Historija Bosne i Hercegovine
-
- @ #bol-chat
- Postovi: 648
- Pridružen/a: 17 Sep 2006 02:00
- Lokacija: C:\WINDOWS\system32\bol-chat.exe
- Kontakt:
Historija Bosne i Hercegovine
Ja malo znam o historiji Bosne i Hercegovine ... kad se prvi put spominje ime Bosna i Hercegovina,tko je zatemeljio tu rijec ...
Rijec Bosna odnosno Bosona prvi put je spomenuta nekad u 10 stoljecu u spisu o upravljanju carstvom bizantijskog cara Konstantina Porfirogeneta a sama rijec Bosna potice jos nekad iz antickog doba Basana ili Basina - Bosna i to je Ilirskog porijekla... Zadovoljan ?
Noli Turbare Circulos Meos - Ne remetite Moje krugove
Re: Historija Bosne i Hercegovine
Povelja Kulina bana
Povelja je napisana bosanÄÂicom
Povelja bosanskoga bana Kulina je napisana 29. augusta 1189. godine na starobosanskom narodnom jeziku i bosanskim pismom bosanÄÂicom. Ovaj dokument je ne samo najstariji dosad pronaÄ‘eni oÄÂuvani bosanski državni dokument, nego je Povelja bosanskoga bana Kulina i najstariji državni dokument kod svih južnoslovenskih naroda i država.
Prijevod povelje na standardni bosanski jezik
Povelja Kulina bana iz 1189, mlađi prepis
U ime oca i sina i svetog duha. Ja, ban bosanski Kulin, obećavam Tebi kneže KrvaÅ¡u i svim graÄ‘anima DubrovÄÂanima pravim Vam prijateljem biti od sada i dovijeka. I pravicu držati sa Vama i pravo povjerenje, dokle budem živ.
Svi DubrovÄÂani koji hode kuda ja vladam, trgujući, gdje god se žele kretati, gdje god koji hoće, s pravim povjerenjem i pravim srcem, bez ikakve zlobe, a Å¡ta mi ko da svojom voljom kao poklon. Neće im biti od mojih ÄÂasnika sile, i dokle u mene budu, davat ću im pomoć kao i sebi, koliko se može, bez ikakve zle primisli.
Neka mi Bog pomogne i svo Sveto Evanđelje.
Ja Radoje banov pisar pisah ovu knjigu banove povelje od rođenja Kristova tisuću i sto i osamdeset i devet ljeta, mjeseca augusta i dvadeset i deveti dan, (na dan) odrubljenja glave Ivana Krstitelja.
Transkripcija povelje
U ime oca i s(i)na i s(ve)toga d(u)ha.
Ja ban' bos'n'ski Kulin' prisezaju tebê kneže Kr'vaÅ¡u i v'sêm' graÄ‘am' Dubrov'ÄÂam' pravi prijatelj'biti vam'od'selê i do vêka i pravi goj dr'žati s'vami pravu vêeu dokolê s'm' živ.
V'si Dubrov'ÄÂane kire hode po mojemu vladanju tr'gujuće, gdê si kto hoće krêvati godê si kto mine pravov' vêrov' i pravim' sr'(d')cem' dr'žati je bez'v'sakoje z'ledi raz'v'ê Å¡to mi k'to da svojov' voljov' poklon'. I da im'ne bude od'moih'ÄÂest'nikov sile I do kolê u mene budu dati im's'vêt'i pomoć' jajire i sebê kolikore moge bez' v'sega z'loga i primis'la.
Tako mi b(og') pomagaj i sie s(ve)t(o) evan'Ä‘elie.
Ja Radoje dijak ban pisah'siju knjigu poveljov' banov' od' roždstva H(risto)va hiljada i s'to i os'm'deset i devet' Iêt', mêseca av'gusta u d'vedesete i deveti d'n', usêÄÂenie glave Jovana Kr'stitelja.
