A ja mislio mrki odavno posto fosil.
Al ono dise jos, neznam ni da castis ovo sto i posle Izetbegovica opet Izetbegovic, Elhamdulillah.
Ja bih da znas, al ljut si
Nek je ovo ovako ispalo pa kako god. Inace sa bi ovaj nas don kihot zvani mrki radio naredne 4 godine, pricao nam kako je sve zelena treva i crveno cvece i sve dise i mirise i pricice crvkucu ... i tako dalje, pjevao pjesmice ... druze fahro mi ti se kunemo
a u isto vrijeme misli da koraca a ono stepuje u mjesto,
Lijep ovaj Bakir Mashallah mu bilo, sto bi nas narod rek'o pripsan, nije sto je u SDA i sto je Izetbegovic neto eto
Dešavanja u BiH
Re: Dešavanja u BiH
"Jer su naÅ¡a mjerila drugaÄija i naÅ¡a osjećanja dublja i toplija, jer se ne bojimo ni drugih ni drugaÄijih..."
Musa Ćazim Ćatic ...
Musa Ćazim Ćatic ...
Re: Dešavanja u BiH
Uvijek sam isticao i drugaÄÂije istine , od onih Å¡to ih domaći vlastodrÅ¡ci prezentiraju javnosti.
Ja kao ovakav u svakom smislu smetam pojedinim al meni ne smeta ,............. jel tako kajs
Pogled iz Švicarske: "Teško je biti Bosanac u Bosni i Hercegovini"
Ã…Â vicarski list "Neue Zürcher Zeitung" u danaÅ¡njem izdanju donosi opÅ¡iran tekst o Bosni i Hercegovini i navodi da 15 godina nakon zavrÅ¡etka rata ta zemlja joÅ¡ uvijek nema zajedniÄÂku ekonomsku politiku na državnom nivou.
"U etniÄÂki podijeljenoj Bosni i Hercegovini država gotovo da i ne raspolaže sa kompetencijama i ovlastima. ZagovaraÄÂi tržiÅ¡ne privrede u BiH već godinama plediraju na jaÄÂanje centralnih ingerencija države. Razlog: Nakon rata u Bosni i Herceggovini, zemlji je 1995. godine, Daytonskim mirovnim sporazumom, nametnut disfunkcionalni ustav koji pruža visoku autonomiju etniÄÂki definisanim dijelovima BiH tako da je zajedniÄÂka država postala aparat bez bilo kakve moći i mogućnosti da zemlju usmjeri ka zajedniÄÂkoj privredi. BiH na državnom nivou nema uopÅ¡te ministarstava za privredu, poljoprivredu, energiju ili industriju. Sve te oblasti su prepuÅ¡tene entitetima. Jedino postoji ministarstvo za trgovinu koje ionako nema nikakvu politiÄÂku težinu", piÅ¡e list "Neue Zürcher Zeitung" u tekstu pod naslovom "Privreda prema etniÄÂkim kriterijima".
NaglaÅ¡avajući da nema nikakve kooperacije na državnom nivou, list takoÄ‘er navodi da su "protivljenjem nadležnih u Republici Srpskoj praktiÄÂno propali svi dosadaÅ¡nji pokuÅ¡aji da država dobije najmanji stepen mjera ekonomskih ovlaÅ¡tenja..."
"Postojeće etniÄÂke podijeljenosti su ogledaju i u poduzetniÄÂkom sektoru - i to ÄÂesto sa apsurdnim posljedicama. Tako naprimjer u oblasti energetike u BiH postoje tri javne firme: jedna za Srbe, druga za BoÅ¡njake i treća za Hrvate. Kvazihrvatska firma sa sjediÅ¡tem u Mostaru pri tom proizvodi nedovoljno elektriÄÂne energije i mora da uvozi struju iz inostranstva Å¡to uopÅ¡te nije potrebno, jer druge dvije firme u BiH imaju dovoljno struje. MeÄ‘utim, u Mostaru se radije struja kupuje u inostranstvu nego od neke domaće elektroprivrede, koja je povezana sa "pogreÅ¡nom" etniÄÂkom grupom. SliÄÂna je situacija i u oblasti telekomunikacija gdje postoje Telekom Srpske, zatim BH Telekom i HT Mostar", navodi list "Neue Zürcher Zeitung".
Novine također ukazuju i na besmislenu politiku zapošljavanja. Za dobijanje posla je mnogo važnije kojem narodu neko pripada, nego kakve ima kvalifikacije...
"To posebno važi za poslove na državnom nivou. Ko se na nekom od tih konkursa ne prijavi kao Bošnjak, Srbin ili Hrvat, nego jednostavno kao Bosanac, taj je već proigrao svoju karijeru".
List dalje ukazuje na to da se "podijeljena privreda u zemlji ogleda i u privrednoj krizi". Tako je Međunarodni monetarni fond "de facto" morao da uveže dva odvojena paketa pomoći: jedan za Republiku Srpsku i drugi za Federaciju.
"To je još više povećalo međusobne animozitete. Jedan entitet je ispunio uslove MMF-a, drugi nije, što je uticalo na to da se odloži isplata kreditnih tranši za oba entiteta", piše, pored ostalog, list "Neue Zürcher Zeitung".
Ja kao ovakav u svakom smislu smetam pojedinim al meni ne smeta ,............. jel tako kajs
Pogled iz Švicarske: "Teško je biti Bosanac u Bosni i Hercegovini"
Ã…Â vicarski list "Neue Zürcher Zeitung" u danaÅ¡njem izdanju donosi opÅ¡iran tekst o Bosni i Hercegovini i navodi da 15 godina nakon zavrÅ¡etka rata ta zemlja joÅ¡ uvijek nema zajedniÄÂku ekonomsku politiku na državnom nivou.
"U etniÄÂki podijeljenoj Bosni i Hercegovini država gotovo da i ne raspolaže sa kompetencijama i ovlastima. ZagovaraÄÂi tržiÅ¡ne privrede u BiH već godinama plediraju na jaÄÂanje centralnih ingerencija države. Razlog: Nakon rata u Bosni i Herceggovini, zemlji je 1995. godine, Daytonskim mirovnim sporazumom, nametnut disfunkcionalni ustav koji pruža visoku autonomiju etniÄÂki definisanim dijelovima BiH tako da je zajedniÄÂka država postala aparat bez bilo kakve moći i mogućnosti da zemlju usmjeri ka zajedniÄÂkoj privredi. BiH na državnom nivou nema uopÅ¡te ministarstava za privredu, poljoprivredu, energiju ili industriju. Sve te oblasti su prepuÅ¡tene entitetima. Jedino postoji ministarstvo za trgovinu koje ionako nema nikakvu politiÄÂku težinu", piÅ¡e list "Neue Zürcher Zeitung" u tekstu pod naslovom "Privreda prema etniÄÂkim kriterijima".
