Na današnji dan, 2.maj
1519. Umro je Leonardo da VinÄÂi, italijanski vajar, nauÄÂnik i slikar, "uomo universale" italijanske renesanse kojeg istoriÄÂari umetnosti svrstavaju u najveće genije ljudskog roda. Njegova dela "Mona Liza" i "Poslednja veÄÂera" spadaju meÄ‘u najÄÂuvenije slike na svetu. "Traktat o slikarstvu" (u prevodu objavljen u Beogradu 1953) koji sadrži njegova zapažanja, zakljuÄÂke i pouke o slikanju, perspektivi, svetlosti i boji, znaÄÂajan je doprinos nauci o umetnosti.
1567. Umro je dubrovaÄÂki renesansni pesnik i dramski pisac Marin Držić, autor "Dundo Maroja" i "Novele od Stanca".
1660. Rođen je Pjetro Alesandro Gaspare Skarlati, italijanski kompozitor opera i crkvenih kompozicija.
1729. RoÄ‘ena je ruska carica nemaÄÂkog porekla Katarina II Aleksejevna. Caricom ju je 1762. proglasila dvorska garda nakon Å¡to je u zaveri ubijen njen muž Petar III. Pod uticajem francuskih prosvetitelja Voltera i Didroa, sprovela je znaÄÂajne reforme ruskog druÅ¡tva u duhu prosvećenog apsolutizma.

- 05-05.jpg (16.46 KiB) Pogledano 2127 puta.
1852. RoÄ‘en je srpski novinar, pisac i politiÄÂar Pera Todorović, jedan od osnivaÄÂa Narodne radikalne stranke.
1857. Umro je francuski pisac Alfred de Mise ("Noći","Pismo Lamartinu", "Ispovest jednog deteta ovog veka").
1860. U BudimpeÅ¡ti je roÄ‘en Teodor Hercl, voÄ‘a i osnivaÄ cionistiÄÂkog pokreta, autor dela "Jevrejska država" (1896).
1885. Belgijski kralj Leopold II proglasio se kraljem nove Slobodne države Kongo.
1892. RoÄ‘en je nemaÄÂki pilot Manfred fon Rihthofen, "Crveni baron", najslavniji nemaÄÂki avijatiÄÂar u Prvom svetskom ratu. Tokom rata oborio je viÅ¡e od 80 aviona. Poginuo je u jednoj od vazduÅ¡nih bitaka u aprilu 1918.
1892. Umro je nemaÄÂki hemiÄÂar August Vilhelm fon Hofman, osnivaÄ moderne industrije anilinskih boja iz katrana kamenog uglja.
1903. RoÄ‘en je ameriÄÂki pedijatar Bendžamin Meklejn Spok, autor bestselera "Saveti zdravog razuma o odgajanju beba i dece" (1946).
1904. RoÄ‘en je ameriÄÂki pevaÄ i filmski glumac Hari Lilis "Bing" Krozbi rekorder po broju snimljenih ploÄÂa, dobitnik Oskara za film "Idući svojim putem".
1933. NemaÄÂki kancelar Adolf Hitler je ukinuo sindikate.
1945. Sovjetske trupe osvojile su Berlin u Drugom svetskom ratu.
1951. Savet Evrope prihvatio je NemaÄÂku kao punopravnog ÄÂlana.
1953. Kralj Husein zvaniÄÂno je postao kralj Jordana. U Iraku, kralj Fejsal II preuzeo je vlast.
1957. Umro je ameriÄÂki politiÄÂar, senator Džozef Mekarti, voÄ‘a antikomunistiÄÂke kampanje u SAD poÄÂetkom pedesetih godina.
1960. Izvršena je smrtna kazna nad Amerikancem Kerilom Česmenom, osuđenom za otmicu i silovanje. Čekajući izvršenje presude, koje je osam puta odlagano zahvaljujući upornoj i veštoj odbrani, u zatvoru je napisao tri knjige koje su postale bestseleri.
1965. Stavljen je u upotrebu prvi komunikacioni satelit za prenos televizijske slike.
1967. U Stokholmu je poÄÂeo da radi meÄ‘unarodni sud za ratne zloÄÂine Bertranda Rasela, koji je kasnije presudio da su SAD krive za agresiju na Vijetnam.
1990. AfriÄÂki nacionalni kongres Nelsona Mandele i vlada Južne Afrike otpoÄÂeli su razgovore u Kejptaunu o okonÄÂanju vlasti bele manjine u toj zemlji. Istog dana 1994. Mandela i njegov AfriÄÂki nacionalni kongres pobedili su na izborima u Južnoj Africi.
1993. U Atini, predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić potpisao je Vens-Ovenov mirovni plan za Bosnu pod uslovom da ga prihvati SkupÅ¡tina RS. SkupÅ¡tina je kasnije odbacila plan, ocenivÅ¡i da su mape razgraniÄÂenja s bosanskim Muslimanima i Hrvatima krajnje nepovoljne za Srbe u Bosni, a bosanski rat je nastavljen.
1995. Šest osoba je poginulo, a 176 ranjeno kada su projektilikrajiških Srba pogodili centar Zagreba.
1999. Avijacija NATO-a, u napadima na SR Jugoslaviju, upotrebilaje grafitne bombe koje su izazvale raspad elektroenergetskog sistema u Srbiji. Oko 70 odsto teritorije Srbije ostalo je u mraku.
2000. U Sijera Leoneu pobunjenici Ujedinjenog revolucionarnog fronta zarobili su 500 pripadnika mirovnih snaga UN. Zatvorenici su u narednom periodu puÅ¡tani u manjim grupama, a 15. jula, nakon vojne intervencije mirovnih snaga, konaÄÂno su svi osloboÄ‘eni.
2001. Ronilac Živadin ÄÂorÄ‘ević izjavio je listu "TimoÄÂkakrimi revija" da je u proleće 1999. iz reke Dunav izvuÄÂena hladnjaÄÂa sa 50 tela koja su kasnije tajno zakopana u masovnu grobnicu. U narednim mesecima srpska policija je otkrila nekoliko masovnih grobnica u kojima su, kako se pretpostavlja, zakopani albanski civili ubijeni tokom sukoba na Kosovu.
2001. BivÅ¡i pripadnik Kju Kluks Klana, Tomas Blanton,osuÄ‘en je na doživotnu robiju zbog postavljanja bombe u crkvi u Birmingemu, u ameriÄÂkoj državi Alabama, 1963. koja je za posledicu imala smrt ÄÂetiri crne devojÄÂice.
2003. AmeriÄÂki predsednik Džordž BuÅ¡ saopÅ¡tio je da jeglavni deo borbenih operacija u Iraku zavrÅ¡en, ÄÂime je zvaniÄÂno okonÄÂan rat u Iraku.
2004. Milorad Luković Legija, bivÅ¡i komandant Jedinica zaspecijalne operacije (JSO) i prvooptuzeni za ubistvo srpskog premijera Zorana ÄÂinÄ‘ića, predao se beogradskoj policiji nakon 14 meseci skrivanja. Za organizovanje ubistva premijera Legija je osuÄ‘en na 40 godina zatvora, a na istu kaznu osuÄ‘en je i neposredni izvrÅ¡ilac ubistva, bivÅ¡i Legijin zamenik Zvezdan Jovanović.