Bosanski Forum - BOLCHAT - Balkanski Forum

lepi je napisao/la:svati mrki bosna postoji samo na papiru

Shvatio ja davno , samo veæina naroda nije i zbog njihovih NACIONALISTIÈKIH glasova ( a tu si i ti vjerovatno ) se omoguæava da dr¾ava ide korak naprijed a nazad dva.
Razno razni domoljubi ne vide dalje od nosa :ballbounce:

Pazi jednu stvar i upamti dobro bosne nema niti ce je biti
Pravolsvci iz bosne a namerno kazem pravoslvci cekaju samo jednu kartu a to je popis stanovnistva
I onda bosne nema
A drugi sporedni je sto ste vi bosanci muslimani podeljen narod eto naprimer citam tebe
a da ne pominjem abdiceve i korpusase pa vi se pojedoste izmedju sebe
Dopizdit ce bre narodu ta dva koraka unazad i sami ce reci eto vama vase i nama nase

Tako ce to da bude upamti sto ti ja kazem

lepi je napisao/la:Pazi jednu stvar i upamti dobro bosne nema niti ce je biti
Pravolsvci iz bosne a namerno kazem pravoslvci cekaju samo jednu kartu a to je popis stanovnistva
I onda bosne nema
A drugi sporedni je sto ste vi bosanci muslimani podeljen narod eto naprimer citam tebe
a da ne pominjem abdiceve i korpusase pa vi se pojedoste izmedju sebe
Dopizdit ce bre narodu ta dva koraka unazad i sami ce reci eto vama vase i nama nase

Tako ce to da bude upamti sto ti ja kazem

U pravu si , sve dok su nacionalisti na vlasti , to je tako a jednom kad ne bude nacionalista ,........ dolazi sve na svoje

suvise je glupih da bi to bilo
ja otvorim temu na poziv jedne vase modertorke mene obasipaju uvredama a ocete bre neku bosnu
pa nema bosne ako mi nismo u njoj mislim na pravoslavce iz bosne
zato sto sam ja srbin i srbije

pipo je napisao/la:

Na¹la se dva havera! =D> =D> =D>

Dobro do¹ao meðu nas - potrudi se i proèitaj moj post ¹to sam ga postavio i njega protumaèi ,........ ogromne pare su u pitanju :ballbounce:

lepi je napisao/la:suvise je glupih da bi to bilo
ja otvorim temu na poziv jedne vase modertorke mene obasipaju uvredama a ocete bre neku bosnu
pa nema bosne ako mi nismo u njoj mislim na pravoslavce iz bosne
zato sto sam ja srbin i srbije

pa "lepi" moj,posto si ti srbin iz srbije,nevidimrazlog zasto bi se ti opterecavao sa problemima u NASOJ Bosni..
vidis,otislo ti Kosovo,uskoro ce i Vojvodina pa se ti zapitaj imali tvoje srbije brate...
a o tome postoji li Bosna i da li ce i dalje postojati,nece odlucivati takvi kao ti,niti pravoslavci iz Bosne,jer da ste mogli uraditi nesto na odcjepljenju rs,uradili bi to od 92 do 96...niste tad,necete nikad i ako se budete mjesali vi srbijanci u pitanja koja se ticu samo nas Bosanaca,naljutit cete nas pa cemo morati uzeti ono sto je nase Sandzak,zato pokri se usima i cuti,nisi u poziciji da "pretis"...

lepi je napisao/la:Pazi jednu stvar i upamti dobro bosne nema niti ce je biti
Pravolsvci iz bosne a namerno kazem pravoslvci cekaju samo jednu kartu a to je popis stanovnistva
I onda bosne nema
A drugi sporedni je sto ste vi bosanci muslimani podeljen narod eto naprimer citam tebe
a da ne pominjem abdiceve i korpusase pa vi se pojedoste izmedju sebe
Dopizdit ce bre narodu ta dva koraka unazad i sami ce reci eto vama vase i nama nase

Tako ce to da bude upamti sto ti ja kazem

Hrvati samo shekaju da Srbi ustanu...
Odoshe oni u Lijepu svoju, dje i pripadaju...
A za njima ce i "BABINI" iz Krajine, pod istu zastavu...
Ostashe Mujage pod jednom kruskom oko Sarajeva

BARABA-IT je napisao/la:

lepi je napisao/la:Pazi jednu stvar i upamti dobro bosne nema niti ce je biti
Pravolsvci iz bosne a namerno kazem pravoslvci cekaju samo jednu kartu a to je popis stanovnistva
I onda bosne nema
A drugi sporedni je sto ste vi bosanci muslimani podeljen narod eto naprimer citam tebe
a da ne pominjem abdiceve i korpusase pa vi se pojedoste izmedju sebe
Dopizdit ce bre narodu ta dva koraka unazad i sami ce reci eto vama vase i nama nase

