Tko bi na MORE...

Upoznajmo se
Odgovorite
WhiteLine82
Pocetnik
Postovi: 3
Pridružen/a: 09 Okt 2014 16:47

Tko bi na MORE...

Post Postao/la WhiteLine82 » 09 Okt 2014 17:33

Evo otvaram temu Tko bi na MORE iz razloga da vam pomognem s savjetima oko odlaska na more. Ja sam s otoka Raba kome su rimljani dali u ime Felix Arba. Arba je stari naziv za Rab. Inače Rab je imao turizam prije Dubrovnika i jako je lijep otok. Možete uživati u starogradskoj jezgri grada koja vam jednostavno nemože dosadit. Također uživat čete u nezasitnim uvalama. Da skratim kopirat ću ono najbitnije:

Povijest otoka
Grad Rab bilježi dugu povijest. Spominje se 10. godina prije Krista u jednom starorimskom dokumentu, kojim tadašnji rimski car Oktavijan August proglašava municipijem i daje musamostalnost.


Nedugo zatim grad dobiva i rijedak počasni epitet FELIX (sretan), što kazuje da je Rab već tada bio razvijeni civilizirani grad, čiji su stanovnici uživali u raskoši tekuće vode, kupalištima, kazalištu, hramovima, uređenim ulicama i koječemu drugome.
Pred više od 17 stoljeća, u Loparu je rođen mali Marin. Rastući i stasajući u zrelog mladića, izvježbao je zanat kamenoklesara, te je u potrazi za poslom otputovao čak na suprotnu stranu Jadrana, na obale Apeninskog poluotoka u blizinu današnjeg Riminija.
sv.marin
Svojom marljivošću i kepošću, ubrzo je zadobio ljubav tamošnje kršćanske zajednice, te postao đakonom tamošnjem biskup Gaudienciju. Proganjan zbog propovijedanja kršćanstva, pobjegao je ubrzo na teško dostupno brdo Titan i tamo sagradio crkvicu.

Bili su to temelji na kojem je kasnije niknuo današnji grad San Marino i isto imena državica, gdje se još uvijek čuvaju posljednji svečevi ostaci.

Spomenička baština
Crkveni spomenici


Uđemo li u grad kroz jedna od gradskih vrata, npr. Zlatna vrata, povući će nas Gornja ulica svojim čudesnim mirom. Desno, prema izlazu u park Komrčar je vidikovac na staroj kuli i crkvica cv. Kristofora - zaštitnika grada i otoka, sada lapidariji, a lijevo ulica sa svojim crkvama i četiri zvonika. Od samostana i crkve sv. Ivana Evandjelista, izuzetne romaničke bazilike, ostao je romanički zvonik, temelji i dijelovi stupovlja trobrodne crkve i restaurirani deambulatorij. Odmah uz ruševine stare bazilike sv. Ivana Evanđeliste nalazi se crkva sv. Križa proplakanog gdje se, prema zapisima dogodilo čudo da je križ proplakao.

Na trgu slobode nalazi se zvonik i crkva sv. Justine, podignuti za samostan benediktinki u XVI stoljecu, a sada u funkciji muzeja sakralne umjetnosti. Nedaleko od crkve sv. Justine je crkva i zvonik sv. Andrije zajedno sa samostanom koludrica Benediktinki. Crkva je romaničkog trobrodnog stila s prekrasnim baroknim oltarom. Zvonik je iz 1181. godine i najstariji je rapski zvonik.


Na kraju Gornje ulice, uz samostan koji je sagradjen na litici koja se strmoglavo spušta u more, nalazi se i crkva Uznesenja Marijina, exkatedrala. Počela se graditi 1118. godine, posvetio ju je 1177. osobno papa Aleksandar III. To je raskošna romanička bazilika, a pozornost privlači oltar sa ciborijem iz VIII. st., kasnogotička korska sjedala i kip sv. Kristofora iz XII. Zvonik ove bazilike je udaljen od crkve i dominira gradom, a spada u najljepša zdanja kasne romanike u našoj Domovini.
Spomenimo još i crkvu sv. Franje koja se nalazi uz gradsko groblje, uz koju je bio sagrađen i samostan franjevaca trećoredaca (glagoljaša).