NaglaÅ¡avajući da nema nikakve kooperacije na državnom nivou, list takoÄ‘er navodi da su "protivljenjem nadležnih u Republici Srpskoj praktiÄÂno propali svi dosadaÅ¡nji pokuÅ¡aji da država dobije najmanji stepen mjera ekonomskih ovlaÅ¡tenja..."
"Postojeće etniÄÂke podijeljenosti su ogledaju i u poduzetniÄÂkom sektoru - i to ÄÂesto sa apsurdnim posljedicama. Tako naprimjer u oblasti energetike u BiH postoje tri javne firme: jedna za Srbe, druga za BoÅ¡njake i treća za Hrvate. Kvazihrvatska firma sa sjediÅ¡tem u Mostaru pri tom proizvodi nedovoljno elektriÄÂne energije i mora da uvozi struju iz inostranstva Å¡to uopÅ¡te nije potrebno, jer druge dvije firme u BiH imaju dovoljno struje. MeÄ‘utim, u Mostaru se radije struja kupuje u inostranstvu nego od neke domaće elektroprivrede, koja je povezana sa "pogreÅ¡nom" etniÄÂkom grupom. SliÄÂna je situacija i u oblasti telekomunikacija gdje postoje Telekom Srpske, zatim BH Telekom i HT Mostar", navodi list "Neue Zürcher Zeitung".
Novine također ukazuju i na besmislenu politiku zapošljavanja. Za dobijanje posla je mnogo važnije kojem narodu neko pripada, nego kakve ima kvalifikacije...
"To posebno važi za poslove na državnom nivou. Ko se na nekom od tih konkursa ne prijavi kao Bošnjak, Srbin ili Hrvat, nego jednostavno kao Bosanac, taj je već proigrao svoju karijeru".
List dalje ukazuje na to da se "podijeljena privreda u zemlji ogleda i u privrednoj krizi". Tako je Međunarodni monetarni fond "de facto" morao da uveže dva odvojena paketa pomoći: jedan za Republiku Srpsku i drugi za Federaciju.
"To je još više povećalo međusobne animozitete. Jedan entitet je ispunio uslove MMF-a, drugi nije, što je uticalo na to da se odloži isplata kreditnih tranši za oba entiteta", piše, pored ostalog, list "Neue Zürcher Zeitung".
Ti si kao najudaljenija zvijezda do koje je najteže doći, ali baš zbog toga je najudaljenija zvijezda najljepša i najsjajnija!
Re: Dešavanja u BiH
bicakcic,terzic,silajdzic... nastavi niz
Re: Dešavanja u BiH
Šta reći na sve ovo
Pola Bosne gladuje!
DrastiÄÂno uvećan broj siromaÅ¡nih u BiH. ViÅ¡e od polovine stanovnika na rubu egzistencije. ÄŒak 60 odsto penzionera živi u ekstremnom siromaÅ¡tvu. Većina porodica zaduženo "do guÅ¡e", prenosi RTS.
Svaki peti graÄ‘anin Bosne i Hercegovine živi sa samo tri konvertibilne marke dnevno, za Å¡ta mogu da kupe samo hljeb i mlijeko, upozoravaju iz Udruženja potroÅ¡aÄÂa Federacije BiH a prenosi RTS na internet sajtu.
Prema nedavno objavljenim podacima Svjetske banke, broj siromašnih u BiH je ove godine povećan za 20 odsto u odnosu na prethodnu, dok više od polovine stanovnika živi na rubu egzistencije.
Predsjednik Udruženja potroÅ¡aÄÂa Mesud Lakota rekao je da ga ne ÄÂudi Å¡to je većina porodica zadužena "do guÅ¡e", jer ljudi podižu kredite da bi preživjeli.
- U prilog tome govore i podaci Svjetske banke - skoro 74 odsto domaćinstava koja su bila zadužena koristila su najmanje petinu svog dohotka za vraćanje duga, a ÄÂak 59 odsto je za servisiranje dugova troÅ¡ilo viÅ¡e od trećine primanja - istakao je Lakota.
Prema podacima Saveza udruženja penzionera FBiH, oko 60 odsto ove populacije stanovnika u BiH živi u ekstremnom siromaštvu, a njih 215.000 prima penziju manju od 300 KM.
Sa jednim obrokom dnevno iz narodne kuhinje, preživljava 20.000 graÄ‘ana BiH. ÄŒak 700.000 živi ispod generalne linije siromaÅ¡tva, a tu se ubrajaju svi oni ÄÂija su mjeseÄÂna primanja manja od 238 KM.
Pola Bosne gladuje!
DrastiÄÂno uvećan broj siromaÅ¡nih u BiH. ViÅ¡e od polovine stanovnika na rubu egzistencije. ÄŒak 60 odsto penzionera živi u ekstremnom siromaÅ¡tvu. Većina porodica zaduženo "do guÅ¡e", prenosi RTS.
Svaki peti graÄ‘anin Bosne i Hercegovine živi sa samo tri konvertibilne marke dnevno, za Å¡ta mogu da kupe samo hljeb i mlijeko, upozoravaju iz Udruženja potroÅ¡aÄÂa Federacije BiH a prenosi RTS na internet sajtu.
Prema nedavno objavljenim podacima Svjetske banke, broj siromašnih u BiH je ove godine povećan za 20 odsto u odnosu na prethodnu, dok više od polovine stanovnika živi na rubu egzistencije.
Predsjednik Udruženja potroÅ¡aÄÂa Mesud Lakota rekao je da ga ne ÄÂudi Å¡to je većina porodica zadužena "do guÅ¡e", jer ljudi podižu kredite da bi preživjeli.
- U prilog tome govore i podaci Svjetske banke - skoro 74 odsto domaćinstava koja su bila zadužena koristila su najmanje petinu svog dohotka za vraćanje duga, a ÄÂak 59 odsto je za servisiranje dugova troÅ¡ilo viÅ¡e od trećine primanja - istakao je Lakota.
Prema podacima Saveza udruženja penzionera FBiH, oko 60 odsto ove populacije stanovnika u BiH živi u ekstremnom siromaštvu, a njih 215.000 prima penziju manju od 300 KM.
Sa jednim obrokom dnevno iz narodne kuhinje, preživljava 20.000 graÄ‘ana BiH. ÄŒak 700.000 živi ispod generalne linije siromaÅ¡tva, a tu se ubrajaju svi oni ÄÂija su mjeseÄÂna primanja manja od 238 KM.
Ti si kao najudaljenija zvijezda do koje je najteže doći, ali baš zbog toga je najudaljenija zvijezda najljepša i najsjajnija!
