UNESCO-vo IZVJEŠĆE
AmeriÄÂki vojnici poharali Babilon
Dužnosnici UNESCO–a izvijestili su da su ameriÄÂki vojnici u Iraku znatno oÅ¡tetili Babilon – jedno od najznaÄÂajnijih svjetskih arheoloÅ¡kih nalaziÅ¡ta
U izvješću UNESCO-a stoji da je ameriÄÂka vojska iskopala rovove duge nekoliko stotina metara i poravnala vrhove brda te teÅ¡ku vojnu opremu prevozila putovima koji su nekada bili svetiÅ¡te, piÅ¡e AP.
Ipak, dužnosnici UNESCO-a su istaknuli da za štetu nije kriva samo vojska SAD-a. Mjesto su u 19. stoljeću opustošili arheolozi i iz njega odnijeli vrijedna babilonska blaga, a za vojne kampove ga je koristio i Sadam Husein.
UNESCO se obvezao da će ruÅ¡evine Babilona uvrstiti na popis svjetske baÅ¡tine da bi u budućnosti sprijeÄÂio vandalizam.
Povijest objekata
Re: povijest objekata
VRANDUK
Stari grad Vranduk je malo mjesto koje se nalazi oko 10 km od centra Zenice u centralnoj Bosni. Smješten je na lijevoj strani doline rijeke Bosne. Na ovom mjestu je rijeka Bosna najuža i ima izgled klanca.
Ime Vranduk se prvi put spominje 1410. Ovo podruÄÂje je uvijek bilo od geostrateÅ¡kog znaÄÂaja. Uloga Vranduka je bila da kontrolira saobraćaj iz pravca Panonske nizije (MaÄ‘arska i Austrija) preko rijeke Bosne, pa do Jadrana.
Vranduk je samo jedan od mnogih srednjovjekovnih bosanskih gradova, koji se nalaze u ovom regionu koji je predstavljao podruÄÂje sa vrlo bogatim politiÄÂkim, ekonomskim i kulturnim životom. Stari grad se sastoji od citadele sa glavnim tornjem i ostacima zidina, koje su opasavale srediÅ¡te srednjovjekovnog grada. Vrlo blizu tornja je sagraÄ‘ena džamija Sultana Mehmeda Fatiha. Prema nekim podacima, ona je sagraÄ‘ena na ostacima srednjovjekovne crkve. Danas postoji i tunel, sagraÄ‘en u Drugom svjetskom ratu, i on se nalazi ispod Vrand
Vranduk se nalazi u ZeniÄÂkodobojskom kantonu, koji se sastoji od 12 općina: Breza, Doboj-jug, Kakanj, Maglaj, Olovo, TeÅ¡anj, Usora, VareÅ¡, Visoko, Zavidovići, Zenica i ŽepÄÂe. Teritorija kantona je 3.950 km2, a broj stanovnika je oko 400.000. Ovo podruÄÂje je uglavnom brdovito. Magistralni put M-17 ide uz rijeku Bosnu, nadovezujući se na autoput Zagreb - Beograd, put Slavonski Brod - Sarajevo - Neum - Dubrovnik itd. Zahvaljujući svom geografskom položaju, Zenica je povezana željezniÄÂkom prugom od Jadrana do svih većih evropskih centara
Stari grad Vranduk je malo mjesto koje se nalazi oko 10 km od centra Zenice u centralnoj Bosni. Smješten je na lijevoj strani doline rijeke Bosne. Na ovom mjestu je rijeka Bosna najuža i ima izgled klanca.
Ime Vranduk se prvi put spominje 1410. Ovo podruÄÂje je uvijek bilo od geostrateÅ¡kog znaÄÂaja. Uloga Vranduka je bila da kontrolira saobraćaj iz pravca Panonske nizije (MaÄ‘arska i Austrija) preko rijeke Bosne, pa do Jadrana.
