Terminologija hadisa

[Abu_haqq]

(da otklonimo istinu od zablude inshaAllah)

Terminologija hadisa

Tema ove nauke: To je traganje za hadisima Poslanika SWS, sa senedom i metnom po vrijednosti da bi bili primljeni ili odbaèeni.



Definicija mustalaha: Ulema kada govori o ovome ka¾u; to je grupa nauènih uslova za upoznavanje hadisa Poslanika SWS, sa senedom i metnom da bi hadisi na osnovu toga bili primljeni ili odbaèeni. Ove uslove i ovu nauku ne posjeduje niko osim muslimani.


Vrijednost ove nauke

Njena vrijednost je da ona ulazi u jednu od najveæih nauka koja ljudima poja¹njava vrijednost ove vjere, i to je nauka koja utvrðuje ono ¹to je reèeno.
Ova nauka je nastala sa poèetkom Poslanice Muhammeda r. Ka¾e Allah U:
''O vjernici, ako vam nekakav nepo¹ten èovjek donese kakvu vijest, dobro je provjerite, da u neznanju nekome zlo ne uèinite, pa da se zbog onoga ¹to ste uèinili pokajete.'' ( Hud¾urat, 6 )
Ovaj ajet navodi muslimane da provjere sve ¹to je reèeno, i on je temelj ove nauke. Od Enesa t, se prenosi da je Poslanik SWS, rekao: ''Dao Allah SWT, da lice èovjeka bude od onih koji su sretni, pa kada èuje moj govor zapamti, zatim to isto prenese onako kaka je èuo, a mo¾da æe onaj koji èuje bolje shvatiti od onoga koji ga je prenio.''
Stepeni razvoja ove nauke dok je do¹la do nas

1. Vrijeme ashaba. Oni su bili strogi u preno¹enju hadisa Poslanika SWS, nakon njegove smrti, a posebno u vrijeme dvojice halifa Ebu Bekra (r.a.) Umera (r.a.). Oni bi kada bi im neko do¹ao sa nekim hadisom, tra¾ili jo¹ jednog svjedoka.

2. Vrijeme tabi'ina. Oni su bili stro¾iji od ashaba po pitanju seneda, gledali su i raspitivali se o prenosiocima hadisa. Muhammed ibn Sirin ka¾e: ''Zaista je ova nauka vjera, pa neka svako gleda od koga uzima vjeru.'' Ova izreka je mes'ela na kojoj se zasniva pitanje na¹e vjere, a posebno u ovo vrijeme kada su se pojavile mnoge sekte. Muhammed ibn Sirin takoðe je rekao: ''U vrijeme Poslanika SWS, ljudi nisu gledali na sened, sve dok se nije pojavila fitna, pa kad se ona desila ljudi su poèeli govoriti; ''ko su ti ljudi koji prenose hadise." – pa se gledalo u njih, i ako su bili od Ehli Sunneta vel d¾emata uzimalo se njihov hadis, a ako su bili novotari nije se od njih uzimao hadis.''

3. Pisanje hadisa. Prvi koji je napisao knjigu o ovome je ©afija rahimehullah, koja se zove 'Risala'. Ona govori o temeljima mustalaha i usuli fikhu. U poèetku su ove dvije nauke bile pomije¹ane dok se kasnije nisu odvojile.

4. Vrijeme odvajanja ove nauke od ostalih nauka, i samo o tome govori. Prvi koji je pisao o ovome je imam Muhammed ibn Hasan ibn Hallad, koji je preselio 360 g.p.h. Napisao je knjigu koja se zove El muhaddis el Fasil bejner-ravi vel vai'. Poslije njega je do¹ao Ebu Abdullah el Hakem en-Nesaburi, preselio 405 g.p.h., napisao je knjigu 'Nauke hadisa'.

Bitni termini u ovoj nauci

1. El Hadis – u mustalahu je ono ¹to je pripisano Allahovom Poslaniku SWS, od rijeèi, djela, fizièkih i moralnih osobina i odobravanja. ©to se tièe rijeèi; ''Djela se cijene prema namjerama'', ¹to se tièe djela Poslanik SWS, je u ramazanu u zadnjoj treæini noæi zatezivao svoju odjeæu i budio svoju rodbinu. ©to se tièe preæutnog odobravanja; je situacija kad su ashabi zajedno putovali sa Poslanikom SWS, pa su neki postili, a neki mrsili, on je pre¹utio, dakle i jednima i drugima je odobrio. ©to se tièe moralnih osobina, smatraju se hadisom, a fizièke osobine je to da je imao gustu bradu, srednjeg rasta, dakle njegov SWS, izgled…