- carobnjak_iz_voza
- Svakodnevni prolaznik
- Postovi: 316
- Pridružen/a: 19 Maj 2010 22:01
Re: Dešavanja u BiH
Ovo je skroz preuvelicano i jedan onako bombastican naslov kakvim nas vole bombardirati nasi mediji.Jeste teska situacija i nezaposlenost ,ali da je pola Bosne gladno je jedna obicna novinarska patka.Bog najbolje zna ,ima sirotinje ali cisto sumnjam da je neko gladan.Ovakvim nacinom pisanja se jos vise crnjaci narodu i daje slika o BiH kao o nekoj zaostaloj i primitivnoj zemlji na rubu egzistencije,a kome to tako odgovara ja ne znam.mrki62 je napisao/la:Šta reći na sve ovo
Pola Bosne gladuje!
DrastiÄÂno uvećan broj siromaÅ¡nih u BiH. ViÅ¡e od polovine stanovnika na rubu egzistencije. ÄŒak 60 odsto penzionera živi u ekstremnom siromaÅ¡tvu. Većina porodica zaduženo "do guÅ¡e", prenosi RTS.
Svaki peti graÄ‘anin Bosne i Hercegovine živi sa samo tri konvertibilne marke dnevno, za Å¡ta mogu da kupe samo hljeb i mlijeko, upozoravaju iz Udruženja potroÅ¡aÄÂa Federacije BiH a prenosi RTS na internet sajtu.
Prema nedavno objavljenim podacima Svjetske banke, broj siromašnih u BiH je ove godine povećan za 20 odsto u odnosu na prethodnu, dok više od polovine stanovnika živi na rubu egzistencije.
Predsjednik Udruženja potroÅ¡aÄÂa Mesud Lakota rekao je da ga ne ÄÂudi Å¡to je većina porodica zadužena "do guÅ¡e", jer ljudi podižu kredite da bi preživjeli.
- U prilog tome govore i podaci Svjetske banke - skoro 74 odsto domaćinstava koja su bila zadužena koristila su najmanje petinu svog dohotka za vraćanje duga, a ÄÂak 59 odsto je za servisiranje dugova troÅ¡ilo viÅ¡e od trećine primanja - istakao je Lakota.
Prema podacima Saveza udruženja penzionera FBiH, oko 60 odsto ove populacije stanovnika u BiH živi u ekstremnom siromaštvu, a njih 215.000 prima penziju manju od 300 KM.
Sa jednim obrokom dnevno iz narodne kuhinje, preživljava 20.000 graÄ‘ana BiH. ÄŒak 700.000 živi ispod generalne linije siromaÅ¡tva, a tu se ubrajaju svi oni ÄÂija su mjeseÄÂna primanja manja od 238 KM.
Cuj veli u kreditu smo,a ja vas pitam koja to zemlja nije??
Nasi ljudi su vrijedni,dobri majstori,zanatlije,mnogi se bave i poljoprivredom kao dodatnim poslom.Kroz koje god selo prodjes kuce su lijepe ,uredjene,zemlja je obradjena,posijana ,a tako izgledaju i gradovi na kojima se ne vide vise nikakvi znakovi rata koji je bio prije samo 15g.
Jes da su nam ceste jos uvijek u losem stanju na mnogim dionicama i mnoga drzavna poduzeca jos zjape prazna,ali treba podjetiti da je BiH jedna od najmanje zaduzenih zemalja u regiji.
Naravno da nemamo standard ni blizu kakav gledamo po Evropi i radnici nisu jos uvijek zasticeni zakonom i njihova prava,ali insallah da u sto skorije vrijeme se to popravi.
Re: Dešavanja u BiH
ZnaÄÂi da ipak novinari piÅ¡u dio istine a to Å¡to se je ta istina toliko sakrivala, to je već druga priÄÂa.carobnjak_iz_voza je napisao/la: Naravno da nemamo standard ni blizu kakav gledamo po Evropi i radnici nisu jos uvijek zasticeni zakonom i njihova prava,ali insallah da u sto skorije vrijeme se to popravi.
O tome se piše i u Sloveniji , link http://www.siol.net/svet/novice/2010/11 ... a_dan.aspx
To Å¡to ti piÅ¡eÅ¡ o kreditima na svoj naÄÂin, pa da ja tebi postavim ponovo : Predsjednik Udruženja potroÅ¡aÄÂa Mesud Lakota rekao je da ga ne ÄÂudi Å¡to je većina porodica zadužena "do guÅ¡e", jer ljudi podižu kredite da bi preživjeli.
Jedno je koja država nije zadužena a drugo je zašto se zaduženja uzimaju.
Ti si kao najudaljenija zvijezda do koje je najteže doći, ali baš zbog toga je najudaljenija zvijezda najljepša i najsjajnija!
Re: Dešavanja u BiH
BanjaluÄÂani "progovorili" hrvatski: "BaÅ¡ me briga za srpski jezik i kulturu ako moja djeca nemaju Å¡ta da jedu!"
Skoro devet od deset crtanih filmova za djecu koji se prodaju u banjaluÄÂkim trafikama, na ulici i u CD Å¡opovima, iznajmljuju u video-klubovima ili prikazuju u kinima, ima hrvatski prevod odnosno sinhronizaciju. Tako je poznati lik DuÅ¡ko DugouÅ¡ko promijenio ime u Zekoslav Mrkva!
Uvoznici i distributeri crtanih filmova u RS, koji rade sa većim firmama iz Hrvatske, Srbije i Federacije BiH, kažu da se djeÄÂija izdanja odliÄÂno prodaju na tržiÅ¡tu RS.
"To je ÄÂista ekonomska raÄÂunica. Mi nudimo ono Å¡to ljudi traže i vole da gledaju. Nije naÅ¡e da se bavimo time da li je neÅ¡to na hrvatskom, bosanskom jeziku ili srpskoj ekavici", kažu oni.
Ni prodavcu koji na ulici prodaje crtane filmove nije važno na kom su jeziku.
"Prodajem ih po šest maraka i od toga živim. Da mi nije propala firma, ne bih sada kisnuo i smrzavao se, već bih radio svoj posao. Baš me briga za srpski jezik i kulturu ako moja djeca nemaju šta da jedu i obuku. Šta ja tu mogu, poljubi i ostavi! Hrvati su valjda na vrijeme uzeli prava, uložili novac i sada zarađuju", kazao je neimenovani prodavac za "Press".
Lingvista Milorad Telebak kaže da masovna kupovina, javno prikazivanje i dostupnost ovakvih crtanih filmova za djecu govori o nacionalnoj neodgovornosti Srba.
