ekranka je napisao/la:Tko se usudjuje ovdje prozivati nekoga vehabijama ja se pitam !?
!
Pa o vehabijama cijeli svijet prièa a ti se jo¹ uvijek pita¹ :ballbounce:
Intervju Dana: Vehabije u BiH niko nije zvao
(Bosanskohercegovaèki nezavisni magazin DANI, br. 491, od 10. 11. 2006. god.)
Profesor Mustafa Su¹iæ, predavaè u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu struènjak je za fikh obredoslovlje, braèno, nasljedno i krivièno pravo, metodologiju ¹erijatskog prava, a prije rata dugi je niz godina bio imam, prvo u Trebinju, potom Dubrovniku, a onda u Sanskom Mostu. Za Dane govori o sve agresivnijim istupima vehabija, ¹utnji Islamske zajednice, d¾amiji Kralja Fahda, Sulejmanu Bugariju...
Razgovarala: Vildana Selimbegoviæ
DANI: Gospodine Su¹iæu, vjerujem da ste èuli za incident u Novom Pazaru: tamo je, naime, pro¹le sedmice do¹lo do fizièkog obraèuna u d¾amiji. Kako to komentirate?
SU©IÆ: Detalje ne znam, ali su¹tinu znam: sukobile su se dvije struje, na jednoj strani tradicionalne d¾ematlije, a na drugoj ovi novovjernici. Moram priznati da ta vijest za mene nije neoèekivana: ja svaki dan oèekujem da se to dogodi. Opet ka¾em - nisam pratio detalje, ali pretpostavljam da je u pitanju poku¹aj nametanja koncepta tradicionalnim d¾ematlijama, odnosno procjene vehabija da imaju kritiènu masu da preuzmu d¾amiju, da preuzmu stvari u svoje ruke. Oni tako reaguju. Prije dvije godine sam, tokom ramazana, boravio u Crnoj Gori i obi¹ao je cijelu - od Ulcinja do Ro¾aja i Plava i Gusinja - i mislim da je tamo veæa opasnost od njih nego u BiH, jer su tamo¹nji kadrovi slabi.
DANI: Na koje kadrove mislite?
SU©IÆ: Mislim na kadrove Islamske zajednice koji mogu da se tome suprotstave.
DANI: Oprostite, ali gdje su se to kadrovi Islamske zajednice u BiH suprotstavili? Zar nije upravo ovdje, sa ekrana dr¾avne televizije, Abu Hamza nedavno optu¾io cijelu Islamsku zajednicu da je komunistièka, muslimanima u BiH oèitao lekciju kako ne znaju ¹ta je pravi islam, a od svih domaæih kadrova reagirao jedino prof. dr. Enes Kariæ, dekan Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu?
SU©IÆ: Prvo, samu pojavu jednog od ovih abu hamzi u medijima treba razmotriti: po meni, ova se liènost dozirano ali redovno pojavljuje u medijima i iako izgleda jednostavno i malo egzotièno, mislim da je on vi¹eslojna pojava. Mene interesuje samo ovo njegovo pravo da ocjenjuje muslimane u BiH: otkud on mo¾e znati kakvi smo mi muslimani? Ko mu je to rekao? Rekao mu je neko od na¹ih, onih putujuæih, koji nikad ni¹ta neæe konkretno da rade nego su iznad i izvan svega, dakle bez odgovornosti. Evo, ja hoæu da ka¾em: ako to predstavlja bilo kome neku satisfakciju - ja sam originalni komunistièki hod¾a. Moje kolege i ja smo radili u tim uvjetima, nismo èekali da proðe komunizam i da se stvore idealni uslovi, nego smo radili i odr¾avali na¹e institucije. I ne samo u komunizmu, veæ sva ova stoljeæa, bez obzira da li nam je re¾im bio drag ili mi njemu. I to je jedini naèin. Bio sam, i na to sam posebno ponosan, hod¾a u periodu kada je komunizam bio najjaèi i kada smo mi slu¾ili, i hod¾e i ostali sve¹tenici, kao rezervni neprijatelji re¾ima. Kad god ne¹to nije i¹lo, uvijek je bila opcija: deri retroaktivne nazadne snage. Mi smo to znali, ali smo radili. Naravno, ovdje nije rijeè o tome veæ o problemu ¹to je Islamska zajednica srame¾ljiva u odreðivanju prema ovim pojavama.
