U BiH je napravljena greška 1995. godine:
Postano: 20 Sep 2010 23:12
U BiH je napravljena greÅ¡ka 1995. godine: ''Tada se na svaki naÄÂin htio zavrÅ¡iti rat''
24SI - Nikoga ne treba iznenaditi izjava koju su, nakon posjete BiH, saÄÂinili ÄÂlanovi misije Parlamentarne skupÅ¡tine Vijeća Evrope - uzajamne optužbe i okretanje glave od suÅ¡tinskih problema svakodnevnog života Bosanaca i Hercegovaca, kljuÄÂne su zamjerke u predizbornoj atmosferi u zemlji.
Takva atmosfera ne budi previÅ¡e optimizma u rezultat izbora, strahuju Evropljani, koji gube strpljenje u stalnom ponavljanju onoga Å¡to se u BiH mora uÄÂiniti i stalnom odbijanju sa bh. strane, javlja Radio Slobodna Evropa (RSE).
Iz Vijeća Evrope su već viÅ¡e puta upozoravali da politiÄÂka klima u BiH nije dobra, da ne postoji dovoljno volje da se sagradi zajedniÄÂka država, tako da je sasvim razumljivo da su tokom nedavne posjete Sarajevu i Banja Luci na djelu vidjeli ovo o ÄÂemu su govorili - svaÄ‘alaÄÂka retorika se vratila u politiÄÂki život kao svakodnevni naÄÂin komunikacije politiÄÂkih igraÄÂa, a kljuÄÂna pitanja života obiÄÂnih ljudi vjeÅ¡to su zaobiÄ‘ena.
Glavni politiÄÂki igraÄÂi su tako svoje predizborne fokuse odmakli daleko od pitanja kako naći poslao, smanjiti kriminal i korupciju.
Misija Vijeća Evrope ozbiljno je zabrinuta zbog odsustva sluha domaćih vlasti za poruke kakve su dolazile iz Strazbura.
ViÅ¡e puta je upozoreno da se hitno mora Ustav prilagoditi presudi Suda za ljudska prava i dopustiti i manjinama da daju kandidate za sve funkcije u zemlji. To nije uÄÂinjeno i izbor ÄÂlanova PredsjedniÅ¡tva i Parlamenta će biti obavljen po pravilima koja se kose sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima - to je stvar koja se mora najhitnije nakon izbora ispraviti, upozorava izvjestitelj Vijeća Evrope za BiH, Kimmo Sasi.
„Sasvim je jasno da ne možemo prihvatiti sadaÅ¡nju situaciju u BiH. Svaki graÄ‘anin mora imati pravo da bude biran na izborima. Ovdje je rijeÄ o krÅ¡enju osnovnih prava graÄ‘ana, prava koja moraju biti garantirana svima u BiH. Ã…Â ta ÄÂiniti? Naravno, Vijeće Evrope prije svega želi pokuÅ¡ati pomoći, dati upute, preporuke, kako bi problem mogao biti rijeÅ¡en i moramo dati odreÄ‘eno vrijeme za amandmane. Ali, postoje odreÄ‘ene granice tolerancije i nakon izbora imamo sva prava da pitamo da li je novoizabrani Parlament zaista na demokratski naÄÂin izabran i kako da sudimo o kredibilitetu i autorizaciji delegacije pri Vijeću Evrope“, kazao je on.
Tu je i drugi problem - ko će ozbiljno shvatiti ÄÂlanove PredsjedniÅ¡tva i priznati da je njihov izbor bio demokratski, kada nije. Kako sada stvari stoje, njihov izbor neće poÅ¡tovati Evropsku povelju o ljudskim pravima, o ÄÂemu razgovaramo sa ÄÂlanom Komiteta za vanjske odnose Evropskog parlamenta, Zoranom Tahlerom.
RSE: Da li vi, kao evropski parlamentarac, možete na ravnopravnoj osnovi razgovarati sutra, nakon izbora, sa bh. parlamentarcem, znajući da je on izabran na naÄÂin koji se kosi sa Evropskom poveljom o ljudskim pravima?
