Re: Dešavanja u BiH
Postano: 03 Feb 2010 16:11
Postao/la mrki62
IM_ex je napisao/la:
A to, k'o, jedan od kljucnih faktora narusavanja integriteta, a?
Vidis, u masi prioritetnih faktora, logikom LJUDSKOG uma, ta moze biti izrazena tek na zadnjim mjestima, misljenja sam. Hocu reci, prije se posvecuje paznja na otklanjanju bola a svrbez se moze durati.
Sto se to prva akcija nije skoncentrisala na hapsenje cetalja koji se sepure s kokardama na zaludjenim glaverdama na javnim okupljanjima?!
Akciju je umjesto Svjetlost trebalo nazvati Alaselamet ili Mrak. Pa, kad je - nek je.
Hja,.. dejstvo je , da su ti ljudi mnogima nepoznati i žive svoj život mimo svih institucija, za njih ne važe nikakvi zakoni .
Djecu zanemaruju , zateÄÂeno stanje je žalosno za danaÅ¡nja vremena.
Idemo dalje ;
Mostar/Sarajevo (RTM) - UhapÅ¡eni u velikoj juÄÂeraÅ¡njoj policijskoj akciji, u selu Gornja MaoÄÂa kod BrÄÂkog, sinoć u kasnim veÄÂernjim satima dovezeni su u Sarajevo, javila je FTV.
U prostorije Federalne uprave policije (FUP) privedeno je šest uhapšenih, a iz vozila je izneseno i više vreća raznog materijala oduzetog u akciji. Jedna osoba predata je Odjelu za strance.
Za dogaÄ‘anja u MaoÄÂi ova vlast i država je znala, javlja FTV, podsjećajući da je, izmeÄ‘u ostalih, FTV-ov politiÄÂki magazin 60 minuta detaljno izvjeÅ¡tavao o tome Å¡ta se dogaÄ‘a, a posebno kakva se vrsta obrazovnog sistema provodi nad djecom u MaoÄÂi.
FTV podsjeća da je magazin 60 minuta o deÅ¡avanjima u MaoÄÂi izvjeÅ¡tavao joÅ¡ 12. januara 2007. godine, dakle joÅ¡ prije tri godine. (RTM.ba)
Link
http://www.rtm.ba/vijesti/3473-VIDEO-Ov ... Maoci.html
A ono boldirano ,........ pa
što to neko od onih na vlasti u Sarajvu ne zahtijevaju od međunarodne zajednice ?
Ã…Â to se ne pritisne na Inzika ?
Ja svo vrijeme pišem da je BiH samo na papiru i da RS teatralno živi po svom , bez ikakvih normi iliti pravnih zakona.
Opet / ponovo pitam ; ako su tri konstruktivna naroda u današnjoj BiH ,........... kakvu konstruktivnost Bošnjaci imaju u RS ?
O tom se ne zbori u javnosti , oni na vlasti se drže samo položaja , niÅ¡ta ne rade - sem da plaćkaju državljane ( na razno - razne naÄÂine ).
Ti inaÄÂe dobro postaviÅ¡ pitanje a ujedno kriviÅ¡ krivce al ne i zakonodavnu vlast .
Primjer ; Hrvatska za svoje Hrvate po ÄÂitavom svijetu traži prava , Srbi isto al BoÅ¡njaÄÂki lideri samo sjede i ÄÂeÅ¡u muda !
Još malo pa ćemo kao Srbi u svoje vrijeme izjavljivati
: kako nas mrzi ÄÂitav svijet a nikako da skontamo , da naÅ¡i vrli politiÄÂari ne obavljaju svoj posao .
Tito , komunista itd itd je za svoje državljane brinuo i pasoÅ¡ je imao vrijednost , sad npr SlovenaÄÂki pas sa pasoÅ¡om može ići svugdje a hajvan je , dok iz BiH BoÅ¡njak ne može skoro pa nigje .
