 1903. Nobelovu nagradu za fiziku.
1911. U Portugalu je odvojena crkva od države.
1921. Stupio je na snagu zakon o podeli Irske na Republiku Irsku i Severnu Irsku, koja je ostala pokrajina Velike Britanije.
1932. Vlada Kraljevine Jugoslavije donela je Zakon o zaÅ¡titi zemljoradnika, kojim je proglaÅ¡en Å¡estomeseÄÂni moratorijum na dugove i obustavljena prisilna zaplena imovine. Oko 709.000 seljaka dugovalo je sedam milijardi dinara, mahom lihvarima i trgovcima.
1943. PoÄÂeo je ustanak Jevreja u VarÅ¡avi, koji je, uz viÅ¡e hiljada žrtava, uguÅ¡en 16. maja. NemaÄÂki nacisti su tokom borbi potpuno razorili i spalili VarÅ¡avski geto, a 58.000 ljudi poslato je u koncentracione logore.
1945. AmeriÄÂke trupe u Drugom svetskom ratu zauzele su nemaÄÂki grad Lajpcig.
1951. U Londonu je održano prvo takmiÄÂenje za mis sveta. Pobedila je mis Ã…Â vedske.
1960. Prvi predsednik Južne Koreje, Singman Ri, povukao se sa vlasti pod pritiskom studentskih protesta širom zemlje zbog izbornih prevara.
1967. Umro je nemaÄÂki državnik Konrad Adenauer, jedan od osnivaÄÂa i lider Hrišćansko-demokratske unije posle Drugog svetskog rata, kancelar Zapadne NemaÄÂke od 1949. do 1963. godine.
1975. Indija je lansirala prvi veÅ¡taÄÂki satelit.
1984. Lansiran je prvi kineski telekomunikacioni satelit.
1993. ViÅ¡e od 80 pripadnika jedne ameriÄÂkog verskog kulta, ukljuÄÂujući njihovog voÄ‘u Dejvida KoreÅ¡a, ubili su federalni agenti kad su, posle 51 dana opsade, upali u sediÅ¡te kulta u teksaÅ¡kom gradu Vako.
1994. U Francuskoj je na doživotnu robiju osuÄ‘en nacistiÄÂki ratni zloÄÂinac iz Drugog svetskog rata Pol Tuvije.
1995. Od eksplozije automobila-bombe u devetospratnoj zgradi federalnih institucija u Oklahoma Sitiju (SAD) poginulo je 168, a viÅ¡e od 400 ljudi je ranjeno. Napad je izvrÅ¡io bivÅ¡i ameriÄÂki vojnik Timoti Mekvej, nad kojim je 2001. izvrÅ¡ena smrtna kazna.
2002. U svojoj vili u Italiji umro je norveÅ¡ki antropolog, nauÄÂnik i istraživaÄ Tor Hejerdal, koji se proslavio kada je na splavu Kon-Tiki 1947. preÅ¡ao pacifik.
2003. Somalijski predsednik Dahir Rijali Kahin proglaÅ¡en je pobednikom prvih viÅ¡estranaÄÂkih predsedniÄÂkih izbora u toj zemlji. On je dobio samo 80 glasova viÅ¡e od svog protivnika.
2004. U 79. godini umro je Britanac Noris Makverter, koji je sa svojim bratom blizancem Rosom 1955. osnovao "Ginisovu knjigu rekorda".
- Bebana_de
- Velicanstvo Foruma
- Postovi: 6786
- Pridružen/a: 11 Jan 2009 21:27
- Lokacija: put u Ljubicastom
Re: Na današnji dan...
Dogodilo se na današnji dan - 20. april
1946. - Rodena je moja Tetka----
1770. - Kapetan Kuk stiže u Novi Južni Vels.
1841. - Objavljena je prva detektivska priÄÂa - "Murders in the Rue Morgue".
1889. - RoÄ‘en je Adolf Hitler, nemaÄÂki diktator, voÄ‘a nacistiÄÂke stranke, jedna od najmraÄÂnijih liÄÂnosti u istoriji ÄÂoveÄÂanstva.
1902. - Marija i Pjer Kiri izolovali su radioaktivni element radijum.
1920. - Otvorene su sedme moderne Olimpijske igre u Antverpenu.
1945. - Sovjetske trupe ulaze u Berlin.
1967. - AmeriÄÂki "Surveyor 3" sleteo je na Mesec.
1977. - Održana je premijera filma Vudija Alena - "Annie Hall".
1986. - Majkl Džonson je postavio rekord plej-ofa NBA lige, ostvarivÅ¡i na jednoj utakmici ÄÂak 63 poena.
1999. - U prepunom hramu Svetog Save u Beogradu liturgiju su služili patrijarh moskovski i sveruski Aleksej II i patrijarh srpski Pavle, obrativši se, nakon toga, molitvom za mir desetinama hiljada ljudi okupljenih na platou ispred najveće beogradske crkve.
1946. - Rodena je moja Tetka----
1770. - Kapetan Kuk stiže u Novi Južni Vels.
1841. - Objavljena je prva detektivska priÄÂa - "Murders in the Rue Morgue".
1889. - RoÄ‘en je Adolf Hitler, nemaÄÂki diktator, voÄ‘a nacistiÄÂke stranke, jedna od najmraÄÂnijih liÄÂnosti u istoriji ÄÂoveÄÂanstva.
1902. - Marija i Pjer Kiri izolovali su radioaktivni element radijum.
1920. - Otvorene su sedme moderne Olimpijske igre u Antverpenu.
1945. - Sovjetske trupe ulaze u Berlin.
1967. - AmeriÄÂki "Surveyor 3" sleteo je na Mesec.
1977. - Održana je premijera filma Vudija Alena - "Annie Hall".
1986. - Majkl Džonson je postavio rekord plej-ofa NBA lige, ostvarivÅ¡i na jednoj utakmici ÄÂak 63 poena.
1999. - U prepunom hramu Svetog Save u Beogradu liturgiju su služili patrijarh moskovski i sveruski Aleksej II i patrijarh srpski Pavle, obrativši se, nakon toga, molitvom za mir desetinama hiljada ljudi okupljenih na platou ispred najveće beogradske crkve.
Jedan Zivot gde,prestajem Ja,gde pocinjes Ti
jedna Ljubav,gde stali smo Mi gde sad su Drugi
http://www.youtube.com/watch?v=BpgmT9u0fDM
jedna Ljubav,gde stali smo Mi gde sad su Drugi
http://www.youtube.com/watch?v=BpgmT9u0fDM