@mrki62
tvoje obavezno koristenje smajlija
kad bi bar ponekad izostalo, vjerujem da bi s vise zanimanja bilo unosenja truda u razotkrivanju tvog karaktera kao i pokusaja da te se shvati o cemu pricas, na sta ukazujes itsl. ... ovako, ispada da ti se .... (ma znas vec)
.
info, starijeg datuma, vjerujem, vecini forumasa, javnosti uopce, neznan, info od kog malo vise zaboli glava, pa ... ev' jada i cemera:
Intervju: Sakib Softic
03 May 2007
NAŠA KRAJNJE EKSTREMNA NEZAINTERESOVANOST ZA IMPLEMENTACIJU PRESUDE MOŽE SAČUVATI REPUBLIKU SRPSKU
SabaH: Koja su bila VaÅ¡a oÄÂekivanja kada ste se prihvatili uloge agenta u tužbi BiH protiv SRJ i Crne Gore?
Softić: Prije nego Å¡to sam se prihvatio te obaveze radio sam kao savjetnik boÅ¡njaÄÂkog ÄÂlana predsjedniÅ¡tva Beriza Belkića i u tom svojstvu obavljao sam tekuću korespodenciju vezanu za odnose izmeÄ‘u agenta u ostavci Kasima Trnke i MeÄ‘unarodnog suda pravde. Kroz tu korespodenciju upoznao sam se sa stanjem spora, tako da u trenutku kad sam preuzeo ovu ulogu za mene nije bilo nikakvih nepoznanica.
Agent Bosne i Hercegovine pred MeÄ‘unarodnim sudom pravde u Hagu, Sakib Softić od 2001. godine radi kao profesor na Sarajevskom i Tuzlanskom univerzitetu gdje predaje meÄ‘unarodno javno i meÄ‘unarodno kriviÄÂno pravo. Doktorirao iz oblasti meÄ‘unarodnog prava na Sarajevskom univerzitetu 1999. godine. Koja su bila VaÅ¡a oÄÂekivanja kada ste se prihvatili uloge agenta u tužbi BiH protiv SRJ i Crne Gore?Softić: Prije nego Å¡to sam se prihvatio te obaveze radio sam kao savjetnik boÅ¡njaÄÂkog ÄÂlana predsjedniÅ¡tva Beriza Belkića i u tom svojstvu obavljao sam tekuću korespodenciju vezanu za odnose izmeÄ‘u agenta u ostavci Kasima Trnke i MeÄ‘unarodnog suda pravde. Kroz tu korespodenciju upoznao sam se sa stanjem spora, tako da u trenutku kad sam preuzeo ovu ulogu za mene nije bilo nikakvih nepoznanica
Da li ste tada tu ulogu žarko željeli?
Softić: Ni govora o tome. Godine 2002. BiH je primljena u Vijeće Evrope i bilo je otvoreno mjesto sudije Evropslkog suda za ljudska prava a ja sam bio zainteresovan za tu poziciju. Obzirom da sam formalno pravno ispunjavao uvjete za obavljanje najviÅ¡ih sudijskih funkcija, ukljuÄÂujući poziciju sudije Evropskog suda za ljudska prava, to je bilo Å¡ta sam ja želio. MeÄ‘utim, nakon Å¡to je profesor Trnka dao ostavku, a ostavku je dao zato Å¡to je u meÄ‘uvremenu izabran za sudiju Ustavnog suda Federacije BiH, bilo je nespojivo da u isto vrijeme bude agent BiH u sporu protiv Srbije i Crne Gore i da bude agent BiH pred MeÄ‘unarodnim sudom pravde. Nakon jednog upozorenja tadaÅ¡njeg Visokog predstavnika, on je odluÄÂio dati ostavku.
ZnaÄÂi li to da ste silom prilika predstavljali BiH u procesu tužbe?
Softić: Tako nekako. Prihvatio sam ovu poziciju zbog toga Å¡to to niko drugi iz BiH nije htio. Ljudi koji su u tom trenutku bili afirmisaniji od mene odbili su tu poziciju pod izgovorom, ili da ne govore engleski jezik, ili da nemaju nikakvog praktiÄÂnog pravnog iskustva. PoÅ¡to sam ja govorio engleski jezik a imao sam i praktiÄÂnog iskustva radeći kao sudija Prvostepenog suda ispunjavao sam uvjete.
Zašto ste to prihvatili?
