Drevni kultovi na području Balkana

[vornevljev]

Sveti¹te Ajvatovica ("bosanska Mekka" kako ju je nazvao austrijski osmanist Franz Babinger) i èudesna mistièna legenda o Ajvaz-dedi i njegovom pothvatu (cijepanje molitvom stijene iz koje je potekla voda),je danas islamski kult iza kojeg se skriva mnogo dublja i mnogo starija prièa.

Ovaj kult nadovezuje svoje porijeklo na kultove voda,¹uma,plodnosti koji su dio ne samo predislamskog nego i predkr¹æanskog zajednièkog pranasljeða naroda na ovim prostorima.

Ako se osvrnemo na datum ove manifestacije koju jo¹ nazivaju i "malim had¾em",vidjeæemo da se on oslanja na kr¹æanski kalendar,a ne na lunarni (islamski).

Datum preko kojega mo¾emo ovo dokazati je ustvari 6.maj po starom kalendaru tj. Ðurðevdan.Molitva na Ajvatovici poèinje veæ tradicionalno u sedmi ponedjeljak po Jurjevu.
Ne¹to razmi¹ljam ponedjeljak u islamu nema neku osobitu vrijednost u smislu posebnog dana,veæ je to petak,pa bi i ovo mogao biti jedan od dokaza da je Ajvatovica samo nastavak paganskog kulta voda i izvora.

Zanimljiva je èinjenica da oko 50-tak km sjeverno postoji i prastaro katolièko sveti¹te svetoga Ive u Podmilaèju kod Jajca.
Dakle sedam ponedjeljaka po Jurjevu,po kojima se ravna Ajvatovica,zapravo je isto vrijeme u sunèevoj godini,u koje pada sveti Ivan Krstitelj,veoma èest za¹titnik izvora i voda.

Isti taj kult svetoga Ive je ustvari kr¹æanski modificiran drevni kult sunca-naime 24.juna,èas ljetne ravnodnevnice,je noæ u kojoj se od predkr¹æanskih vremena na vrhovima brda pale vatre,koje se nazivaju "ivanjskim".



Pitanje je sad koliko religije koriste nasljeðe naroda koji tu ¾ivi,i koliko ustvari drevni kultovi imaju udjela u religijskim obièajima.


Prema tome ovo je tema u kojoj mo¾ete iznositi svoja saznanja o drevnim kultovima koji su vezani za podruèje BiH,ali i cijelog Balkana,ali isto tako mo¾ete komentarisati i druge postove.

[vornevljev]

Dal sad religija koristi...ili narod?
Svakako da je ostalo puno toga, ne mogu da se sjetim sad konkretno..jedino to sa zmijom, koja toboze je dobar duh i cuva kucu i nju ne valja ubiti

Mislim da je religija ta koja prilagoðava svoja sveti¹ta narodima i njihovim obièajima tj. podruèju na koje dolazi,samo da bi narod ostao vjeran njoj.

Poznato je da je kr¹æanstvo uzelo dosta rimskih i grèkih kultova i "preru¹ilo" ih kao svoje,ali o tome æu drugi put ne¹to pisati.

Ovo za zmiju znam i ja,imao sam jednom situaciju da smo ja i dvojica prijatelja laðarili Unom i jedan od njih (inaèe po prirodi sadista) je na krajnje okrutan naèin ubio vodenu zmiju koja nije otrovnica.

Netom nakon toga smo se prevrnuli laðom u jednom slapu i bilo je jako zajebano,izudarali smo se i jo¹ se ovaj drugi prijatelj mogao ugu¹iti jer mu se lanac od sidra bio zapetljao oko noge i nije mogao da ispliva.
E sad ja nisam praznovjeran,i ne ¾elim biti,ali uvijek se sjetim ovog sluèaja.

[paparaci]

svasta. ja sam cuo sasvim suprotno. i to da je sevap ubiti zmiju. hehehe. ubio sam par komada u rjecici koja protice kraj moje kuce. ali znam da su otrovne. to je cisto iz zastite, jer ih se bilo namnozilo. inace nisam krvolocan pazim sve i svakog.

