Stranica: 3/3.
Re: Srednjovjekovna bosanskohercegovaÄÂka pismenost
Postano: 06 Okt 2009 20:54
Postao/la basista
A evo i Bosancice.. bas fino izgleda..bolje nego sadasnja cirilca.
A ovo je natpis sa humacke ploce pisane glagoljicom..
- Humacka_ploca.jpg (8.44 KiB) Pogledano 2156 puta.
..
Kao sto rekoh.. bitnijih slicnosti nema.. Slican je samo korijen .. Odnosno.. Glagoljica je korijen Bosancice.. Bosancica je razvijana kroz stoljeca..a Hrvatska je glagoljicu,napustila sa prelaskom na latinicno pismo.
Re: Srednjovjekovna bosanskohercegovaÄÂka pismenost
Postano: 06 Okt 2009 22:26
Postao/la beca
DA...najrazvijenija je bila kurzivna-brzopisna bosanÄÂica....
Re: Srednjovjekovna bosanskohercegovaÄÂka pismenost
Postano: 20 Okt 2009 21:18
Postao/la basista
Srednjovijekovna bosanska pismenost,dostize svoj vrhunac u XIV i XV stoljecu..
U tom periodu,bosanska kraljevina,imala je vjeste dijake koji su bili pravi kaligrafi u pisanju i ukrasavanju svojih povelja i zbornika..
Svi su izradjeni za potrebe Crkve bosanske i njenih pripadnika..
Jos uvijek,lome se koplja,oko toga,zbog cega su oni u izradi svojih djela,odstupili od nacela i ucenja crkve bosanske..
Puno je strucnjaka i nadri-strucnjaka polemisalo na ovu temu..
medjutim,odgovor je kao i obicno,puno jednostavniji i ne iziskuje nikakve mudre teorije.. Jer je Bosanska crkva,koja je u svojoj genezi,ipak manihejske provinijencije,
bila crkva asketskog tipa.. dakle,nije se mnogo davalo na raskos i ono sto je bilo cisto vizuelno..
Otuda i odredbe,da unutrasnjosti objekata crkve bosanske,ne mogu biti ukrasavane raznim vjerskim motivima u bilo kojem umjetnickom obliku... A drzava je morala ici naprijed.. Vjerovatno je i Crkva bosanska,popustila u stavu a po pitanju vjerske literature,kao osnovnog materijalnog prikaza,vjerskih nacela..
Bas kao sto je i sadasnji Rijaset,izabrao opciju evropskog islama..
Dakle,sustina je u pragmaticnom ublazavanju forme vjerocanja a zbog opceg interesa bosanske drzave i bosanskog naroda..
Pojma nemam zasto bi ovo bilo nedokucivo a pogotovo pojma nemam zasto bi bilo nelogicno,svim tim vrlo strucnim ljudima.. Mada je razlog uglavnom taj,da jedni te isti,stalno insistiraju na nepostojanju crkve bosanske,kao najveceg fundamenta na kojeg je postavljena bosanska zasebnost i drzavnost..
U prilogu slijede.. fragmenti iz poznatog Zbornika krstjanina Hvala.. Bar se za njega zna da je bio gorljivi pripadnik bosanske crkve..toliko da to ne spore cak ni Povijesnicari
MG]
http://i35.tinypic.com/ixgrpc.jpg[/IMG]
Re: Srednjovjekovna bosanskohercegovaÄÂka pismenost
Postano: 20 Okt 2009 22:00
Postao/la basista
Jos bih samo dodao,da ovaj drugi prikaz,ne djeluje nista losije od te Hagade..
Naravno,ne nalazi se u BiH.. nego u italiji.. bas kao sto se i povelja bana Kulina,nalazi u Rusiji.. Ne bi li sada,trebalo postaviti pitanje,zasto smo mi takva zemlja i takav narod da ne marimo za svoje historijsko blago.. A obzirom da smo imali i svoju sopstvenu vjeru,jedinstvenu u svijetu,mozemo istaci puno toga originalnog o sebi..