U Kamporu poznat je franjevački samostan i Crkva sv. Eufemije. Utemeljeni su 1446. godine. U samostanu je vrijedan muzej i galerija fra Amroza Testena.

U Supetarskoj Dragi je Crkva sv. Petra uz napušteni benediktinski samostan, sagrađena u romaničkom stilu polovinom XI stoljeća, jedna od najznačajnijih iz tog doba na tlu Hrvatske.

Ostali spomenici


Na ulazu s Trga sv. Kristofora u glavnu Srednju ulicu, ističe se patricijska palača Dominis-Nimira s bogato ukrašenim renesansnim prozorima i gotičkim portalom s grbom obitelji Dominis, izgrađena u XV st.
Nedaleko od te palače na početku Donje ulice nalazi se prekrasni portal nekada otmjene plemičke palače Nimira. Na gornjem dijelu portala nalazi se grb obitelji Nimira.
Jedan od najvrednijih rapskih spomenika je Knežev dvor, smješten na Trgu rapskog municipija. Gradnja dvora započela je još u XII st., no najkarekterističniji dijelovi potječu iz XV i XVI st. Gradska loža iz 1509,kvadratnog oblika sagrađena u renesansnom stilu, s lijepim kamenim stupovima nedavno je restaurirana da bi se sačuvala od propadanja.
U samom Rabu nalaze se još niz vrijednih portala, balkona, prozora i sl. sa životopisnim detaljima i ornamentima.
Na slavniju rapsku prošlost podsjeća nas svaki kamen, grb i natpis. Pokušajte istraživati, Rab će vam uvijek otkriti po jednu novu tajnu, ali nikada sve.

Rapski Samostreličari
Iz mnoštva povijesnih događaja rabljani su obnovili staru vitešku igru utemeljenu u Rabu davne 1364. godine. Od obnavljanja 1995. godine igre postaju centralni kulturni događaj ove sredine.

Samostrijelac Viteškom nadmetanju prethodi srednjevjekovna ceremonija koju dan prije proglasom i bubnjem najavljuje glasnik. U prepunom Gradu svečanost započinje dolaskom kneza i njegove pratnje u Gradsku ložu gdje ih dočekuju samostrijeličari, glazbenici i zastavničari. Uz snažno bubnjanje bubnjara, zvukove fanfara i zvonjavu zvona sudionici idu ulicama grada u Katedralu po blagoslov. Na Trgu sv. Kristofora pred gradskim vratima igre svečano otvara rapski knez. Uz zvuke fanfara na jarbol se podiže zastava Grada, a na znak "častnog suda" vitezovi započinju natjecanje. Po određenom redu dvanaest vitezova napinju samostrijele upućujući strijele u metu. Najbolji strijelac postaje onaj natjecatelj čija se strijela zabije najbliže središtu mete. Rapski knez proglašava pobjednika viteških igara i uručuje mu nagradu "Felix". Programom glazbenika i zastavničara te svečanim mimohodom svih sudionika odjevenih u renesansne kostime završavaju Rapske viteške igre.

Posebnost Rapskih viteških igara je antički samostrijel kojega na svojim igrama koriste još samo balestrieri iz San Marina. U srednem vijeku Rabljani su njime obranili svoj grad od napadača pa su igre uveli u slavu te obrane i u počast svome zaštitiniku sv. Kristoforu. Održali su ih dva puta godišnje: 9. svibnja (Dies Victoriae) i 27. srpnja (Dies Natalis). To su bile najveće svečanosti za koih se praznovalo i praštalo punih sedam dana. Obnovljene igre se također održavaju u 25. lipnja i 27. srpnja, a svečani mimohod Gradom priređuje se i na Dan Velike Gospe. Tih dana Rab posjetiteljima pruža neizmjerno bogatstvo programa koji se isplati vidjeti.

