![[eusa_think.gif]](./images/smilies/eusa_think.gif "[eusa_think"){kind=small}
meko Å¡ i ž...kako li će to zvuÄÂati pitam se...Zanimljivosti !!!
Re: Zanimljivosti !!!
meko Å¡ i ž...kako li će to zvuÄÂati pitam se...
Re: Zanimljivosti !!!
http://www.youtube.com/watch?v=c0b-UfCQK6s
TV VODITELJ BEZ GAĆA
Vodio vremensku prognozu po pljusku
Scena u kojoj Miloš Urošević, voditelj vremenske prognoze na srpskom TV Foxu, s terena izvještava o nezapamćenom nevremenu koje je prošlog tjedna pogodilo Beograd postala je pravi hit na internetu!
'Ovako izgleda lokalna naoblaÄÂnost nad Beogradom', zapoÄÂeo je svoj kiÅ¡ni prilog MiloÅ¡ UroÅ¡ević, ne obazirući se pritom na litre vode koje su ga zalijevale.
To Å¡to je njegov prilog proglaÅ¡en za dojam tjedna bio mu je jedan od najdražih roÄ‘endanskih poklona, budući da je u nedjelju napunio 35 godina, a prve ÄÂestitke su mu uputili supruga Zorana i maleni sin Vasilije, otkrio je za tabloid Alo.
Kazao je da se ne osjeća kao javna liÄÂnost te da mu godi Å¡to ljudi cijene njegov rad, iako misli da ima i onih koji smatraju da je potpuni luÄ‘ak zbog toga Å¡to je izvjeÅ¡tavao po pljusku.
'Zvijezda nisam. Dalek je put do medijske zvijezde. Osobno viÅ¡e volim i sporo polijetanje nego pad. Smatram da je prava zvijezda proÅ¡lotjednih poplava na ulicama Beograda poruÄÂnik Vojske Srbije Milan Kostić, koji je dao sve od sebe i spasio majku i dijete iz bujice', kazao je Uremović.
Otkrio je kako je ideja da snimi prilog o nevremenu bez kiÅ¡obrana njegova. 'Ovdje smo se urednik i ja malo koÅ¡kali u smislu treba li saÄÂekati oblak ili ga juriti kao tornado ekipe s 'Discoveryja'. Ne razmiÅ¡ljam o posljedicama, jednom kad krenem, nema zaustavljanja. Tako i nastaju dobre snimke. S druge strane, tko bi mi vjerovao da je bilo tako straÅ¡no da se nisam pojavio bez kiÅ¡obrana? Zamislite samo koliko ljudi se naÅ¡lo u toj situaciji tog dana. Rekao bih da je to bio moj hommage njima i upozorenje da pažljivije sluÅ¡aju vremensku prognozu. Ako kažem 'ponesite ÄÂamac', bolje je da ga ponesete. A odijelo... pa to mi je radno odijelo. Možda bi ponekad bilo bolje da je ronilaÄÂko', ispriÄÂao je UroÅ¡ević.
Naveo je da mu je tijekom priloga konstantno curila voda niz nos i uÅ¡i, kao da je pod tuÅ¡em. 'Nije teÅ¡ko u kadi jer pljuneÅ¡ kad ti se usta napune, ali bi bilo glupo da sam to uradio pred kamerom. Prava teÅ¡koća je tek uslijedila kad sam sjeo u automobil, jer je naglo zahladilo, a trebalo je vremena da se vratimo do televizije. Tu veÄÂer mi je trebalo nekoliko Andola i topla kupka', otkrio je.
Urošević je za Alo otkrio da je kišni prilog snimio bez gaća. 'Bio sam u odijelu, ali bez gaća. Nije zdravo sjediti u mokrom', kazao je.
PA RECIMO DA BI OVO TREBALO DA BUDE DOBAR PRIMJER NASIM POLITICARIMA DA SASTANKE I RAZGOVORE VODE MEDJU NARODOM I JAVNO , DA TO SVE IPAK BUDE TRANSPARENTNO , A NE U SKUPIM HOTELSKOM KOMPLEKSIMA ,
PA ZAR ONI NE ODLUCUJU O SUDBINI NARODA ? ILI ????????????