Odmah da se razumijemo - mi nikome ni¹ta ne dugujemo: ako je neko ovdje do¹ao da se bori iz uvjerenja, onda je to iz uvjerenja, a ne za raèun nekih prava da nas ovdje ureðuje. Uostalom, to nije prvi sluèaj da ljudi idu na drugi kraj svijeta kako bi se iz uvjerenja borili: Bo¹njaci su, 1948., iako iza¹li iz rata u kojem su desetkovani, u kojem su poslije Jevreja demografski gledano najvi¹e pretrpjeli, oti¹li u Palestinu i tamo se borili. Pokazali su se kao najbolji organizatori, neki su i ostali tamo - znam za njihove potomke koji ¾ive u dva sela kod Nabulusa - ali nisu tra¾ili da nameæu svoje obièaje Palestincima. ®ivjeli su svoj ¾ivot i, barem sam tako saznao od kolega u Bagdadu, bar ona prva generacija nije ni¹ta promijenila u svojim obièajima i navikama steèenim u vjeri. E, sad, Islamska zajednica se nije odredila...
DANI: Islamska zajednica se veæ godinama nije odredila: za¹to?
SU©IÆ: Pa, pravdanja su bila da to nije dobro jer su se oni borili s nama ili da æe to samo od sebe proæi. Ja znam da æe Islamska zajednica morati da se odredi. Do sada se ogla¹avala da osudi zloèine koji su se desili, ali po meni to nije dovoljno. Islamska zajednica je trebala sprovesti svoju temeljitu istragu i doæi do onoga ko je proizveo tog mladog èovjeka koji je bio u stanju da puca u ljude koji mu nikad ni¹ta nisu na¾ao uèinili. Vjerujte, za mene je katastrofa da neko mo¾e na¹eg mladiæa, Bo¹njaka, dovesti u poziciju da uzme pu¹ku i ubije ljude zato ¹to su drugaèije vjere! To je Islamska zajednica trebala temeljito istra¾iti i pronaæi one koji su proizveli takav mentalni sklop. Samo po sebi, osuðivanje nije dovoljno, a i kad se ne¹to osuðuje, ne smije se relativizirati.
DANI: Èini se upravo da se èak i prisustvo vehabija u BiH relativizira: ne znamo ni koliko ih ima, ali se zna da njihov broj raste i da su prisutni u skoro svim d¾ematima. Èak se ispod glasa tvrdi kako su bukvalno preuzeli znaèajan broj d¾amija u BiH.
SU©IÆ: Na¾alost, nisam ba¹ najkompetentniji da govorim o brojkama, ne kreæem se po unutra¹njosti i mogu samo èuti eho dogaðanja. Da li su preuzeli d¾amije i u kojoj mjeri, ne znam, ali vidim problem koji proizilazi iz toga: dolazi do sukoba gdje nije pitanje preuzimanja d¾emata nego ima fizièkih obraèuna od kojih su neki rezultirali i smrtnim sluèajevima. Mislim da treba govoriti o uzroku ove pojave koja je nama do¹la masovnije u ratu, od 1993. Te ljude niko nije zvao da se bore na na¹oj strani, niti im to ¹to su se borili daje ikakvo pravo da uredjuju na¹e meðusobne odnose i ispravljaju nas.