2. Haber. Uz termin hadis se koristi i termin haber. Ulema se podijelila po pitanju njegovog definisanja, jedni ka¾u;
a) da se pod njim podrazumijeva hadis,
b) drugi ka¾u da je haber suprotan hadisu tj. sve ¹to je pripisano nekom drugom mimo Poslanika SWS,
c) treæi ka¾u da je haber op¹irniji pojam od hadisa, te se pod njim podrazumijevaju stvari koje su pripisane Poslaniku SWS, i nekom drugom, i ovo mi¹ljenje je najispravnije, a Allah U, najbolje zna.
3. Eser; je ono ¹to je pripisano ashabu ili tabi'inu od rijeèi i djela.
4. Isnad ili sened; je pominjanje ljudi koji su prenijeli hadis, sve do poèetka metna ili do zadnjeg od njih.
5. El Metn; to su rijeèi koje dolaze nakon seneda ili isnada.
6. El Musnid; to je osoba koja prenosi hadis od onoga koji je izgovorio hadis.
7. El Musned; to je skup svih prene¹enih hadisa od strane jednog ashaba.
8. Talibu-l-hadis( uèenik hadisa ); je onaj koji izuèava hadise sa aspekta rivajeta i znaèenja.
9. El Muhaddis; je osoba koja zna napamet 100 000 hadisa i vi¹e uz poznavanje ljudi prenosioca, d¾erha, te'adila itd.
10. Hafiz; je osoba koja pamti najmanje 300 000 hadisa uz jo¹ detaljnije poznavanje prenosioca hadisa.
11. El Hakim; je osoba koja poznaje sve hadise uz poznavanje svega ¹to je vezano za hadise.

Podjela hadisa po naèinu dolaska do nas
Uèenjaci su hadis sa aspekta dolaska do nas podijelili na dva dijela;
1. Mutevatir hadis
2. Ahad hadis

Mutevatir hadis

Mutevatir hadis u mustalahu znaèi; hadis kojeg prenosi mnogobrojna skupina od mnogobrojne skupine i nemoguæe je da su se dogovorili da sla¾u.
Uèenjaci postavljaju èetiri uslova za mutevatir:
1. Da prenosi veæa skupina.
2. Da velika skupina bude u svim generacijama ( u svim karikama prenosilaca ) do zapisivanja. Podrazumijeva se skupina koja broji vi¹e od 10 ljudi.
3. Da je nemoguæe da su se dogovorili da sla¾u tj. da nisu imali moguænost dogovora.
4. Da oslonac bude osjetilni tj. da je on vidio ili èuo ( hadis ), a ne mo¾e biti da to neko snuje, pa ka¾e 30 ljudi sanjalo taj hadis.
Ako se ovi uslovi ispune, hadis je mutevatir.

Propis ovog hadisa je da se na osnovu njega izgraðuje potpuno ubjeðenje, bez trunka sumnje. Takoðe mutevatir ne trpi da se gleda u sened zbog mnogobrojnosti prenosioca.
Mutevatir hadis se dijeli na dva dijela;
1. Mutevatir El-Lafzi ( mutevatir u terminu ) tj. hadis koji je prene¹en mutevatirom, terminom onako kako ga je izgovorio Poslanik SWS. Hadis kojeg bilje¾e Buharija, Muslim, Tirmizi i ibn Mad¾e od Ebu Hurejre (r.a.), da je Poslanik SWS, rekao: ''Ko na mene sla¾e namjerno, neka pripremi sebi mjesto u vatri.'' Ovaj hadis prenosi vi¹e od 80 ashaba, a imam Nevevi ka¾e da 100 ashaba prenosi ovaj hadis, zatim je do¹la ogromna skupina tabi'ina, zatim tabi-tabi'ina, pa sve dok nije do¹ao do nas identièno prenesen, doslovice.
Primjer hadis o potiranju po mestvama prenosi 40 ashaba, ili hadis o dizanju ruku u namazu prenosi vi¹e od 50 ashaba.

2. Mutevatir El Ma'nevijj; to je hadis u kojem je znaèenje prene¹eno tevaturom, a termin nije
isti, primjer dizanje ruku prilikom dove, meðutim, ono nije prene¹eno doslovice. Najpoznatije knjige koje pi¹u o ovome su:
El ezharu-l-mutenasire fi-l-ahbari-l-mutevatire od imama Sujutija.
El mutenasir fi-l-hadisi-l-mutevatire od imama Kitanija.

