Usmeno narodno stvaralastvo

Knjizenovst i ostalo ...
Avatar
beca
Velicanstvo Foruma
Velicanstvo Foruma
Postovi: 16187
Pridružen/a: 29 Dec 2009 08:38
Lokacija: Sarajevo

Re: Usmeno narodno stvaralastvo

Post Postao/la beca » 12 Sep 2009 10:50

papaya je napisao/la:Omer i MERIMA, koliko se ja sjecam....
svaka narodna pjesma ima po nekoliko varijanti, ili inačica...kako su se prenosile sa koljena na koljeno usmenom tradicijom, pojavljivale su se i različite varijante

Avatar
beca
Velicanstvo Foruma
Velicanstvo Foruma
Postovi: 16187
Pridružen/a: 29 Dec 2009 08:38
Lokacija: Sarajevo

Re: Usmeno narodno stvaralastvo

Post Postao/la beca » 12 Sep 2009 14:40

Usmena književnost

Usmena književnost predstavlja najstariji oblik književnoumjetničkog rada. Na različitim prostorima razvijali su se različiti rodovi usmene književnosti. Osnovna podjela usmene književnosti na rodove i vrste može izgledati ovako:

Poezija: lirska pjesma - sevdalinke, obredne, dodolske, kraljičke...; epska pjesma: - epovi i krajišnice; epsko-lirska pjesma: - balade i romanse.

Proza: bajke, pripovijetke, priče, legende, predaje: - predaje o građevinama, grebljima, turbetima; predaje o evlijama i kerameti-sahibijama; predaje o značajnim historijskim događajima; predaje o značajnim historijskim ličnostima...

Dramski radovi

NASTANAK NASE USMENE KNJIŽEVNOSTI:

KOLEKTIVISTIČKA-ta teorija zastupa mišljenje da je naša usmena književnost plod kolektivnog(zajedničkog) stvaranja našeg naroda.

INDIVIDUALISTIČKA-ta teorija zastupa stajalište po kojem je naša usmena književnost plod našeg(osobnog) stvaralačkog rada.

KOMBINIRANA-ta teorija stoji između prve dvije. Istraživanja su pokazala da je naša usmena književnost nastala po principu "Najprije je bio događaj,pa oko njega je stvoren sažetak."

Avatar
basista
Zvijezda foruma
Zvijezda foruma
Postovi: 2094
Pridružen/a: 19 Avg 2009 00:17

Re: Usmeno narodno stvaralastvo

Post Postao/la basista » 12 Sep 2009 15:04

Mislim da je nesto kombinovanoi. . Nije moglo vise ljudi,osmisliti Hasanaginicu jer bi se osjetilo u samom tekstu.. Vidi se da je jedan autor to sve uradio.. i to jako kvalitezno..
Dok sa druge strane,postoji dosta alhamijado pjesama,za koje strucnjaci kazu da su doradjivane vise puta od strane razlicitih autora.
Bilo kako bilo,narodni opus u bosni i hercegovini,jako je obiman.. Sjetite se samo natpisa sa stecaka.. Neki i dan danas,djeluju savremeno,gledano iz umjetnickog ugla.
Zaista bi trebali posvetiti vise paznje ocuvanju stecaka i svih ostalih izvora narodnog knjizevnog stvaralastva.

Avatar
beca
Velicanstvo Foruma
Velicanstvo Foruma
Postovi: 16187
Pridružen/a: 29 Dec 2009 08:38
Lokacija: Sarajevo

Re: Usmeno narodno stvaralastvo

Post Postao/la beca » 12 Sep 2009 15:11

Evo, kratko objašnjenje...

Što se Hasanaginice tiče, zabilježeno je 5 varijanti, ne znam hoću li se svih 5 autora sjetiti: Vuk Karadžić, Alberto Fortis, Ivan Mažuranić, Luka Marijanović i peti.......ne mogu se sjetiti...dakle, svaki od ovih autora je od naroda zabilježio Hasanaginicu i unio je u svoju zbirku, otuda različite varijante...