Softić: Prihvatio samo samo zato Å¡to bi u suprotnom sva ta stvar pala. DoÅ¡ao je oktobar mjesec a mi joÅ¡ uvijek nismo imali agenta koji bi trebao za mjesec dana, gotovo bez ikakvih priprema, da se pojavi u tom sporu. U takvim okolnostima, i pod pritiskom dogaÄ‘aja ja sam to prihvatio. Svo vrijeme sam znao da to nosi sa sobom razliÄÂite vrste rizika. Od toga, da već u toj fazi, ta stvar bude zaustavljena i oÄÂekivanja bh. javnosti da ta faza postupka neće proći. Mediji, posebno Federalna televizija, Å¡irila je uvjerenje da BiH nema nikakve Å¡anse. Posebno kad sam ja bio imenovan, onda su rekli da Saveznu Republiku Jugoslaviju zastupa Tibor Vardi iz BudimpeÅ¡te, a BiH Sakib Softić iz Živinica. To je bilo zaista nisko. Nevjerovatne su pobude tih ljudi. Meni je bilo jasno da se radi o vrlo delikatnoj politici obzirom da je ovdje u nekim kvazi-intelektualnim krugovima vladalo uvjerenje da će BiH izgubiti u svakom sluÄÂaju. Tada to niko nije htio da prihvati a ja kada sam prihvatio, naiÅ¡ao sam na jednu zaista nevjerovatnu situaciju da ti ljudi, koji su za sebe tvrdili da su oni najveći bosanski patrioti, da mi se ti ljudi odjedanput narugaju. U nedostatku nikavih argumenata, narugaju mi se ÄÂinjenicom da sam ja roÄ‘en u Živinicama a ne na Vratniku ili Bistriku. Svi su iÅ¡li samo da me kompromituju u toj poÄÂetnoj fazi
Kako da Vas kompromituju?
Softić: Poslali su mi jednu novinarku zaista niskih moralnih osobina sa ciljem da preko nje vide šta ja radim. Sa njom je bilo katastrofa se susretati.
Ko je nju poslao, Televizija ili ?!
Softić: Ona jeste bila radnica Televizije, ali po koliÄÂini novca sa kojom je raspolagala ja ne vjerujem da je radila samo za Televiziju.
U toku postupka susreli ste se sa skrivanjem ÄÂinjenica od strane MeÄ‘unarodne zajednice. Koja su podmetanja bila od strane naÅ¡ih ljudi u toku postupka?
Softić: BiH u tom poÄÂetnom momentu nije imala novaca da vodi postupak. Ja sam ipak dobio spor vezan za nadležnosti protiv Tibora Varadija iz BudimpeÅ¡te a Televizija nije naÅ¡la za shodno objavi da je Sakib Softić iz Živinica dobio spor protiv Tibora Varadija iz BudimpeÅ¡te. Da budemo potpuno jasni, ja ni jednog nemam razloga da radim taj posao koji je tako delikatan - nisam imao razloga da to radim ni tada, a ni sada. Ipak ga radim samo zato Å¡to nema niko drugi u ovoj državi ko bi to mogao raditi.
Vi ni dan danas po tom osnovu niste dobili nikakvu finansijsku satisfakciju?!
Softić: Pa dobro, u ovom dugom postupku solidno sam plaćen a u prvom postupku usitinu skoro i nisam.
Da li je ostalo nekih nepokrivenih troÅ¡kova prema ostalim pomagaÄÂima?
Softić: Ne, mislim da nije. Troškovi su pokriveni putem Fundacije koja je u međuvremenu osnovana i koja je skupila novac za finansiranje ove tužbe. Istina je i da je dijaspora sakupila 200 hiljada dolara i uplatila Fundaciji. Međutim, to je bilo u trenutku kad je Fundacija već ispunila svoje obaveze, tako da to stoji kao nepotrošeni dio sredstava.
Koliko je novca ostalo viška?
Softić: Po mojoj procjeni ostalo je na raspolaganju preko milion i dvjesto hiljada konvertibilnih maraka. Ovaj spor je Bosnu i Hercegovinu manje koÅ¡tao nego Å¡to je MeÄ‘unarodni sud potroÅ¡io za odbranu KrajiÅ¡nika ili bilo kojeg drugog istaknutijeg ratnog zloÄÂinca. MeÄ‘unarodni sud pokriva troÅ¡kove kad odbrana ne može platiti za okrivljenog koji nema para za branioca. Uvijek se radilo o sumama većim nego Å¡to je BiH potroÅ¡ila za finansiranje ove tužbe.
Prije mjesec dana imali smo ÄÂlanak u „NY Timesâ€Âu a poslije toga smo dobili i izjavu tužioca Nicea da Karla Del Ponte nije uradila Å¡ta je mogla. VaÅ¡e miÅ¡ljenje i komentar po tom pitanju?
Softić: Vrlo je teÅ¡ko u ovom trenutku odgovoriti na to pitanje iz razloga Å¡to pravila o postupku i dokazivanju MeÄ‘unarodnog kriviÄÂnog suda u ÄÂlanu 54. propisuju da samo sudsko vijeće može na zahtijev zainteresovane strane donijeti odluku da se izvjesni dokazi izvedu na zatvorenim sjednicama, da se dostave sudu u skraćenim verzijama, ili da se odmah vrate strani nakon izvoÄ‘enja. ZnaÄÂi to samo može donijeti Sudsko vijeće a ne tužilaÅ¡tvo. TužilaÅ¡tvo je strana pred tim sudom.
Šta je ostavljeno kao mogućnost državama od kojih se traži dokumentacija?