"Svi mi treba da znamo da te crtane filmove ne treba kupovati niti prikazivati. Ovo nije pitanje za lingviste, već za one koji te filmove produciraju i distribuiÅ¡u, one koji ih prodaju i politiÄÂare. To je pitanje za svakog Srbina i ako se ta pojava ne osujeti, Å¡teta bi mogla da bude nesaglediva. Evo, moj unuk ima CD-ove na hrvatskom, pa sada govori "vlakovoÄ‘a", "tuljan", "obitelj"... Kada ga upozorim da su to hrvatske rijeÄÂi, on mi kaže da je tako ljepÅ¡e", istiÄÂe Telebak.
Skoro devet od deset crtanih filmova za djecu koji se prodaju u banjaluÄÂkim trafikama, na ulici i u CD Å¡opovima, iznajmljuju u video-klubovima ili prikazuju u kinima, ima hrvatski prevod odnosno sinhronizaciju. Tako je poznati lik DuÅ¡ko DugouÅ¡ko promijenio ime u Zekoslav Mrkva!
Uvoznici i distributeri crtanih filmova u RS, koji rade sa većim firmama iz Hrvatske, Srbije i Federacije BiH, kažu da se djeÄÂija izdanja odliÄÂno prodaju na tržiÅ¡tu RS.
"To je ÄÂista ekonomska raÄÂunica. Mi nudimo ono Å¡to ljudi traže i vole da gledaju. Nije naÅ¡e da se bavimo time da li je neÅ¡to na hrvatskom, bosanskom jeziku ili srpskoj ekavici", kažu oni.
Ni prodavcu koji na ulici prodaje crtane filmove nije važno na kom su jeziku.
"Prodajem ih po šest maraka i od toga živim. Da mi nije propala firma, ne bih sada kisnuo i smrzavao se, već bih radio svoj posao. Baš me briga za srpski jezik i kulturu ako moja djeca nemaju šta da jedu i obuku. Šta ja tu mogu, poljubi i ostavi! Hrvati su valjda na vrijeme uzeli prava, uložili novac i sada zarađuju", kazao je neimenovani prodavac za "Press".
Lingvista Milorad Telebak kaže da masovna kupovina, javno prikazivanje i dostupnost ovakvih crtanih filmova za djecu govori o nacionalnoj neodgovornosti Srba.
"Svi mi treba da znamo da te crtane filmove ne treba kupovati niti prikazivati. Ovo nije pitanje za lingviste, već za one koji te filmove produciraju i distribuiÅ¡u, one koji ih prodaju i politiÄÂare. To je pitanje za svakog Srbina i ako se ta pojava ne osujeti, Å¡teta bi mogla da bude nesaglediva. Evo, moj unuk ima CD-ove na hrvatskom, pa sada govori "vlakovoÄ‘a", "tuljan", "obitelj"... Kada ga upozorim da su to hrvatske rijeÄÂi, on mi kaže da je tako ljepÅ¡e", istiÄÂe Telebak.
Ti si kao najudaljenija zvijezda do koje je najteže doći, ali baš zbog toga je najudaljenija zvijezda najljepša i najsjajnija!
Re: Dešavanja u BiH
Krivi ili nevino optuženi - na redu je pravosuđe
U javnost su sinoć putem politÄÂkog magazina Crta BHT-a po prvi put procurile snimke afere “Reket“ u koju je upetljan sami vrh Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH). “PRAVDA za ÄÂovjeka“ je jedna od pet SDP-ovih politika sa kojima su izaÅ¡li pred biraÄÂe i odnijeli pobjedu na proteklim općim izborima.
Znaju u SDP-u odliÄÂno, sudeći po već pomenutim snimcima, Å¡ta je to korupcija. U politici PRAVDE iz SDP-a se pozivaju na istraživanje Transparency Internationala Bosne i Hercegovine koji kaže da je „stupanj korupcije u BiH dramatiÄÂan, da je Bosna i Hercegovina najkorumpiranija zemlja regiona i da se nalazi i na samom dnu ljestvice europskih zemalja“. OÄÂigledno da u SDP-u izuzetno cijene ovu ali i mnoge druge nevladine organizacije.
Na to je ukazivao i jedan od aktera, žrtva, afere Reket Nihad Imamović koji osjeća ogorÄÂenje ÄÂinjenicom da se niko od nevladinih organizacija nije javio po ovom pitanju, mada sve one u svojim programima istiÄÂu prvenstveno borbu portiv korupcije.
Aktivisti i aktivistice pokreta "Dosta!" u januaru ove godine održali su pred sarajevskom Katedralom akciju pod nazivom "Ã…Â utnja je odobravanje". Uz veliki transparent s natpisom "Ã…Â utnja znaÄÂi odobravanje" aktivisti i aktivistice nosili su minijaturne transparente sa parolama zakaÄÂenim na ÄÂaÄÂkalice kako bi pokazali koliko je u danaÅ¡nje vrijeme ljudima na vlasti nebitan glas naroda i malog ÄÂovjeka.
Ã…Â ta se to od januara do danas promijenilo – osim vlasti? NiÅ¡ta! Nevladine organizacije u sluÄÂaju afera Reket ostali su dosljedni svom sloganu - "Ã…Â utnja znaÄÂi odobravanje". Mada, i Ã…Â UTNJA je za ÄÂovjeka. Ali ne za državu.
KonaÄÂnu i najvažniju stvar mora uraditi bh pravosuÄ‘e. Na teÅ¡ke optužbe na raÄÂun vrha SDP-a trebaju reagovati Å¡to prije i dati jasne odgovore da li su krivi ili su nevino optuženi ljudi.
Za dobro optuženih i SDP-a i kredibiliteta nove vlasti. I države.
U javnost su sinoć putem politÄÂkog magazina Crta BHT-a po prvi put procurile snimke afere “Reket“ u koju je upetljan sami vrh Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH). “PRAVDA za ÄÂovjeka“ je jedna od pet SDP-ovih politika sa kojima su izaÅ¡li pred biraÄÂe i odnijeli pobjedu na proteklim općim izborima.
Znaju u SDP-u odliÄÂno, sudeći po već pomenutim snimcima, Å¡ta je to korupcija. U politici PRAVDE iz SDP-a se pozivaju na istraživanje Transparency Internationala Bosne i Hercegovine koji kaže da je „stupanj korupcije u BiH dramatiÄÂan, da je Bosna i Hercegovina najkorumpiranija zemlja regiona i da se nalazi i na samom dnu ljestvice europskih zemalja“. OÄÂigledno da u SDP-u izuzetno cijene ovu ali i mnoge druge nevladine organizacije.
Na to je ukazivao i jedan od aktera, žrtva, afere Reket Nihad Imamović koji osjeća ogorÄÂenje ÄÂinjenicom da se niko od nevladinih organizacija nije javio po ovom pitanju, mada sve one u svojim programima istiÄÂu prvenstveno borbu portiv korupcije.