Ko je kriv ?
Postoje nepisana pravila u svijetu ; prilagodi se svijetu , ne oÄÂekuj da se sav svijet prilagodi tebi ,........ ili misliÅ¡ drugaÄÂije
PS. To sam ti pisao iz razloga , da imaÅ¡ o ÄÂemu misliti , možda me se jednog dana sjetiÅ¡
![[Happy. [Happy.gif]](./images/smilies/Happy.gif)
Re: Dešavanja u BiH
Postano: 07 Feb 2010 16:28
Postao/la mrki62
Preneseno iz Glasnika:
PODJELA DRŽAVNE IMOVINE BiH ZNAČI SMRT DRŽAVE BiH I POČETAK NOVIH STRAHOTA
Piše: mr. Nurija Omerbašić
Predsjednik ¨Instituta za mir i suživot¨, Sarajevo
Dana 29.01.2010.
1.1 NEISPRAVNA DEFINICIJA DRŽAVNE IMOVINE
Dana 23.12.2009., OHR je predao popis državne imovine države Bosne i Hercegovine, koji treba poslužiti da se izvrÅ¡i planetarna prevara BoÅ¡njaka i svih ostalih kojima je stalo do opstanka države Bosne i Hercegovine. Kako? PoÄÂnimo redom:
1. Uvidom u popisni materijal OHR-a može se konstatovati da OHR-ov popis, prema vrstama kultura, obuhvata sve vrste zemljiÅ¡ta koje su se naÅ¡le na popisanim prostorima: Å¡ume, livade, paÅ¡njaci, prostori pored zgrada i dvoriÅ¡ta. Ovo je izuzetno bitno zbog onih politiÄÂara iz vrha stranaka i njihovih nazovi-nauÄÂnih radnika, koji su tvrdili da Å¡ume, livade, paÅ¡njaci i sva prirodna bogatstva, ne spadaju u državnu imovinu, već da su to ¨javna dobra, a ne i državna imovina¨, kako bi prevarili svoj narod.
2. Ovaj OHR-ov popis, koliÄÂinski ne obuhvata svu državnu imovinu, već samo 1,27% od ukupne državne imovine BiH. Podsjetimo da država BiH raspolaže sa 51.209,2 km² ukupnog prostora. Od toga je 51,197 km² kopna i mora 12,2 km². Prema zvaniÄÂnim evidencijama, od ukupne povrÅ¡ine BiH 54% ili 27.652,96 km² je državna svojina. Prije pretvorbe 1994. godine, zvala se druÅ¡tvena svojina. Po popisu OHR-a, u Aneksu A, ukupna popisana imovina iznosi 351.076.398 m², Å¡to u kvadratnim kilometrima iznosi 351 km².
Tih 351 km² u odnosu na ukupnu državnu imovinu od 27.652,96 km² je 1,27% od ukupne državne imovine.
3. Koliko je malo popisano državne imovine u odnosu na stvarno stanje, najbolje se vidi iz popisa OHR-a po opštinama. Npr., OHR u Aneksu A navodi: u opštini Bosanska Krupa površina 2.022 m² državne imovine ili cca 2 dunuma; u opštini Bužim 998 m²; u opštini Kakanj 2.791 m²; u opštini Kreševo 2.791 m²; u opštini Ljubinje 188 m²; u opštini Olovo 1.243 m²; u opštini Prozor-Rama 178 m². Ali, sve te opštine doista imaju milione kvadratnih metara državne imovine, uglavnom šuma, pašnjaka ...