Dodu¹e, oni imaju potporu nekih na¹ih ¹kolovanih ljudi koji su im vrsta zaleða, logistike, ali se ne eksponiraju. Ima njih i unutar zajednice i u strukturama, meðutim, ne javljaju se jer cijene da jo¹ nisu dovoljno sna¾ni. Valja razmi¹ljati na ovaj naèin: niko ne zna koliko je na¹ih mladiæa u ratu oti¹lo vani bez srednje ¹kole. Meni nije problem kada moj ðak ode, mada ja uvijek preporuèim: nemojte iæi u Saudijsku Arabiju! Jasno je da su to povoljne stipendije, ali ako dr¾ite do mog mi¹ljenja, nemojte iæi tamo, a naroèito ako se mislite vraæati. Mo¾ete poku¹avati u BiH uzgajati banane, ali dobit æete gorak plod. Koliko znam, samo su dvojica dolje zavr¹ila - jedan je aktivni imam, dobar, normalan, a drugi je slobodni strijelac.
DANI: Vratimo se imamima: zar ne oèekujete previ¹e od njih ako smatrate da su oni ti koji se moraju suprotstaviti vehabijama?
SU©IÆ: Imam zna ¹ta mu se zbiva u d¾ematu. Neki jesu oèekivali reakciju iz vrha zajednice, neki su mo¾da jo¹ u ratu kalkulisali jer je bila glad, a neki su samo nesigurni u sebe. Ali ja znam jednog koji je od poèetka ostao dosljedan i to usred Zenice gdje su bili vrlo agresivni, ali imam nije htio poèeti namaz dok se svi ne pona¹aju po na¹oj tradiciji. Bio je ismijavan, ali je shvatio da mora imati snage i drskosti da odluèno ustane protiv toga i vjerujte, znao je zakljuèati d¾amiju. Naravno, sada je druga situacija, pitanje je koliko ko ima snage jer su vehabije veæ okupile svoje prista¹e po d¾ematima.
DANI: U Sarajevu su, tokom ovog ramazana, i ¾ene poèele - znam za jednu d¾amiju - obja¹njavati ostalima "nepravilnosti" u namazu?
SU©IÆ: ®ena klanja na isti naèin kao i mu¹karac, sa dr¾anjem ruku preko prsa, i to je na¹a hanefijska praksa i mislim da je vrhunac dostojanstva u namazu. A ¹ta oni rade? Raskoraèe se s obja¹njenjem "da ¹ejtani ne proðu"! Nisu ni ¹ejtani s traktorima, kakva su to obja¹njenja? Oni nama namaz svode na rigidnu formu, potpuno neprimjerenu islamskim estetskim i svakim drugim kriterijima. A to je naravno insistiranje na marginalijama: balkanski muslimani su, ja to tako opisujem, kao drvo na brijegu koje vjetar i oluje nji¹u, ali je korijen stabilan pa se poslije oluje smiri. Oni bi htjeli da drvo okrenu naopako, da ga obrnuto posade i da li¹æe bude u zemlji. Ono na èemu insistiraju je sa stanovi¹ta ¹erijata drugorazredno, treæerazredno, petorazredno...
