"Biće nam gore nego prošle godine": Plate bosanske, cijene evropske!

Sa prvim danima 2011. godine na policama prodavnica građane je dočekalo iznenađenje u vidu viših cijena, hljeba, mlijeka, šećera, a stigle su i najave da će računi za telefoniju i grijanje na kraju januara biti veći.

Ni to nije kraj, jer iz Udruženja za zaštitu potrošača tvrde da slijedi novi val poskupljenja u idućim danima. Očekuju se nove, veće cijene hrane, a nakon toga i komunalnih usluga, energije i drugog. Predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača u BiH Mensud Lakota kaže da su u prošloj godini vladala "tiha poskupljenja" i daje zabilježen stalni rast cijena, te da smo na početku 2011. imali situaciju da imamo ogromnu razliku cijena u odnosu na kraj 2009. Razloga za poskupljenja nema, tvrdi Lakota i ponovno poziva vlasti da spriječe divljanje cijena i samovolju trgovaca. Pozivu za pomoć pridružili su se i sindikati radnika i udruženja penzionera, piše "Dnevni list".

Prema nekim procjenama, standardna potrošačka korpa na mjesečnom nivou u BiH će zbog poskupljenja biti skuplja za čak 90 KM. Ovdje nije kraj, kažu iz Udruženja za zaštitu potrošača, jer bi krajem aprila i elektroprivrede trebale povećati cijene električne energije, koje će izazvati novi val poskupljenja po principu domino efekta.

"U situaciji smo da svakodnevno možemo očekivati nove cijene. Imamo problem sa formiranjem vlasti i uređenjem u zemlji. Sve se vrti oko toga, a sa druge strane imamo situaciju da 50 posto stanovništva živi na granici siromaštva uz svakodnevnu borbu za goli život i sa saznanjem da za sutra nisu osigurali egzistenciju svoje porice i da im niko neće pomoći", kaže Lakota.

Stabilizacije ekonomskih prilika u BiH u 2011. godine neće biti, naprotiv, ekonomski stručnjaci i udruženja potrošača tvrde da će nam biti još gore nego prošle godine. Glavni krivac za ovakvu situaciju, kažu stručnjaci, jest upravo letargičnost vlasti i nezainteresovanost za probleme običnog čovjeka. Lakota kaže da institucije sistema ne intervenišu, a da robne zalihe nisu u funkciji.

"Tako će 2011. biti mnogo teža od prošle kada su u pitanju cijene hrane i života uopšte. Ulazimo u godinu u kojoj nemamo sigurnosti i u kojoj nam niko ne garantuje bolji život nego u 2010. Nemamo socijalnih programa ni izlaza uopšte. Problemi su svugdje i to je naša stvarnost. U ovoj godini nam sigurno neće biti bolje, a možda neko napravi i čarobni štapić pa nam poboljša 2012.", kaže Lakota i dodaje da će iz godine u godinu biti sve gore, jer na naplatu dolaze i krediti koje je vlast podigla da bi pokrila budžetski deficit. Iz Saveza sindikata oba entiteta upozoravaju svoje članove da će 2011. biti vrlo teška i da se ne opuštaju. Kažu da vlast nema ekonomki plan, te pozivaju nove ministre da što prije pomognu narodu.

Predsjednik Saveza udruženja penzionera u FBiH Omer Omerefendić kaže da se ova populacija nalazi u vrlo teškoj situaciji, te da 70 posto penzionera živi u ekstremnom siromaštvu.

"Ne vidimo izlaz iz ove situacije jer penzije nisu povećane od 1. avgusta 2008., a tako će ostati do daljnjeg", kaže Omerefendić. Ova populacija, kaže on, poručuje vlastima da konačno povuku konkretne poteze, da otvore nova radna mjesta, smanje prekomjernu administraciju i uravnoteže njihova primanja sa realnom situacijom u državi.

"Teška je situacija, a još nam je teže jer naše molbe i vapaji ne dolaze do vlasti. Situacija je loša i niko nam ne može pomoći", poručuje Omerefendić.

I većina ekonomskih stručnjaka smatra da će u ovoj godini morati doći do povećanja PDV-a jer drugog izlaza nema, te da će se morati riješiti višak radnika u administraciji. Ako nova vlast u prvim mjesecima svoje vladavine, odnosno iza marta i napravi hitni plan ekonomskih mjera, 2011. je izgubljena, kažu ekonomski stručnjaci. Napominju i to da 2012. na naplatu dolazi kredit koji smo uzeli od MMF-a, te da nas shodno tomu i ažurnosti domaće vlasti, do 2014. ne očekuje ništa dobro. O ekonomsko-socijalnoj slici, kažu stručnjaci, sve govori samo jedan podatak, da u BiH ima više od pola miliona nezaposlenih ljudi, te da i oni koji rade žive na rubu siromaštva zbog minornih plaća za koje ne mogu kupiti ni 50 posto potrebnih namirnica za mjesec dana.

O divljanju cijena u BiH govori i istraživanje europske agencije za statistiku Eurostat, koje je obuhvatilo 37 evropskih država, i koje je pokazalo da prosječne cijene prehrambenih proizvoda u BiH iznose 75 posto od evropskog prosjeka, cijena mesa i mesnih proizvoda u BiH iznose 77 posto od evropskog prosjeka i već su više nego u Češkoj i Malti, dok se riba u BiH plaća isto koliko i u Velikoj Britaniji, u kojoj je standard nekoliko puta bolji od našeg. Nešto niži prosjek zadržan je kod pekarskih proizvoda, a cijena hljeba je 68 posto od EU prosjeka, prenosi "Dnevni list".

Slika koju državne institucije žele stvoriti o cijenama u BiH nije istinita, poručili su bezbroj puta iz udruženja potrošača. Kažu da to zna i svaki građanin koji iziđe na ulicu, a i mi smo se bezbroj puta uvjerili da cijene koje predočavaju u ministarstvima trgovine i agencijama za statistiku nisu ni slične cijenama na policama bh. trgovina. Tako, na primjer, u biltenima koje svakog mjeseca izdaje Federalno ministarstvo trgovine cijene osnovnih životnih namirnica bivaju i po 20 feninga manje nego na policama trgovina. Tako, na primjer, u spomenutom ministarstvu tvrde daje šećer u Mostaru u novembru bio 1,67 KM, a niti jedna prodavnica u Mostaru u novembru nije imala šećer jeftiniji od 1,95 KM. Iz udruženja se pitaju rade li ministarstva i agencije uopšte istraživanja ili prepisuju cijene iz mjeseca u mjesec. Građani takođe postavljaju pitanje što je sa prodavnicama za socijalno ugrožene građane čije otvaranje su entitetske vlade najavile još početkom prošle godine?

• 18 Jan, 2011
• 787 Besuche