Tako ce to da bude upamti sto ti ja kazem

Hrvati samo shekaju da Srbi ustanu...
Odoshe oni u Lijepu svoju, dje i pripadaju...
A za njima ce i "BABINI" iz Krajine, pod istu zastavu...
Ostashe Mujage pod jednom kruskom oko Sarajeva

[smilie=to funny.gif] [smilie=to funny.gif] [smilie=to funny.gif]

srpski ustanci su se zavrsavali svi ko jedan,pogubno za ustanike zato sjedi gdje sjedis da nebi ostao bez tih svojih satelita od usiju...

Povratak nakon 820 godina


Originalna Povelja Kulina bana, koja je svjedoèanstvo bosanske dr¾avnosti u ranom srednjem vijeku, nakon 820 godina "vraæa" se kuæi, u Bosnu i Hercegovinu. Istina, na odreðeno vrijeme - bit æe izlo¾ena u Zemaljskom muzeju BiH 21 dan, a u sklopu Dana Kantona Sarajevo koji æe poèeti 5. maja.
Zahvaljujuæi prijateljstvu Dubrovnika i Sarajeva, potom suradnji Istorijskog arhiva Sarajevo i Dr¾avnog arhiva Dubrovnik, rodila se ideja o predstavljanju bosanskohercegovaèkoj javnosti ovog iznimno znaèajnog dokumenta.
- Radili smo dugo, u medijskoj ilegali, kako bismo uspjeli "dovesti" Povelju Kulina bana u Sarajevo nakon 820 godina i predstaviti je bosanskohercegovaèkoj javnosti. Veliku zaslugu za to ima Istorijski arhiv Sarajevo i njegov direktor Sejdalija Gu¹iæ i Ivo Ore¹koviæ, ravnatelj Dr¾avnog arhiva u Dubrovniku. Vjerujem da æe izazvati veliko zanimanje Sarajlija koji æe ¾eljeti da je vide, ka¾e Emir Had¾ihafizbegoviæ, ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo.
Povelja bosanskog bana Kulina je napisana 29. avgusta 1189. godine na starobosanskom narodnom jeziku i bosanskim pismom bosanèicom.
Ovaj dokument je ne samo najstariji dosad pronaðeni oèuvani bosanski dr¾avni dokument, nego je Povelja bosanskoga bana Kulina i najstariji dr¾avni dokument kod svih ju¾noslovenskih naroda i dr¾ava. Èuva se u Dr¾avnom arhivu u Dubrovniku i svojim sadr¾ajem vjerno svjedoèi o bosanskoj dr¾avnosti, govori o pravima i povlasticama dubrovaèkih trgovaca na teritoriju bosanskog vladara, zazivajuæi ime Bo¾ije, potvrðujuæi stoljetnu tradiciju prijateljstva naroda Bosne i Hercegovine i Hrvatske.


Vi¹e originala

Ravnatelj dubrovaèkog Dr¾avnog arhiva Ivo Ore¹koviæ, istièuæi, u telefonskom razgovoru, izuzetnu agilnost i trud Emira Had¾ihafizbegoviæa, koji je “znaèajno doprinio realizaciji ovog historijskog projekta“, za Osloboðenje poja¹njava:
- Ova povelja ima i svoje dvojnike, odnosno znanstveno dokazano mlaði prijepis kojega jednako tako mi èuvamo u Arhivu, ka¾e ravnatelj Dubrovaèkog arhiva. Treæi primjerak je otuðen, ili bolje kazano, ukraden od strane srpskog patrijarha, najvjerojatnije u vrijeme ili nakon nesretnog po¾ara u Kne¾evom dvoru 1817. godine, u kojem je tada bio smje¹ten Dubrovaèki arhiv. Da je to uistinu tako, potvrðuje èinjenica da kad su temeljem naredbe Vlade u Beèu 1833. godine najvredniji dokumenti iz Dubrovaèkog arhiva odneseni u Beè, meðu njima su bila samo dva primjerka Povelje. I to ona koja su kasnije zajedno s ostalim dokumentima do¾ivjela svoje “proputovanje“ preko Beograda 1921. godine u Dubrovnik, potom 1941. godine ponovo u Beè i konaèno pedesetih godina pro¹log stoljeæa u Dubrovnik, kome i pripadaju.
- Najveæi znanstveni autoriteti koji su se bavili problematikom izvornosti, originalnosti ili autentiènosti srednjovjekovnih povelja i dokumenata potvrðuju èinjenicu da je upravo ovaj primjerak, koji èuvaju u Dubrovaèkom arhivu, najstariji, odnosno prvi. Kancelarijska praksa Dubrovaèke republike bila je izraðivati trgovaèke ugovore, ugovore o miru ili prijateljstvu s drugim gradovima ili dr¾avama u svom okru¾enju u vi¹e primjeraka, najèe¹æe èetiri. Za pretpostaviti je, dakle, da je i u ovom sluèaju bilo tako, te da je jedna, odnosno èetvrti primjerak vremenom izgubljen u kne¾evim kancelarijama, a ostala tri do¾ivjela veæ opisanu sudbinu. Najispravnije je tvrditi da su sve tri povelje u biti izvorne, odnosno originalne, s tim da suvremeni znanstvenici dijele mi¹ljenje kako je ova povelja iz Dubrovaèkog arhiva najstariji izvornik, poja¹njava ravnatelj Ore¹koviæ.