Vranduk je samo jedan od mnogih srednjovjekovnih bosanskih gradova, koji se nalaze u ovom regionu koji je predstavljao podruÄÂje sa vrlo bogatim politiÄÂkim, ekonomskim i kulturnim životom. Stari grad se sastoji od citadele sa glavnim tornjem i ostacima zidina, koje su opasavale srediÅ¡te srednjovjekovnog grada. Vrlo blizu tornja je sagraÄ‘ena džamija Sultana Mehmeda Fatiha. Prema nekim podacima, ona je sagraÄ‘ena na ostacima srednjovjekovne crkve. Danas postoji i tunel, sagraÄ‘en u Drugom svjetskom ratu, i on se nalazi ispod Vrand
Vranduk se nalazi u ZeniÄÂkodobojskom kantonu, koji se sastoji od 12 općina: Breza, Doboj-jug, Kakanj, Maglaj, Olovo, TeÅ¡anj, Usora, VareÅ¡, Visoko, Zavidovići, Zenica i ŽepÄÂe. Teritorija kantona je 3.950 km2, a broj stanovnika je oko 400.000. Ovo podruÄÂje je uglavnom brdovito. Magistralni put M-17 ide uz rijeku Bosnu, nadovezujući se na autoput Zagreb - Beograd, put Slavonski Brod - Sarajevo - Neum - Dubrovnik itd. Zahvaljujući svom geografskom položaju, Zenica je povezana željezniÄÂkom prugom od Jadrana do svih većih evropskih centara
Re: povijest objekata
Gradska vijećnica se nalazi u Sarajevu nedaleko od BaÅ¡ÄÂarÅ¡ije na Mustaj-paÅ¡inom mejdanu i predstavlja najljepÅ¡i i najreprezentativniji objekat iz austrougarskog perioda graÄ‘en u pseudo-maurskom stilu. (U ovom stilu raÄ‘ena je većina objekata Å¡to ih je u Sarajevu ostavila austrougarska vlast, sinonim za austrougarski period u BiH: zaÅ¡titni znak tog vremena). Prvi projekat je uradio Karlo Paržik, a kako se ovaj nije svidio ministru Benjaminu Kalaju, izrada novog je povjerena Alexandru Witteku. Kao uzor u izradi ovog projekta poslužila mu je džamija Kemala II zbog ÄÂega je dva puta odlazio u Kairo. Kako je Witek navodno, upravo zbog ovog projekta (nedovoljnog osvjetljenja u glavnoj auli zgrade), umno obolio i izvrÅ¡io samoubistvo, zavrÅ¡etak njegovog projekta je povjeren 1894. godine Ćirilu M. Ivekoviću. Uporedo sa izradom i razradom projekta tekla je i izgradnja objekta od 1892. do 1894. godine. Objekat gradske vijećnice zvaniÄÂno je predat na upotrebu 1896. godine.[attachment=2]120px-Bosnian_national_library_sa
Za vrijeme srpske opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine Vijećnica je bila više puta granatirana od strane prvo JNA, a onda i VRS-a. Po nekim izvorima u direktnim granatiranjem vijećnice koristile su se u fosforne bombe koje su imale veliku temperaturu gorenja pri ekploziji.
Dana 25. na 26. august 1992. godine zapaljena je zgrada Vijećnice, a u vatrenoj stihiji je nestao Katalog Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, oko 80 posto knjižnog fonda i dokumenata koji svjedoÄÂe o historiji BiH. UnutraÅ¡njost vijećnice je gotovo potpuno uniÅ¡ten u požaru koji je uslijedio nakon granatiranja
PoÄÂetna faza rekonstrukcije je joÅ¡ u toku. Trenutno je zavrÅ¡ena tek ograniÄÂena rekonstrukcija unutraÅ¡njosti gdje su samo pojedini detalji restaurirani. Daljnje faze rekonstrukcije nisu poznate
Za vrijeme srpske opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine Vijećnica je bila više puta granatirana od strane prvo JNA, a onda i VRS-a. Po nekim izvorima u direktnim granatiranjem vijećnice koristile su se u fosforne bombe koje su imale veliku temperaturu gorenja pri ekploziji.