TV VODITELJ BEZ GAĆA
Vodio vremensku prognozu po pljusku
Scena u kojoj Miloš Urošević, voditelj vremenske prognoze na srpskom TV Foxu, s terena izvještava o nezapamćenom nevremenu koje je prošlog tjedna pogodilo Beograd postala je pravi hit na internetu!
'Ovako izgleda lokalna naoblaÄÂnost nad Beogradom', zapoÄÂeo je svoj kiÅ¡ni prilog MiloÅ¡ UroÅ¡ević, ne obazirući se pritom na litre vode koje su ga zalijevale.
To Å¡to je njegov prilog proglaÅ¡en za dojam tjedna bio mu je jedan od najdražih roÄ‘endanskih poklona, budući da je u nedjelju napunio 35 godina, a prve ÄÂestitke su mu uputili supruga Zorana i maleni sin Vasilije, otkrio je za tabloid Alo.
Kazao je da se ne osjeća kao javna liÄÂnost te da mu godi Å¡to ljudi cijene njegov rad, iako misli da ima i onih koji smatraju da je potpuni luÄ‘ak zbog toga Å¡to je izvjeÅ¡tavao po pljusku.
'Zvijezda nisam. Dalek je put do medijske zvijezde. Osobno viÅ¡e volim i sporo polijetanje nego pad. Smatram da je prava zvijezda proÅ¡lotjednih poplava na ulicama Beograda poruÄÂnik Vojske Srbije Milan Kostić, koji je dao sve od sebe i spasio majku i dijete iz bujice', kazao je Uremović.
Otkrio je kako je ideja da snimi prilog o nevremenu bez kiÅ¡obrana njegova. 'Ovdje smo se urednik i ja malo koÅ¡kali u smislu treba li saÄÂekati oblak ili ga juriti kao tornado ekipe s 'Discoveryja'. Ne razmiÅ¡ljam o posljedicama, jednom kad krenem, nema zaustavljanja. Tako i nastaju dobre snimke. S druge strane, tko bi mi vjerovao da je bilo tako straÅ¡no da se nisam pojavio bez kiÅ¡obrana? Zamislite samo koliko ljudi se naÅ¡lo u toj situaciji tog dana. Rekao bih da je to bio moj hommage njima i upozorenje da pažljivije sluÅ¡aju vremensku prognozu. Ako kažem 'ponesite ÄÂamac', bolje je da ga ponesete. A odijelo... pa to mi je radno odijelo. Možda bi ponekad bilo bolje da je ronilaÄÂko', ispriÄÂao je UroÅ¡ević.
Naveo je da mu je tijekom priloga konstantno curila voda niz nos i uÅ¡i, kao da je pod tuÅ¡em. 'Nije teÅ¡ko u kadi jer pljuneÅ¡ kad ti se usta napune, ali bi bilo glupo da sam to uradio pred kamerom. Prava teÅ¡koća je tek uslijedila kad sam sjeo u automobil, jer je naglo zahladilo, a trebalo je vremena da se vratimo do televizije. Tu veÄÂer mi je trebalo nekoliko Andola i topla kupka', otkrio je.
Urošević je za Alo otkrio da je kišni prilog snimio bez gaća. 'Bio sam u odijelu, ali bez gaća. Nije zdravo sjediti u mokrom', kazao je.
- sv16bp.gif (14.34 KiB) Pogledano 1130 puta.
PA RECIMO DA BI OVO TREBALO DA BUDE DOBAR PRIMJER NASIM POLITICARIMA DA SASTANKE I RAZGOVORE VODE MEDJU NARODOM I JAVNO , DA TO SVE IPAK BUDE TRANSPARENTNO , A NE U SKUPIM HOTELSKOM KOMPLEKSIMA ,
PA ZAR ONI NE ODLUCUJU O SUDBINI NARODA ? ILI ????????????