Stećci pripadaju pismenosti bosanskog srednjovjekovlja....najstariji natpis je humačka ploča iz desetog vijeka i pisana je glagoljicom...

mi smo se ovdje sad malo spetljali....

književno stvaralaštvo ima širok opseg, a mi smo temi dali ime usmeno narodno stvaralaštvo, stećci i alhamijado litetatura su nešto drugo...
stećci pripadaju vremenu bosanskog srednjovjekovlja, dakle od 10 do 15 vijeka, a alhamijado literatura književnosti na orijentalnim jezicima, tj. od turske vladavine 1463. do dolaska austrougarske 1878. i da bi tema imala smisla, valja nam paziti na ove razlike...

Avatar
basista
Zvijezda foruma
Zvijezda foruma
Postovi: 2094
Pridružen/a: 19 Avg 2009 00:17

Re: Usmeno narodno stvaralastvo

Post Postao/la basista » 12 Sep 2009 19:09

Mislim da bi za stecke,trebalo otvoriti zasebnu stranicu i tako izbjeci ovu zavrzlamu..

CHAMDZI MUJO I LIJEPA UMA

Vino piju age sarajlije,
Vino piju,Zasavicu biju.
Ranjenici mladi podvikuju.
Svaki veli: Jallah moja majko!
Camdzi Muo: Jalah moja Umo!
Camdzi Mujo druzini govori:
Ah druzino,braco moja draga!
Kad meni,sudjen danak dodje,
Sudjen danak i umrli sahat,
Ufatite mi konja lastavicu,
I na konju zelenu dolamu!
U dolami,u dzepu desnome,
U njemu je prsten i jabuka,
U zadzepku mrko ogledalo,
podajte ga mojoj Umihani,
Nek se ogleda,a mene nek ne gleda.
Nek se udaje a mene nek ne ceka.
A ja cu se junak ozeniti
Crnom zemljom i zelenom travom.
Ako bude roda gospodskoga,
Zalice me tri godine dana,
Ako bude roda hojratskoga,
necezalit ni tri bijela dana.
To izusti pa dusicu pusti..
I umrije,zalosna mu majka!
Ufatise konja Lastavicu,
i na konju zelenu dolamu.
Kad su dosli seher Sarajevu
Uzimaju prsten i jabuku,
Dadose ga dilber Umihani.
Desila se roda gospodskoga,
Zalila ga tri godine dana:
Za godinu,lica ne umila.
A za drugu ne nasmijala se.
A za trecu,kose ne oplela.
Kad nastade cetvrta godina,
Rusu kosu rukom odrezala,
pa je salje dajdzi na kapiju,
Dajo joj kose pozlatio,
Dajnica biserom kitila.
Pa je mece,gradu na kapiju,
Ko prohodi da joj kosu zali:
"ova kosa u devletu rasla,
u golemu jadu odrezana".
Ili je majka uzkopala sina?
Ili sestrica,brata jedinoga?
Ili djevojka svoga sudjenika.
Nit je majka ukopala sina,
Niti sestrica,brata jedinoga,
Vec djevojka svoga sudjenoga.
Sto ga nece steci dovijeka.
Govori joj,ostarjela majka:
Sto ti zalis tudjina junaka?
Nije ti ga majcica rodila.
"Luda ti si moja mila majko!
Da si mi ga i triput rodila,
Ja ga ne bih ovoliko zalila
Ko sto zalim tudjina junaka,
Ja ga necu steci dovijeka..!


Umihana Cuvidina.. sarajevska pjesnikinja..

Avatar
beca
Velicanstvo Foruma
Velicanstvo Foruma
Postovi: 16187
Pridružen/a: 29 Dec 2009 08:38
Lokacija: Sarajevo

Re: Usmeno narodno stvaralastvo

Post Postao/la beca » 14 Sep 2009 08:13

Alija Đerzelez je epski narodni junak Bošnjaka. Prema tradiciji, sakriven u pećini u planini, u stoljetnom snu, i njegov spasilački dolazak se očekuje u odsudnom trenutku. Oblikovan na osnovu historijske stvarne ličnosti Gurz Ilyas-a. Kao godina njegove pogibije uzima se 1491.godina, i to, prema jednoj verziji tokom borbi oko tvrdave Sokol na Plivi, i prema drugoj, nedaleko od te tvrdave, u polju danasnjeg sela Gerzovo.