Rabska Fjera
Fjera Rabska fjera trodnevna je manifestacija koja oživljava srednjovjekovni život Raba, a održava se na blagdane Sv. Jakova, Sv. Ane i Sv. Kristofora, zaštitnika Raba. Temelji se na povijesnim zapisima, prema kojima su se slične svečanosti priređivale od 1364. u čast kralju Ljudevitu Velikom koji je Rab oslobodio od Mlečana te u čast sv. Kristoforu. Pučka fešta tada je trajala sedam dana i u njoj su sudjelovali svi otočani. Nakon više stoljeća Rabljani su obnovili Fjeru.

Nakon svečanog otvaranja na Trgu sv. Kristofora svi sudionici Fjere, odjeveni u atraktivne srednjovjekovne nošnje, knez, suci, općinsko vijeće, plemstvo, vlastela, trgovci, obrtnici, umjetnici i pučanstvo, predstavili su se publici mimohodom gradskim ulicama.

Fjera Tri večeri u najstarijem dijelu Raba - Kaldancu, u uskim kamenim uličicama osvijetljenima bakljama, pred očima oduševljenih posjetitelja nižu se žive slike prošlih vremena: na žrvnju se melje brašno, mijesi i peče kruh pod pekom, pravi sir, prede vuna, stvaraju slike na svili, pletu se košare, izrađuje posuđe od gline, prave drveni predmeti, kuje novac, prave vijenci od cvijeća, a srednjovjekovni svirači zabavljaju mnoštvo.

Na Pjaceti se nalazi srednjovjekovna tržnica na kojoj se mogu kušati i kupiti mnogi autohtoni proizvodi, a na šetnici uz more smjestilo se pravo srednjovjekovno selo u kojem stanovnici marljivo pripremaju sočivo, domaće frite i druga jela, pletu mreže i vrše, dok oko njih veselo skakuću djeca. Riba se lovi na starinski način na sviću, odmah priprema na gradele i uz domaće vino nudi gostima.

Položaj otoka

Otok Rab zaštitili su bogovi smjestivši ga pod planinu Velebit i u krilo brda Kamenjak. Ovo brdo koje vas može zavarati svojim golim licem okrenutim magistrali i Velebitskom kanalu prava je blagodat otoka jer ga štiti od hladnih naleta bure i uopće pogoduje klimatskim uvjetima. Rab je otok sunca, i vjerujte, to nije fraza jer po statistikama on ima godišnje 2417 sati sijanja sunca, odnosno na Rabu sunce sja u lipnju, srpnju i kolovozu desetak sati dnevno.
Rab je najjužniji od Kvarnerskih otoka pa jevegetacija uglavnom mediteranska. U to čete se uvjeriti čim stupite na otok jer u toplom ljetnom danu uz pjesmu cvrčaka dočekat će vas i ugodan miris magriza (smilja) i niskog bilja koje se probija između oštrog kamenja. Nakon golog i pomalo divljeg trajektnog pristaništa Misnjak otvara se otok u sasvim drugom svijetlu. Vegetacija je bujna, a zbog mediteranske klime osim autohtonim hrastom crnikom Rab je pokriven zimzelenim sumama.

Na ovom divnom jadranskom prostoru živi oko 9,000 stanovnika, a u jeku ljeta ovaj se broj i potrostručuje jer od ukupno 20,000 smještajnih jedinica samo u obiteljskom smještaju nudi se 16,000 kreveta i to u jednokrevetnim, dvokrevetnim i trokrevetnim sobama svih kategorija, te u apartmanima i dobro opremljenim stanovima, 1,500 smještajnih jedinica u kampu, te 2,300 smještajnih jedinica u hotelima. Otvorena posjetiteljima sva mjesta na otoku čine jednu turističku cjelinu.

Ako netko želi posjetiti Rab nek mi se javi s pitanjima, hvala ako ste pročitali...

Kazimir
Ucesnik diskusija
Ucesnik diskusija
Postovi: 112
Pridružen/a: 02 Nov 2014 09:33
Lokacija: USA

Re: Tko bi na MORE...