ZnaÄÂaj dokumenta
Povelja Kulina bana je prvi diplomatski dokument pisan na domaćem jeziku, i kao takav zaslužuje pažnju kako jezikoslovaca, tako i historiÄÂara. Njegova vrijednost za bosansku srednjovjekovnu historiju je nemjerljiv. To je prvi dokument izdan od strane jednog bosanskog vladara, vladaru, tj. knezu, druge države.
Povelja danas
Povelja Kulina bana oÄÂuvana je u tri primjerka u Dubrovniku. Dva primjerka se tamo nalaze i danas, a treći primjerak, ukraden u 19. vijeku danas se nalazi u posjedu Ruske akademije nauka i umjetnosti u Sankt Petersburgu u Rusiji. Mnogi smatraju da je to original meÄ‘u poznatim primjercima. BiH je uputila zahtjev za njeno vraćanje. Rusija je odbila zahtjev, jer smtara da Povelja Kulina bana kao drugi dokument po starosti Slavena jednako pripada i njihovoj historiji.
Vanjski linkovi
* Od Kulina bana i dobrijeh dana http://www.efs.edu.jonkoping.se/bos_od_kulina_bana.htm
Povelja je napisana bosanÄÂicom
Povelja bosanskoga bana Kulina je napisana 29. augusta 1189. godine na starobosanskom narodnom jeziku i bosanskim pismom bosanÄÂicom. Ovaj dokument je ne samo najstariji dosad pronaÄ‘eni oÄÂuvani bosanski državni dokument, nego je Povelja bosanskoga bana Kulina i najstariji državni dokument kod svih južnoslovenskih naroda i država.
Prijevod povelje na standardni bosanski jezik
Povelja Kulina bana iz 1189, mlađi prepis
U ime oca i sina i svetog duha. Ja, ban bosanski Kulin, obećavam Tebi kneže KrvaÅ¡u i svim graÄ‘anima DubrovÄÂanima pravim Vam prijateljem biti od sada i dovijeka. I pravicu držati sa Vama i pravo povjerenje, dokle budem živ.
Svi DubrovÄÂani koji hode kuda ja vladam, trgujući, gdje god se žele kretati, gdje god koji hoće, s pravim povjerenjem i pravim srcem, bez ikakve zlobe, a Å¡ta mi ko da svojom voljom kao poklon. Neće im biti od mojih ÄÂasnika sile, i dokle u mene budu, davat ću im pomoć kao i sebi, koliko se može, bez ikakve zle primisli.
Neka mi Bog pomogne i svo Sveto Evanđelje.
Ja Radoje banov pisar pisah ovu knjigu banove povelje od rođenja Kristova tisuću i sto i osamdeset i devet ljeta, mjeseca augusta i dvadeset i deveti dan, (na dan) odrubljenja glave Ivana Krstitelja.
Transkripcija povelje
U ime oca i s(i)na i s(ve)toga d(u)ha.
Ja ban' bos'n'ski Kulin' prisezaju tebê kneže Kr'vaÅ¡u i v'sêm' graÄ‘am' Dubrov'ÄÂam' pravi prijatelj'biti vam'od'selê i do vêka i pravi goj dr'žati s'vami pravu vêeu dokolê s'm' živ.
V'si Dubrov'ÄÂane kire hode po mojemu vladanju tr'gujuće, gdê si kto hoće krêvati godê si kto mine pravov' vêrov' i pravim' sr'(d')cem' dr'žati je bez'v'sakoje z'ledi raz'v'ê Å¡to mi k'to da svojov' voljov' poklon'. I da im'ne bude od'moih'ÄÂest'nikov sile I do kolê u mene budu dati im's'vêt'i pomoć' jajire i sebê kolikore moge bez' v'sega z'loga i primis'la.
Tako mi b(og') pomagaj i sie s(ve)t(o) evan'Ä‘elie.