Alija Đerzelez je bio izuzetno pobožan i klanjao je obavezno, a pogotovo prije boja. Priča tako kaže da su neprijatelji na sve načine pokušavali da ga dokrajče, a onda su od neke babe čuli da se Alija može ubiti samo na namazu, pošto je on obavljao namaz u takvoj skrušenosti da ga ni strah da će izgubiti život ne bi omeo u tome. Neprijatelji su mu, dok je bio na namazu, odsjekli glavu. Pečevi piše da je ban Derenčin odsječenu glavu poklonio ugarskom kralju, koji je naredio da se ova ukopa na Budimskom brdu, koje je od tada pozvano Gerzelez brdo. Na tom brdu je u Đerzelezovu slavu, koji se istekao pri zauzeću Budima, sultan Sulejman podigao tekiju.

Avatar
beca
Velicanstvo Foruma
Velicanstvo Foruma
Postovi: 16187
Pridružen/a: 29 Dec 2009 08:38
Lokacija: Sarajevo

Re: Usmeno narodno stvaralastvo

Post Postao/la beca » 14 Sep 2009 08:20

Vino pije tursko momce mlado
U po Bosne posred Sarajeva.
Nit ga pije casom nit mastrafom,
Vec ga pije kalajli-legenjom.
Pola pije pola dori daje,
A nazdravlja pretilom doratu:
- Zdrav' dorate milo dobro moje,
Sutra cemo preko Romanije.
U njoj ti je Grujo i Novace,
U gori su cardak nacinili,
A na drumu, na jeli zelenoj,
Jest Novace cordu obisio,
Pod njom prostro divan-kabanicu.
Ko god tude prolazi, dorate,
Svak valjade da s' pokloni cordi,
Da daruje cordu Novakovu:
Od dukata do deset dukata.
Niti cemo cordu darivati,
Ne damo mu ni bila dinara !
Misli momak da niko necuje
Al' to cuje nejaki Grujica.
Doso bise seher Sarajevu
Da uzima praha i olova
I za druga na kais opanke.
Otale se Grujica povrati,
Zdrav' izaso na vrh Romanije
Novakovu drvenu cardaku,
Tude im se nocca ufatila.
Kad ujutro dan osvano bise,
sta je reklo tursko momce mlado,
Jasi doru, nije se poreko.
Pa istira doru iz Sarajeva,
Na Glasinac zdravo izlazio.
I dotira na dnu Romanije
Di je Novak cordu obisio.
Ne hti mu se cordi pokloniti
Ne dade mu pare ni dinara.
A gleda ga Novak sa cardaka,
Pa druzini svojoj besjedio: -
Cujete li moja braco draga,
Nije l' majka rodila junaka
Te da se je prigodio ovdi,
Koj' ce izac na drum pred Turcina,
Ufatit mu za dizgin dorata,
Pa ga dovest do mog cardaka ?
Sve mu drustvo poniknulo nikom,
Ali nece nejaki Grujica.
Priko sride saru prifatio,
Pa izade na drum pred Turcina.
Ufati mu za dizgin dorata
Pa povede preko Romanije.
Ali momce na dori zaspalo.
Tad se prenu tursko momce mlado
Pa pozivlje nejakog Grujicu: -
Ajd' otale, gorska haramijo,
Nije mi se dorat naucio
Da ga vodas po gori zelenoj !
A Grujica haje i ne haje:
Vodi doru priko Romanije.
Kad to vidi tursko momce m
Pa udara nejakog GrujiCu.
Kako ga je lako udario,