Da pokazemo i dokazemo,da nismo tek neki prosjecan i dosadan evropski narod...
Apsurd je taj,da se najbolji primjerci srednjovijekovne bosanske pismenosti (ne racunajuci povelju bana Kulina) nalaze u Italiji.. Toliki apsurd,da za veci,u zivotu nisam doznao.. jer bas iz te zemlje (Vatikan) na nasu zemlju,u srednjem vijeku,bacene su anateme svih vrsta.. Toboze da smo "zemlja nevjernickog korova i trnja". Imali su inkviziciju koja je spaljivala sve sto nije u skladu sa "njihovom pricom". I gle cuda! sad oni vjersku literaturu te iste "patarenske zemlje",cuvaju i nokom ne daju.. Da im nije stalo,vratili bi je garant.. Naravno da nam nece nikad vratiti.. A i zasto bi? Sta bi istakli umjesto toga? Neke svoje molitvenike? Ima ih na milione i svi su isti!!!!
U tome je kvaka! Sproveli su svugdje u Evropi svojevrsnu vjersku uravnilovku i vec tad,osudili ovaj kontinent,na bezizrazajan mentalitet svih evropskih naroda. Ono umjetnika sto je i bilo,uglavnom su anatemisani,,kako rada..tako i stoljecima nakon tog perioda (Baudler,Rembo,Eliot,Lorka,Dali,Hesse;Sthraus,Wagner,etc,etc)
Sadadrze tamo bosanska djela i prave se fini..i naravno,jos vise se prave ludi..
Nama ostade samo sarajevska Hagada cija je vrijednost (i umjetnicka i historijska) zaista velika ali to je ipak zidovska knjiga pobogu brate.. Nemam ja nista protiv nje
i zaista mislim da je treba dobro cuvati..ali zasto malo ne mucnemo glavom i za svojim historijskim blagom?? Zasto ne mozemo da postignemo konsenzus oko toga,da se mora vise novca izdvajati za muzeje i arheoloska iskopavanja..odnosno za konzervaciju kulturno-historijskih spomenika. Eto Bobovac naprimjer,u kakvom je stanju,za koju deceniju,nece ostati ni kamen na kamenu..
Re: Srednjovjekovna bosanskohercegovaÄÂka pismenost
Postano: 28 Okt 2009 00:57
Postao/la basista
POVELJA IZ 1453 GODINE - HERCEG STJEPAN VUKČIĆKOSAČA
19.jula 1453
UÄÂinih...s vascijem,milostivijem,srÄÂanijem hotjenjem i pravom roditeljskom,istinojom ljubvom - milost i ÄÂast i dobru volju sinu mi,Knezu Vladislavu,kada dojde ka mnije i smjeri se preda mnom.
I dozva do sebe Å¡ta je uÄÂinio,koju zgrjehu gospodaru velikomu,i Å¡to je uÄÂinio bezpravdano i suprotivno manije,roditelju svojemu,kada dojde ka mnije,s velicijem smjerstvom i dozva po dostojnom pravdi do sebe.
I reÄÂe mi - postaviti opet u moje ruke vlasteli i ine sluge i gradove i prihodke i vse s ÄÂim je odaÅ¡ao bio od mene...
I reÄÂe mi - da će od sijem sega biti vjeran polag mene gospodaru velikomu i menije...roditelju svojemu,posluÅ¡an i ugodan...
I reÄÂe mi - da će biti skladan i jedinan s mojijem sinom i bratom svojijem,s Knezom Vlatkom - oba pod moj posluh,na službu i vjernost...
I reÄÂe mi - da mi neće ni jednoga suprotivstva po svojoj volji uÄÂiniti,nego da će mi ugaÄ‘ati i služiti,lijepo i dobrije i pravo i poÄÂteno,kakono ugodni sin svomu roditelju.
I za toj,tako viÅ¡e reÄÂeno uÄÂinjenje i objetovanje sina mi,Kneza Vladislava...primam i primih milostivo i pravo i dobrovoljno k sebi opet Kneza Vladislava,za pravoga i ljubimoga sina,i za pravoga brata sina mi Vlatka.
