Dobre vijesti: BiH prvi put među “ekonomski slobodnim” državama

Za BiH je od krucijalnog značaja da nastavi sa reformama u pravcu povećanja ekonomskih sloboda, što se može postići smanjivanjem fiskalnih nameta, ograničavanjem državne potrošnje, ali i sveopštom decentralizacijom političke i, shodno tome, ekonomske moći u državi, naročito u FBiH.

Proteklih dana objavljeni su ukupni rezultati ovogodišnjeg indeksa ekonomskih sloboda Fraser instituta iz Kanade. To je jedan od dva najrelevantnija izvještaja u ovoj oblasti u okviru kojih se mjeri stepen političke i institucionalne podrške ekonomskim slobodama pojedinca, piše Faktor.

Riječ je o tzv. negativnim slobodama koje podrazumijevaju pravo pojedinca da slijedi vlastite interese kroz dobrovoljnu razmjenu vlasničkih prava, odnosno pravo pojedinca da slobodno radi, proizvodi, troši i investira tj. obavlja osnovne ekonomske aktivnosti. U tom slučaju uloga države se svodi na osiguravanje vladavine prava i zaštitu sloboda pojedinca.

Narušena likvidnost privrede

Ključni faktori za ocjenu ekonomskih sloboda su pravo na lični izbor, sloboda razmjene, sloboda ulaska i takmičenja na tržištu, te sigurnost pojedinca i privatne svojine. U osnovi, nastoji se ocijeniti nivo djelovanja tržišnih sila, uz poštivanje života, slobode i imovine pojedinca. Pritom se koriste različiti indikatori za mjerenje, kategorisani u pet oblasti: veličina države – rashodi, porezi i (javna) preduzeća; struktura zakona i sigurnost vlasničkih prava, pristup čvrstoj valuti, sloboda međunarodne trgovine, te reguliranje kredita, rada i biznisa. Država na osnovu navedenih indikatora može dobiti neku od ocjena u rangu od 1 do 10, uz kvalitativne ocjene koje pokazuju da li je zemlja ekonomski slobodna ili ne.

Na osnovu rezultata ovogodišnjeg indeksa koji prati 2013. godinu, Bosna i Hercegovina je po prvi put ocijenjena kao „ekonomski slobodna“ država. Ovo je osigurano 78. pozicijom na datom indeksu što je znatan napredak u odnosu na prethodnu godinu (85. pozicija). Konkretno, ostvaren je napredak u sljedećim oblastima: pravni sistem i vlasnička prava: povećanje na 5,83 sa 5,77, čvrstoća valute: povećanje na 8,60 sa 8,28, sloboda na međunarodnu trgovinu: povećanje na 7,50 sa 7,31, te regulacije: povećanje na 7,66 sa 7,49.

Jedina oblast gdje nije ostvaren napredak je „veličina države“. U toj oblasti naša država ostvaruje najnižu ocjenu – 5,28. To znači da je BiH zemlja sa snažnom državnom intervencijom u ekonomiji, bilo kroz budžetske radnje, fiskalna opterećenja ili jednostavno djelovanja javnih preduzeća, što se smatra negativnim faktorom za ostvarivanje ekonomskog rasta i u konkretnom slučaju ekonomskih sloboda pojedinca.

Ako analiziramo prethodno predstavljene ocjene iz izvještaja, moguće je zaključiti da je došlo do unaprijeđenja funkcionisanja pravnog sistema i vlasničkih prava. Ipak, napredak je zanemariv, naročito uzimajući u obzir ekonomsku svakodnevnicu gdje postoje slučajevi poput Frutexa iz Čelića čiji stečajni postupak traje više od 13 godina ili, pak, na stotine miliona KM dugovanja po osnovu raznih obaveza, naročito od strane državnih kompanija, a što ozbiljno narušava likvidnost privrede. Sudovi su zakazali, iako smo potrošili milione KM i decenije u svrhu njihove reforme. Trebamo nove ideje, razmišljanja i inovacije poput u svijetu aktuelnih LEAP zona.

