Bosanski Forum - BOLCHAT - Balkanski Forum

paparaci je napisao/la:

Fahreta35 je napisao/la: Dali se na bosanskom tacno zove svedska grancica

da, tacno tako.

posto ti na profilu pise da zivis u Americi. evo ti naziv i na engleskom, pa potrazi tu u apoteci.

Swedish Bitters (also known as Swedish Herbs)

potrazit cuje ovde ali sumnjam da to america dozvoljava i ako jeste oni suje pripakovali jer nesmije imati sve sadrzaje, FDA zajebaje hoce da sto vise prodaju one kemijske tablete koje stete druge stvari , malo koja tableta nesteti nesto drugo i onda samo pocnes nametati jednu po jednu, ipak hvala potrazit cu...

Fahreta35 je napisao/la:

paparaci je napisao/la:

Fahreta35 je napisao/la: Dali se na bosanskom tacno zove svedska grancica

da, tacno tako.

posto ti na profilu pise da zivis u Americi. evo ti naziv i na engleskom, pa potrazi tu u apoteci.

Swedish Bitters (also known as Swedish Herbs)

potrazit cuje ovde ali sumnjam da to america dozvoljava i ako jeste oni suje pripakovali jer nesmije imati sve sadrzaje, FDA zajebaje hoce da sto vise prodaju one kemijske tablete koje stete druge stvari , malo koja tableta nesteti nesto drugo i onda samo pocnes nametati jednu po jednu, ipak hvala potrazit cu...

ne znam sto to ne bi dozvolili, kad je inace u americi zakon labaviji po tim pitanjima. pitanje je isto koliko je narodu poznat taj proizvod. kako god. nadam se da ces je uspijeti naci.

tatanka je napisao/la:ja sam cuo, od koje god biljke razmutis sebi caj u muskoj vodi i popijes, mozes "guslat" citavu noc... jel' istina..?

Ako imas gusle i razumne komsije sigurno da se moze......

Ni jednu....

Hurma daje jako puno energije i zbog dosta vitamina B u njima djeluje smirujuce (Nerve), smanjuje krvni pritisak i djeluje pozitivno na probavu.Sadrzi dosta vitamina C i D, Calciuma i Fosfora i jos dosta toga...mada je kaloricna ali u normalnim kolicinama (kao i sve ostalo) je jako zdrava vocka.

Cula sam da slabe, bolesne ili rekonvalescentne osobe trebaju svako jutro pre dorucka pojesti sedam hurmi...mada je puno al boze moj bolje i sedam hurmi neg sedam tableta...

Sabiranje biljnih djelova
Ljekoviti su svi dijelovi biljke, korijen, listovi i cvjetovi. Za lijek se beru prvenstveno listovi, od lipnja pa sve do sredine rujna, i cvjetovi za vrijeme cvatnje biljke. Listovi se beru sa što kraćom peteljkom i to samo potpuno zdravi listovi koji po sebi nemaju nikakvih mrlja. Cvjetovi se smiju brati samo po suhom vremenu kada su potpuno otvoreni. I cvjetovi i listovi suše se u hladu u vrlo tankom sloju, na toplom i prozračnom mjestu. Cvjetovi pri tom ne smiju promijeniti boju. Korijen biljke iskapa se u ožujku, travnju i listopadu. Sjeme se sabire nakon što sazori u kolovozu i rujnu.
Pripravljanje čaja
Važno je napomenuti da se zbog sluzi, koja je najvažnija ljekovita tvar ove biljke, čaj priprema hladnim postupkom kako bi se sačuvala njegova ljekovitost. To znači da se sljez nikada ne smije kuhati ili preliti jako vrućom vodom. Čaj se priprema tako da se dvije pune čajne žlice suhog izrezanog sljeza (svejedno o kojem dijelu biljke se radi) prelije s 2,5 dl mlake vode i pusti da odstoji 5 – 10 sati. Zatim se čaj procijedi te se pije ili grglja ili se koristi za ispiranje i za klistiranje. Čaj, koji se pije protiv kašlja, dobro je zasladiti medom. Kod promuklosti mlaki čaj grglja se više puta dnevno. Obloge od čaja koristimo kod upala na koži, svrbeža i suhe kože, a kod gangrenoznih rana nastalih zbog proširenih vena koristi se topla kupelj od listova i cvjetova koji se preliju kipućom vodom i ostave poklopljeni pola sata. Kupelji se primjenjuju tri puta dnevno i svaki put se priprema svježi oparak. Kod kataralne upale dišnih puteva, za lakše izbacivanje sluzi, priprema se čaj od 15 g cvjetova kuhanih u 2,5 dl mješavine od pola vina i pola vode, uz dodatak 2 žlice meda.