Tahler: To jeste krupan problem, ali nije jedini. To je jedan od simptoma koji pokazuje kako BiH, nažalost, ne funkcionira kao država, kao parlamentarna demokratija. Mi znamo da je to jedan od bitnih uslova za približavanje EU. Sve države ÄÂlanice i kandidati, imaju tu tzv. funkcionirajuću parlamentarnu demokratiju.
Tu se sada radi o nekom zaÄÂaranom krugu koji perpetuira te izbore i takvu vlast koja se nakon izvora oÄÂekuje. Ta vlast nažalost, nije u stanju da izvrÅ¡i funkciju, prije svega u korist svojih graÄ‘ana. Mi se svi nadamo da će ovaj put biti bolje, ali niko nema recept kako presjeći taj negativni trend. Tu je i interakcija izmeÄ‘u medija i politiÄÂara, i obratno. Izgleda da svako procjenjuje da je sada najlakÅ¡e dobiti bodove i biraÄÂe na vjeÄÂitu nacionalnu priÄÂu.
RSE: Gdje je suÅ¡tina problema, gdje je naÄÂinjena greÅ¡ka?
Tahler: Mislim da je bila napravljena greÅ¡ka u poÄÂetku, 1995., ali tada se na svaki naÄÂin htio zavrÅ¡iti rat.
RSE: Mislite formiranjem entiteta?
Tahler: Mislim da se nije već tada razmišljalo o post-Daytonu ili kako organizirati taj Dayton da to stvarno bude funkcionalna država. Tada se, nažalost, razmišljalo samo o tome kako po svaku cijenu završiti krvoproliće i ta se cijena sada, nažalost, svih tih petnaest godina plaća.
RSE: Ko je konaÄÂno kriv za situaciju u kakvoj jeste Bosna i Hercegovina?
Tahler: Neću da budem ciniÄÂan - a to važi i za Makedoniju, Sloveniju, Francusku, bilo gdje - narod ima takvu vlast kakvu sam izabere.
24SI - Nikoga ne treba iznenaditi izjava koju su, nakon posjete BiH, saÄÂinili ÄÂlanovi misije Parlamentarne skupÅ¡tine Vijeća Evrope - uzajamne optužbe i okretanje glave od suÅ¡tinskih problema svakodnevnog života Bosanaca i Hercegovaca, kljuÄÂne su zamjerke u predizbornoj atmosferi u zemlji.
Takva atmosfera ne budi previÅ¡e optimizma u rezultat izbora, strahuju Evropljani, koji gube strpljenje u stalnom ponavljanju onoga Å¡to se u BiH mora uÄÂiniti i stalnom odbijanju sa bh. strane, javlja Radio Slobodna Evropa (RSE).
Iz Vijeća Evrope su već viÅ¡e puta upozoravali da politiÄÂka klima u BiH nije dobra, da ne postoji dovoljno volje da se sagradi zajedniÄÂka država, tako da je sasvim razumljivo da su tokom nedavne posjete Sarajevu i Banja Luci na djelu vidjeli ovo o ÄÂemu su govorili - svaÄ‘alaÄÂka retorika se vratila u politiÄÂki život kao svakodnevni naÄÂin komunikacije politiÄÂkih igraÄÂa, a kljuÄÂna pitanja života obiÄÂnih ljudi vjeÅ¡to su zaobiÄ‘ena.
Glavni politiÄÂki igraÄÂi su tako svoje predizborne fokuse odmakli daleko od pitanja kako naći poslao, smanjiti kriminal i korupciju.
Misija Vijeća Evrope ozbiljno je zabrinuta zbog odsustva sluha domaćih vlasti za poruke kakve su dolazile iz Strazbura.