Post Postao/la Kazimir » 03 Nov 2014 09:59

WhiteLine82 je napisao/la:Evo otvaram temu Tko bi na MORE iz razloga da vam pomognem s savjetima oko odlaska na more. Ja sam s otoka Raba kome su rimljani dali u ime Felix Arba. Arba je stari naziv za Rab. Inače Rab je imao turizam prije Dubrovnika i jako je lijep otok. Možete uživati u starogradskoj jezgri grada koja vam jednostavno nemože dosadit. Također uživat čete u nezasitnim uvalama. Da skratim kopirat ću ono najbitnije:

Povijest otoka
Grad Rab bilježi dugu povijest. Spominje se 10. godina prije Krista u jednom starorimskom dokumentu, kojim tadašnji rimski car Oktavijan August proglašava municipijem i daje musamostalnost.


Nedugo zatim grad dobiva i rijedak počasni epitet FELIX (sretan), što kazuje da je Rab već tada bio razvijeni civilizirani grad, čiji su stanovnici uživali u raskoši tekuće vode, kupalištima, kazalištu, hramovima, uređenim ulicama i koječemu drugome.
Pred više od 17 stoljeća, u Loparu je rođen mali Marin. Rastući i stasajući u zrelog mladića, izvježbao je zanat kamenoklesara, te je u potrazi za poslom otputovao čak na suprotnu stranu Jadrana, na obale Apeninskog poluotoka u blizinu današnjeg Riminija.
sv.marin
Svojom marljivošću i kepošću, ubrzo je zadobio ljubav tamošnje kršćanske zajednice, te postao đakonom tamošnjem biskup Gaudienciju. Proganjan zbog propovijedanja kršćanstva, pobjegao je ubrzo na teško dostupno brdo Titan i tamo sagradio crkvicu.
Jaaaaaaaa ali pod. Jednim uvijetom da licno ti dodzes pred mene znas sto jer dolazim iz Amerike. Ne salim se. Poslat cu ti svoju fotku prije nego dodzem dame mozes poznati. Nije sala ja trazim tvoju date vidim znas moje pravoime je. DAVOR [icon_flower.gif] [icon_wave.gif]
Bili su to temelji na kojem je kasnije niknuo današnji grad San Marino i isto imena državica, gdje se još uvijek čuvaju posljednji svečevi ostaci.

Spomenička baština
Crkveni spomenici


Uđemo li u grad kroz jedna od gradskih vrata, npr. Zlatna vrata, povući će nas Gornja ulica svojim čudesnim mirom. Desno, prema izlazu u park Komrčar je vidikovac na staroj kuli i crkvica cv. Kristofora - zaštitnika grada i otoka, sada lapidariji, a lijevo ulica sa svojim crkvama i četiri zvonika. Od samostana i crkve sv. Ivana Evandjelista, izuzetne romaničke bazilike, ostao je romanički zvonik, temelji i dijelovi stupovlja trobrodne crkve i restaurirani deambulatorij. Odmah uz ruševine stare bazilike sv. Ivana Evanđeliste nalazi se crkva sv. Križa proplakanog gdje se, prema zapisima dogodilo čudo da je križ proplakao.

Na trgu slobode nalazi se zvonik i crkva sv. Justine, podignuti za samostan benediktinki u XVI stoljecu, a sada u funkciji muzeja sakralne umjetnosti. Nedaleko od crkve sv. Justine je crkva i zvonik sv. Andrije zajedno sa samostanom koludrica Benediktinki. Crkva je romaničkog trobrodnog stila s prekrasnim baroknim oltarom. Zvonik je iz 1181. godine i najstariji je rapski zvonik.


Na kraju Gornje ulice, uz samostan koji je sagradjen na litici koja se strmoglavo spušta u more, nalazi se i crkva Uznesenja Marijina, exkatedrala. Počela se graditi 1118. godine, posvetio ju je 1177. osobno papa Aleksandar III. To je raskošna romanička bazilika, a pozornost privlači oltar sa ciborijem iz VIII. st., kasnogotička korska sjedala i kip sv. Kristofora iz XII. Zvonik ove bazilike je udaljen od crkve i dominira gradom, a spada u najljepša zdanja kasne romanike u našoj Domovini.
Spomenimo još i crkvu sv. Franje koja se nalazi uz gradsko groblje, uz koju je bio sagrađen i samostan franjevaca trećoredaca (glagoljaša).