Ja Radoje dijak ban pisah'siju knjigu poveljov' banov' od' roždstva H(risto)va hiljada i s'to i os'm'deset i devet' Iêt', mêseca av'gusta u d'vedesete i deveti d'n', usêÄÂenie glave Jovana Kr'stitelja.
ZnaÄÂaj dokumenta
Povelja Kulina bana je prvi diplomatski dokument pisan na domaćem jeziku, i kao takav zaslužuje pažnju kako jezikoslovaca, tako i historiÄÂara. Njegova vrijednost za bosansku srednjovjekovnu historiju je nemjerljiv. To je prvi dokument izdan od strane jednog bosanskog vladara, vladaru, tj. knezu, druge države.
Povelja danas
Povelja Kulina bana oÄÂuvana je u tri primjerka u Dubrovniku. Dva primjerka se tamo nalaze i danas, a treći primjerak, ukraden u 19. vijeku danas se nalazi u posjedu Ruske akademije nauka i umjetnosti u Sankt Petersburgu u Rusiji. Mnogi smatraju da je to original meÄ‘u poznatim primjercima. BiH je uputila zahtjev za njeno vraćanje. Rusija je odbila zahtjev, jer smtara da Povelja Kulina bana kao drugi dokument po starosti Slavena jednako pripada i njihovoj historiji.
Vanjski linkovi
* Od Kulina bana i dobrijeh dana http://www.efs.edu.jonkoping.se/bos_od_kulina_bana.htm
Re: Historija Bosne i Hercegovine
Ovaj ÄÂlanak je dio serije o
historiji Bosne i Hercegovine
Ilirsko doba http://bs.wikipedia.org/wiki/Bosna_i_He ... jeme_Ilira
Rimsko doba http://bs.wikipedia.org/wiki/Bosna_i_He ... om_carstvu
Srednjovjekovna Bosna http://bs.wikipedia.org/wiki/Srednjovjekovna_Bosna
Osmanlijsko doba http://bs.wikipedia.org/wiki/Bosna_i_He ... om_carstvu
Austro-Ugarsko doba http://bs.wikipedia.org/wiki/Bosna_i_He ... o-Ugarskoj
Prva Jugoslavija http://bs.wikipedia.org/wiki/Bosna_i_He ... ugoslaviji
Drugi svjetski rat http://bs.wikipedia.org/wiki/Bosna_i_He ... tskog_rata
SocijalistiÄÂka Jugoslavija http://bs.wikipedia.org/wiki/Bosna_i_He ... ugoslaviji
Bosanski rat http://bs.wikipedia.org/wiki/Rat_u_Bosni_i_Hercegovini
Moderna Bosna http://bs.wikipedia.org/wiki/Historija_ ... ercegovine
historiji Bosne i Hercegovine
Ilirsko doba http://bs.wikipedia.org/wiki/Bosna_i_He ... jeme_Ilira
Rimsko doba http://bs.wikipedia.org/wiki/Bosna_i_He ... om_carstvu
Srednjovjekovna Bosna http://bs.wikipedia.org/wiki/Srednjovjekovna_Bosna
Osmanlijsko doba http://bs.wikipedia.org/wiki/Bosna_i_He ... om_carstvu
Austro-Ugarsko doba http://bs.wikipedia.org/wiki/Bosna_i_He ... o-Ugarskoj
Prva Jugoslavija http://bs.wikipedia.org/wiki/Bosna_i_He ... ugoslaviji
Drugi svjetski rat http://bs.wikipedia.org/wiki/Bosna_i_He ... tskog_rata
SocijalistiÄÂka Jugoslavija http://bs.wikipedia.org/wiki/Bosna_i_He ... ugoslaviji
Bosanski rat http://bs.wikipedia.org/wiki/Rat_u_Bosni_i_Hercegovini
Moderna Bosna http://bs.wikipedia.org/wiki/Historija_ ... ercegovine
Re: Historija Bosne i Hercegovine
Mislim da je historija nase zemlje,ipak tema za diskusiju a ne onak.." hajmo citati sta oni,koji su isti kao i mi,pisu po netu.." A uglavnom sesvadjaju i citiraju neke historicare kao da su oni izmislili svijet i sve u njemu..