4. U ovih 1,27% popisane državne imovine spada imovina koja je služila bivÅ¡oj JNA, kao Å¡to su kasarne, aerodromi, zatim zgrade i zemljiÅ¡ta sa kojima su raspolagale ustanove Republike BiH, kao Å¡to su RepubliÄÂki sekretarijat za narodnu odbranu, RepubliÄÂki sekretarijat za unutraÅ¡nje poslove, republiÄÂki fondovi, instituti, zgrade i lokacije saveznih institucija SFRJ, koji su se nalazili na prostoru Republike BiH, te imovina bivÅ¡e SFRJ koja je u procesu sukcesije dodijeljena Republici Bosni i Hercegovini. Primjera radi, u opÅ¡tini Olovo popisanu državnu imovinu saÄÂinjavaju lokacija zgrade opÅ¡tine na povrÅ¡ini od 717 m² i dvoriÅ¡te starog MUP-a povrÅ¡ine 526 m², Å¡to je ukupno 1.243 m² državne imovine, koja je data na RASPOLAGANJE opÅ¡tini Olovo. Poznato je da opÅ¡tina Olovo ima kilometre državnih Å¡uma i paÅ¡njaka, koji nisu popisani. U opÅ¡tini FoÄÂa popisano je 140.883.104 m², jer je pored opÅ¡tinskih i policijskih objekata i lokacija, obuhvaćeno cijelo TjentiÅ¡te: Å¡ume, livade, paÅ¡njaci na prostoru TjentiÅ¡ta.
1.2 PREVARA JE SLOJEVITA
U ÄÂemu je onda prevara? Prevara je slojevita. U prvoj fazi prevara je uÄÂinjena kad je Vijeće ministara 2004. godine pogreÅ¡no definisalo Å¡ta je državna imovina, a OHR-ov popis nepokretne državne imovine se pridržava ove definicije. Kako vidimo, Vijeće ministara je, kao i kod transformacije policije, prihvatilo diktat iz Republike srpske, pa je donijelo definiciju državne imovine koja se ne podudara sa stvarnošću u zemljiÅ¡nim knjigama niti sa donesenim zakonom Republike BiH o pretvorbi druÅ¡tvene svojine (Službeni list RBiH 33/1994). OHR bi se morao pridržavati Zakona Republike BiH, a i Vijeće ministara BiH ne bi smjelo raditi suprotno pozitivnim zakonima i stvarnom stanju u zemljiÅ¡nim knjigama.
5. U drugoj fazi prevara treba prikriti otimaÄÂinu državne imovine koju je izvrÅ¡ila takozvana Republika srpska joÅ¡ 1993. godine, dakle, prije Dejtona. ZnaÄÂi da bi sada dejtonski Parlament BiH prihvatio ovih 1,27% za raspodjelu državne imovine, koja je na OHR-ovom popisu; tom odlukom bi se pokrila nelegalna otimaÄÂina 98% državne imovine u dejtonskoj tvorevini Republici srpskoj!
U ¨Republici srpskoj¨ je u 1993. godini (znaÄÂi, prije Dejtona) nelegalno (!) donesen Zakon o prenosu sredstava iz druÅ¡tvene u državnu svojinu (Službeni list RS 4/93). KljuÄÂna odredba ovog Zakona je u ÄÂlanu 3, koja po teritorijalnom principu odreÄ‘uje da sva druÅ¡tvena sredstva na teritoriji ¨Republike srpske¨ postaju državna svojina. Ovdje je bitna odredba i to da na nižim nivoima nije niÅ¡ta odreÄ‘eno, već je sve skoncentrisano na nivou ¨RS¨, koja tada nije postojala niti kao Å¡to postoji prema Dejtonu.
ÄŒetrnaest godina poslije, u 2007. godini, u RS je doneÅ¡eno autentiÄÂno tumaÄÂenje toga Zakona (Službeni glasnik RS 74/2007) koje glasi: Svojina koja je postala državna na osnovu ÄÂlana 3 Zakona o prenosu sredstava druÅ¡tvene u državnu imovinu, upisati će se u zemljiÅ¡nim knjigama kao svojina Republike srpske. Dat je nalog da svim zemljiÅ¡noknjižnim uredima da po službenoj dužnosti, umjesto druÅ¡tvenog i državnog vlasniÅ¡tva, izvrÅ¡e upis vlasniÅ¡tva Republike srpske.