U Kamporu poznat je franjevački samostan i Crkva sv. Eufemije. Utemeljeni su 1446. godine. U samostanu je vrijedan muzej i galerija fra Amroza Testena.

U Supetarskoj Dragi je Crkva sv. Petra uz napušteni benediktinski samostan, sagrađena u romaničkom stilu polovinom XI stoljeća, jedna od najznačajnijih iz tog doba na tlu Hrvatske.

Ostali spomenici


Na ulazu s Trga sv. Kristofora u glavnu Srednju ulicu, ističe se patricijska palača Dominis-Nimira s bogato ukrašenim renesansnim prozorima i gotičkim portalom s grbom obitelji Dominis, izgrađena u XV st.
Nedaleko od te palače na početku Donje ulice nalazi se prekrasni portal nekada otmjene plemičke palače Nimira. Na gornjem dijelu portala nalazi se grb obitelji Nimira.
Jedan od najvrednijih rapskih spomenika je Knežev dvor, smješten na Trgu rapskog municipija. Gradnja dvora započela je još u XII st., no najkarekterističniji dijelovi potječu iz XV i XVI st. Gradska loža iz 1509,kvadratnog oblika sagrađena u renesansnom stilu, s lijepim kamenim stupovima nedavno je restaurirana da bi se sačuvala od propadanja.
U samom Rabu nalaze se još niz vrijednih portala, balkona, prozora i sl. sa životopisnim detaljima i ornamentima.
Na slavniju rapsku prošlost podsjeća nas svaki kamen, grb i natpis. Pokušajte istraživati, Rab će vam uvijek otkriti po jednu novu tajnu, ali nikada sve.

Rapski Samostreličari
Iz mnoštva povijesnih događaja rabljani su obnovili staru vitešku igru utemeljenu u Rabu davne 1364. godine. Od obnavljanja 1995. godine igre postaju centralni kulturni događaj ove sredine.

Samostrijelac Viteškom nadmetanju prethodi srednjevjekovna ceremonija koju dan prije proglasom i bubnjem najavljuje glasnik. U prepunom Gradu svečanost započinje dolaskom kneza i njegove pratnje u Gradsku ložu gdje ih dočekuju samostrijeličari, glazbenici i zastavničari. Uz snažno bubnjanje bubnjara, zvukove fanfara i zvonjavu zvona sudionici idu ulicama grada u Katedralu po blagoslov. Na Trgu sv. Kristofora pred gradskim vratima igre svečano otvara rapski knez. Uz zvuke fanfara na jarbol se podiže zastava Grada, a na znak "častnog suda" vitezovi započinju natjecanje. Po određenom redu dvanaest vitezova napinju samostrijele upućujući strijele u metu. Najbolji strijelac postaje onaj natjecatelj čija se strijela zabije najbliže središtu mete. Rapski knez proglašava pobjednika viteških igara i uručuje mu nagradu "Felix". Programom glazbenika i zastavničara te svečanim mimohodom svih sudionika odjevenih u renesansne kostime završavaju Rapske viteške igre.

Posebnost Rapskih viteških igara je antički samostrijel kojega na svojim igrama koriste još samo balestrieri iz San Marina. U srednem vijeku Rabljani su njime obranili svoj grad od napadača pa su igre uveli u slavu te obrane i u počast svome zaštitiniku sv. Kristoforu. Održali su ih dva puta godišnje: 9. svibnja (Dies Victoriae) i 27. srpnja (Dies Natalis). To su bile najveće svečanosti za koih se praznovalo i praštalo punih sedam dana. Obnovljene igre se također održavaju u 25. lipnja i 27. srpnja, a svečani mimohod Gradom priređuje se i na Dan Velike Gospe. Tih dana Rab posjetiteljima pruža neizmjerno bogatstvo programa koji se isplati vidjeti.