S crnom ga je zemljom sastavio.
Obisi ga dori po unkasu
Pa potira preko Romanije.
Al' ga gleda starina Novace:
- Cujete li, moja braco draga,
Ode Turcin priko Romanije,
Evo nami jazuk i sramota,
Odnese nam naseg Grujicu.
Nije l' majka rodila junaka
Koj' ce na drum prid nj izlaziti,
Ufatit mu za dizgin dorata
I dovest ga drvenu cardaku ?
Sve mu drustvo poniknulo nikom
Ali nece mladi Radojica.
Od zemlje je na noge skocio
Pa poleti na drum prid Turcina:
Ufati mu za dizgin dorata
Pa povede preko Romanije.
Al' je momce na dori zaspalo.
Kad se prenu tursko momce mlado
I opazi malog Radojicu,
Radojici rici besidio: -
Ajd' otalen, gorska haramijo;
Nije mi se dorat naucio
Ovda vodat po gori zelenoj !
Al' to Rade haje i ne haje,
Vodi doru drvenu cardaku.
Turcin skide perna buzdovana
Pa udara mladog Radojicu.
Kako ga je lako udario,
S crnom ga je zemljom sastavio,
Pa mu sveza ruke naopako.
Sve to gleda starina Novace.
Novak vrisnu sa cardaka svoga:
- Stan, kopile,
tursko momce mlado,
Dok ti dode starina Novace:
Lako ces se nanositi glave !
Lako ti je s dicom bojak biti !
Pa izleti na drum pred Turcina
Sidi Novak na drumu sirokom Pak
on klece na livo koleno
A na desnu saru prislonio.
Svoju saru po kundaku ljubi:
- Saro moja, ne ostala pusta,
Pogodi mi tursko momce mlado !
Al' nemoj me vatrom privariti,
Za oko te ni moliti necu !
To izusti starina Novace Svojoj
sari vatru primaknuo.
Kad mu puce sara pirlitana
Nut u momka dobre srice bise:
Ne pogodi ni njega ni dorata.
Skine Turcin perna buzdovana
Pa udara starinu Novaka.
Kako ga je lako udario,
S crnom ga je zemljom sastavio,
Pa mu sveza naopako ruke,
Pa ga goni priko Romanije.
Kad izaso na polje Drinovo,
Novak brati tursko momce mlado:
- Bogami brate, tursko momce mlado,
Posici nas na polju Drinovu,
Ne vodi nas u kasabu Turcim:
Mucit ce nas na drinovu Turci,
Sva tri ce nas na vatri sprziti.
Momce bise, za Boga znadise:
- O cujeç li, starino Novace !
Hoceç li se Bogom zaklinjati
Po svojemu krst i zakonu,
kad izade Djerzelez Alija
Da mu na put neces ishoditi ?
Ja sam glavom Djerzelez Alija !
Sve trojici oprostio ruke.
Djerzelezu ruku poljubise
I pusti ih drvenu cardaku
Te odose opet cetovati.
Od' Alija drumom sirokijem.
Mili Boze, na svemu ti fala!
Sve u strahu Boga velikoga!
Pjanu ti je lahko zapivati,
A zalosnoj majci zaplakati,
A jos lakse, Bogom pobratime,
Iz oblaka kisi udariti!
Sve ti vrime za vrimenom prode,
Zeman kule po Kotarim' gradi,
Zeman gradi, zeman razgraduje.
Nek s' okrece kolo naokolo'.

Avatar
basista
Zvijezda foruma
Zvijezda foruma
Postovi: 2094
Pridružen/a: 19 Avg 2009 00:17