Ovda¹nja ulema, za koju onaj Abu Hamza ka¾e da je komunistièka, vodi raèuna o onom ¹ta je najpreèe, a oni se pona¹aju kao da su gledali samo nastajanje islama. Islamska zajednica je du¾na èuvati ustav u kojem precizno stoji da smo mi muslimani hanefijskog mesheba i nije to stvar oko koje se mo¾e polemizirati. Nema polemike oko ibadeta, to je ne¹to na¹e i na¹i su ljudi s pravom uvrijeðeni kada oni doðu i prièaju o nepravilnostima, kada im ka¾u da sve ono ¹to kako su odgajani, kako su uèeni nije pravi islam, kako smo mi krivi muslimani... U ratu je na¹em kolegi profesoru, koji je bio u vrhu jednog korpusa, njegov propali ðak uperio pu¹ku i tra¾io da primi islam?! Ja njih gledam kako ulaze u d¾amiju: ako su dvojica, jedan je kapiten, a drugi ga slijedi i radi sve ¹to i on. Moraju stiæi u prvi saf da bi ¹to vi¹e ljudi uznemirili, moraju preko ramena svih i to ¹to br¾e, kao da je bomba postavljena. To je nasilno jurenje da svi vide ¹ta oni rade, to je jedna predstava: ili æe sunet prije farza ili æe izaæi pred d¾amiju i glasno prièati da ometaju ljude. ©ta tu ima od vjere? Vjera je posljednji stadij obraæanja Bogu, veza s Bogom. On zanijeti za imamom, a onda radi ne¹to svoje, imama ignori¹e. Za¹to je do¹ao? Njihov je projekat da uznemire ¹to vi¹e ljudi: uzmite primjer Begove d¾amije. Ako je ¹kolska godina, njih nema puno jer su tu na¹i ðaci, a kad je raspust, oni su masovnije prisutni jer ocjenjuju gdje se mogu vi¹e eksponirati i nametnuti. Naravno, meni je ¾ao te na¹e djece, jer to je pravi problem. Oni se ne pona¹aju kao mi, gdje je vjera dio tradicije, oni hoæe da su profesionalni muslimani. Oni hoæe cjelodnevni boravak u d¾amiji, da tu i spavaju i jedu, a na¹e d¾amije to ne prihvataju. Oni prièaju kako je tako bilo u Poslanikovo doba: jest, ali tada je d¾amija bila jedini javni objekat.
DANI: Za¹to onda ¹uti efendija Ceriæ? On je vazio o drogi, alkoholu, bo¹njaèkim politièarima, korupciji... jedino nije o vehabijama. Èak su u Preporodu, uoèi posljednjih izbora u Islamskoj zajednici, obojica Ceriæevih protukandidata iznijeli jasne stavove, a Ceriæ - koji se i tada pozivao na instituciju reisul-uleme pa i time bio najpozvaniji i najprozvaniji da govori o ovom evidentnom problemu - nije rekao ni rijeèi.
SU©IÆ: To morate pitati njega, nisam mu ja glasnogovornik.
DANI: Mogu li Vas ovako pitati: kako mo¾ete oèekivati da imami zakljuèavaju d¾amije vehabijama kada reisul-ulema ne reagira - naru¾io je televizije za sve i sva¹ta, ali nije reagirao na Abu Hamzin istup. Ja upravo u njegovoj ¹utnji vidim razloge za ovakvo stanje i priznajem, potpuno razumijem da se onda samo rijetki intelektualci, mahom profesori FIN-a i poneki predavaè Medrese, usuðuju govoriti o stvarnim razmjerama problema koje su vehabije donijele u BiH.
SU©IÆ: Ja mogu samo pojasniti ¹ta je bolno za nas, muslimane ovdje. Oni vr¹e agresiju na ono ¹to je kod na¹eg d¾ematlije najljep¹e, udaraju na ono ¹to je ovdje stoljeæima stajalo, udaraju na namaz, govorim o poèetku i pripremi za namaz, o odr¾avanju prostora za ¾ivot koji je uvijek spreman za obavljanje namaza, preko odlaska u d¾amiju, uzimanja abdesta, ulaska u d¾amiju... Oni nisu agresori na na¹e birtije i na na¹e bordele, oni su agresori na na¹u tradiciju. Mi jesmo uvozili znanje, ali nismo pamet. ©kolovali smo se svugdje stoljeæima, ali smo steèeno znanje primjenjivali svojom pameæu. Imali smo