Re: Zanimljivosti !!!
STVARNO PREVIÃ…Â E
Pronašla 262 sretne djeteline u jednom danu
Žena koja sreću traži u travi, ÄÂini se, obara sve moguće rekorde. Ako niÅ¡ta drugo, barem ima tu sreću da puni 'Guinnessovu knjigu rekorda'. Pred nekoliko godina otkrila je djetelinu sa 14 listova, a sada je ponovno oborila rekord pronaÅ¡avÅ¡i 262 djeteline s viÅ¡e od tri lista u jednome danu
Ima neka tajna veza izmeÄ‘u Allison Rix i djeteline, pogotovo one genetski puknute. Engleskinja je totalno luda za traženjem djetelina s ÄÂetiri i viÅ¡e listova, a u posljednjem naletu sreće naÅ¡la ih je ÄÂak 262 u jednome danu. 170 ih je bilo sa ÄÂetiri, 73 sa pet, 17 sa Å¡est i dvije sa sedam listova.
Allison su prijatelji savjetovali da poÄÂne igrati loto jer je zvijezde oÄÂito vole. Pred devet godina pronaÅ¡la je na lokaciji u Lingdaleu djetelinu s ÄÂetrnaest listova i uÅ¡la u 'Guinnessovu knjigu rekorda'. Rekord je kasnije sruÅ¡en kada je pronaÄ‘en primjerak sa sedamnaest listova. Engleskinja, koja oÄÂito voli kratiti dane gledajući u travu, kaže da joj je sada najveći izazov pronaći djetelinu s joÅ¡ viÅ¡e listova.
Istina je da žena traži svoje sretne primjerke na posebnim lokacijama, koje drži u tajnosti. StruÄÂnjaci smatraju da je jednostavno nabasala na populaciju s genetskom greÅ¡kom koja se proÅ¡irila na ÄÂitavu livadu.
Pronašla 262 sretne djeteline u jednom danu
Žena koja sreću traži u travi, ÄÂini se, obara sve moguće rekorde. Ako niÅ¡ta drugo, barem ima tu sreću da puni 'Guinnessovu knjigu rekorda'. Pred nekoliko godina otkrila je djetelinu sa 14 listova, a sada je ponovno oborila rekord pronaÅ¡avÅ¡i 262 djeteline s viÅ¡e od tri lista u jednome danu
Ima neka tajna veza izmeÄ‘u Allison Rix i djeteline, pogotovo one genetski puknute. Engleskinja je totalno luda za traženjem djetelina s ÄÂetiri i viÅ¡e listova, a u posljednjem naletu sreće naÅ¡la ih je ÄÂak 262 u jednome danu. 170 ih je bilo sa ÄÂetiri, 73 sa pet, 17 sa Å¡est i dvije sa sedam listova.
Allison su prijatelji savjetovali da poÄÂne igrati loto jer je zvijezde oÄÂito vole. Pred devet godina pronaÅ¡la je na lokaciji u Lingdaleu djetelinu s ÄÂetrnaest listova i uÅ¡la u 'Guinnessovu knjigu rekorda'. Rekord je kasnije sruÅ¡en kada je pronaÄ‘en primjerak sa sedamnaest listova. Engleskinja, koja oÄÂito voli kratiti dane gledajući u travu, kaže da joj je sada najveći izazov pronaći djetelinu s joÅ¡ viÅ¡e listova.
Istina je da žena traži svoje sretne primjerke na posebnim lokacijama, koje drži u tajnosti. StruÄÂnjaci smatraju da je jednostavno nabasala na populaciju s genetskom greÅ¡kom koja se proÅ¡irila na ÄÂitavu livadu.
-
majdanac25
- Ucesnik diskusija
- Postovi: 59
- Pridružen/a: 14 Jun 2009 15:39
Re: Zanimljivosti !!!
zanima me vremenski period kad ce ovaj svijet izici iz krize
-
majdanac25
- Ucesnik diskusija
- Postovi: 59
- Pridružen/a: 14 Jun 2009 15:39
Re: Zanimljivosti !!!
zanimljivo je da istina kad tad ispliva kratak jasan
Re: Zanimljivosti !!!