Re: Usmeno narodno stvaralastvo

Post Postao/la basista » 15 Sep 2009 18:30

Zanimljivo je sve to..
Od najranijih dana,bosanski narod,vjeruje najvise,iskljucivo velikim junacima..
Tako je i dan danas..
Vec u srednjem vijeku,Dobri bosnjani,vjerovali su u Pravednika (obavezno procitati makovu pjesmu iz kamenog spavaca- Mit o pravedniku)
Prema predanju,pravednik je junak koji svoj zivot provede boreci se protiv zla na zemlji.. Prilikom njegove pogibije,njegov glas izlijece iz njega i leti k nebu u visinu..
Leti vjecno.. Moze se i dan danas cuti..ako je covjek na osami..ako trazi pravedan put. Nakon islamizacije,kolt pravednika,zamjenjuje kult sehida.. ali narodna predanja i dalje idu "nezvanicnom linijom".. Kao ovo o Aliji Djerzelezu.
Mit o pravedniku,postoji jos uvijek.. ali ne kaze se pravednik nego (ako je neko od vas cuo) kaze se Dobri.. Ja sam vise puta cuo price starih ljudi..koji navode da im se ukazao Dobri..Obavezno su u momentu ukazanja bili sami i trazili su pravedan put iz teske situacije.. Legenda zivi!! Toliko Bosanska i jedinstvena!
Ne moze svijet izroditi toliko naucnika da ispitaju bosansku dusu,koliko je ona slozena i sveobuhvatna... a tako jednostavna..
Nakon izbijanja reata 1992 godine,razni "vrlo savjesni vjernici" pokusali su u bosanski rijecnik,utrpati svakakvih arapskih i turskih rijeci - uglavnom bezuspijesno.. Ali kult sehida,zazivio je odmah! Poruka u mramorje prispjelom,maka Dizdara je jedna jednostavna i totalna cinjenica.. koliko god da tragamo za korijenima i odgovorima na nasa pitanja..uvijek smo na pocetku.. Uvijek ovaj narod ide dalje. Putem kojeg je zacrtao jos u doba prve Bosne (7 - 10 stoljece) a Ivan Lovrenovic nek pise gluposti o tome kako se bosanska svijest moze sablonizirati u katolickonm izdanju.. ja nigdje ne vidjeh nikakvu slicnost izmedju bosanske srednjovijekovne pismenosti i katolickih zemalja.

Avatar
basista
Zvijezda foruma
Zvijezda foruma
Postovi: 2094
Pridružen/a: 19 Avg 2009 00:17

Re: Usmeno narodno stvaralastvo

Post Postao/la basista » 23 Sep 2009 19:31

TURGDZE

Lipa tisi,moj dilbere,bog te vidijo,
Lipo t' lice imas,ja te ljubio.
Bile t' ruke imas,mene grlile,
Lipa t' medna usta imas,mene ljubile!
Sto su tvoje trepavice i oci,
Vrlo ti me,moj dilbere,namuci,
Al me bogme asikovat nauci!
Sto su tvoje catme,kapci,obrve,
Odnesose moju pamet na more!
Pod kucom ti jedan duvar viran,
Vazda idem ja za tobom u divan,
Nad kucom ti jedan mecit oklacan,
Vazda z tebe dilbere,u nje sam oplacan.
Za kucom ti jedno vrilo mocilo,
Ne bi l' drago u nidarce skocilo,
A skocivsi jednu noccu nocilo.

Pjesma je nastala vjerovatno u Hercegovini,sto se vidi po ikavizmu i nekih karakteristicnih izraza.. kao "oklaciti" - okreciti.. Autor nije poznat..
Pjesma je u lirskom smislu u potpunosti bogata i prosto je nevjerovatno kakvi su pjesnici nekada zivjeli u samom narodu..

Avatar
beca
Velicanstvo Foruma
Velicanstvo Foruma
Postovi: 16187
Pridružen/a: 29 Dec 2009 08:38
Lokacija: Sarajevo

Re: Usmeno narodno stvaralastvo

Post Postao/la beca » 24 Sep 2009 07:22

Pisana zabiljezja o zivotu Muje Hrnjice su veoma rijetka posto se prica o njegovom zivotu prenosila iz generacija u generacije preko epskih pjesama i prica starih nani i djedova.

Narodna bastina Cazinske krajine

Visoka ili Cazinska krajina je smještena na takozvanom rogu Bosne cija se površina proteže od Velike Kladuše do Cazina tojest granici se sa rijekom Unom.Poznata kao ljuta krajina ovaj bosanski vilajet iznjedrio je jednog od najvecih narodnih junaka - Muju Hrnjicu.O njemu su ispjevane mnoge pjesme a narodna predaja ga velica cak možda više i od one epske te legende o njemu odavno zadiru u svijet mistike i cuda.

