Bošnjaci Sandžaka zatražili autonomiju i pravo na bosanski jezik


Sandžački Bošnjaci dio su bošnjačkog nacionalnog korpusa, sa BiH kao matičnom državom, ali nije sporan njihov nacionalni identitet i autohtonost na području Srbije - piše u Deklaraciji o položaju Bošnjaka u Srbiji, koju je usvojio Izvršni odbor Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Srbiji.

Navodi se da je potrebno da "bosanski jezik" postane službeni u svim opštinama i gradovima u kojima žive Bošnjaci u značajnom procentu.

U Deklaraciji se kaže i to da je, u cilju efikasnije realizacije bošnjačkih manjinskih prava, neophodno stvarati ustavne i zakonske uslove da u procesu decentralizacije i regionalizacije Srbije opštine Novi Pazar, Tutin, Sjenica, Nova Varoš, Prijepolje i Priboj budu u sastavu jednog regiona.

- Potpunije ostvarivanje prava sandžačkih Bošnjaka moguće je jačanjem mehanizama njihove primjene na centralnom, regionalnog i lokalnom nivou, kao i koordiniranim djelovanjem svih predstavnika, organizacija, ustanova i institucija Bošnjaka na državnom nivou - ističe se u Deklaraciji.

U tekstu se navodi da je, osim zastupljenosti u Skupštini i Vladi Srbije, potrebno "obezbijediti i adekvatnu zastupljenost bošnjačke manjine u pravosuđu, policiji i drugim institucijama".

U Deklaraciji stoji da, radi ravnopravnog tretmana u obrazovanju, nastavni predmet "Bosanski jezik sa elementima nacionalne kulture" treba da bude transformisan iz izbornog u obavezni predmet "Bosanski jezik i književnost".

Država Srbija je, kako se dodaje u ovoj deklaraciji, obavezna da "obezbijedi Bošnjacima potrebne uslove za informisanje na maternjem bosanskom jeziku".