ZNANSTVENICI TVRDE
Muški geni izumiru, ali ne i muškarci
Brzi razvoj kromosoma koji odreÄ‘uje muÅ¡ki spol mogao bi rezultirati njegovim potpunim nestankom kroz nekoliko milijuna godina. No, to joÅ¡ uvijek ne znaÄÂi da će s njim nestati i muÅ¡karci, tvrde ameriÄÂki znanstvenici
Znanstvenici sa sveuÄÂiliÅ¡ta u Pennsylvaniji otkrili su da se y kromosom, koji nose samo muÅ¡karci, razvio puno brže od x kromosoma koji nose i muÅ¡karci i žene. Brzina razvoja dovela je do dramatiÄÂnog gubitka gena s tim kromosomom.
'Danas se ljudski y kromosom nalazi u manje od 200 gena, dok x kromosom sadrži oko 1.100 gena', rekla je Melissa Wilson sa sveuÄÂiliÅ¡ta.
'Premda se neki geni ÄÂine jako važni, mislimo da bi y kromosom mogao nestati. Ako se to dogodi, to neće znaÄÂiti kraj muÅ¡kog roda. Tu će ulogu vjerojatno preuzeti kromosomi koji dosad nisu odreÄ‘ivali spol', dodala je Kateryna Makova, profesorica biologije.
Muški geni izumiru, ali ne i muškarci
Brzi razvoj kromosoma koji odreÄ‘uje muÅ¡ki spol mogao bi rezultirati njegovim potpunim nestankom kroz nekoliko milijuna godina. No, to joÅ¡ uvijek ne znaÄÂi da će s njim nestati i muÅ¡karci, tvrde ameriÄÂki znanstvenici
Znanstvenici sa sveuÄÂiliÅ¡ta u Pennsylvaniji otkrili su da se y kromosom, koji nose samo muÅ¡karci, razvio puno brže od x kromosoma koji nose i muÅ¡karci i žene. Brzina razvoja dovela je do dramatiÄÂnog gubitka gena s tim kromosomom.
'Danas se ljudski y kromosom nalazi u manje od 200 gena, dok x kromosom sadrži oko 1.100 gena', rekla je Melissa Wilson sa sveuÄÂiliÅ¡ta.
'Premda se neki geni ÄÂine jako važni, mislimo da bi y kromosom mogao nestati. Ako se to dogodi, to neće znaÄÂiti kraj muÅ¡kog roda. Tu će ulogu vjerojatno preuzeti kromosomi koji dosad nisu odreÄ‘ivali spol', dodala je Kateryna Makova, profesorica biologije.
Re: Zanimljivosti !!!
ZASLJEPLJUJUĆA SVJETLOST
U NjemaÄÂkoj se sudarilo 259 vozila
Datum objave:
20.07.2009
Na autocesti A2 na dijelu izmeÄ‘u Braunschweiga i Hannovera zatvoren je promet poslije sinoćnje serije sudara u kojima je ozlijeÄ‘eno 66 osoba, od ÄÂega je 10 u životnoj opasnosti
Masovni sudar u kojem je sudjelovalo 259 vozila dogodio se poslije jake kiÅ¡e, pri niskom i bljeÅ¡tavom suncu zbog kojeg su mnogi vozaÄÂi izgubili kontrolu nad automobilima.
Prema navodima policije, zabilježena su 73 sudara u kojima je uništeno i do 20 automobila.
Do jutra je autocesta bila u potpunosti zatvorena, tijekom prijepodneva su pojedine dionice ponovo otvorene za promet, iako raÅ¡ÄÂišćavanje i uklanjanje oÅ¡tećenih vozila joÅ¡ nije zavrÅ¡eno.