D¾emaludina Èau¹eviæa, Huseina ef. ÃÂozu, ljude koji su najzaslu¾niji za neke promjene u islamu u 20. vijeku. ÃÂozina je ideja bila da se uvedu hladnjaèe u Mekku - do tada se kurbansko meso zakopavalo u zemlju. Izborio se za to nakon ¾estokog otpora te tzv. autentiène uleme. Nas boli kada neko doðe i ka¾e: sada æemo vas mi uèiti. Znate kako oni proizvode svoje kadrove? Za dva-tri mjeseca ili jo¹ kraæe, na nekakvom kursu, onako kako je partija poslije Drugog svjetskog rata proizvodila kadrove koji su onda u provoðenju direktiva bili nemilosrdni prema svakome. Sada su ovi vehabijski kadrovi nemilosrdni prema svakom ko nije njihovog mentalnog sklopa, jer oni djeluju na tri principa: nepriznavanje zvaniène uleme, nepriznavanje zvaniènih institucija i nepriznavanje dr¾ave, s tim ¹to se oko dr¾ave ne izja¹njavaju rado jer je se boje. Na njih jedino djeluje represivna dr¾ava jer su oni tada ¾rtve, a to ¹to sami ne priznaju nikakvu vladavinu zakona, nikakve vjerske autoritete o tom neæe ni da govore. S njima i nema dijaloga, jer ga oni ne priznaju. A onaj koji razbija organizaciju ne mo¾e biti prihvaæen: Islamska zajednica æe se morati kad-tad suoèiti s tim problemom. Ne mo¾e sve stati pod tepih jer æe pra¹ina udariti i kroz tepih. Za¹to se te stvari ne postavljaju kako treba ni ja ne razumijem.
DANI: Mo¾da i zato ¹to se novcem Saudijske Arabije popravljaju d¾amije i prave nove, drugaèijeg arhitektonskog izraza?
SU©IÆ: To su sredstva stizala preko privatnih fondacija i grupa i niko tu ne mo¾e uæi u trag. A ¹to se tièe arhitekture, problem su vi¹e na¹i arhitekti koji ne znaju ni èemu d¾amija slu¾i. Taj vjerski objekat je pod idejnom islamskom kapom, a unutra ima praktiène potrebe: viðao sam prekrasne d¾amije u islamskom svijetu koje su projektovali nemuslimani, pa su funkcionalne i udovoljeno je svim zahtjevima, a na¹i arhitekti d¾amije prave iz kafane.
DANI: Ali te projekte odobrava Islamska zajednica?
SU©IÆ: Vi mene stalno gurate da kritikujem Islamsku zajednicu. Ja sam vjerni èlan zajednice, ne vidim moguænost drugog organizovanja, po¹tujem strukturu i institucije. Imao sam ja i s reisom razgovora, ali on je izabran i ja samo mogu reæi svoje mi¹ljenje.
DANI: Zanima me onda Va¹e mi¹ljenje koliko se jaèanje vehabija u BiH reflektira na odnos muslimana sa pravoslavcima i katolicima? Imaju li oni prava da ka¾u svoje mi¹ljenje?
SU©IÆ: Mislim da je to na¹ bo¹njaèki problem i problem Islamske zajednice sve do onog momenta kada posljedice osjete i druge nacije, a onda je to i njihov problem. Dok se to samo nama dogaða, na¹ je. Naravno, ono ¹to se dogodilo u Jablanici je jasno: zna se ko su bile ¾rtve. Zato ja i ka¾em: trebalo je sprovesti istragu i naæi onoga ko je bio u stanju da jednog mladog èovjek dovede u situaciju da podigne oru¾je i ubije. Musliman ni u ratu ne smije pucati u nenaoru¾ana èovjeka, u ¾enu, u bogomolje... Ovo je sve poga¾eno i ne vjerujem da je vi¹e moguæe dozvati te ljude. Oni se moraju staviti pod kontrolu: oni ¹to su gosti, vidljivi su svakom, i na koncu pod kontrolom su obavje¹tajnih slu¾bi i na¹ih i tuðih. Nekad mi se èini da su upravo u slu¾bi onih koji od nas hoæe da prave stra¹ila: kad smo mi ovdje bili problem? Govorim o obostranoj toleranciji jer smo tako i opstali stoljeæima. Svako mora raditi svoj posao, a ako Islamska zajednica ne mo¾e kontrolirati vehabije - onda mora reæi: oni su jaèi od nas.