Predaja Muju i njegovog brata Halila dovodi u vezu sa Gorskom vilom koja je prvog zadojila svojim mlijekom a drugog rosom pored rijeke Kladušnice.Mujo je od toga zadobio veliku snagu i junaštvo a Halil ljepotu.Za Gorsku vilu sama predaja kazuje kako je zajedno sa ljutim krajišnicima branila kladušku kulu i grad od napada osvajaca i tako u svijesti naroda ostala njegovom zaštitnicom.Upravo stoga stari grad se naziva vilinskim kao i onaj u obližnjem Vrnogracu.Sve to govori o jakom uticaju vilinskog kulta u krajini ali i cijeloj BiH u njenoj davnoj prošlosti.

Ono što je Herkules bio za cio anticki svijet to je Mujo Hrnjica predstavljao krajišnicima.Majke su vrlo rado davale muškim prinovama njegovo ime u želji da postanu jaki i hrabri kao on sam.Kako se to cesto moglo cuti u izjavama starih Mujo se smatrao najacim covjekom na svijetu.

U Maloj Kladuši i danas se po pricanju mještana može vidjeti otisak potkovice Mujinog konja Ðogata na stijeni iznad Kladušnice koju narod naziva Ploca, što je uostalom i narodni naziv za potkovicu.Iz te stijene navire izvor sa kojeg se nekada uzimala voda za salijevanje strahe zbog vjerovanja da je nastao od najveceg junaka ovih krajeva.Još se može cuti kako je Mujo nosio uza se hamajliju nacinjenu od devet zrna pšenice na desnoj strani tijela koja ga je štiila od svakog zla.To su saznali i njegovi neprijatelji te se poslužili prevarom da mu je oduzmu.Ona mu je navodno ukradena iz odijela dan prije pogibelji.

Osim što su nabijene misticnošcu predaje o Muji su i romanticne.Tako jedna od njih veli da onaj ko se napije vode sa Hrnjicinog bunara nece moci otici iz grada a i ode li cežnja za njim vratit ce ga nazad.

Preneseno sa http://havale.blogger.ba/arhiva/2008/04/06/1474547

Nedzib Vucelj za web magazin Bosnjaci.net pise:

Poznata kula Hrnjice Muje nalazi se u Velikoj Kladuši. Ona je potpuno obnovljena i dobrijem je dijelom vracen njen prijašnji izgled i nju pohodi mnogo znatiželjnih turista, a kula ima i hotel, te okolo kule kompleks bosanskih begovskih kuca sa bošnjackom arhitekturom, koje skupa sa kulom izazivaju divljenje i ljepotu, ali i svjedoce o jednom vremenu naših junaka, Muje i Halila, koji dobiše bojeve koje niko ne moga dobiti.

Kula Hrnjice Muja nije postala samo turisticka atrakcija znatiželjnika, vec je cesto pohode i likovni umjetnici i umjetnicki fotografi, pa su slike ove kule tražene širom svijeta, a posebno Amerike, obzirom da je u periodu 1995. do 2004. godine veliki broj Krajišnika odselio za Ameriku, te da im je najdraža uspomena u znak sjecanja na Krajinu kula Hrnjice Muje.


Zanimljiva je jedna krajiška anegdota o tome, kada su ljudi vidjeli da ce Hrnjica Mujo biti vrijedan i biti veliki junak. Naime, još kao djecarak Mujo je dotjerao predvece ovce sa paše, a u narucju je nosio živoga zeca: -Evo vam ovo malo nemirno jagnje, stalno mi je bježalo iz ovaca, jedva sam ga skolio.