U akciji spaÅ¡avanja sudjelovalo je oko 350 pripadnika vatrogasne i spasilaÄÂke službe, a za sve bolnice u okolini bilo je proglaÅ¡eno stanje uzbune.
Budući da je promet preusmjeravan na zaobilaznicu, nastao je zastoj u dužini od preko 30 kilometara.
Masovni sudari na ÄÂesto zaguÅ¡enim njemaÄÂkim autocestama nisu rijetkost, pogotovo u sezoni godiÅ¡njih odmora ili kada doÄ‘e do iznenadne promjene vremena.
U NjemaÄÂkoj se sudarilo 259 vozila
Datum objave:
20.07.2009
Na autocesti A2 na dijelu izmeÄ‘u Braunschweiga i Hannovera zatvoren je promet poslije sinoćnje serije sudara u kojima je ozlijeÄ‘eno 66 osoba, od ÄÂega je 10 u životnoj opasnosti
Masovni sudar u kojem je sudjelovalo 259 vozila dogodio se poslije jake kiÅ¡e, pri niskom i bljeÅ¡tavom suncu zbog kojeg su mnogi vozaÄÂi izgubili kontrolu nad automobilima.
Prema navodima policije, zabilježena su 73 sudara u kojima je uništeno i do 20 automobila.
Do jutra je autocesta bila u potpunosti zatvorena, tijekom prijepodneva su pojedine dionice ponovo otvorene za promet, iako raÅ¡ÄÂišćavanje i uklanjanje oÅ¡tećenih vozila joÅ¡ nije zavrÅ¡eno.
U akciji spaÅ¡avanja sudjelovalo je oko 350 pripadnika vatrogasne i spasilaÄÂke službe, a za sve bolnice u okolini bilo je proglaÅ¡eno stanje uzbune.
Budući da je promet preusmjeravan na zaobilaznicu, nastao je zastoj u dužini od preko 30 kilometara.
Masovni sudari na ÄÂesto zaguÅ¡enim njemaÄÂkim autocestama nisu rijetkost, pogotovo u sezoni godiÅ¡njih odmora ili kada doÄ‘e do iznenadne promjene vremena.
Re: Zanimljivosti !!!
VELIKI KORAK ZA ÄŒOVJEÄŒANSTVO
40. godišnjica prvog ljudskog stupanja na Mjesec
Datum objave:
20.07.2009
U SAD-u se u ponedjeljak obilježava 40 godina od povijesnog prvog ljudskog spuÅ¡tanja na Mjesec, ameriÄÂkih astronauta misije Apollo 11, jednog od najdojmiljivijih dogaÄ‘aja 20. stoljeća koji je u televizijskom i radijskom prijenosu pratilo oko 600 milijuna ljudi
Tog 20. srpnja 1969., u 16.18 sati po istoÄÂno-ameriÄÂkom vremenu, isprekidani glas Neila Armstronga, zapovjednika misije Apollo 11, objavio je ushićenoj publici na Zemlji: ‘Houston, ovdje Baza Mir. Eagle je sletio’, uz erupciju oduÅ¡evljenja u kontroli misije.
Improvizirajući i ruÄÂno upravljajući lunarnim modulom Eagle, Armstrong ga je spustio u podruÄÂju nazvanom More mira, izbjegavajući brojne stijene. U zadnjim sekundama spuÅ¡tanja, kompjutor Eaglea oglasio je alarm koji se kasnije pokazao greÅ¡kom, a kada je letjelica sletjela, ostalo je goriva za samo 30 sekundi leta, navodi ameriÄÂka svemirska agencija NASA u prigodnom osvrtu na svojoj web stranici. Armstrong je poslije priznao da ga je najviÅ¡e brinulo spuÅ¡tanje zbog ‘golemih nepoznanica i tisuću stvari na koje je trebalo paziti’.
Nedugo zatim, Armstrong je postao prvi ÄÂovjek koji je stupio na drugo svemirsko tijelo. SpustivÅ¡i se ljestvama iz kabine modula, zakoraÄÂio je u sivu praÅ¡inu Mjeseca uz glasovitu reÄÂenicu: ‘Ovo je mali korak za ÄÂovjeka, ali divovski skok za ÄÂovjeÄÂanstvo’.
