Jevreji od BiH potražuju imovinu od 6 milijardi KM, a zakon o restituciji još uvijek ne postoji

Zakon o restituciji kojim bi se Jevrejima u BiH vratila imovina oduzeta tokom Drugog svjetskog rata još uvijek nije donesen i, uz Poljsku, naša zemlja jedina je potpisnica Terezinske deklaracije koja još nije počela vraćati taj dug jevrejskoj zajednici.

Vrijednost imovine koja je oduzeta Jevrejima u BiH od 1941. do 1945. godine procjenjuje se na blizu šest milijardi KM. Prije rata u BiH je živjelo 14.000 Jevreja kojima je ustaško-nacistička vlast tokom rata oduzela svu imovinu koja je za vrijeme socijalizma nacionalizirana, a kasnije i privatizirana. Svi ovi procesi doveli su do toga da je nemoguće povratiti tu imovinu stvarnim vlasnicima bez zakona o restituciji.

"Po pitanju restitucije u BiH ništa nije urađeno i mi smo jedina zemlja u regionu koja nije ništa poduzela na povratu imovine oduzete za vrijeme holokausta i poslije toga u socijalističkom periodu Jugoslavije", predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci. Zakon o restituciji donesen je 2000. godine u BiH, ali samo na nivou Srpske, i tadašnji visoki predstavnik Wolfgang Petritsch stavio ga je van snage jer se pitanje imovine treba rješavati na teritoriji cijele BiH.

Nacrt zakona koji je trebao biti donesen na državnom nivou nikad nije prošao u Parlamentarnoj skupštini, a na pitanje ko ga je tada opstruirao, Finci kaže da je to teško reći. Tada skinut s dnevnog reda, već 15 godina zakon nije razmatran.

Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak je na konferenciji u Evropskom parlamentu u aprilu ove godine rekao da će učiniti sve da se pokrene pitanje povrata imovine, što je i jedan od preduslova za ulazak u EU, ali do danas ništa nije urađeno. Finci smatra kako je upitno koliko je jedan čovjek u mogućnosti da pokrene ovo pitanje i da je možda problem što ga u toj namjeri ne podržava matična stranka.

Uslov ulaska u Evropsku uniju

Svjestan činjenice da se u našoj zemlji malo šta rješava bez pritiska međunarodne zajednice koja je glavni inicijator svih kretanja, Finci smatra da će se ovom problemu ozbiljnije pristupiti tek kada postane nemoguće izbjegavati ga u procesu približavanja Evropskoj uniji.

"Kako se približavamo ulasku u EU, očekujem da će to postati jedna od tačaka dnevnog reda, jer bez povrata imovine ne možemo ući u Evropu, jer imovina, privatna svojina, je svetinja u Zapadnoj Evropi", ističe Finci, dodajući kako će se imovina morati vratiti jer je to neizbježno, pa bilo to za dvije ili za deset godina. Ističe kako je, s obzirom na to da je već počela predizborna kampanja, vrlo izvjesno da niko u skorije vrijeme neće predlagati povrat imovine.

Ministarstvo pravde je napravilo Nacrt zakona o restituciji, ali ga još uvijek nisu plasirali. Kako dolazi ljetna pauza, do jeseni vjerovatno nema ništa od pokretanja ovog pitanja, a od jeseni će se svi baviti izborima, tako da je teško vjerovati da će se u sljedećih godinu dana išta uraditi po pitanju povrata imovine.

Tajkuni profitiraju

"Jasno je da odluku o tome treba da donesu upravo oni koji koriste imovinu koja je nacionalizovana i sigurno je da će teško glasati za to", rekao je Finci dodavši da korist od ovakve situacije najviše imaju novi bogataši, tajkuni koji su se obogatili na nepošten način. Vraćanjem imovine uveliko bi se olakšalo finansiranje jevrejske zajednice koja se, pored samodoprinosa članova, trenutno finansira tako što konkuriše na sve grantove koje daju općine, kantoni ili entiteti. Ukupna vrijednost cjelokupne imovine pod restitucijom u BiH iznosi 55 milijardi dolara i odnosi se na blizu milion hektara zemljišta i tri miliona kvadratnih metara poslovnog i stambenog prostora. Za povrat su, pored jevrejske, najviše zainteresovane i preostale tri vjerske zajednice u BiH.

• 17 Jul, 2017
• 2075 pregleda