Aktivisti i aktivistice pokreta "Dosta!" u januaru ove godine održali su pred sarajevskom Katedralom akciju pod nazivom "Ã…Â utnja je odobravanje". Uz veliki transparent s natpisom "Ã…Â utnja znaÄÂi odobravanje" aktivisti i aktivistice nosili su minijaturne transparente sa parolama zakaÄÂenim na ÄÂaÄÂkalice kako bi pokazali koliko je u danaÅ¡nje vrijeme ljudima na vlasti nebitan glas naroda i malog ÄÂovjeka.
Ã…Â ta se to od januara do danas promijenilo – osim vlasti? NiÅ¡ta! Nevladine organizacije u sluÄÂaju afera Reket ostali su dosljedni svom sloganu - "Ã…Â utnja znaÄÂi odobravanje". Mada, i Ã…Â UTNJA je za ÄÂovjeka. Ali ne za državu.
KonaÄÂnu i najvažniju stvar mora uraditi bh pravosuÄ‘e. Na teÅ¡ke optužbe na raÄÂun vrha SDP-a trebaju reagovati Å¡to prije i dati jasne odgovore da li su krivi ili su nevino optuženi ljudi.
Za dobro optuženih i SDP-a i kredibiliteta nove vlasti. I države.
Ti si kao najudaljenija zvijezda do koje je najteže doći, ali baš zbog toga je najudaljenija zvijezda najljepša i najsjajnija!
Re: Dešavanja u BiH
UNICEF: Oko 170.000 djece u BiH živi u siromaštvu
Bosna i Hercegovina treba usvojiti pristup praviÄÂnosti, odnosno koncentrirati napore na najranjivije grupe da bi se premostili postojeći jazovi u druÅ¡tvu, izjavila je danas u razgovoru za Fenu, u povodu 20. novembra, MeÄ‘unarodnog dana djeteta, Å¡efica misije DjeÄÂijeg fonda UN-a (UNICEF) u BiH Florance Bauer.
Ujedinjeni narodi usvojili su 20. novembra 1959. godine Deklaraciju o pravima djeteta, a 1989. Konvenciju o pravima djeteta.
Bauer kaže da je od 1989. godine u mnogim zemljama, ukljuÄÂujući BiH, ostvaren napredak u ispunjavanju ciljeva Konvencije, posebno kada je u pitanju pad mortaliteta djece i broj djece koja pohaÄ‘aju Å¡kolu. MeÄ‘utim, kada se u BiH pogleda iza tih općih brojki, može se uoÄÂiti veliki jaz.
Naprimjer, navodi Bauer, u BiH ukupno oko 170.000 djece živi u siromaštvu, a djeca koja žive u ruralnim oblastima imaju dvostruko veću šansu da žive u siromaštvu. Zatim, 98 posto djece u BiH pohađa osnovnu školu, ali je broj romske djece koja idu u osnovnu školu trostruko manji od prosjeka, odnosno 67 posto romske djece ne pohađa osnovnu školu. Osim toga, postotak romske djece koja su izložena pothranjenosti je pet puta veći od prosjeka.
U BiH je krajnje ograniÄÂen broj djece koja imaju pristup predÅ¡kolskom obrazovanju - samo 6,4 posto - a u ruralnim oblastima pristup gotovo i ne postoji (samo dva posto).
Bauer je rekla da UNICEF u BiH ima za cilj da pomogne u ispravljanju nedostataka sistema i usluga za zaštitu djece i njihovih porodica.
Jedan od takvih projekata je i "Pravda za svako djete", pokrenut ove godine u saradnji sa Ã…Â vedskom razvojnom agencijom (SIDA) i Ã…Â vicarskom agencijom za razvoj i saradnju (SDC).
Ideja ovog projekta je podržati zemlju u rjeÅ¡avanju problema mladih koji su u sukobu sa zakonom. Prema meÄ‘unarodnim standardima, u ovim sluÄÂajevima mladima treba omogućiti pristup obrazovanju, a zatvor mora biti posljednja alternativa. Bauer kaže da i u tom sluÄÂaju u zatvoru moraju postojati uvjeti prilagoÄ‘eni djetetu.
Jedna od komponenti projekta je pomoć bh. institucijama u izgradnji kapaciteta, a u narednoj godini bit će pokrenuta i javna kampanja koja treba objasniti Å¡ta znaÄÂi "pravda za svako djete", ukljuÄÂujući prevenciju, tretman žrtve, postupanje s djecom svjedocima i drugo.
Ona je istakla i da na podruÄÂju obrazovanja UNICEF pruža pomoć u okviru projekta promoviranja inkluzije svih ranjivih grupa - manjine, djeca s posebnim potrebama i druga. Naprimjer, kod romske djece jedan od razloga zaÅ¡to ne idu u Å¡kolu jeste strah od diskriminacije.
Zato je potrebno investirati dodatne napore da bi se u obrazovanje ukljuÄÂile sve najranjivije grupe, a to, takoÄ‘er, znaÄÂi dodatni rad s roditeljima i nastavnicima da bolje prihvate razliÄÂitosti, kazala je Å¡efica Misije UNICEF-a u BiH Florance Bauer.
Bosna i Hercegovina treba usvojiti pristup praviÄÂnosti, odnosno koncentrirati napore na najranjivije grupe da bi se premostili postojeći jazovi u druÅ¡tvu, izjavila je danas u razgovoru za Fenu, u povodu 20. novembra, MeÄ‘unarodnog dana djeteta, Å¡efica misije DjeÄÂijeg fonda UN-a (UNICEF) u BiH Florance Bauer.
Ujedinjeni narodi usvojili su 20. novembra 1959. godine Deklaraciju o pravima djeteta, a 1989. Konvenciju o pravima djeteta.
Bauer kaže da je od 1989. godine u mnogim zemljama, ukljuÄÂujući BiH, ostvaren napredak u ispunjavanju ciljeva Konvencije, posebno kada je u pitanju pad mortaliteta djece i broj djece koja pohaÄ‘aju Å¡kolu. MeÄ‘utim, kada se u BiH pogleda iza tih općih brojki, može se uoÄÂiti veliki jaz.
Naprimjer, navodi Bauer, u BiH ukupno oko 170.000 djece živi u siromaštvu, a djeca koja žive u ruralnim oblastima imaju dvostruko veću šansu da žive u siromaštvu. Zatim, 98 posto djece u BiH pohađa osnovnu školu, ali je broj romske djece koja idu u osnovnu školu trostruko manji od prosjeka, odnosno 67 posto romske djece ne pohađa osnovnu školu. Osim toga, postotak romske djece koja su izložena pothranjenosti je pet puta veći od prosjeka.
U BiH je krajnje ograniÄÂen broj djece koja imaju pristup predÅ¡kolskom obrazovanju - samo 6,4 posto - a u ruralnim oblastima pristup gotovo i ne postoji (samo dva posto).