Dana 25. na 26. august 1992. godine zapaljena je zgrada Vijećnice, a u vatrenoj stihiji je nestao Katalog Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, oko 80 posto knjižnog fonda i dokumenata koji svjedoÄÂe o historiji BiH. UnutraÅ¡njost vijećnice je gotovo potpuno uniÅ¡ten u požaru koji je uslijedio nakon granatiranja
PoÄÂetna faza rekonstrukcije je joÅ¡ u toku. Trenutno je zavrÅ¡ena tek ograniÄÂena rekonstrukcija unutraÅ¡njosti gdje su samo pojedini detalji restaurirani. Daljnje faze rekonstrukcije nisu poznate
- Privitak/ci
-
- 120px-Evstafiev-bosnia-cello[1].jpg (4.81 KiB) Pogledano 5334 puta.
-
- 120px-Evstafiev-bosnia-cello[1].jpg (4.81 KiB) Pogledano 5334 puta.
-
- 120px-Bosnian_national_library_sarajevo[1].jpg (4.14 KiB) Pogledano 5334 puta.
Vezite me cim pocnem sanjati vinograde, zna se ko sam kad se pogase ljeta...
Re: povijest objekata
Latinska ćuprija (Principov most)
Naziv je dobila po obližnjoj latinskoj, tj. dubrovaÄÂkoj trgovaÄÂkoj koloniji. IzgraÄ‘ena je 1798. godine. Preko ulice, na suprot mostu, 28.06.1914. godine, Gavrilo Princip je izvrÅ¡io atentat na austrougarskog prijestolonasljednika Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju. Sarajevo je dugo u svijetu bilo poznato jedino, ili uglavnom po tom atentatu.[attachment=1]
Naziv je dobila po obližnjoj latinskoj, tj. dubrovaÄÂkoj trgovaÄÂkoj koloniji. IzgraÄ‘ena je 1798. godine. Preko ulice, na suprot mostu, 28.06.1914. godine, Gavrilo Princip je izvrÅ¡io atentat na austrougarskog prijestolonasljednika Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju. Sarajevo je dugo u svijetu bilo poznato jedino, ili uglavnom po tom atentatu.[attachment=1]
- Privitak/ci
-
- latinska[1].jpg (8.37 KiB) Pogledano 5333 puta.
-
- latinska[1].jpg (8.37 KiB) Pogledano 5333 puta.
Vezite me cim pocnem sanjati vinograde, zna se ko sam kad se pogase ljeta...
Re: povijest objekata
Hajd nek neko postavi nesto o "Inat kuci" u Sarajevu...meni je to bas zanimljiva prica
Kad ti zivot donese limune, uzmi tekilu i sol i nazovi me
Make my day!
Make my day!
Re: povijest objekata
Inat kuća je objekat u Sarajevu nedaleko od BaÅ¡ÄÂarÅ¡ije koji je prvobitno izgraÄ‘en na mjestu gdje je trebala biti izgraÄ‘ena Gradska vijećnica a trenutno stoji na drugoj strani rijeke Miljacke. U cilju izgradnje objekta Gradske vijećnice na Mustaj-paÅ¡inom mejdanu 1892.-1894. godine bilo je neophodno sruÅ¡iti dva hana i jednu privatnu kuću. Hanovi su sruÅ¡eni, dok je vlasnik kuće stari Benderija zahtijevao da mu se kao naknada isplati kesa dukata, a uz to da kuća bude prebaÄÂena, ćerpić po ćerpić, na drugu obalu Miljacke, nasuprot Vijećnice. Tako je i uraÄ‘eno, a zbog inata vlasnika kuća je prozvana Inat kućom. Danas inat kuća se koristi kao restoran sa tradicionalnom bosanskom kuhinjom.