I na toj postavismo svjedoke i sreditelje vjere naÅ¡e : Djeda Bosanskoga i Å¡ njim 12 poglavitijeh krstijan i 12 naÅ¡ijeh plemenitijeh vlastela - ako mi svrÅ¡i Knez Vladislav viÅ¡e reÄÂene objete za moga života,ugoctvom i pravijem posluhom...kakono sin svome roditelju.
POVELJA BRAĆI DRAGIÃ…Â IĆIMA IZ 1446 GODINE - KRALJ TOMAÃ…Â
22.avgusta 1446
Mi,gospodin Štefan Tomaš Ostojić,Kralj Srbljem,Bosni,Primorju,Humsci zemlji,Dalmaciji,Hrvatom,Donjim krajem,Zapadnim stranam,Usori,Soli,Podrinju,i k tomu...
Slavu vazdajem nepristano gospodinu mojemu vladici Hristu,iže va naÄÂetak nebes` divnim utvrjenjem utvrdi i vaseljenuju svojeju voljeju osnova,za milosrdije že milosti pride s nebese ÄÂlovikoljubno na zemlju,i padÅ¡e ÄÂloviÄÂje suÅ¡tvo pristupljenje soboju oboživ na nebesa uzide,timže i pogiboÅ¡e ovce domu Izraviljeva ka istinomu pastiru i Bogu,vazvraćene biÅ¡e,timže i skupetri carski po vsoj vaseljenoj utvrjujuće se i kraseće se slave Boga vsedržitelja.
Takoje i az,Ã…Â tefan TomaÅ¡ Ostojić,rab Božji,Kralj zgora reÄÂeni,spodobljen bih kraljevati va reÄÂenih zemljah roditelj i praroditelj naÅ¡ih,tvoriti mi pravde i milosti i dare i zapisanija naÅ¡im virnim slugam,vsakomu že po viri i po dostojanju jego.I izvoli Kraljevstvo mi po obiÄÂaju gospoctva mi vsaki blagi i dobri obraz skazivati i tvoriti naÅ¡im virnim slugam`,za njih virna posluženija.
Togda stvorismo milost naÅ¡u gospocku naÅ¡im virnim i drazim slugam,Knezu Pavlu i Knezu Marku i Knezu Juriju,sinovom poÄÂtenoga spomenutija Vojevoda IvaniÅ¡a DragiÅ¡ića...dasmo im i darovasmo sadinjim naÅ¡im novim dobrovoljnim darom i zapisasmo timij naÅ¡im otvorenim listom,pod naÅ¡e velike visuće obistrane peÄÂati:
Grad KljuĠi što im je bilo u držanju i varoš PodkljuĠs pravimi mejami i kotari,i selo Ribiće s pravimi mejami i kotari,i selo Rudinice s pravimi mejami i kotari...toj vse više pisano - gradove,župe,sela i vsaka prihodišta koja od toga pristoje,dukate i ine dohotke...dasmo i darovasmo našim virnim i drazim slugama...,da im se toj ne ima poreći ni potvoriti ni na manje donesti,ni za jednu neviru ni zgrihu Kraljevstvu našemu,što ne bi ogledano gospodinom Didom i Crkvom Bosanskom i Dobrimi Bošnjani.I s timij,sa vsim više pisanim,pridasmo ih gospodinu Didu Miloju,i Didu kon Didu,u ruke crkovne.
Iz navedenih povelja,da se primjetiti,da je polovinom 15.stoljeca,u bosanskoj kraljevini,koristen identican leksicki izraz,bez obzira na to,da li je povelja pisana u Bosni ili hercegovini..
Vec tada,Bosanska drzava je unutar sebe,cijelo knjizevno dostignuce,sazela u jedan jedinstveni leksicki izraz,kao temelj bosanskog jezika..