sta su hurme...jesu li to datule mozda?
Pasiflora je našla primjenu u najčešćim boljkama modernoga užurbanog života: nervozi, nemiru, nesanici, ali i težim poremećajima kao što su anksioznost i ovisnosti svih vrsta (uključujući i ovisnosti o lijekovima koji djeluju na živčani sustav, cigaretama te nekim vrstama lakših droga). Osobito dobro djeluje kod nesanice i buđenja usred noći. Francuski liječnici su davno, još nakon Prvog i Drugog svjetskog rata, koristili pasifloru kao pomoć u liječenju postraumatskog stresnog sindroma (PTSP). U svakom slučaju, svaka od navedenih indikacija zahtijeva i psihoterapijsku obradu osobe, a ne samo farmakološki tretman (bilo da su posrijedi biljni ili sintetsko-kemijski lijek).
Poseban izazov u primjeni pasiflore čini paralelna upotreba lijekova. Premda pasiflora pokazuje znatno manju interakciju s lijekovima, za razliku od poznate gospine trave, ipak je potrebno konzultirati stručnu osobu koja poznaje farmakologiju, kako pasiflore tako i lijekova koji djeluju na živčani sustav. Gospina trava, popularna kao antidepresiv, djeluje na metabolizam mnogih lijekova, pa je pasiflora dobra zamjena za nju kod ljudi koji uzimaju druge lijekove (antidepresivi, lijekove koji djeluju na ritam srca, lijekovi protiv HIV-a...).
S obzirom na takve indikacije, gotovo je nevjerojatno koliko je pasiflora kod nas nepoznata kao ljekovita biljka: nemoguće je nabaviti drogu (sušenu biljku), a dosad se na tržištu nalazi jedan (srećom kvalitetan) pripravak pasiflore.

Za bolesnike disajni organa...tj asme...

Crne plodovi zove ocistite..1kg +1 kg domaceg meda ..Prvo se propasiraju.bobice zove preko kojih se stavi med...Od te mase se napravi dzem, dosta upecen...ustvari kao krema...

Upotrebljava se 3x1 kasikica..
Nije bas ugodan za moj ukus...ali je koristan....

vidovita_dzemila je napisao/la:moja lile moj rođak je odjednom pojeo 61 hurmu. ali ne frišku već onu ušećerenu, prerađenu. mi mu brojali špice u pepeljari

a znaš kako su hurme jake od jedne se zasitiš. ja ih ne volim, posebno zato što me asociraju na rat kad smo ih dobivali u humanitarnoj.

Dobar ti neki taj rodjak zaboga kako to da uspije.... jel ziv..

Znam shvatam te, moj muz ih nejede iz istog razloga kao i ti....jako su hranljive to si u pravu ali ipak kad je zdravlje u pitanju....moze se.

Fenikulum Vulgare

Koristan je za lečenje bolesti bubrega, želuca i creva, za lečenje organa za varenje i disanje, za jačanje apetita.

Plodovi su duguljasti, rebrasti i spljošteni. Plod ima dve semenke. Raste divlje i poludivlje svuda oko Sredozemnog mora. Ima mesnat koren.

Cvetovi su žuti. Biljka je jakog i prijatnog mirisa, što se bolje oseti kad se među prstima rastrlja. Ukusa je slatkog i vrlo aromatičnog.

Zato morač mestimično kod nas nazivaju slatka mirođija. Lošije vrste poznaju se po ljutom i gorkom ukusu i manje prijatnom mirisu, njih treba odbaciti.

Za lek se sabira koren, cela biljka u leto, a seme kad dozre. Svojim veoma prijatnim mirisom i slatkim ukusom, pre svega, služi za popravljanje neprijatnog mirisa i ukusa lekova koji se nerado uzimaju.

Gotovo svi čajevi i slični lekovi koji se upotrebljavaju protiv nadimanja i drugih tegoba, nastalih od nagomilanih gasova u organima za varenje, sadrže kao glavni i obavezni sastojak morač.

Isto tako, i lekovi koji bi trebalo da olakšaju iskašljavanje, uvek sadrže manje ili više morača. Morač ima i važnu profilaktičnu moć.

Rakija sa komoračem

Mastika ili rakija anasonlija (u Grckoj uzo) pravi se od slatkog morača koji se u Makedoniji naziva anason. Dodaje se i malo smole mastiksa, tako da rakija dobije svojstven miris i ukus.

Kad se ova rakija stavi u vodu, voda pobeli kao mleko i razvija se svojstven miris.

Za čaj

Kafenu kasiku usitnjene biljke preliti sa 200 mililitara ključale vode. Ostaviti da ključa pet minuta. Sud poklopiti i ostaviti da stoji 15 minuta. Čaj procediti i piti dve do tri šolje dnevno posle jela.

Drugi nazivi su divlja mirođija, janež kopar, slatki janež, slatki januš, slatki kopar i slatki morač.

crveni luk...

Upravo sam saznala da sok od tri glavice crvenog luka ...dobar je za rast kose i noktiju....Moze se dodati zbok ukusa i sok od paradajza ....
Tako zajedno i zacinjeno po zelji pije se...

sljez,protiv prehlade odlicno