Covjek mora imati glavu - da razmislja.. a ne da mu sluzi za jelo i pice..
Morace da se odgonetne,sta je to iskonsko pa i praiskonsko,na ovim prostorima,a koje nas cini drugacijim u odnosu na ostatak Evrope..
zahvaljujuci razbijanju kodova ljudskog DNK,nauka je uznapredovala na svim poljima..pa i u oblasti historije.
Navodim gotov citat,jer me mrzilo da sad pšrobiram informacije a da tekst pisem sam,,a razlog je u tome,da to i jesu samo cinjenice,dakle,svako moze dati svoje misljenje na ono sto je relevantno..
Namjerno odoh do samog pocetka..da ne bi sta preskocili. trebalo bi da nam je sve bitno. Ionako nam treba nekih ozbiljnijih tema za razgovor..
Pa sad slijedi taj citat:
Rad skupine znanstvenika iz viÅ¡e zemalja, meÄ‘u kojima je i hrvatski ministar znanosti, obrazovanja i Å¡porta prof. dr. Dragan Primorac, u znanstvenom ÄÂasopisu European Journal of Human Genetics objavila je rad kojim se dokazuje da su danaÅ¡nji stanovnici Hrvatske, Bosne i Hercegovine, ali i Å¡ireg podruÄÂja bivÅ¡e države, potomci autohtonog stanovniÅ¡tva koje je na tim prostorima preživjelo ledeno doba, ali i da kasnije u doba neolitika nije bilo znaÄÂajnijeg doseljavanja drugih populacija s podruÄÂja tadaÅ¡nje Mezopotamije, Jordana odnosno Bliskog istoka. Novi znanstveni rad rezultat je istraživanja koje je otpoÄÂelo prije dvije i pol godine, kada su, kako kaže Primorac, odluÄÂili istražiti migracije u neolitiku.
Gdje je živio 'ledeni ÄÂovjek'
Analizirali 1007 muškaraca
KljuÄÂan korak u ÄÂovjekovu razvoju
Neolitska revolucija
Neolitik je poÄÂeo 9500 godina prije Krista, a zbog golemog znaÄÂenja za razvoj modernog ÄÂovjeka to razdoblje se zove i neolitska revolucija i traje sve do pojave prvih metala, odnosno bronÄÂanog doba. Neolitik zovu i Novo kameno doba i predstavlja posljednju fazu kamenog doba, a jedno je od najvažnijih razdoblja u povijesti ÄÂovjeka jer je upravo u tom vremenu ÄÂovjek od klasiÄÂnog lovca postupno postao zemljoradnik i stoÄÂar. Upravo naÄÂinima Å¡irenja tih znanja i vjeÅ¡tina iz SrediÅ¡nje Azije prema Europi bave se znanstvenici genetiÄÂari koji su svojim najjaÄÂim oružjem - genima, kromosomima, biljezima - povjesniÄÂarima pružili odgovor na dvojbe koje postoje desetljećima.
Nastavak je to i priÄÂe iz 2000. godine kada je Primorac sa skupinom autora u ÄÂasopisu “Science†objavio analizu genske strukture 1007 rodbinski nepovezanih muÅ¡karaca s podruÄÂja Europe. Rezultati te analize su potvrdili da su prvi muÅ¡karci tijekom paleolitika doÅ¡li u Europu iz SrediÅ¡nje Azije i to prije 35 do 40 tisuća godina. Posljednje ledeno doba, koje je trajalo otprilike od 20 do 16 tisuća godina, preživjeli su na podruÄÂju Hrvatske, BiH i Å¡ire regije Balkanskog poluotoka, Iberskom poluotoku i podruÄÂju danaÅ¡nje Ukrajine. TadaÅ¡nje istraživanje pokazalo je takoÄ‘er da je jedinstveni genski biljeg (haplogrupa I-M170), za koji se pretpostavlja da je nastao na europskom tlu od potomaka ljudi koji su doÅ¡li s Bliskog istoka prije oko 25 tisuća godina, prema dosadaÅ¡njim rezultatima najuÄÂestaliji na podruÄÂju danaÅ¡nje Hrvatske te BiH. SliÄÂne rezultate u prestižnim ÄÂasopisima su objavili i akademik Rudan te njegovi suradnici.