[vornevljev]

ILIRSKI BOGOVI


Imenom ILIRI nazivalo se u poèetku jedno malo pleme izmeðu Skadarskog jezera i rijeke Mati,a tek od sredine IV st.p.n.e. pod tim imenom podrazumijevala su se i ostala njima bliska plemena na Balkanskom poluotoku.

Ilirska plemena bila su razjedinjena sve vrijeme svog postojanja,a samo je Ardiejima po¹lo za rukom da osnuju dr¾avu na èelu sa kraljem koju su uni¹tili Rimljani u II st.p.n.e.
Pored Ardieja,poznatija ilirska plemena su:Histri,Liburni,Japodi,Mezeji,Delmati,Daorsi,Desitijati itd.,a naseljavali su podruèje jugozapadnog Balkana tj. istoène obale Jadranskog mora.

Inaèe izvori za ilirsku mitologiju i religiju su vrlo skromni,pa se o ilirskim bogovima,kultovima i herojima jako malo zna.

Mit o Iliriju rodonaèelniku Iira,koji je roðen kao zmija,temelji se na prastarim totemistièkim* shvatanjima koja se prepoznaju i u imenima nekih plemena (Enhelejci-narod jegulja,Taulanti-narod lastavice,Delmati-narod ovaca),kao i nazivima pojedinih ilirskih naselja (Ulcinium-od ulkas-vuk,Delminium-od delma-ovca).

Likovi i imena ilirskih bo¾anstava poznati su tek sa spomenika iz rimskog doba.Iliri kao ¹to je poznato nisu imali jedno zajednicko bo¾anstvo,veæ je svako veæe pleme po¹tovalo svoje bogove,èesto pod rimskim imenom.

Na u¾em ilirskom podruèju po¹tovan je veliki bog Medaur,koji je predstavljen kao konjanik s kopljem u ruci.

Na podruèju u okolici U¾ica pominje se bog Jupiter Partinski,vjerovatno vrhovni bog plemena Partina.

U Dalmaciji,dakle zemlja plemena Delmata imamo spomenike posveæene Silvanu i Dijani,i taj bo¾anski par je prikazivan èesto u dru¹tvu nimfi.

©to se tièe podruèja Japoda najveæe po¹tovanje imao je Bind Neptun,èije je svetili¹te sa mnogim zavjetnim spomenicima naðeno na izvoru rijeèice Privilice kod Bihaæa.Bind je bio bog voda i izvora,a predstavljen je nag,sa veslom ili trozupcem u desnoj ruci.

Blizak Bindu je bio bog Vidas koji je po¹tovan zajedno sa boginjom Tanom.®rtvenici ovom bo¾anskom paru otkriveni su u Topuskom,pokraj jednog termalnog izvora i to zajedno sa oltarima posveæenim Silvanu.

Na teritoriji plemena Liburna (ju¾no od Istre) poznata su veæinom ¾enska bo¾anstva,i to Venera Anzotika,Ika, i Jutosika.
U Istri gdje je obitavalo pleme Histri po¹tovane su boginje Eja,Melesokus,Borija,Irija itd.O funkcijama ovih bo¾anstava ne zna se pouzdano gotovo ni¹ta.

U rimskom Iliriku (dakle cijela istoèna obala Jdrana) svake devete godine bacana su u more po èetiri konja kao ¾rtva nekom lokalnom bo¾anstvu,identifikovanom sa Neptunom,koji je nazivan Hipius.Ovo ¾rtvovanje bilo je ili zato ¹to je Saturnu umjesto Neptuna bilo dato ¾drijebe da ga proguta ili ¹to je Neptun udarcem trozupca (sa kojim se prikazuje) iz zemlje stvorio konja.

U procesu romanizacije tradicionalni likovi ilirskih bogova i heroja,kao i lokalni obièaji,postepeno su se potpuno stopili sa rimskim.


* Totemizam-vjerovanje da je èovjek duhovno povezan sa ¾ivotinjama.