Bauer je rekla da UNICEF u BiH ima za cilj da pomogne u ispravljanju nedostataka sistema i usluga za zaštitu djece i njihovih porodica.
Jedan od takvih projekata je i "Pravda za svako djete", pokrenut ove godine u saradnji sa Ã…Â vedskom razvojnom agencijom (SIDA) i Ã…Â vicarskom agencijom za razvoj i saradnju (SDC).
Ideja ovog projekta je podržati zemlju u rjeÅ¡avanju problema mladih koji su u sukobu sa zakonom. Prema meÄ‘unarodnim standardima, u ovim sluÄÂajevima mladima treba omogućiti pristup obrazovanju, a zatvor mora biti posljednja alternativa. Bauer kaže da i u tom sluÄÂaju u zatvoru moraju postojati uvjeti prilagoÄ‘eni djetetu.
Jedna od komponenti projekta je pomoć bh. institucijama u izgradnji kapaciteta, a u narednoj godini bit će pokrenuta i javna kampanja koja treba objasniti Å¡ta znaÄÂi "pravda za svako djete", ukljuÄÂujući prevenciju, tretman žrtve, postupanje s djecom svjedocima i drugo.
Ona je istakla i da na podruÄÂju obrazovanja UNICEF pruža pomoć u okviru projekta promoviranja inkluzije svih ranjivih grupa - manjine, djeca s posebnim potrebama i druga. Naprimjer, kod romske djece jedan od razloga zaÅ¡to ne idu u Å¡kolu jeste strah od diskriminacije.
Zato je potrebno investirati dodatne napore da bi se u obrazovanje ukljuÄÂile sve najranjivije grupe, a to, takoÄ‘er, znaÄÂi dodatni rad s roditeljima i nastavnicima da bolje prihvate razliÄÂitosti, kazala je Å¡efica Misije UNICEF-a u BiH Florance Bauer.
Ti si kao najudaljenija zvijezda do koje je najteže doći, ali baš zbog toga je najudaljenija zvijezda najljepša i najsjajnija!
Re: Dešavanja u BiH
Tihić: Svim Bosancima i Hercegovcima najiskrenije ÄÂestitke povodom Dana državnosti
Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupÅ¡tine Bosne i Hercegovine, Sulejman Tihić povodom 25. novembra uputio je ÄÂestitku graÄ‘anima BiH.
- Svim Bosancima i Hercegovcima najiskrenije ÄÂestitam Dan državnosti Bosne i Hercegovine, kaže se u ÄÂestitki
Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupÅ¡tine Bosne i Hercegovine, Sulejman Tihić povodom 25. novembra uputio je ÄÂestitku graÄ‘anima BiH.
- Svim Bosancima i Hercegovcima najiskrenije ÄÂestitam Dan državnosti Bosne i Hercegovine, kaže se u ÄÂestitki
Ti si kao najudaljenija zvijezda do koje je najteže doći, ali baš zbog toga je najudaljenija zvijezda najljepša i najsjajnija!
Re: Dešavanja u BiH
KonaÄÂno se neko sjetio spomenuti Bosance i Hercegovce !
Zašto se do sada prešućivalo ono što drži temelje BiH - a to su upravo Bosanci i Hercegovci ,............ koje su nacionalisti ( Alija, Slobo i Franjo ) poništili za vrijeme svog života i u BiH stvoriše nekakve Bošnjake , Srbe i Hrvate i većina od tih se nikako ne mogu poistovijetiti sa državom u kojoj žive.
Upravo su politiÄÂari ti , koji su svojom blesavom politikom doveli do razdvajanja, nepodnoÅ¡enja , mržnje i kaprica .
Zašto se do sada prešućivalo ono što drži temelje BiH - a to su upravo Bosanci i Hercegovci ,............ koje su nacionalisti ( Alija, Slobo i Franjo ) poništili za vrijeme svog života i u BiH stvoriše nekakve Bošnjake , Srbe i Hrvate i većina od tih se nikako ne mogu poistovijetiti sa državom u kojoj žive.
Upravo su politiÄÂari ti , koji su svojom blesavom politikom doveli do razdvajanja, nepodnoÅ¡enja , mržnje i kaprica .
Ti si kao najudaljenija zvijezda do koje je najteže doći, ali baš zbog toga je najudaljenija zvijezda najljepša i najsjajnija!
Re: Dešavanja u BiH
Bakir Izetbegović: "Doći će vrijeme kada će Bosanci i Hercegovci voliti svoju himnu, navijati za svoju reprezentaciju..."
"ZAVNOBiH je sublimacija historije koja nije bila milosrdna prema ovoj zemlji i prema ljudima koji ovdje žive", kazao je danas ÄÂlan PredsjedniÅ¡tva BiH Željko KomÅ¡ić povodom obilježavanja Dana državnosti BiH.
KomÅ¡ić je zajedno sa drugim ÄÂlanom PredsjedniÅ¡tva BiH, Bakirom Izetbegovićem, položio cvijeće i odao poÄÂast poginulim braniteljima na Spomen-obilježju VjeÄÂna vatra, Mezarju KovaÄÂi, te Spomen-obilježju ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992-1995. godina.
"...stvari teku u tom smislu, sve je više normalnog i patriotskog odnosa građana prema svojoj zemlji i doći će vrijeme kada će Bosanci i Hercegovci voliti svoju himnu, navijati za svoju reprezentaciju, voliti taj praznik. Doći će to vrijeme za godinu ili deset godina", kazao je Bakir Izetbegović.
Više pogledajte u priloženom videu. http://www.24sata.info/vijesti/bosna-i- ... aciju.html
"ZAVNOBiH je sublimacija historije koja nije bila milosrdna prema ovoj zemlji i prema ljudima koji ovdje žive", kazao je danas ÄÂlan PredsjedniÅ¡tva BiH Željko KomÅ¡ić povodom obilježavanja Dana državnosti BiH.
KomÅ¡ić je zajedno sa drugim ÄÂlanom PredsjedniÅ¡tva BiH, Bakirom Izetbegovićem, položio cvijeće i odao poÄÂast poginulim braniteljima na Spomen-obilježju VjeÄÂna vatra, Mezarju KovaÄÂi, te Spomen-obilježju ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992-1995. godina.
"...stvari teku u tom smislu, sve je više normalnog i patriotskog odnosa građana prema svojoj zemlji i doći će vrijeme kada će Bosanci i Hercegovci voliti svoju himnu, navijati za svoju reprezentaciju, voliti taj praznik. Doći će to vrijeme za godinu ili deset godina", kazao je Bakir Izetbegović.
Više pogledajte u priloženom videu. http://www.24sata.info/vijesti/bosna-i- ... aciju.html
Ti si kao najudaljenija zvijezda do koje je najteže doći, ali baš zbog toga je najudaljenija zvijezda najljepša i najsjajnija!