Isti taj biljeg kasnije se Å¡irio prema ostatku Europe. ZakljuÄÂno, tadaÅ¡nji rezultati govorili su da je viÅ¡e od 80 posto ukupnog stanovniÅ¡tva (muÅ¡karaca) Europe naslijedilo Y kromosom od svojih paleolitskih predaka starih 25 do 40 tisuća godina, te da je samo 20 posto muÅ¡karaca vezano za pretke iz doba neolitika. U neovisnom istraživanju sliÄÂne rezultate dobili su znanstvenici koji su analizirali ženama svojestveni mtDNA. Genski biljezi stari oko 20 tisuća godina najuÄÂestaliji su kod bosanskih Hrvata (70 posto), BoÅ¡njaka (50 posto) Hrvata iz Hrvatske (44,8 posto) te bosanskih Srba (34 posto), Å¡to je dokaz da su to bila podruÄÂja na kojima je preživio ÄÂovjek ledenog doba i da se dalje Å¡irio prema Europi.
Jos samo da dodam.. licno mislim da je ovo tacno..
jedino bih donekle,zadrzao rezervu u vezi prikazanih procenata. Ipak je to analiza na osnovu slucajnih uzoraka a ne neka obuhvatnija analiza..
Ali samo donekle.. dakle,prikazani procenti,mogli bi da idu gore-dole za nekih... mozda 5% ..
Covjek mora imati glavu - da razmislja.. a ne da mu sluzi za jelo i pice..
Morace da se odgonetne,sta je to iskonsko pa i praiskonsko,na ovim prostorima,a koje nas cini drugacijim u odnosu na ostatak Evrope..
zahvaljujuci razbijanju kodova ljudskog DNK,nauka je uznapredovala na svim poljima..pa i u oblasti historije.
Navodim gotov citat,jer me mrzilo da sad pšrobiram informacije a da tekst pisem sam,,a razlog je u tome,da to i jesu samo cinjenice,dakle,svako moze dati svoje misljenje na ono sto je relevantno..
Namjerno odoh do samog pocetka..da ne bi sta preskocili. trebalo bi da nam je sve bitno. Ionako nam treba nekih ozbiljnijih tema za razgovor..
Pa sad slijedi taj citat:
Rad skupine znanstvenika iz viÅ¡e zemalja, meÄ‘u kojima je i hrvatski ministar znanosti, obrazovanja i Å¡porta prof. dr. Dragan Primorac, u znanstvenom ÄÂasopisu European Journal of Human Genetics objavila je rad kojim se dokazuje da su danaÅ¡nji stanovnici Hrvatske, Bosne i Hercegovine, ali i Å¡ireg podruÄÂja bivÅ¡e države, potomci autohtonog stanovniÅ¡tva koje je na tim prostorima preživjelo ledeno doba, ali i da kasnije u doba neolitika nije bilo znaÄÂajnijeg doseljavanja drugih populacija s podruÄÂja tadaÅ¡nje Mezopotamije, Jordana odnosno Bliskog istoka. Novi znanstveni rad rezultat je istraživanja koje je otpoÄÂelo prije dvije i pol godine, kada su, kako kaže Primorac, odluÄÂili istražiti migracije u neolitiku.