DANI: Dakle, opet je do Islamske zajednice: kada æe reagirati?
SU©IÆ: Ja mogu samo èekati. To za mene jest veliki problem, ali oèito za Islamsku zajednicu nije.
Sulejman Bulgari: Sufija, a ne vehabija
Koliko ja imam informacija, Bugari ne spada u tu kategoriju. On promovira neki svoj pravac i koliko ja razumijem po onom ¹to sam èuo, to je vi¹e duhovna, sufijska strana, tako da njega nikako ne ubrajam u te agresivce koji bi mogli biti opasnost. To ¹to on prezentira, to je zapravo sloboda. Barem ja to tako vidim.
Unutarmuslimanski sukob: Sad se i Saudija s njima obraèunava
Da bismo ih objasnili, moramo se vratiti u 18. vijek, kada se na prostoru dana¹nje Saudijske Arabije pojavila osoba po imenu Muhamed Abdulvehab. Tada su muslimani na tim prostorima bili u potpuno inferiornom polo¾aju i on je u nekoj lijepoj namjeri mislio da je rje¹enje problema u brisanju svih tradicija i vraæanju na poèetak. Meðutim, hiljadugodi¹nja tradicija islama stvorila je ne¹to ¹to je prihvaæeno i potvrðeno, iako su u pro¹losti sukobi izmeðu sljedbenika tih pravnih ¹kola postojali. Muslimani su to prevazi¹li i svako je slijedio svoju praksu, niko nikome nije smetao. No, oni su snagom sile praktièno èitav taj prostor centralne Saudijske Arabije oèistili od ostalih tradicija i nametnuli sebe kao zvaniènuo tumaèenje. Tada je izmeðu Saudijske Arabije i Abdulvehaba i njegovih sljedbenika napravljen deal - Saudi æe se baviti dr¾avnom politikom, a oni æe imati duhovnu stranu pod kontrolom. Kad je ta dr¾ava otkrila sredstva od petroleja, oni su se prilièno osamostalili, meðutim, nije bio problem dok su na univerzitetima predavali profesori iz Egipta, Iraka i drugih dijelova arapskog islamskog svijeta veæ kad su oni formirali svoj kadar. Do¹lo je do zatvorenosti i iskljuèivosti, a neupuæeni mladi ljudi poslani su da ¹ire "pravi" islam. Gdje god su mogli, samo su stvarali probleme jer nisu imali nikakvog obzira prema domaæim adetima. Ni Saudijska Arabija njih nije smatrala problemom do prije tri godine: sada se istim metodama sa njima obraèunava kao ¹to su se oni svugdje obraèunavali. Ka¾e se da je Al-Ka'ida nastala iz tog pokreta - ne vidim neki drugi pokret u islamskom svijetu koji je mogao to da proizvede.
D¾amija Kralja Fahda: Zavr¹ena epizoda
Prije nekoliko godina po¹li smo s ðacima u d¾amiju Kralja Fahda, u Sarajevu. Pozvani smo da prouèimo na¹ mevlud. Klanjali smo ak¹am, a onda nam je glavni imam rekao da ne mo¾emo odr¾ati mevlud jer nismo bili vrh zajednice. Mi smo se na to pokupili i iza¹li, za nama na¹i ðaci. Tako je ta epizoda zavr¹ena i ja vi¹e nikad dolje nisam oti¹ao. I neæu iæi u d¾amiju u kojoj nisam slobodan: ako neko u d¾amiji uslovljava bilo ¹ta, a ja sam tu iskljuèivo radi ibadeta, ja tamo nemam ¹ta da tra¾im.
ja ka¾em vesalatu ,.. dalje ako ne¹to grozno sprema , ka¾emo nedaj Bo¾e i sl.