Uskoro mu se pridružio Edwin ‘Buzz’ Aldrin, opisavÅ¡i mjeseÄÂevu povrÅ¡inu kao ‘veliÄÂanstvenu pustoš’.
Armstrog i Aldrin dva i pol su sata istraživali mjeseÄÂevu povrÅ¡inu, prikupljali uzorke i uzimali fotografije. Za sobom su ostavili ameriÄÂku zastavu, spomen na poginulu posadu Apolla 1, te spomen ploÄÂu na jednoj od nogu donjeg stadija Eaglea, s tekstom: ‘Ovdje su ljudi s planeta Zemlje prvi puta nogom stupili na Mjesec. Srpanj 1969. A.D. DoÅ¡li smo u miru ispred cijelog ÄÂovjeÄÂanstva’.
Dvojica astronauta potom su uzletjela s gornjim stadijem Eaglea i spojili se zapovjednim modulom Columbia, u kojem je treći ÄÂlan posede Apolla 11 Michael Collins, kružio u orbiti oko Mjeseca.
U Tihi ocean kod Havaja spustili su se 24. srpnja, ispunivÅ¡i obećanje predsjednika Johna F. Kennedya iz 1962. da će ÄÂovjek do kraja tog desetljeća stupiti na Mjesec.
Misija Apolla 11 poÄÂela je 16. srpnja lansiranjem iz Svemirskog centra Kennedy na Floridi, na divovskoj raketi nosaÄÂu Saturn V, do danas najvećoj i najmoćnijoj raketi za svemirske letove, visokoj 110 metara i snage potiska od 3350 tona. Nakon jedne i pol orbite oko Zemlje, Apollo 11 kreće prema Mjesecu udaljenom 384 tisuće kilometara, u ÄÂiju orbitu stiže tri dana kasnije. Idućega dana, Armstrong i Aldrin odvajaju se u lunarnom modulu Eagle i poÄÂinju sa spuÅ¡tanjem.
Nakon Apolla 11, u iduće tri i pol godine, joÅ¡ je 10 ameriÄÂkih astronauta koraÄÂalo Mjesecom, do posljednje misije Apolla 17 u prosincu 1972., Å¡to je zadnji puta da su ljudi putovali svemirom izvan zemljine orbite.
AmeriÄÂka utrka za spuÅ¡tanje na Mjesec poÄÂela je sa strahom da su ih Rusi već nadmaÅ¡ili u svemiru, nakon Å¡to je u travnju 1961. ruski kozmonaut Juri Gagarin postao prvi ÄÂovjek u svemiru.
Kongres je odobrio izdvajanje oko šest milijarda dolara godišnje za program Apollo, ukupno 25 milijarda, što je ekvivalent za današnjih 140 milijarda, kako bi SAD prestigao SSSR na Mjesecu, a možda i na Marsu.
Rat u Vijetnamu, recesija i program suzbijanja siromaÅ¡tva, uÄÂinili su istraživanje Mjeseca luksuzom i program Apollo je okonÄÂan.
NASA-in program povratka na Mjesec do 2020. godine najavio je bivÅ¡i ameriÄÂki predsjednik George W. Bush u sijeÄÂnju 2004. NASA planira izgradnju stalne postaje s ljudskom posadom na jednom o mjeseÄÂevih polova, no financiranje tog programa je upitno, jer su sredstva s poÄÂetnih 110 milijardi dolara 2005., sada smanjena na oko 70 milijardi, Å¡to struÄÂnjaci drže nedostatnim.
Istodobno, Rusija je aktivirala zamrznuti program Luna-Glob, s mjeseÄÂevim orbiterom i modulom bez ljudske posade, koji bi se trebao spustiti 2012. Kina nastavlja s metodiÄÂnom, pažljivom provedbom svog svemirskog programa, a kao i NASA, planira do 2020. poslati astronaute na Mjesec. Indija se do 2015. namjerava pridružiti klubu zemalja koje su lansirale ljude u svemir.