Gdje je živio 'ledeni ÄÂovjek'
Analizirali 1007 muškaraca
KljuÄÂan korak u ÄÂovjekovu razvoju
Neolitska revolucija
Neolitik je poÄÂeo 9500 godina prije Krista, a zbog golemog znaÄÂenja za razvoj modernog ÄÂovjeka to razdoblje se zove i neolitska revolucija i traje sve do pojave prvih metala, odnosno bronÄÂanog doba. Neolitik zovu i Novo kameno doba i predstavlja posljednju fazu kamenog doba, a jedno je od najvažnijih razdoblja u povijesti ÄÂovjeka jer je upravo u tom vremenu ÄÂovjek od klasiÄÂnog lovca postupno postao zemljoradnik i stoÄÂar. Upravo naÄÂinima Å¡irenja tih znanja i vjeÅ¡tina iz SrediÅ¡nje Azije prema Europi bave se znanstvenici genetiÄÂari koji su svojim najjaÄÂim oružjem - genima, kromosomima, biljezima - povjesniÄÂarima pružili odgovor na dvojbe koje postoje desetljećima.
Nastavak je to i priÄÂe iz 2000. godine kada je Primorac sa skupinom autora u ÄÂasopisu “Science†objavio analizu genske strukture 1007 rodbinski nepovezanih muÅ¡karaca s podruÄÂja Europe. Rezultati te analize su potvrdili da su prvi muÅ¡karci tijekom paleolitika doÅ¡li u Europu iz SrediÅ¡nje Azije i to prije 35 do 40 tisuća godina. Posljednje ledeno doba, koje je trajalo otprilike od 20 do 16 tisuća godina, preživjeli su na podruÄÂju Hrvatske, BiH i Å¡ire regije Balkanskog poluotoka, Iberskom poluotoku i podruÄÂju danaÅ¡nje Ukrajine. TadaÅ¡nje istraživanje pokazalo je takoÄ‘er da je jedinstveni genski biljeg (haplogrupa I-M170), za koji se pretpostavlja da je nastao na europskom tlu od potomaka ljudi koji su doÅ¡li s Bliskog istoka prije oko 25 tisuća godina, prema dosadaÅ¡njim rezultatima najuÄÂestaliji na podruÄÂju danaÅ¡nje Hrvatske te BiH. SliÄÂne rezultate u prestižnim ÄÂasopisima su objavili i akademik Rudan te njegovi suradnici.
Isti taj biljeg kasnije se Å¡irio prema ostatku Europe. ZakljuÄÂno, tadaÅ¡nji rezultati govorili su da je viÅ¡e od 80 posto ukupnog stanovniÅ¡tva (muÅ¡karaca) Europe naslijedilo Y kromosom od svojih paleolitskih predaka starih 25 do 40 tisuća godina, te da je samo 20 posto muÅ¡karaca vezano za pretke iz doba neolitika. U neovisnom istraživanju sliÄÂne rezultate dobili su znanstvenici koji su analizirali ženama svojestveni mtDNA. Genski biljezi stari oko 20 tisuća godina najuÄÂestaliji su kod bosanskih Hrvata (70 posto), BoÅ¡njaka (50 posto) Hrvata iz Hrvatske (44,8 posto) te bosanskih Srba (34 posto), Å¡to je dokaz da su to bila podruÄÂja na kojima je preživio ÄÂovjek ledenog doba i da se dalje Å¡irio prema Europi.
Jos samo da dodam.. licno mislim da je ovo tacno..
jedino bih donekle,zadrzao rezervu u vezi prikazanih procenata. Ipak je to analiza na osnovu slucajnih uzoraka a ne neka obuhvatnija analiza..
Ali samo donekle.. dakle,prikazani procenti,mogli bi da idu gore-dole za nekih... mozda 5% ..
Re: Historija Bosne i Hercegovine
Moje mišljenje , na slici dole su osobe koje će ući u anale Historije - kao rušitelji temelja BiH.
Ti si kao najudaljenija zvijezda do koje je najteže doći, ali baš zbog toga je najudaljenija zvijezda najljepša i najsjajnija!