Niti jedna drzava u Evropi,nije imala tako razvijenu pismenost na svom maternjem (narodnom) jeziku u to vrijeme. Uglavnom su svi bitni spisi,pisani na latinskom jeziku,tako da nemaju veliku historijsku vrijednost za svoje zewmlje i narode.. gledano cisto iz leksickog ugla..
Re: Srednjovjekovna bosanskohercegovaÄÂka pismenost
Postano: 01 Nov 2009 13:58
Postao/la basista
NEKA OPROSTI GOSPODJA EVROPA
Miroslav Krleza
(07.07.1893 - 29.1981)
Najplodniji i najsvestraniji knjizevnik u povijesti hrvatske
knjizevnosti, Miroslav Krleza, koji se rodio 7. jula 1893. U
Zagrebu, ostvario je vrhunske domete u svim knjizevnim
vrstama. Iako je gajio bogatu evropsku kulturnu i knjizevnu
bastinu, nije se priklonio nijednom utvrdjenom modelu pa se
ni njegov opus ne moze svrstati ni u jednu stilsku
formaciju....
...Postavljajuci izlozbu "Umjetnost na tlu Jugoslavije od
prahistorije do danas", prvo u Parizu kasnije obisla
svijet,Krleza je kao centralnu figu postavio bosanski
bogumilskistecak. Na pitanje srpskog lobija zasto ne Bijeli
andjeo iz manastira Mileseco odgovorio je da je freska do
nas dosla iz drugih krajeva i da se njom ti treba da hvale a
ne mi. Slicno je odgovorio i hrvatskim lobistima da na to
mjesto postavi tragove katolicke kulture na tlu Hrvatske.
"Bosanki stecak niko nema osim nas" odgovorio je. Kasnije je
napisao i ovo upravo o bosanskom stecku:
"Neka oprosti gospodja Evropa, ona nema spomenike kulture.
Pleme Inka u Americi ima spomenike, Egipat ima prave
spomenike kulture.
Neka oprosti gospodja Evropa samo Bosna
ima spomenike. Stecke.
Sta je stecak? Olicenje gorstaka Bosanca!
Sta radi Bosanac na stecku?
Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku! Ali nigdje,
nigdje,niko nije pronasao stecak na kome Bosanac kleci ili
moli. Na kome je prikazan kao suzanj."
Re: Srednjovjekovna bosanskohercegovaÄÂka pismenost
Postano: 08 Dec 2009 17:26
Postao/la basista
Tajna knjiga
Od bogumilske literature je saÄÂuvana samo „Tajna knjiga“, poznata i kao „Ispitivanje Jovanovo“ (Interrogatio Iohannis), napisana u 11. ili poÄÂetkom 12. veka. Spis je saÄÂuvan u dve latinske verzije, od kojih je jedna u arhivi inkvizicije u Karkasonu (Francuska), a druga u BeÄÂu. Smatra se da te verzije nisu originalne, već predstavljaju prevod sa slovenskog izvora. Tajnu knjigu prvi spominje italijan Rajner Sakoni, koji kaže da je ona bila prenesena oko 1190. godine iz Bugarske i predata na prevoÄ‘enje Nazariju, episkopu katarske opÅ¡tine u Konkorecu (blizu Milana). Drugi latinski prevod koji se ÄÂuva u Nacionalnoj biblioteci u BeÄÂu, se smatra da potiÄÂe iz bosanskog slovenskog rukopisa, na osnovu marginalije u kojoj se spominje Bosna. Istraživanja pokazuju da se delo zasniva na tekstovima nekoliko starijih apokrifa: Apokrifne apokalipse Jovana Bogoslova, Otrivenja Varuhovog, Povesti o krsnom drvetu i Knjizi Evnohovoj[13].
.
- bogumilska knjiga.jpg (9.75 KiB) Pogledano 2144 puta.
Zapravo je ovo samo okvir za jednu od nestalih knjiga..
Volio bih da vidim tu Tajnu knjigu preko neta.. Zna li neko adresu u Austriji gdje se ona nalazi?