NASA održava niz manifestacija s kojima će obilježiti 40. obljetnicu prvog spuštanja na Mjesec, u svojim svemirskim centrima u Cape Canaveralu i Houstonu, te svojim drugim svojim objektima u SAD-u, a svemirskoj agenciji pridružit će se Nacionalni muzej zrakoplovstva i svemira u Washingtonu, te srodne ustanove diljem SAD.
http://www.youtube.com/watch?v=8il6rx-9a3c
40. godišnjica prvog ljudskog stupanja na Mjesec
Datum objave:
20.07.2009
U SAD-u se u ponedjeljak obilježava 40 godina od povijesnog prvog ljudskog spuÅ¡tanja na Mjesec, ameriÄÂkih astronauta misije Apollo 11, jednog od najdojmiljivijih dogaÄ‘aja 20. stoljeća koji je u televizijskom i radijskom prijenosu pratilo oko 600 milijuna ljudi
Tog 20. srpnja 1969., u 16.18 sati po istoÄÂno-ameriÄÂkom vremenu, isprekidani glas Neila Armstronga, zapovjednika misije Apollo 11, objavio je ushićenoj publici na Zemlji: ‘Houston, ovdje Baza Mir. Eagle je sletio’, uz erupciju oduÅ¡evljenja u kontroli misije.
Improvizirajući i ruÄÂno upravljajući lunarnim modulom Eagle, Armstrong ga je spustio u podruÄÂju nazvanom More mira, izbjegavajući brojne stijene. U zadnjim sekundama spuÅ¡tanja, kompjutor Eaglea oglasio je alarm koji se kasnije pokazao greÅ¡kom, a kada je letjelica sletjela, ostalo je goriva za samo 30 sekundi leta, navodi ameriÄÂka svemirska agencija NASA u prigodnom osvrtu na svojoj web stranici. Armstrong je poslije priznao da ga je najviÅ¡e brinulo spuÅ¡tanje zbog ‘golemih nepoznanica i tisuću stvari na koje je trebalo paziti’.
Nedugo zatim, Armstrong je postao prvi ÄÂovjek koji je stupio na drugo svemirsko tijelo. SpustivÅ¡i se ljestvama iz kabine modula, zakoraÄÂio je u sivu praÅ¡inu Mjeseca uz glasovitu reÄÂenicu: ‘Ovo je mali korak za ÄÂovjeka, ali divovski skok za ÄÂovjeÄÂanstvo’.
Uskoro mu se pridružio Edwin ‘Buzz’ Aldrin, opisavÅ¡i mjeseÄÂevu povrÅ¡inu kao ‘veliÄÂanstvenu pustoš’.
Armstrog i Aldrin dva i pol su sata istraživali mjeseÄÂevu povrÅ¡inu, prikupljali uzorke i uzimali fotografije. Za sobom su ostavili ameriÄÂku zastavu, spomen na poginulu posadu Apolla 1, te spomen ploÄÂu na jednoj od nogu donjeg stadija Eaglea, s tekstom: ‘Ovdje su ljudi s planeta Zemlje prvi puta nogom stupili na Mjesec. Srpanj 1969. A.D. DoÅ¡li smo u miru ispred cijelog ÄÂovjeÄÂanstva’.
Dvojica astronauta potom su uzletjela s gornjim stadijem Eaglea i spojili se zapovjednim modulom Columbia, u kojem je treći ÄÂlan posede Apolla 11 Michael Collins, kružio u orbiti oko Mjeseca.
U Tihi ocean kod Havaja spustili su se 24. srpnja, ispunivÅ¡i obećanje predsjednika Johna F. Kennedya iz 1962. da će ÄÂovjek do kraja tog desetljeća stupiti na Mjesec.