6. Podsjetimo da je SkupÅ¡tina Republike Bosne i Hercegovine u 1994. godini donijela Zakon o pretvorbi druÅ¡tvene svojine (Službeni list RBiH 33/1994). U ÄŒlanu 1 su pobrojana dobra koja su postala vlasniÅ¡tvo države BiH, meÄ‘u kojima su najznaÄÂajnija: prirodna bogatstva i dobra u opÅ¡toj upotrebi, druÅ¡tveni kapital iskazan u bilansima stanja pravnih lica na dan 31.12.1991. godine, sredstva na kojima pravo upravljanja koriÅ¡tenja imaju mjesne zajednice, druÅ¡tvene organizacije, politiÄÂke organizacije i udruženja graÄ‘ana. Izuzeta je samo imovina na kojoj pravo raspolaganja ima Federacija BiH.
Prema ovom Zakonu, Republika Bosna i Hercegovina postaje nosilac prava svojine na imovini u društvenoj svojini (nabrojanoj gore), na kojima pravo raspolaganja nema Federacija BiH.
Dalo bi se zakljuÄÂiti da Federacija ima pravo raspolaganja samo na lokacijama na kojima su objekti institucija FBiH, kao i sami objekti, a da država BiH zadržava i na tim, kao i na cijelom prostoru Republike BiH, vlasniÅ¡tvo nad državnom imovinom.
Analogno tome, kako je pripalo entitetu FBiH, trebalo bi da i RS-u pripadnu lokacije na kojima su objekti institucija RS-a, da država BiH ostaje vlasnik ukupne državne svojine.
7. Kad znamo kako glasi Zakon Republike Bosne i Hercegovine o pretvorbi druÅ¡tvene svojine (Službeni list RBiH 33/1994), i kad znamo da po ÄÂlanu 1 Dejtona, Država BiH nastavlja kontinuitet Republike BiH, onda je neprihvatljiv nastup OHR-a da pri popisu OHR pravi razliku izmeÄ‘u državne i druÅ¡tvene svojine, pa je to dokaz da ignoriÅ¡e Zakon o pretvorbi druÅ¡tvene svojine (Službeni list RBiH, 33/1994). Drugo, OHR je morao popisati ukupnu državnu imovinu, ne samo 1,27%, pa to znaÄÂi da je morao popisati svu državnu imovinu koja je sada upisana u RS, pogreÅ¡no kao vlasniÅ¡tvo Republike srpske, kao i svu imovinu na prostoru FBiH, koju nije popisao.
8. Treći sloj prevare vrÅ¡i OHR, koji tendenciozno pogreÅ¡no tumaÄÂi uvjet za implementaciju mira za zatvaranje OHR-a, koji glasi:
¨treba riješiti pitanje državne imovine i vojne imovine¨. RijeĠ¨riješiti¨ nije isto što i razdijeliti. I do sada je državna imovina davana na raspolaganje opštinama, institucijama, a vlasništvo je ostajalo države BiH.
9. Najbolje rjeÅ¡enje pitanja državne imovine bilo bi da vlasniÅ¡tvo nad državnom i vojnom imovinom ostane na državi BiH, kako joj po Dejtonu, ÄŒlan 1, i pripada, a da se pravo koriÅ¡tenja i upravljanja državnom imovinom prenese na entitete i niže nivoe, zavisno od potreba. Ali, na isti naÄÂin na cijelom prostoru BiH teritorije. To je jedino pravedno i Prirodno pravo, jer je tako rijeÅ¡eno u svim drugim državama. Niti jednoj državi nije traženo da se dobrovoljno odrekne vlasniÅ¡tva nad državnom imovinom da bi postala kandidat na izborima za prijem u EU i NATO.
Biti kandidat na izborima nije garancija da će BiH ući u ÄÂlanstvo Evrope i NATO Saveza, jer od kandidata do ÄÂlanstva ima niz odluka na koje će RS staviti veto.