Re: Dešavanja u BiH
"WebAward.Me": Portal 24sata.info najbolji medij u BiH u 2010. godini
Projekat "WebAward.Me" osnovan je proÅ¡le godine, ÄÂime je BiH dobila prvo takmiÄÂenje kojim se žele podstaći struke vezane uz web tematiku i dati dodatni znaÄÂaj kompjuterizaciji druÅ¡tva kroz nagraÄ‘ivanje najuspjeÅ¡nijih i najboljih web stranica.
U organizciji "Apriori komunikacija" Sarajevo, sinoć je u "Kamernom teatru 55" održan zavrÅ¡ni izbor najboljih bh. internet stranica za 2010. godinu u 17 razliÄÂitih kategorija, a ukupno je bilo prijavljeno njih 175.
Projekat "WebAward.Me" je u kategoriji "Mediji" (Å¡tampani, televizijski, radio i internet) proglasio portal 24sata.info najboljim medijem u BiH u 2010. godini prema ocjeni struÄÂne komisije.
Nagrada VISION pripala je web stranici Pantarhei.ba, a GRAND PRIX WebAward.Me BiH 2010 web stranici Symbiosis.ba.
A neki jauÄÂu na moje vijesti, kao da ta stranica nije dobra
Projekat "WebAward.Me" osnovan je proÅ¡le godine, ÄÂime je BiH dobila prvo takmiÄÂenje kojim se žele podstaći struke vezane uz web tematiku i dati dodatni znaÄÂaj kompjuterizaciji druÅ¡tva kroz nagraÄ‘ivanje najuspjeÅ¡nijih i najboljih web stranica.
U organizciji "Apriori komunikacija" Sarajevo, sinoć je u "Kamernom teatru 55" održan zavrÅ¡ni izbor najboljih bh. internet stranica za 2010. godinu u 17 razliÄÂitih kategorija, a ukupno je bilo prijavljeno njih 175.
Projekat "WebAward.Me" je u kategoriji "Mediji" (Å¡tampani, televizijski, radio i internet) proglasio portal 24sata.info najboljim medijem u BiH u 2010. godini prema ocjeni struÄÂne komisije.
Nagrada VISION pripala je web stranici Pantarhei.ba, a GRAND PRIX WebAward.Me BiH 2010 web stranici Symbiosis.ba.
A neki jauÄÂu na moje vijesti, kao da ta stranica nije dobra
Ti si kao najudaljenija zvijezda do koje je najteže doći, ali baš zbog toga je najudaljenija zvijezda najljepša i najsjajnija!
Re: Dešavanja u BiH
Hammarberg: "Krajnje vrijeme za okonÄÂanje etniÄÂkih podjela u BiH i uspostavu jednakosti"
Vlasti u Bosni i Hercegovini trebale bi okonÄÂati diskriminaciju prema nacionalnim manjinama dovodeći zakon i praksu u potpunosti u skladu sa evropskim standardima na zaÅ¡titi ljudskih prava, ukljuÄÂujući i sluÄÂajeve podnesene pred Evropskim sudom za ljudska prava.
Pravo na jednakost trebalo bi osigurati za pripadnike svih etniÄÂkih grupa, izjavio je komesar Vijeća Evrope za ljudska prava Thomas Hammarberg, nakon posjete BiH.
Pohvaljujući usvajanje zakona o borbi protiv diskriminacije iz 2009. godine i uspostavu jedinstvenog ureda ombudsmena, komesar je primjetio sa ozbiljnom zabrinutošću postojeću polarizaciju izmeÄ‘u raznih etniÄÂkih grupa. On je ohrabrio vlasti da pojaÄÂaju napore da osiguraju provedbu zakonodavstva u borbi protiv diskriminacije i na podizanju javne svjesti o takvom zakonu, saopÅ¡teno je u srijedu iz Vijeća Evrope.
- Preporuke ombudsmena u cilju borbe protiv diskriminacije, posebno na osnovi etniÄÂkog porijekla i hendikepa, trebalo bi provesti odmah, navodi Hammarberg.
Tokom rasprava sa državnim i entitetskim vlastima, komesar Hammarberg je naglasio potrebu za ukidanjem segregacije u Å¡kolama, uglavnom uoÄÂene u Federaciji BiH.
- Politika razdvajanja etniÄÂke boÅ¡njaÄÂke i hrvatske djece u Å¡kolama jaÄÂa predrasude i netoleranciju i produbljuje etniÄÂku izolaciju. Na mjere na ujedinjenju obrazovnog sistema se dugo ÄÂeka. Obrazovni sistemi na etniÄÂkoj osnovi i bazirani na podijeli nisu u skladu sa standardima Vijeća Evrope i prepreka su održivom povratku raseljenih osoba nakon rata 1992-1995. godine, izjavio je Hammarberg.
On je zabrinut po pitanju statusa osoba sa hendikepom, ukljuÄÂujući mentalno oboljele osobe i djecu, koja su posebno ranjiva na iskljuÄÂenje iz druÅ¡tva. Iako su brojni programi za djecu sa hendikepima sada dostupni u Å¡kolama, mnogi pojedinci žive u institucijama koje ne pružaju odgovarajuću zaÅ¡titu i usluge koje nisu primjereno nadzirane od kompetentnih vlasti.
Komesar Hammarberg je primjetio sa zadovoljstvom napore dosad uÄÂlinjene na poboljÅ¡anju situacije sa Romima. On je, ipak, naglasio potrebu za sistematiÄÂnijim radom na poboljÅ¡anju pristupa Roma kvalitetnom obrazovanju i zapoÅ¡ljavanju, dva polja na kojima su Romi dramatiÄÂno hendikepirani.
- Posebnu pažnju treba posvetiti Romima koji su prisilno raseljeni sa Kosova i koji žive mnoge godine sa svojim porodicama u Bosni i Hercegovini. Povratak nije realna opcija za ljude koji su još u potrebi za internom zaštitom, izjavio je Hammarberg.
On je posjetio kolektivni centar za raseljene osobe u Lukavici, u blizini Sarajeva, i bio je teško zabrinut životnim uslovima ispod svih standarda koje je tu zatekao.
- Neprihvatljivo je da 15 godina nakon kraja rata više od sedam hiljada ljudi, od kojih su mnogi stari i bolesni, živi u centru koji se ne može smatrati humanim u današnjoj Evropi. Standardi poštovanja ljudskih prava iz Evropske socijalne povelje potpuno su primjenjivi na te ljude, kazao je on.
Hammarberg je naglasio potrebu za odluÄÂnim nastavkom napora na rjeÅ¡avanju 10.000 joÅ¡ nerijeÅ¡enih sluÄÂajeva nestalih osoba tokom rata.
