ÄÂAVOLJI VLADIKA PONOVO JAÃ…Â E
Blizak sa Karadžićem i Mladićem za vrijeme rata, osumnjiÄÂen za silovanje BoÅ¡njakinje u crkvi, takoÄ‘e za vrijeme rata, kriv za ruÅ¡enje boÅ¡njaÄÂkih kuća u Bijeljini koje je kasnije opÅ¡tina morala da plati protjeranim ljudima, sve su to izgleda bile preporuke za vladiku Vasilija KaÄÂavendu da, umesto da zavrÅ¡i u zatvoru, bude izabran na ÄÂelo MeÄ‘ureligijskog vijeća BiH PiÅ¡e: Dženana Karabegović, Sarajevo
Episkop zvorniÄÂko-tuzlanski Vasilije KaÄÂavenda prije dva dana preuzeo je dužnost predsjedavajućeg MeÄ‘ureligijskog vijeća Bosne i Hercegovine. Vijeće je formirano 1997. i okuplja sve meÄ‘ureligijske zajednice u Bosni i Hercegovini. Smanjenje predrasuda, meÄ‘ureligijska tolerancija, unapreÄ‘enje odnosa crkava i vjerskih zajednica, samo su neki od zadataka Vijeća. Sve navedeno teÅ¡ko da može da bude sinonim za njegovog prvog ÄÂovjeka – vladiku KaÄÂavendu.
Vladika KaÄÂavenda poznat je javnosti iz ratnog perioda u BiH kao blizak prijatelj i poÅ¡tovalac Radovana Karadžića i Ratka Mladića pod imenom Ä‘avolji vladika, kako ga mnogi i dalje zovu. Danas, vladika KaÄÂavenda pripada „konzervativnoj†struji SPC, tzv. bosanskom lobiju, koji se protivi izboru novog patrijarha, unoÅ¡enju promjena u liturgiju i saradnji sa drugim religijama.
Vasilije KaÄÂavenda je za episkopa zvorniÄÂko-tuzlanskog izabran 1978. godine. Tu dužnost je obnaÅ¡ao do 15. maja 1992. godine, kada iz Tuzle bježi u Bijeljinu, ostavljajući svoje vjernike. Po dolasku, poÄÂinje njegov ratnohuÅ¡kaÄÂki pohod, govor mržnje, prijetnje svima koji ne prihvataju njegove skute, a svuda daje blagoslov politici Radovana Karadžića.
Iz njegove „ratne†proÅ¡losti zabilježeno je da je, zbog neposluÅ¡nosti, poslao vojnike da popa Radomira Markovića izbace iz kuće. Tom prilikom ranjena je njegova supruga, koja je od dobijenih rana umrla, a pop izbaÄÂen na ulicu.
Nakon tog incidenta, mjeÅ¡tani pet sela doÅ¡li su u Bijeljinu tražeći od Karadžića da KaÄÂavendu protjera, Å¡to tadaÅ¡nji ÄÂelnik bosanskih Srba nije uradio.
Vladika je u Bijeljini poruÅ¡io i deset kuća ÄÂiji su vlasnici bili boÅ¡njaÄÂke nacionalnosti i na tom mjestu poÄÂeo gradnju manastira, crkve i svog groba. Deset godina kasnije, sudskom odlukom, za poruÅ¡ene kuće i dvoriÅ¡ta, SkupÅ¡tina opÅ¡tine Bijeljina morala je vlasnicima isplatiti dva miliona maraka.
Vladikino ime se veže i za crkvu u DiviÄÂu kod Zvornika i dvoriÅ¡tu Fate Orlović u Konjević Polju. Fata već godinama pokuÅ¡ava da „izmjesti†crkvu iz svog dvoriÅ¡ta. Kada ga je novinar nakon preuzimanja dužnosti predsjedavajućeg MeÄ‘ureligijskog vijeća pitao zbog ÄÂega crkva nije izmjeÅ¡tena, vladika je rekao:
„Što se tiÄÂe Fate Orlović, nemojte od te ÄÂestite starice da stvarate Jovanku Orleanku. Predmet je u zavrÅ¡noj fazi. Neće da se kaže istina od onih koji je znaju, a to je da se predmet nalazi u Općinskom sudu u Srebrenici, koji treba zavrÅ¡iti jedan proces vezano uz zemljiÅ¡te koje je kupljeno da se izmjesti crkva. Sud u Srebrenici je kriv zato Å¡to crkva joÅ¡ stoji u dvoriÅ¡tu Fate Orlovićâ€Â, poruÄÂio je KaÄÂavenda
Vasilije KaÄÂavenda dovodi se i u vezu sa iskazom jedne svjedokinje, koja ga optužuje za silovanje na podruÄÂju opÅ¡tine Doboj. Djevojka je u to vrijeme imala Å¡esnaest godina, a njena ispovjest je sastavni dio optužnice protiv Predraga Kujundžića Prede, zloglasnog voÄ‘e Predinih vukova, kojem se trenutno sudi na Sudu BiH.
„Deset dana nakon Å¡to mi je promijenjeno ime, odvedena sam u Bijeljinu da me krste. Sjećam se, u to vrijeme oko te crkve bila je skela. Objekat je bio u obnovi ili izgradnji. Tad sam upoznala vladiku Vasilija KaÄÂavendu. Kada je Vasilije doÅ¡ao pred mene, raskopÄÂao je svoje pantalone, izvadio spolni organ i natjerao me da njegov spolni organ stavim u svoja usta, Å¡to sam morala i uraditi, a ovo mi je radio u jednoj prostoriji od crkve. Zatim, Predrag pita Vasilija: 'HoćeÅ¡ li je sada ili kasnije, kada bude naÅ¡a', a Vasilije odgovara: 'Neću kasnije, bit će grijeh kada bude naÅ¡a, ja hoću sada'. Tada me je vladika silovao. Nakon toga su me krstiliâ€Â.
Vladika KaÄÂavenda se od 1992. nije vraćao u Tuzlu, gdje je sjediÅ¡e zvorniÄÂko-tuzlanske eparhije. VladiÄÂanski dvor je izdao pod zakup. U pravoslavnoj crkvi u Tuzli bogosluženje obavlja samo ponekad, uglavnom kada su praznici.
Sotona u svetoj mantiji - uzas.
Glogov kolac u herciku - bio bi najbolji spas od necastivog