Softić: One imaju mogućnost da neku dokumentaciju proglase bitnom po pitanju nacionalnih interesa i da taj vladin dužnosnik da izjavu kojom on potvrÄ‘uje da se radi o dokazu bitnom za nacionalnu sigurnost. Vlada Srbije je 2003. godine donijela odluku da su svi oni dokumenti koji su bili predmet pregovora izmeÄ‘u tužiteljice haÅ¡kog tribunala i vlasti u tadaÅ¡njoj Srbiji i Crnoj Gori bitni za pitanje nacionalnog interesa Srbije. Ja uistinu ne mogu u ovom trenutku razumjeti u ÄÂemu je suÅ¡tina problema. Jer, ukoliko je tužiteljica haÅ¡kog tribunala zakljuÄÂila nekakav sporazum u pismenom obliku sa vladom SRJ o tome da se izvjesni dokazi imaju posebno tretirati, da je to suprotno ovim pravilima o proceduri dokazivanja o kojima sam ja govorio. Vjerovatno se radi o nekom usmenom dogovoru.
Ã…Â to se tiÄÂe moje procjene uspjeÅ¡nosti dobijanja dokaza od strane Srbije, ja ih cijenim vrlo loÅ¡im.
Možete li pojasniti?
Softić: TužilaÅ¡tvo haÅ¡kog tribunala nije uspjelo da izdejstvuje dobijanje dokumentacije od Srbije, za razliku od sluÄÂaja Republike Hrvatske gdje je uspjelo da u cjelosti dobije svu dokumentaciju kojom je raspolagala R Hrvatska a odnose se na ratove od 91 do 95 godine. Tužilac haÅ¡kog tribunala imao je mogućnost, poÅ¡to iza njega stoji autoritet Savjeta sigurnosti, da u pregovorima sa vladama zainteresovanih država dobije i preuzme traženu dokumentaciju. Karla Del Ponte je već 2001. godine pokuÅ¡avala najprije sa Ä‘inÄ‘ićevom vladom, a poslije nakon njegovog ubistva sa KoÅ¡tunicinom vladom, da izdejstvuje izuzimanje dokumentacije koja se odnosi na ove spomenute dogaÄ‘aje. Te pregovore je odradila veoma loÅ¡e jer nije uspjela da dobije niti jedan bitan dokument. Ona to nije uspjela rijeÅ¡iti politiÄÂkim pritiskom nego je to sve prebacila na pravni teren. Svilanović, srbijanski ministar vanjskih poslova, se u nekoliko navrata pohvalio kako je napravio dobar posao sa Karlom Del Ponte prevodeći je „žednu preko vode“.Tako je ta bitna dokumentacija za MeÄ‘unarodni sud ostala u Beogradu.
Ipak je dokazano da je kod nas u Bosni izvršen genocid. Da li daje međunarodnu pravnu osnovu za ukidanje RS?
Softić: MeÄ‘unarodni kriviÄÂni sud je utvrdio da se genocid desio u Srebrenici i utvrdio je krivicu pojedinih poÄÂinilaca koji su pomagali u izvrÅ¡avanju genocida, ali nije utvrdio ko je poÄÂinio genocid. On je naÅ¡ao dvojicu pomagaÄÂa, ali nije presudio ko je genocid poÄÂinio. U predmetu Prijedor i uopÅ¡te za Bosansku krajinu sud je naÅ¡ao da se radilo o zloÄÂinima protiv ÄÂovjeÄÂnosti a ne o zloÄÂinu genocida a razlika izmeÄ‘u ova dva zloÄÂina je samo u odnosu poÄÂinioca prema zloÄÂinu. Dokazano je da je u Prijedoru uÄÂestvovala vojska Savezne Republike Jugoslavije, policija SRJ i dobrovoljaÄÂke formacije pod kontrolom SRJ. Odnosno u predmetu Tadić u presudi Apelacionog vijeća utvrÄ‘eno je da je vojska Republike Srpske bila organ pod kontrolom SRJ a da je RS bio entitet pod kontrolom takoÄ‘er SRJ.
ZnaÄÂi, mi imamo dokazani meÄ‘unarodni karakter oružanog sukoba.
Softić: Sve optužnice pred MeÄ‘unarodnim kriviÄÂnim sudom se temelje na bazi utvrÄ‘ene ÄÂinjenice da se radi o meÄ‘unarodnom oružanom sukobu izmedju Armije BiH i vojske SRJ. ZnaÄÂi da je vojska RS samo organ pod kontrolom vojske SRJ. ZnaÄÂi da se radi o genocidu na podruÄÂju ÄÂitave teritorije BiH. Dakle, sud je na kraju tvrdio da je genocid poÄÂinjen samo u i oko Srebrenice.
Ipak mi niste odgovorili. Da li, nakon gore navedenog, ima elemenata za ukidanje Republike Srpske?
Softić:
Apsolutno da. MeÄ‘unarodno pravo zabranjuje da se eksploatiraju rezultati stvoreni genocidom. Genocid predstavlja meÄ‘unarodni zloÄÂin i sve ÄÂlanice Ujedinjenih nacija se obavezuju da rade na uklanjanju posljedica stvorenih genocidom i da ne pružaju bilo koju vrstu pomoći poÄÂiniocima genocida. NaÅ¡a krajnje ekstremna nezainteresovanost za implementaciju presude može saÄÂuvati Republiku Srpsku.