Avatar
basista
Zvijezda foruma
Zvijezda foruma
Postovi: 2094
Pridružen/a: 19 Avg 2009 00:17

Re: Usmeno narodno stvaralastvo

Post Postao/la basista » 04 Okt 2009 19:57

Ma bravo Beca.. Bravisimo.. Aferim.. [eusa_clap.gif]

Ja mislim isto to.. tesko je bilo gdje u svijetu,pronaci takve pjesme koje su nastale u narodu.. U kojima za ljubavlju i pravdom,ne cezne samo neki momak..ili neka djevojka.. nego sama ljudska dusa.. Cisto poleti u pjesmi.. na krilima zelje.. ljubav trazi.. I mene samog,ponesu te pjesme..Dakle,nije to sto sam bosanac,nego jednostavno,sto sam covjek..i to sam sve dok trazim smiraj u dusi.. Bogatstvom duha i ljepotom ljubavi da sebe,covjekom ucinim..
Evo jos nekoliko sevdalinki.. sve ljepsa od ljepse.. Citajte ljudi
I ne samo citajte nego pisite i vi .. Pa jeste li ljudi-bosanci ili marsovci! ..ccc..


AÅ¡ikovah tri godine dana
------------------------------
AÅ¡ikovah tri godine dana.
I dolazih dragoj pod pendžere.
A još dragu vidjeti ne mogoh:
Na pendžeru mreža okovana,
koja mi je pamet zanijela.
Pamet nosi, draga se ponosi!
Nek ponosi, nek mi pamet nosi.
Da Bog da je voda odnijela,
i u moje ruke donijela!

Gdje si, dragi, živa željo moja
---------------------------------
Gdje si, dragi, živa željo moja
Živom sam te željom poželjela!
Živoj mi je srce ispucalo:
baš ko ljti zemlja od sunašca.
Bog će dati, i kiša će pasti.
Zemlja će se sa zemljom sastati.
A ja s dragim - nikad do vijeka!

Avatar
basista
Zvijezda foruma
Zvijezda foruma
Postovi: 2094
Pridružen/a: 19 Avg 2009 00:17

Re: Usmeno narodno stvaralastvo

Post Postao/la basista » 04 Okt 2009 20:03

a Obhođi, prema Bakijama
-----------------------------------
Na Obhođi prema Bakijama
Moba žanje age Fazlagića:
Sto momaka, trista djevojaka,
i četeres’ djece vodonoša.
među njima Džehva Fazlagića,
sama žanje, sama snoplje veže,
sama pjeva, sama pripijeva:
„Mošćanice, vodo plemenita!
Uz put ti je, selam ćeš mi dragom.
Il’nek dođe, il’ nek me se prođe.
Nek ne kosi trave pokraj Save,
Pokosit će moje kose plave.
Nek ne pije Mošćanice hladne,
popiće mi moje oči vrane!“

Da sam ptica, i da imam krila
-------------------------------------
Da sam ptica, i da imam krila,
ja bih cijelu Bosnu preletila.
Letila bih nikad ne bih stala
dok se Bosne ne bih nagledala.
Nad Bosnom se planine izvile,
zelenilom svud su je pokrile.
Cvjetaj Bosno, u mirisu rudi
Iz njeg i ja da napajam grudi.

Avatar
basista
Zvijezda foruma
Zvijezda foruma
Postovi: 2094
Pridružen/a: 19 Avg 2009 00:17

Re: Usmeno narodno stvaralastvo

Post Postao/la basista » 04 Okt 2009 20:20

Inace,u proslosti je bilo puno slucajeva kradje nasih narodnih pjesama..
Kao po nekom pravilu,to uvijek cine nasi istocni susjedi.. A oko Hasanaginice,jagmili su se i zapadni susjedi..
Kad je Vuk Karadzic,posao u posjetu Geteu,zelio je ponijeti neku vrijednu narodnu pjesmu pa da je prezentira kao pjesmu iz svog (srpskog) naroda.
jer,Gete je bio u to doba,vodeci evropski umjetnik i intelektualac uopste..
Naravno da nije mogao ponijeti na pokaz,neke koljacke pjesme o toboznjem junaku Marku kraljevicu i sl.. Ponio je zapis "Hasanaginice" i tak je on to prezentirao tamo.. medjutim,ispao je glup.. Razlog je jednostavan.. Hasanaginica je vec bila poznata u evropi u to doba..pa cak i nekoliko decenija unazad od tog perioda..Cak je bila i stampana vise puta u raznim knjigama i izdanjima..
Gete je vec citao to i znao za porojeklo pjesme..

Odgovorite