10. Zadnja, ÄÂetvrta faza prevare bila bi pristanak na prijedlog raspodjele državne imovine kako zagovaraju predstavnici RS-a i neki kadrovi iz OHR-a, da se BoÅ¡njaci dobrovoljno odreknu države BiH na naÄÂin da državi BiH ostanu samo lokacije na kolima su zgrade institucija države BiH i iste zgrade; sve ostalo da pripadne entitetu RS na prostoru RS, a na prostoru FBiH, malo entitetu a viÅ¡e kantonima, opÅ¡tinama. To bi bio kraj države BiH, raÄ‘anje države RS i državica kantona. Podsjetimo se da je uvaženi Prof. Dr. Francis Boyle, redovni profesor prava univerziteta u SAD, rekao da SVOJINA i SUVERENITET imaju isto znaÄÂenje.
ZaÅ¡to internacionalna zajednica insistira da se bh. politiÄÂari sami dogovore oko rjeÅ¡avanja pitanja državne imovine? Zato Å¡to bi to znaÄÂilo volju naroda? Ako vam neko silom oduzme voćnjak, može taj voćnjak godinama koristiti, ali voćnjak nikad nije njegov, već pravog vlasnika. Ali kad se složi da vlasnik prepiÅ¡e voćnjak u gruntu, voćnjak tada prestaje biti ukraden i legalno pripada kradljivcu. Tako je i sa VLASNIÃ…Â TVOM nad državnom svojinom. Ako bi na parlamentu BiH izglasali da se po teritorijalnom principu raspodijeli ovih 1,27% koliko je popisao OHR, tada bi sva imovina na prostoru RS-a, sve Å¡ume, sve livade, sva bogatstva - sve bi postalo vlasniÅ¡tvo države RS. Bez saglasnosti parlamenta BiH, bila bi to samo oteta imovina agresijom i genocidom.
1.3 MOGUĆE POSLJEDICE AKO BI DRŽAVA BiH OSTALA BEZ DRŽAVNE IMOVINE
1. Bez vlasništva nad imovinom, država BiH ne bi mogla biti garant za internacionalne zajmove, entiteti se ne mogu pojavljivati kao garanti u internacionalnim obavezama i dogovorima.
2. Vlasništvo entiteta nad državnom imovinom bi impliciralo da su entiteti postali države prije BiH i da su entiteti svojom voljom formirali državu BiH. Podsjetimo da je država Bosna stara hiljadu godina. Usporedbe radi, neke evropske države su nastale voljom entiteta; njihovi entiteti su stariji od države nekoliko stotina godina.
3. Ako bi se prihvatio prijedlog Dodika da se RS i FBiH dogovore oko raspodjele državne imovine, ispalo bi da je država stvorena u BiH nastala voljom dva entiteta. To bi znaÄÂilo da može nestati voljom samo jednog entiteta. Prestao bi hiljadugodiÅ¡nji kontinuitet države BiH.
4. Ako bi entiteti postali vlasnici pograniÄÂnog prostora prema susjednim državama, tada državna granica prestaje biti državna, entitetska već sa naÅ¡e strane, pa samim time entiteti postaju države.
5. Ako RS postaje vlasnik cijelog prostora uz granicu prema Srbiji, kao vlasnik mogla bi ustupiti prostor u BiH uz Drinu tako da Srbija postane vlasnik prostora sa obadvije strane Drine, Å¡to je san Ã…Â eÅ¡elja, ÄÂiji je strateÅ¡ki cilj da zauzme cijelu BiH i dio Hrvatske. Tako dodjela državne imovine u vlasniÅ¡tvo RS pretvara ÄÂitav Balkan u bure baruta, Å¡to je suprotno interesima SAD-u i EU-a, koji imaju iste interese kao i BiH, kad žele stabilnu BiH, Å¡to znaÄÂi stabilan Balkan.