Ahad hadisi su hadisi koji nemaju uvjete mutevatir hadisa.

Dijele se na tri skupine:
a) Me¹hur
b) Aziz
c) Garib

1. Me¹hur hadis; je onaj hadis koji ima tri ili vi¹e prenosioca u svim karikama seneda. Od Abdullaha ibn Amra ibn el Asa t, se prenosi da je Poslanik SWS, rekao: ''Allah znanje neæe ukloniti uklanjajuæi ga od Svojih robova, nego æe ga uzeti uzimanjem uèenjaka, pa ako nema uèenjaka ljudi æe za voðe uzeti neznalice, pa æe biti pitani i davati fetve bez znanja, te æe otiæi u zabludu i druge u nju odvoditi.'' ( Buhari i Muslim )
Ponekad uèenjaci proglase neki hadis me¹hurom iako on u su¹tini terminolo¹ki nije me¹hur ( me¹hur znaèi op¹te poznat ), taj hadis sa terminolo¹kog aspekta mo¾e biti èak i mutevatir.

Primjeri ili vrste me¹hur hadisa:

a) Me¹hur kod uèenjaka i kod obiènih ljudi poput hadisa kojeg prenosi Ebu Hurejre (r.a.), i drugi ashabi da je Poslanik SWS, rekao: ''Musliman je onaj od èijeg jezika i ruku su za¹tiæeni drugi muslimani''. Bilje¾e Buharija i Muslim

b) Hadis koji je me¹hur meðu fakihima. Primjer tog hadisa je hadis u kojem ka¾e Poslanik SWS: ''Allahu najmr¾i halal je razvod braka''. Ovaj hadis je daif, a Hakimov rivajet glasi: ''Allah nije ohalalio ni¹ta Njemu mr¾e od razvoda braka''. Ovaj rivajet je sahih u mustedreku Hakima, a s'njim se sla¾e Zehebi.

c) Hadisi koji su me¹hur kod muhaddisa; primjer hadis kojeg prenosi Enes ibn Malik (r.a.), gdje ka¾e: ''Vidio sam Poslanika SWS, kako èini kunut nakon ruk'ua mjesec dana sa plemenima Ri'l i Zekvan.

Najpoznatije knjige u kojima su skupljeni me¹hur hadisi

El mukasside-l-hasenete fi-l-ehadisi-l-mu¹tehire ale-l-elsine, od imama Sahavija.
Rafi'i-l-il basi ani-l-ehadisi-l-mu¹tehire in den nas, od imama Ad¾ulanija.

2. Aziz Hadis; to je onaj hadis kojeg prenose dva ili tri prenosioca u svim karikama lanca. Primjer o tome je hadis kojeg bilje¾e Buharija i Muslim gdje ka¾e Poslanik SWS: ''Niko od vas neæe biti pravi vjernik dok mu ja ne budem dra¾i od roditelja, djeteta i svih ljudi zajedno.'' Aziz znaèi jak, dostojanstven, i on mo¾e biti sahih, hasen ili daif.

3. Garib Hadis; znaèi usamljen, èudan. To je hadis kojeg prenosi samo jedan ravija, primjer tome je hadis kojeg prenosi Umer ibn el Hattab (r.a.), da je Poslanik SWS, rekao: ''Djela se cjene prema namjerama.'' Bilje¾e Buharija i Muslim

Kakav je propis za uzimanje ahad hadisa u akidi, fikhu i sl.?

Ima uèenjaka koji ahad hadise ni u kom sluèaju ne koriste, ni za fikh, niti za akidu. Druga kategorija uèenjaka ka¾e da se ahad hadisi uzimaju za propise a ne i za akidu. Treæi ka¾u da se uzima za sve s'tim ¹to se ovo odnosi na ahad sahih hadise.

Podjela hadisa na osnovu prihvatanja ili odbijanja

Hadis sa aspekta prihvatanja ili odbijanja uèenjaci dijele na dva dijela:
a) Makbul sahih tj. prihvaæen, ispravan.
b) Merdud daif tj. odbijen, slab.

1. Makbul sahih; je onaj hadis kojeg je ulema uzela kao osnovu iz kojeg proizilaze radnje podijeljene na èetiri dijela;

a) Sahih li zatihi tj. ispravan, taèan sam po sebi.
b) Hasen li zatihi tj. dobar sam po sebi.
c) Sahih li gajrihi tj. ispravan, taèan na osnovu drugog.
d) Hasen li gajrihi tj. dobar na osnovu drugog.