Monetarna stabilnost

Indikator čvrstoće valute se odnosi na rast novčane mase, standardnu devijaciju inflacije, stepen inflacije i slobodu posjedovanja deviznog računa. Dobri rezultati u ovoj oblasti idu u prilogu tezi da je potrebno zadržati postojeći model valutnog odbora, slično kao što su radile Bugarska, Estonija i Litvanija, a kako bi se sačuvala monetarna stabilnost države i shodno tome pokušali iskoristiti drugi instrumenti ekonomske politike. Ovo je naročito bitno danas kada postoje brojni zahtjevi da se ukine institucija valutnog odobra koji prije svega dolaze od strane političara iz manjeg BiH entiteta, konkretno Milorada Dodika.

Došlo je do povećanja slobode trgovanja na međunarodnom tržištu, što je dijelom očekivano uzimajući u obzir kontinuirani proces EU integracija, te će se ovaj trend nastaviti i u budućnosti, naročito u kontekstu nedavno potpisanog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Bosna i Hercegovina kao mala ekonomija treba da gradi svoju ekonomsku budućnost u okviru globalnih trgovinskih tokova i to shodno principima ekonomske specijalizacije.

Nedavna afera oko zabrane izvoza mlijeka nam je pokazala da su bilo kakve intervencije i regulacije u ovoj oblasti uvijek kratkog vijeka. Ono što iznenađuje jeste zanemarivo smanjivanje stepena državne regulacije ekonomije što predstavlja jedan od najvećih problema ovdašnje privrede. Indikator se odnosi na regulacije tržišta kredita, tržišta rada i uopšteno poslovne regulacije. Poboljšanje u ovoj oblasti se može djelimično objasniti smanjivanjem poslovnih regulacija u nekim dijelovima BiH. Također, zbog izmjena Zakona o radu, za očekivati je da ćemo u narednim izvještajima Fraser instituta dobiti još bolju ocjenu u ovoj oblasti.

Opet, dosta je prostora za dalje reforme, naročito ako znamo da u BiH postoji oko 500 parafiskalnih nameta, ali i na hiljade bespotrebnih državnih birokrata i nekontrolisanih inspekcija koji svakodnevno rade na tome da unište privatne biznise, ali i poduzetničke snove nekih budućih biznismena ove države.

Značaj ekonomskih sloboda

Bosna i Hercegovina se sada nalazi na boljoj indeksnoj poziciji u odnosu na druge države bivše Jugoslavije, prije svega Slovenije, Hrvatske i Srbije. Samo Makedonija i Crna Gora imaju bolje ocjene. Hong Kong je ponovo na vrhu tabele, a prate ga Singapur, Novi Zeland, Švicarska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Mauricijus i Jordan. Pet najlošije rangiranih zemalja su Sirija, Čad, Libija, Republika Kongo, te Venecuela.

Ekonomske slobode su značajne za ekonomski razvoj određene države, ali i za niz drugih društvenih oblasti – podaci ukazuju na to da građani ekonomski slobodnijih država u prosjeku imaju veću očekivanu životnu dob, da su siromašni u datim državama gotovo duplo bogatiji od onih u neslobodnim zemljama, te da su političke i civilne slobode na znatno većem nivou. Značaj ekonomskih sloboda je posebno naglašavana od strane liberalnih ekonomista poput Miltona Friedmana, Friedricha Hayeka, Ludwiga von Misesa i drugih.

Zbog svega navedenog za BiH je od krucijalnog značaja da nastavi sa reformama u pravcu povećanja ekonomskih sloboda. Ovo prije svega uključuje procese liberalizacije, deregulacije, smanjivanja fiskalnih nameta, ograničavanja državne potrošnje, ali i sveopštu decentralizaciju političke i shodno tome ekonomske moći u državi, naročito u Federaciji BiH. Pred nama je dug put i trebamo znati u kojem pravcu idemo, da li prema ekonomski slobodnom Singapuru, Novom Zelandu i Švicarskoj, ili prema Libiji, Kongu i Venecueli (koju je socijalizam ekonomski devastirao i sveo na to da ima nestašice toaletnog papira).
  • 16 Sep, 2015
  • 861 pregleda
  • Bez komentara