6. Dok bi u RS-u sva državna imovina bila na nivou entiteta RS-države, u entitetu Federacija BiH postoje aspiracije kantona i opÅ¡tina da postanu vlasnici državne imovine, Å¡to takoÄ‘er donosi nesagledive posljedice za stabilnost BiH i Balkana. Imali bi situaciju da cijela BiH viÅ¡e pripadne jednom kantonu ili samo opÅ¡tini Neum. Ima li logike da država BiH nije vlasnik BiH mora, već da vlasnik cijelog BiH mora bude vlasnik kanton ili opÅ¡tina Neum. Može li se desiti da to politiÄÂka vrhuÅ¡ka Neuma ili viÅ¡e kantona ustupi Hrvatskoj, jer kao vlasnik bi imali na to pravo, pa bi BiH ostala totalno bez BiH mora. Ili, Å¡ta ako opÅ¡tina Neum, kao vlasnik prostora, pristane da Republika Hrvatska sagradi most za PeljeÅ¡ac i tako zatvori BiH izlaz na internacionalne vode. U tom sluÄÂaju se BiH ne bi niti mogla pojaviti u sporu - jer ne bi bila vlasnik mora.
7. Sadašnja granica entiteta RS-a postala bi za sva vremena nedodirljiva, pa bi za sva vremena otpale varijante teritorijalne organizacije države BiH, na bazi ekonomskih regija.
8. Republika srpska bi snažno poÄÂela ekploatisati osvojeni suverenitet, pa bi njen referendum tada bio legalan, poslije prepisa vlasniÅ¡tva nad državnom imovinom sa države na entitet. PraktiÄÂno, RS bi stekla poziciju koju je imala Republika BiH u sastavu SFRJ, kad se ta federacija raspala.
9. Internacionalna zajednica bi izgubila sve adute da sprijeÄÂi otcjepljenje RS od BiH, jer prepis vlasniÅ¡tva nad državnom imovinom nije uÄÂinila internacionalna zajednica, već bi se tumaÄÂilo da je to želja i dogovor samih lidera u BiH, taÄÂnije da je to volja i želja svih stanovnika BiH, pa bi internacionalnoj zajednici ostalo samo da konstatuje da podržava unutraÅ¡nji dogovor.
10. Da bi sebi skratila muke, internacionalna zajednica bi pristala samo na ¨Mirno odvajanje RS-a od ostatka BiH¨, kako su poÄÂeli govoriti Evropski zvaniÄÂnici. Ostatak BiH ne bi postao država, već bi se morao prethodno dogovoriti o podjeli izmeÄ‘u Hrvata i Srba. Hrvati bi htjeli da uzmu sve od Kiseljaka do mora i joÅ¡ dio Srednje Bosne i Posavinu i joÅ¡ udio u upravljanju nad Sarajevom kao Distriktom. BoÅ¡njaci na tako neÅ¡to nikad ne bi mogli pristati, pa bi izbio rat izmeÄ‘u BoÅ¡njaka i Hrvata. Srbima bi odgovarao sukob, da se umijeÅ¡aju, da uzmu joÅ¡ prostora BiH i isprave krivudavu meÄ‘uentitetsku/državnu granicu.
11. Jednostavno, prepis vlasniÅ¡tva nad državnom imovinom na entitete, moglo bi da izazove nesagledive posljedice za opstanak države BiH i bio bi poÄÂetak novog haosa za BoÅ¡njake, a ne kraj problema, kako neki politiÄÂari misle i govore, kad prave ustupke, sami poniÅ¡tavaju ono Å¡to po internacionalnom pravu nam pripada (i po Dejtonu državna imovina pripada državi BiH).
11. Podsjetimo da Rezolucija AmeriÄÂkog kongresa broj 171 od 12. maja 2009. godine, traži da Bosna i Hercegovina Å¡to prije uspostavi efikasnu državu.