E Sahih li zatihi je hadis sa senedom koji je spojen od prenosioca koji su adili i dabiti, svi od poèetka do kraja seneda bez ¹uzuza i illeta. I ovo je definicija sahih hadisa kod uèenjaka, iz èega se izvode slijedeæi ¹artovi sahih hadisa:

I) Adalet tj. pravednost, a to je karakteristika koju èovjek ima u sebi, a koja ga nagnava na bogobojaznost, ozbiljnost, izbjegavanje grije¹enja poput ¹irka, velikih grijeha i novotarija.

II) Dabt koji se dijeli na dvije vrste:
a) dabtu-s-sadri tj. dabt pamæenja, je moæ pamæenja od ¹ejha onako kako je èuo bez dodavanja ili oduzimanja.
b) dabtu-l-kitabi tj. dabt pisanja, to je voðenje brige o preciznosti i doslijednosti zapisivanja onoga ¹to se èuje od ¹ejha.

III) Da svi prenosioci od prvog do zadnjeg bez prekida budu sa ovim osobinama.

IV) Da nema ¹uzuza, a to je da odreðeni ravija prenosi hadis ( s'tim da taj ravija ima adl i dabt ), koji je kontradiktoran drugom hadisu kojeg prenosi ravija sa jaèim adlom i dabtom. U tom sluèaju ovaj prvi hadis progla¹ava se ¹uzuzom.

V) Da nema illeta ( mahana ), illet mo¾e biti vidni i skriveni:
a) Vidni illet je npr. da ravija prenosi od svog predhodnika koji je umro pet godina prije njegova roðenja.
b) Skriveni illet je npr. da su savremenici, meðutim jedan ¾ivi u Bosni a drugi u Egiptu, i ne postoji pouzdan podatak da su se sreli.
Ako se ovih pet uvjeta naðe hadis biva sahih. Najpoznatije knjige koje su zabilje¾ile sahih hadise su Buharija i Muslim. Ka¾e imam Nevevi u svom uvodu u ¹erh Muslimovog sahiha: ''Njih dvije su najvjerodostojnije knjige nakon Allahove U, Knjige, ummet ih je prihvatio.'' U ove dvije knjige ne nalaze se svi sahih hadisi. Imam Buhari je znao 100 000 sahih hadisa od kojih je 7275 stavio u svoju zbirku, od kojih se 4000 ne ponavlja, znao je takoðe 200 000 daif hadisa. Nakon njih ostalo je mno¹tvo sahih hadisa koje nisu zabilje¾ili, a koji su zabilje¾eni u mno¹tvu drugih zbirki meðu kojima su najpoznatije sahih ibn Hibban, sahih ibn Huzejme, mustedrek ale-s-sahihajn od imama Hakima.
''Mustedrek'' je zbirka hadisa koji imaju iste uvjete kao Buhari i Muslim, meðutim, oni ih nisu spomenuli.

''Mustahred¾'' je zbirka hadisa koju skupi uèenjak sa svojim senedima, a hadisi su isti kao kod Buharije i Muslima u globalu. Najpoznatiji meðu mustahred¾ima su; Ebu Bekra el Ismailija ale-s-sahihi Buhari, El Mustahred¾ Ebi Avvane ala Muslim i mustahred¾ od Ebi Nu'ajma ale-s-sahihajn.

Stepeni sahih hadisa

1. Hadis oko kojeg se sla¾u Buharija i Muslim.
2. Hadis kojeg bilje¾i Buhari.
3. Hadis kojeg bilje¾i Muslim.
4. Hadis koji zadovoljava uslove Buharije i Muslima, ali ga oni nisu spomenuli.
5. Hadis koji ima uvjete Buharije, ali ga on nije spomenuo.
6. Hadis koji ima uvjete Muslima, ali ga on nije spomenuo.
7. Hadis koji zadovoljava uvjete sahiha, a nalazi se u drugim zbirkama.
E Hasen li zatihi; dobar sam po sebi i ulema ga defini¹e ovako: ''Hasen hadis je onaj hadis koji ima spojen sened, èije su ravije adili sa slabim dabtom od istog ravije sve do krajaj bez ¹uzuza i illeta. ©to se tièe hasen hadisa nisu napravljene posebne zbirke s'tim da se najvi¹e hasen hadisa nalazi u Ebu Davudovom i Tirmizijevom sunenu.