Rabska Fjera
Fjera Rabska fjera trodnevna je manifestacija koja oživljava srednjovjekovni život Raba, a održava se na blagdane Sv. Jakova, Sv. Ane i Sv. Kristofora, zaštitnika Raba. Temelji se na povijesnim zapisima, prema kojima su se slične svečanosti priređivale od 1364. u čast kralju Ljudevitu Velikom koji je Rab oslobodio od Mlečana te u čast sv. Kristoforu. Pučka fešta tada je trajala sedam dana i u njoj su sudjelovali svi otočani. Nakon više stoljeća Rabljani su obnovili Fjeru.

Nakon svečanog otvaranja na Trgu sv. Kristofora svi sudionici Fjere, odjeveni u atraktivne srednjovjekovne nošnje, knez, suci, općinsko vijeće, plemstvo, vlastela, trgovci, obrtnici, umjetnici i pučanstvo, predstavili su se publici mimohodom gradskim ulicama.

Fjera Tri večeri u najstarijem dijelu Raba - Kaldancu, u uskim kamenim uličicama osvijetljenima bakljama, pred očima oduševljenih posjetitelja nižu se žive slike prošlih vremena: na žrvnju se melje brašno, mijesi i peče kruh pod pekom, pravi sir, prede vuna, stvaraju slike na svili, pletu se košare, izrađuje posuđe od gline, prave drveni predmeti, kuje novac, prave vijenci od cvijeća, a srednjovjekovni svirači zabavljaju mnoštvo.

Na Pjaceti se nalazi srednjovjekovna tržnica na kojoj se mogu kušati i kupiti mnogi autohtoni proizvodi, a na šetnici uz more smjestilo se pravo srednjovjekovno selo u kojem stanovnici marljivo pripremaju sočivo, domaće frite i druga jela, pletu mreže i vrše, dok oko njih veselo skakuću djeca. Riba se lovi na starinski način na sviću, odmah priprema na gradele i uz domaće vino nudi gostima.

Položaj otoka

Otok Rab zaštitili su bogovi smjestivši ga pod planinu Velebit i u krilo brda Kamenjak. Ovo brdo koje vas može zavarati svojim golim licem okrenutim magistrali i Velebitskom kanalu prava je blagodat otoka jer ga štiti od hladnih naleta bure i uopće pogoduje klimatskim uvjetima. Rab je otok sunca, i vjerujte, to nije fraza jer po statistikama on ima godišnje 2417 sati sijanja sunca, odnosno na Rabu sunce sja u lipnju, srpnju i kolovozu desetak sati dnevno.
Rab je najjužniji od Kvarnerskih otoka pa jevegetacija uglavnom mediteranska. U to čete se uvjeriti čim stupite na otok jer u toplom ljetnom danu uz pjesmu cvrčaka dočekat će vas i ugodan miris magriza (smilja) i niskog bilja koje se probija između oštrog kamenja. Nakon golog i pomalo divljeg trajektnog pristaništa Misnjak otvara se otok u sasvim drugom svijetlu. Vegetacija je bujna, a zbog mediteranske klime osim autohtonim hrastom crnikom Rab je pokriven zimzelenim sumama.

Na ovom divnom jadranskom prostoru živi oko 9,000 stanovnika, a u jeku ljeta ovaj se broj i potrostručuje jer od ukupno 20,000 smještajnih jedinica samo u obiteljskom smještaju nudi se 16,000 kreveta i to u jednokrevetnim, dvokrevetnim i trokrevetnim sobama svih kategorija, te u apartmanima i dobro opremljenim stanovima, 1,500 smještajnih jedinica u kampu, te 2,300 smještajnih jedinica u hotelima. Otvorena posjetiteljima sva mjesta na otoku čine jednu turističku cjelinu.

Ako netko želi posjetiti Rab nek mi se javi s pitanjima, hvala ako ste pročitali...
Trebam prijatelje

yoncex10
Pocetnik
Postovi: 2
Pridružen/a: 03 Nov 2014 20:01

Re: Tko bi na MORE...

Post Postao/la yoncex10 » 03 Nov 2014 20:08

ja bi [Happy.gif] salim se, zvuci zanimljivo :) rado bih proverila :D

Odgovorite