Shodno tome, kao zakljuÄÂak, je da se ni jedan bh. politiÄÂar ne smije složiti da se vlasniÅ¡tvo nad državnom imovinom prepiÅ¡e na entitete i niže nivoe, jer bi tim oslabilo državu BiH, Å¡to bi bilo suprotno pomenutoj Rezoluciji 171. Umjesto prepisa vlasniÅ¡tva, može se i treba prenijeti pravo koriÅ¡tenja državne imovine. To je dovoljno da se imovina racionalno koristi, da se saÄÂuva teritorijalni integritet države BiH.
12. Šta ako RS ne pristane da vlasništvo nad državnom imovinom ostane na državi BiH, kako joj pripada po Dejtonu i kako je i kod svih svjetskih država? Odnosno, šta ako Bošnjaci ne pristanu da dobrovoljno ostanu bez države, pa se ne donese rješenje pitanja državne imovine, što je uslov da bi BiH mogla biti kandidat na izborima za prijem u EU i NATO? Tu postoje tri izlaza:
a) ZaÅ¡to OHR izmiÅ¡lja problem gdje ga nema, pa je podigao pitanje raspodjele državne imovine na nivo Odluka Vijeća za implementaciju mira (PIC)? Zaista, PIC može odustati od problematiziranja pitanja državne imovine u BiH, jer ni u jednoj državi nije drugaÄÂije nego Å¡to je to u BiH po Zakonu o pretvorbi druÅ¡tvene svojine (Službeni list RBiH broj 33/1994), kojeg je donijela Republika BiH, a koji je joÅ¡ važeći.
Zakon se može doraditi u pogledu prava raspolaganja državnom imovinom na svim nižim nivoima: entitetima, kantonima i opštinama, a da vlasništvo ostane na državi BiH.
b) Europska unija bi mogla primiti BiH u ÄÂlanstvo joÅ¡ dok u BiH djeluje OHR, jer je i NjemaÄÂka primljena u EU i bila 20 godina u EU, dok je NjemaÄÂka joÅ¡ bila protektorat velikih sila.
c) Treba saÄÂekati da se stvore uslovi normalnog funkcioniranja, bez diktata RS, da se može dogoditi povratkom izbjeglica i relativiziranjem entitetskog glasanja, pa onda bez prepreke donijeti rjeÅ¡enje po kome će ostati državna imovina na državi BiH, pa time sprijeÄÂiti raspad države BiH i sprijeÄÂiti novi genocid nad BoÅ¡njacima. Za to vrijeme mogu se odraditi mnogi poslovi, koji inaÄÂe BiH ÄÂekaju da bi od kandidata postala ÄÂlanica EU.
13. Za BoÅ¡njake je žalosna situacija ista kao 1992. godine. Tada je bila dilema: predati oružje, ¨pa da nam se niÅ¡ta loÅ¡e ne desi¨ ili se boriti. Ko je predao, tužno ga pokuÅ¡avaju identificirati, ko nije posluÅ¡ao, tužno je živ. Danas je pitanje za BoÅ¡njake: dobrovoljno predati državnu imovinu, pa postati kandidat na izborima za EU, ali nikad i punopravan ÄÂlan EU-a, a ujedno ostati bez države - ili ne pristati, pa imati državu i kroz neko vrijeme biti i punopravan ÄÂlan EU i NATO.
ZnaÄÂi, pristajanje SDA da se udovoljava zahtjevima iz RS, kako bi navodno ¨sprijeÄÂila radikalizaciju stanja u BiH¨, praktiÄÂno vodi u krajnjoj instanci u najveću radikalizaciju, to je otcjepljenje RS-a i poÄÂetak novog haosa u BiH i na Balkanu.
Još samo odgovor onima koji pitaju ¨pa kome ovo stanje odgovara?¨. Odgovor je jasan: ovo stanje nije dobro, ali je bolje od nestanka države BiH i novog haosa u BiH i na Balkanu.