E Sahih li gajrihi; je ustvari hasen li zatihi s'tim da je do¹ao putem vi¹e rivajeta koji su potvrdili jedan drugog i tako ga digli na stepen hadisa sahih li gajrihi.

E Hasen li gajrihi; je onaj hadis èiji je sened daif, meðutim, ima vi¹e puteva
( rivajeta kojima je do¹ao ), i razlog njegove slabosti nije to ¹to je ravija la¾ac ili veliki grije¹nik. Ulema postavlja dva uvjeta da bi hadis bio hasen li gajrihi:
a) Da sam hadis ima vi¹e rivajeta koji su razlièiti.
b) Povod slabosti tih hadisa nije to ¹to su ravije ili pak jedan od njih la¾ovi ili veliki grije¹nici, nego je neko u rivajetu nepoznat.

“Muhkem i Muhtelif”

Muhkem definicija:
Je onaj hadis ( makbul ) koji nema sliènog hadisa koji mu se suprotstavlja, oni se prihvataju i obaveza je da se po njima radi.
Muhtelif definicija:
Je makbul hadis koji ima drugi hadis koji mu se suprotstavlja ali se meðu njima mo¾e objediniti.

Bilje¾i Muslim poznati hadis u kojem Poslanik, SWS, ka¾e: “Nema preno¹enja bolesti niti sujevjerja.” A u Buharijinom sahihu se navodi hadis kontradiktoran ovome u kojem se ka¾e: “Bje¾ite od kuge kao ¹to bje¾ite od lava.”
Ako se naðe jedan hadis koji je muhtelif:
Poku¹avaju objediniti izmeðu ova dva hadisa, pa ako je moguæe rade na osnovu oba. Ako nije moguæe da se objedini meðu hadisima onda uèenjaci;
gledaju historiju izgovora ovih hadisa i ako je jedan izgovoren prije a drugi poslije onda onaj poslije derogira onog koji je do¹ao prije.
Ako ne poznaju historiju preferiraju hadis jedan nad drugim klasiènim metodama preferiranja ( terd¾iha ). Imam Sujuti navodi 50 metoda preferiranja.
Ako ni preferiranje nije moguæe onda se ne radi ni po jednom hadisu.
“Najva¾nije knjige koje se bave ovom problematikom”
Knjiga koja se zove Ihtilafu-l-hadis od imama ©afije, druga knjiga Te’vil muhtelefe-l-hadis od imama ibn Kutejbe, el Asar el muhtelife od imama Tahavije.
“Nasih i Mensuh” ( derogirajuæi i derogirani hadisi )
Definicija: Nasih i mensuh je podizanje propisa od strane Zakonodavca koji je dat prije i njegova zamjena od strane Zakonodavca kasnijim propisom.
Naèin raspoznavanja nasih i mensuh hadisa:
a) Posredstvom rijeèi Poslanika SWS, primjer hadis kojeg bilje¾i imam Muslim od Burejde (r.a.), da je rekao Poslanik SWS: “Bio sam vam zabranio posjeæivanje kaburova pa sam vam odobrio jer vas oni podsjeæaju na ahiret.”
b) Posredstvom ashaba. Hadis D¾abir ibn Abdullaha (r.a.), kojeg bilje¾e ashabu sunen: “Poslijednja odluka Allahova Poslanika SWS, po pitanju onoga ¹to direktno dodirne vatra je da se ne mora abdestiti.”
c) Putem historijskog saznavanja hadisa koji su izreèeni prije ili poslije. Hadis kojeg bilje¾i Ebu Davud od Burejde ibn Evsa (r.a.), da ka¾e Poslanik SWS: “Ko uèini hid¾amu omrsio se.”
Hadis od ibn Abbasa (r.a.), kojeg bilje¾i Buharija u kojem ka¾e: “Vidio sam Poslanika kako èini hid¾amu dok je bio u ihramima postaè.” Prvi hadis je reèen na osloboðenju Mekke, a drugi na oprosnom had¾d¾u.
Id¾ma (konsenzus uleme), hadis kojeg bilje¾i Ebu Davud da je Poslanik SWS, rekao: “Ko pije alkohol izbièujte ga, pa ako to ponovi èetiri puta ubijte ga.” Ka¾e imam Nevevi ulema se slo¾ila da je ovaj hadis derogiran.


Knjiga od imama Ahmeda “Nasih i Mensuh.”