Iako Inat kuća slijedi osnovne tokove i prepoznatljive detalje bosanske arhitekture osmanlijskog perioda ÄÂitav niz neobiÄÂnih detalja ÄÂini ovu kuće veoma jedinstvenom i interesantnom gradnjom. Naime u samom interijeru kuće uoÄÂljiva je jasna podjela vertikalnih i horizontalnih povrÅ¡ina kao Å¡to je odluÄÂno odvajanje podne strukture od zidova gdje se pojavljujuju interesantni vertikalni prostorni detalji kao Å¡to su prozori na nivou podne povrÅ¡ine i sl. TakoÄ‘er vertikalni prostor je razdvojen meÄ‘uspratovima dok unutraÅ¡nje otvoreno stepeniÅ¡te izražava vertikalnost interijera. Prosto reÄÂeno ÄÂitava unutraÅ¡nja konstrukcija je kompleksna igra vertikalnih i horizontalnih prostora, izpreklopljenih i prepletenih a ÄÂesto u kontradikciji i bez puno reda a sa jasnim detaljima koji se slažu sa tradicionalnim metodama bosanske arhitekture kao Å¡to su intimni udobni prostori sa pogledima otvorenim prema ÄÂarÅ¡iji. Sam dizajn je veoma uspjeÅ¡an a izražava karakter arhitekte, vlasnika i graditelja kao i historiju evolucije samog objekta.
Iako Inat kuća slijedi osnovne tokove i prepoznatljive detalje bosanske arhitekture osmanlijskog perioda ÄÂitav niz neobiÄÂnih detalja ÄÂini ovu kuće veoma jedinstvenom i interesantnom gradnjom. Naime u samom interijeru kuće uoÄÂljiva je jasna podjela vertikalnih i horizontalnih povrÅ¡ina kao Å¡to je odluÄÂno odvajanje podne strukture od zidova gdje se pojavljujuju interesantni vertikalni prostorni detalji kao Å¡to su prozori na nivou podne povrÅ¡ine i sl. TakoÄ‘er vertikalni prostor je razdvojen meÄ‘uspratovima dok unutraÅ¡nje otvoreno stepeniÅ¡te izražava vertikalnost interijera. Prosto reÄÂeno ÄÂitava unutraÅ¡nja konstrukcija je kompleksna igra vertikalnih i horizontalnih prostora, izpreklopljenih i prepletenih a ÄÂesto u kontradikciji i bez puno reda a sa jasnim detaljima koji se slažu sa tradicionalnim metodama bosanske arhitekture kao Å¡to su intimni udobni prostori sa pogledima otvorenim prema ÄÂarÅ¡iji. Sam dizajn je veoma uspjeÅ¡an a izražava karakter arhitekte, vlasnika i graditelja kao i historiju evolucije samog objekta.
Vezite me cim pocnem sanjati vinograde, zna se ko sam kad se pogase ljeta...
Re: povijest objekata
Sebilj" ili "Sebil" je arapska rijeÄ u znaÄÂenju "put", ali kao termin oznaÄÂava dobrotvornu, vrlo staru instituciju, fontanu posebnog oblika na trgovima, na kojoj je sebiljdžija tasom zahvatao vodu iz korita i besplatno napajao žedne. Sebilj na ÄŒarÅ¡iji je jedini objekat te vrste u Sarajevu, izgraÄ‘en 1891. godine, vjerovatno po projektu Josipa VancaÅ¡a. Sebilj kojeg je podigao 1754. godine bosanski vezir Mehmed-paÅ¡a Kukavica izgorio je u požaru 1852. godine, a nalazio se neÅ¡to niže od danaÅ¡njeg.
- Privitak/ci
-
- sebilj1[1].jpg (7.63 KiB) Pogledano 5319 puta.
Vezite me cim pocnem sanjati vinograde, zna se ko sam kad se pogase ljeta...