Milion eura

Od ravnatelja Ore¹koviæa saznajemo da se radi o dokumentu koji ima neprocjenjivu materijalnu vrijednost za sve narode koji ¾ive na ovim prostorima, ali zbog njenog osiguranja, Povelja je procijenjena na iznos od milion eura.
- Kako je bilo potrebno udovoljiti zakonskim propisima koji reguliraju postupak izno¹enja pokretnog kulturnog dobra van granica Republike Hrvatske, Vlada Kantona Sarajevo je pru¾ila garancije na pomenuti iznos, ka¾e Ore¹koviæ.




Preuzeto sa oslobodjenje.ba

Mesic: "Dodik previse insistira na drzavnosti entiteta, sto on sigurno nije"




Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesiæ smatra da jo¹ uvijek ima prostora za dogovor o gradnji mosta kopno - Pelje¹ac kod Neuma, da bi meðunarodna arbitra¾a mogla biti rje¹enje granice na Uni izmeðu BiH i Hrvatske, kao i da te dvije zemlje treba da rje¹avaju otvorena pitanja isporuke elektriène energije, a ne da to od njegove zemlje tra¾i Republika Srpska. "Te¹ko æe biti kada se krene sa gradnjom, kada se postavi konstrkcija mosta", kazao je Mesiæ u sinoænoj izjavi za banjaluèku "Alternativnu televiziju" goovreæi o gradnji mosta kopno - Pelje¹ac kod Neuma.

Naglasio je i da spor oko granice na Uni izmeðu BiH i Hrvatske treba rije¹iti kao sa Crnom Gorom - arbitra¾om pred Meðunarodnim sudom pravde u Haagu.

"Ostalo je nekoliko nerije¹enih graniènih pitanja, ne samo sa BiH, nego i sa Slovenijom i Crnom Gorom, sa kojom su u toku pregovori da se taj predmet preda Meðunarodnom sudu pravde u Haagu i mi prihvaæamo svaku odluku suda", kazao je hrvatski predsjednik naglasiv¹i da se to od strane Hrvatske predale¾e i Slovencima.

"Ukoliko ne budemo sa BiH na¹li dogovorno rje¹enje isto tako moraæemo iæi na meðunarodnu arbitra¾u", rekao je predsjednik Hrvatske.

Komentari¹uæi izjave predsjednika Vlade RS-a Milorada Dodika da Hrvatska treba da izmiri dugovanja prema RS-u od oko 150 miliona KM za neisporuèenu elektiènu energiju, Mesiæ je istakao da je to pitanje dogovora dvije dr¾ave, BiH i Hrvatske, a nikako RS-a.

"To se treba dogovoriti izmeðu nadle¾nih institucija Hrvatske i BiH, a ¹to se tièe Dodika, mislim da on previ¹e insistira na dr¾avnosti entiteta, ¹to on sigurno nije", kazao je Mesiæ.

Elektroprivreda RS-a je navela da od 1994. godine dobija 30 posto manje struje iz vremena prije rata zajednièki graðane dubrovaèke hidroelektrane "Plat". Po prijeratnom sporazumu Hrvatskoj pripada 20 posto, a Hidroelektranama na Trebi¹njici 80 posto struje, ali Hrvatska jedno vrijeme nije isporuèivala struju, a kada je to i poèela odnos se promijenio na iznos 50:50 posto.

Sa druge strane, Hrvatska Eelektroprivreda tra¾i treæinu vlasni¹tva u Rudniku i Termoelektrani Gacko pozivajuæi se na samoupravni sporazum o izgradnji iz 1986. godine.