Haški sud pomilovao Biljanu Plavšić

Haški sud odobrio je da bivša predsjednica RS Biljana Plavšić, nakon dvije trećine odslužene kazne, bude puštena na prijevremenu slobodu.

U odluci o pomilovanju predsjednik Haškog suda Patrik Lipton Robinson (Patrick Lipton Robinson) navodi da će Plavšić, prema švedskim zakonima, 24. oktobra ove godine odslužiti dvije trećine kazne i tri dana kasnije, 27. oktobra, dobiti pravo puštanja na prijevremenu slobodu.

- Uvjeren sam da se B. Plavšić treba odobriti prijevremeno puštanje, u skladu s njezinim pravom koje proizlazi iz švedskih zakona - piše predsjednik Haškog suda u jučer donesenoj odluci.

Plavšić (79) je 2003., nakon priznanja krivnje, osuđena na 11 godina zatvora i kaznu je služila u Švedskoj.

U okviru dogovora s tadašnjom glavnom haškom tužiteljicom Karlom del Ponte (Carla del Ponte), Plavšić je priznala krivnju za zločine protiv čovječnosti u BiH, odnosno progon nesrpskog stanovništva u BiH, a tužitelji su zauzvrat odustali od sedam ostalih točaka optužbe koji su je teretili za genocid i ratne zločine.

Predsjednik Haškog suda u prilog odluci o pomilovanju navodi da je u ranoj fazi sudskog postupka prihvatila odgovornost za zločine i priznala krivnju, te da se u zatvoru ponašala dobro, a svjedočila je i u predmetu protiv Momčila Krajišnika.

Plavšić je bila predsjednica RS od 1996. do 1998. i dobrovoljno se predala Haškom sudu 10. januara 2001. godine.


Dodik hita u posjetu Biljani

Predsjednik Vlade manjeg bh. entiteta Milorad Dodik kazao je da će sutra posjetiti Biljanu Plavšić u zatvoru u Švedskoj.

Veća prava zločinaca nego žrtava

Predsjednica Udruženja "Pokret majki enklava Srebrenice i Žepe" Munira Subašić izjavila je da nije iznenađena današnjom odlukom Haškog tribunala, te dodala da su takvu odluku "mnogi tražili prema nekakvom njihovom pravilu".

- Ovakva odluka Haškog suda nimalo me ne iznenađuje, a B. Plavšić je trebala dobiti najmanje doživotnu kaznu zatvora, jer je bila ključna osoba u organizovanju pogubljenja naše djece. Ona ima pravo na sve, a mi ni nakon 14 godina nemamo pravo na to da nađemo kosti naše djece. U posljednje vrijeme zločinci imaju bolje pravo nego žrtve. Pokušava se da se žrtve izjednače sa zločincima, a na kraju će se pokušati da zločinci budu žrtve, a žrtve zločinci - kazala je Subašić.

Hasečić: Haški tribunal pod pritiskom

- Žrtve rata vjeruju da je u posljednje vrijeme, od hapšenja Radovana Karadžića, Haški tribunal pod pritiskom onih zemalja koje su željele da nad nama izvrše genocid i agresiju. Žalosno je da je to bila žena, žena zbog koje smo mi sistematski bile zlostavljane i silovane jer nismo pripadale njenom, srpskom narodu. Pitam se da li uopće ima pravde za žrtve, da li ćemo ikad doći do prave istine, s ciljem da se ovo ne ponovi nikome u svijetu - izjavila je predsjednica Udruženja "Žena - žrtva rata" Bakira Hasečić.


Poziv na miting pred zgradom UN-a u Sarajevu

Udruženje „Front“ poziva nevladine organizacije i građane Bosne i Hercegovine da podrže protestni miting koji su za sutra pred zgradom UN-a u Sarajevu zakazali Savez logoraša BiH, Udruženje „Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa“ i Udruženje „Žena - žrtva rata“. 

Razlog održavanja mitinga je odluka sudskog vijeća Haškog tribunala u kojoj se traži skraćivanje optužnice i reduciranje rada u predmetu Karadžić.

Softić: Ovo neće dopinijeti pomirenju

Pravni zastupnik BiH u tužbi protiv Srbije za genocid Sakib Softić izjavio je da današnjom odlukom Haškog tribunala sud nije doprinio pomirenju među bh. narodima.

 - Bez obzira na to koji su razlozi za takvo nešto, to ipak nije sretna odluka Haškog suda, jer je Plavšić priznala da je odgovorna za najstrašnije zločine koji su počinjeni na području BiH. Priznala je da je ona jedan od organizatora svih onih zala koja su se dešavala od 1992. godine - kazao je Softić.

Još jedan dokaz da pravda ne postoji

Udruženje "Majke enklava Srebrenica i Žepa" smatra da je odluka ICTY-a o prijevremenom puštanju na slobodu Biljane Plavšić "još jedan dokaz da ovozemaljska pravda ne postoji".

- Znamo šta nisu nadležnosti ovog suda, jer to najbolje osjetimo, ali od danas znamo i šta jesu nadležnosti ovog cirkuzantskog suda: zločincu vratiti dostojan život i umjesto kazni davati nagodbe. Biljana Plavšić je odgovorna za smrt, nestanak, mučenja i protjerivanja desetina hiljada nesrba. Ona je za ta nedjela nagrađena, iz čega proizilazi da "biti zločinac u današnje vrijeme znači biti nagrađen". Ponekad se pitamo zašto našu djecu nismo učile da budu zločinci, jer danas bi oni bili živi, a imali bi i dostojan život, naglasile su majke, upozoravajući da nakon odluke o pomilovanju Biljane Plavšić više ne vjeruju u rad ICTY-a, a Haag će smatrati mjestom gdje se "na izuzetno lagan način spiraju grijesi"  - kaže se u saopćenju ovog udruženja.

Ko je Biljana Plavšić

Biljana Plavšić je rođena 1930. godine u Tuzli. Školovala se u Sarajevu a doktorirala u Zagrebu. Bila je profesor i dekan na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu.

U nacionalističku politiku je ušla 1990. godine kada je, zajedno sa kolegom Nikolom Koljevićem, pristupila Srpskoj demokratskoj stranci Radovana Karadžića. Na izborima 1990. godine izabrana je za člana Predsjedništva BIH na čelu sa Alijom Izetbegovićem.

Uoči agresije na BiH 1992. godine, Plavšić i Koljević su okrenuli leđa Republici BiH i napustili Predsedništvo. Plavšić je potom obavljala dužnost potpredsjednika RS, a kasnije je na nju predsjednička ovlaštenja prenio haški optuženik Radovan Karadžić.

Iz SDS-a je isključena 1997. godine i potom je osnovala stranku Srpski narodni savez.

Tribunalu, pred kojim je optužena za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zloočine nad nesrbima i teške povrede Ženevske konvencije, dobrovoljno se predala 10. januara 2001. godine.

Prvi put se pred sudom izjasnila se da nije kriva ni po jednoj tački optužnice.

Međutim, oktobra 2002. godine ona se pred Sudskim većem Tribunala izjasnila kao kriva po jednoj tački iz optužnice, preinačivši svoj prvobitni iskaz, pa je u skladu sa prethodnim dogovorom, Tužilaštvo odlučilo da poništi sve druge tačke iz optužnice.

Ona je priznala krivicu za progone na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi i zločine protiv čovječnosti.