- Porodice nestalih imaju pravo, na osnovu Evropske konvencije o ljudskim pravima da saznaju istinu o sudbini svojih najvoljenijih koji su nestali u ratu. Ratifikacija Međunarodne konvencije o zaštiti svih osoba koje se smatraju nestalima bio bi dodatni korak u pravom smjeru, kazao je Hammarberg.
On je primjetio sa zadovoljstvom interes pokazan tokom sastanaka vodećih politiÄÂara na državnom i entitetskom nivou za 220 nerijeÅ¡enih sluÄÂajeva koji se tiÄÂu policajaca kojima je zabranjeno obavljanje policijske službe tokom procesa stavljanja veta UN-ove policijske misije u kasnim 1990-im godinama.
- Svaka smijenjena osoba koja je optužena za zloÄÂine povezane sa ratom ima pravo na osnovnu proceduralnu zaÅ¡titu i na efikasan pravni lijek kako bi osporila takvu odluku. To nije bio sluÄÂaj sa decertificiranim policajcima. Vjerujem nakon diskusija koje sam imao sa kompetentnim vlastima da će oni joÅ¡ jednom razmotriti te sluÄÂajeve flagrantne nepravde i da će osigurati odÅ¡tetu, zakljuÄÂio je komesar Vijeća Evrope za ljudska prava Thomas Hammarberg, saopÅ¡teno je iz VE.
Vlasti u Bosni i Hercegovini trebale bi okonÄÂati diskriminaciju prema nacionalnim manjinama dovodeći zakon i praksu u potpunosti u skladu sa evropskim standardima na zaÅ¡titi ljudskih prava, ukljuÄÂujući i sluÄÂajeve podnesene pred Evropskim sudom za ljudska prava.
Pravo na jednakost trebalo bi osigurati za pripadnike svih etniÄÂkih grupa, izjavio je komesar Vijeća Evrope za ljudska prava Thomas Hammarberg, nakon posjete BiH.
Pohvaljujući usvajanje zakona o borbi protiv diskriminacije iz 2009. godine i uspostavu jedinstvenog ureda ombudsmena, komesar je primjetio sa ozbiljnom zabrinutošću postojeću polarizaciju izmeÄ‘u raznih etniÄÂkih grupa. On je ohrabrio vlasti da pojaÄÂaju napore da osiguraju provedbu zakonodavstva u borbi protiv diskriminacije i na podizanju javne svjesti o takvom zakonu, saopÅ¡teno je u srijedu iz Vijeća Evrope.
- Preporuke ombudsmena u cilju borbe protiv diskriminacije, posebno na osnovi etniÄÂkog porijekla i hendikepa, trebalo bi provesti odmah, navodi Hammarberg.
Tokom rasprava sa državnim i entitetskim vlastima, komesar Hammarberg je naglasio potrebu za ukidanjem segregacije u Å¡kolama, uglavnom uoÄÂene u Federaciji BiH.
- Politika razdvajanja etniÄÂke boÅ¡njaÄÂke i hrvatske djece u Å¡kolama jaÄÂa predrasude i netoleranciju i produbljuje etniÄÂku izolaciju. Na mjere na ujedinjenju obrazovnog sistema se dugo ÄÂeka. Obrazovni sistemi na etniÄÂkoj osnovi i bazirani na podijeli nisu u skladu sa standardima Vijeća Evrope i prepreka su održivom povratku raseljenih osoba nakon rata 1992-1995. godine, izjavio je Hammarberg.
On je zabrinut po pitanju statusa osoba sa hendikepom, ukljuÄÂujući mentalno oboljele osobe i djecu, koja su posebno ranjiva na iskljuÄÂenje iz druÅ¡tva. Iako su brojni programi za djecu sa hendikepima sada dostupni u Å¡kolama, mnogi pojedinci žive u institucijama koje ne pružaju odgovarajuću zaÅ¡titu i usluge koje nisu primjereno nadzirane od kompetentnih vlasti.
Komesar Hammarberg je primjetio sa zadovoljstvom napore dosad uÄÂlinjene na poboljÅ¡anju situacije sa Romima. On je, ipak, naglasio potrebu za sistematiÄÂnijim radom na poboljÅ¡anju pristupa Roma kvalitetnom obrazovanju i zapoÅ¡ljavanju, dva polja na kojima su Romi dramatiÄÂno hendikepirani.
- Posebnu pažnju treba posvetiti Romima koji su prisilno raseljeni sa Kosova i koji žive mnoge godine sa svojim porodicama u Bosni i Hercegovini. Povratak nije realna opcija za ljude koji su još u potrebi za internom zaštitom, izjavio je Hammarberg.
On je posjetio kolektivni centar za raseljene osobe u Lukavici, u blizini Sarajeva, i bio je teško zabrinut životnim uslovima ispod svih standarda koje je tu zatekao.
- Neprihvatljivo je da 15 godina nakon kraja rata više od sedam hiljada ljudi, od kojih su mnogi stari i bolesni, živi u centru koji se ne može smatrati humanim u današnjoj Evropi. Standardi poštovanja ljudskih prava iz Evropske socijalne povelje potpuno su primjenjivi na te ljude, kazao je on.
Hammarberg je naglasio potrebu za odluÄÂnim nastavkom napora na rjeÅ¡avanju 10.000 joÅ¡ nerijeÅ¡enih sluÄÂajeva nestalih osoba tokom rata.
- Porodice nestalih imaju pravo, na osnovu Evropske konvencije o ljudskim pravima da saznaju istinu o sudbini svojih najvoljenijih koji su nestali u ratu. Ratifikacija Međunarodne konvencije o zaštiti svih osoba koje se smatraju nestalima bio bi dodatni korak u pravom smjeru, kazao je Hammarberg.
On je primjetio sa zadovoljstvom interes pokazan tokom sastanaka vodećih politiÄÂara na državnom i entitetskom nivou za 220 nerijeÅ¡enih sluÄÂajeva koji se tiÄÂu policajaca kojima je zabranjeno obavljanje policijske službe tokom procesa stavljanja veta UN-ove policijske misije u kasnim 1990-im godinama.
- Svaka smijenjena osoba koja je optužena za zloÄÂine povezane sa ratom ima pravo na osnovnu proceduralnu zaÅ¡titu i na efikasan pravni lijek kako bi osporila takvu odluku. To nije bio sluÄÂaj sa decertificiranim policajcima. Vjerujem nakon diskusija koje sam imao sa kompetentnim vlastima da će oni joÅ¡ jednom razmotriti te sluÄÂajeve flagrantne nepravde i da će osigurati odÅ¡tetu, zakljuÄÂio je komesar Vijeća Evrope za ljudska prava Thomas Hammarberg, saopÅ¡teno je iz VE.
Ti si kao najudaljenija zvijezda do koje je najteže doći, ali baš zbog toga je najudaljenija zvijezda najljepša i najsjajnija!