Misija Apolla 11 poÄÂela je 16. srpnja lansiranjem iz Svemirskog centra Kennedy na Floridi, na divovskoj raketi nosaÄÂu Saturn V, do danas najvećoj i najmoćnijoj raketi za svemirske letove, visokoj 110 metara i snage potiska od 3350 tona. Nakon jedne i pol orbite oko Zemlje, Apollo 11 kreće prema Mjesecu udaljenom 384 tisuće kilometara, u ÄÂiju orbitu stiže tri dana kasnije. Idućega dana, Armstrong i Aldrin odvajaju se u lunarnom modulu Eagle i poÄÂinju sa spuÅ¡tanjem.
Nakon Apolla 11, u iduće tri i pol godine, joÅ¡ je 10 ameriÄÂkih astronauta koraÄÂalo Mjesecom, do posljednje misije Apolla 17 u prosincu 1972., Å¡to je zadnji puta da su ljudi putovali svemirom izvan zemljine orbite.
AmeriÄÂka utrka za spuÅ¡tanje na Mjesec poÄÂela je sa strahom da su ih Rusi već nadmaÅ¡ili u svemiru, nakon Å¡to je u travnju 1961. ruski kozmonaut Juri Gagarin postao prvi ÄÂovjek u svemiru.
Kongres je odobrio izdvajanje oko šest milijarda dolara godišnje za program Apollo, ukupno 25 milijarda, što je ekvivalent za današnjih 140 milijarda, kako bi SAD prestigao SSSR na Mjesecu, a možda i na Marsu.
Rat u Vijetnamu, recesija i program suzbijanja siromaÅ¡tva, uÄÂinili su istraživanje Mjeseca luksuzom i program Apollo je okonÄÂan.
NASA-in program povratka na Mjesec do 2020. godine najavio je bivÅ¡i ameriÄÂki predsjednik George W. Bush u sijeÄÂnju 2004. NASA planira izgradnju stalne postaje s ljudskom posadom na jednom o mjeseÄÂevih polova, no financiranje tog programa je upitno, jer su sredstva s poÄÂetnih 110 milijardi dolara 2005., sada smanjena na oko 70 milijardi, Å¡to struÄÂnjaci drže nedostatnim.
Istodobno, Rusija je aktivirala zamrznuti program Luna-Glob, s mjeseÄÂevim orbiterom i modulom bez ljudske posade, koji bi se trebao spustiti 2012. Kina nastavlja s metodiÄÂnom, pažljivom provedbom svog svemirskog programa, a kao i NASA, planira do 2020. poslati astronaute na Mjesec. Indija se do 2015. namjerava pridružiti klubu zemalja koje su lansirale ljude u svemir.
NASA održava niz manifestacija s kojima će obilježiti 40. obljetnicu prvog spuštanja na Mjesec, u svojim svemirskim centrima u Cape Canaveralu i Houstonu, te svojim drugim svojim objektima u SAD-u, a svemirskoj agenciji pridružit će se Nacionalni muzej zrakoplovstva i svemira u Washingtonu, te srodne ustanove diljem SAD.
http://www.youtube.com/watch?v=8il6rx-9a3c
Re: Zanimljivosti !!!
Da je kakv terorista , kriminalac , ili slicno bez problema bi se sve rijesilo . Pa ova birokratija je prevazisla sve mjere ljudskosti . zalosno da jedna djevojcica ne svojom krivicom mora ispastati cijeli zivot zbog svega .Pa gospodo vec 15 godina izmisljate kojekakve zakone koji nikome u zivotu osom vama ne znace nista , smislite izlaz i pronadjite alternativu u zakonu za ovo neduzno dijete.
Re: Zanimljivosti !!!
bez brige...tu bi sistem profunkcionirao....ustvari dobra ideja...mogla bi neku sitnu glupost uraditi da je uvedu u sistemvidovita_dzemila je napisao/la:pa ona može sad opÄÂjaÄÂkati banku ili neÅ¡to ukrasti bez rukavica jer na osnovu njenih otisaka ne mogu je pronaći
Kad ti zivot donese limune, uzmi tekilu i sol i nazovi me
Make my day!
Make my day!