BijesanPuz je napisao/la:1. dvotacka se stavlja kada poslije toga nesto nabrajamo...
1)Tako je.
Koristimo dvotaÄÂku jos i kad trebamo navoditi neki citat,dakle prije navodnih znakova;zatim ispred nekog objaÅ¡njenja ili kad imaÅ¡ u sklopu reÄÂenice neku poslovicu ili tome sliÄÂno mada u ovom sluÄÂaju možeÅ¡ koristiti i crticu umjesto dvotaÄÂke;upotrebaljava se i u joÅ¡ nekim sluÄÂajevima,ali ovo su najÄÂeći.
TaÄÂka-zarez je znak koji oznaÄÂava stanku koja je duža nego stanka koju pravimo kad imamo zarez,ali je kraća nego stanka koju bi napravila taÄÂka.
Koristi se:
-kad trebamo odijeliti unutar jedne reÄÂenice tematski razliÄÂite grupe koje treba odvojiti,kako je i @Puž naveo;
-zatim kad trebamo odijeliti unutar složene reÄÂenice neku reÄÂenicu koju želimo istaći;
-potom kod nabrajanja kad stavljaÅ¡ brojeve ili crtice ispred svakog nabrojanog dijela teksta,taj svaki dio odvajaÅ¡ taÄÂka-zarezom (ovo ti je primjer toga) itd.
2) Kod knjiga u kojima si ovo naÅ¡la vezano za rastavljanje rijeÄÂi na mjestima gdje to nije poželjno vjerovatno je do Å¡tampe i danasnjih tehnika Å¡tampanja,programa za pisanje,margina kod kucanog teksta,a danas ima i svakakvih knjiga koje nikako ne prodju lektorsku analizu.
Slažem se sa @Pužem da je to i do kompjuterske tehnike.
Pravila kod rastavljanja rijeÄÂi na kraju reda su ona koja smo svi uÄÂili,da se rijeÄ rastavi ondje gdje je rastavljena na slogove (kuća>ku-ća,preći>pre-ći);
-da se ne moze rastavljati jednosložna rijeĠ(vuk,prst,sok);
-poželjno je da se složenice rastavljaju na dijelove od kojih su nastale (nadvisiti>nad-visiti,vantjelesni>van-tjelesni),mada se mogu rastaviti i na mjestima drugim mjestima prema onom gore pravilu (vantjelesni>vantje-lesni);
-Å¡to se tiÄÂe polusloženica njih rastavljamo isto na dijelove od kojih su nastale (bosansko-njemaÄÂki,s tim Å¡to crticu onda stavljamo i na kraju reda,ali i na poÄÂetku>bosansko-
-njemaÄÂki ) i njih možemo rastavljati prema onom prvom pravilu,ali onda ne koristimo dvije crtice.
3) Mediji,bilo elektroniÄÂki bilo Å¡tampani nisu mjerilo pravopisa niti pravilnog izražavanja,stoga ne ÄÂudi da imamo voditelje ili novinare koji imaju brdo pravopisnih ili izražajnih greÅ¡aka ÄÂak i na državnim tv-stanicama.