ViÅ¡e puta je upozoreno da se hitno mora Ustav prilagoditi presudi Suda za ljudska prava i dopustiti i manjinama da daju kandidate za sve funkcije u zemlji. To nije uÄÂinjeno i izbor ÄÂlanova PredsjedniÅ¡tva i Parlamenta će biti obavljen po pravilima koja se kose sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima - to je stvar koja se mora najhitnije nakon izbora ispraviti, upozorava izvjestitelj Vijeća Evrope za BiH, Kimmo Sasi.
„Sasvim je jasno da ne možemo prihvatiti sadaÅ¡nju situaciju u BiH. Svaki graÄ‘anin mora imati pravo da bude biran na izborima. Ovdje je rijeÄ o krÅ¡enju osnovnih prava graÄ‘ana, prava koja moraju biti garantirana svima u BiH. Ã…Â ta ÄÂiniti? Naravno, Vijeće Evrope prije svega želi pokuÅ¡ati pomoći, dati upute, preporuke, kako bi problem mogao biti rijeÅ¡en i moramo dati odreÄ‘eno vrijeme za amandmane. Ali, postoje odreÄ‘ene granice tolerancije i nakon izbora imamo sva prava da pitamo da li je novoizabrani Parlament zaista na demokratski naÄÂin izabran i kako da sudimo o kredibilitetu i autorizaciji delegacije pri Vijeću Evrope“, kazao je on.
Tu je i drugi problem - ko će ozbiljno shvatiti ÄÂlanove PredsjedniÅ¡tva i priznati da je njihov izbor bio demokratski, kada nije. Kako sada stvari stoje, njihov izbor neće poÅ¡tovati Evropsku povelju o ljudskim pravima, o ÄÂemu razgovaramo sa ÄÂlanom Komiteta za vanjske odnose Evropskog parlamenta, Zoranom Tahlerom.
RSE: Da li vi, kao evropski parlamentarac, možete na ravnopravnoj osnovi razgovarati sutra, nakon izbora, sa bh. parlamentarcem, znajući da je on izabran na naÄÂin koji se kosi sa Evropskom poveljom o ljudskim pravima?
Tahler: To jeste krupan problem, ali nije jedini. To je jedan od simptoma koji pokazuje kako BiH, nažalost, ne funkcionira kao država, kao parlamentarna demokratija. Mi znamo da je to jedan od bitnih uslova za približavanje EU. Sve države ÄÂlanice i kandidati, imaju tu tzv. funkcionirajuću parlamentarnu demokratiju.
Tu se sada radi o nekom zaÄÂaranom krugu koji perpetuira te izbore i takvu vlast koja se nakon izvora oÄÂekuje. Ta vlast nažalost, nije u stanju da izvrÅ¡i funkciju, prije svega u korist svojih graÄ‘ana. Mi se svi nadamo da će ovaj put biti bolje, ali niko nema recept kako presjeći taj negativni trend. Tu je i interakcija izmeÄ‘u medija i politiÄÂara, i obratno. Izgleda da svako procjenjuje da je sada najlakÅ¡e dobiti bodove i biraÄÂe na vjeÄÂitu nacionalnu priÄÂu.
RSE: Gdje je suÅ¡tina problema, gdje je naÄÂinjena greÅ¡ka?
Tahler: Mislim da je bila napravljena greÅ¡ka u poÄÂetku, 1995., ali tada se na svaki naÄÂin htio zavrÅ¡iti rat.
RSE: Mislite formiranjem entiteta?
Tahler: Mislim da se nije već tada razmišljalo o post-Daytonu ili kako organizirati taj Dayton da to stvarno bude funkcionalna država. Tada se, nažalost, razmišljalo samo o tome kako po svaku cijenu završiti krvoproliće i ta se cijena sada, nažalost, svih tih petnaest godina plaća.
RSE: Ko je konaÄÂno kriv za situaciju u kakvoj jeste Bosna i Hercegovina?
Tahler: Neću da budem ciniÄÂan - a to važi i za Makedoniju, Sloveniju, Francusku, bilo gdje - narod ima takvu vlast kakvu sam izabere.