Na današnji dan 27. mart
1378 - Umro je papa Grgur XI, poslednji papa Francuz. Za papu je izabran 1370, a 1377. je vratio sediÅ¡te katoliÄÂke crkve iz Avinjona u Rim uprkos otporu Francuza.
1625 - Umro je kralj Džejms I Stjuart, prvi monarh koji je od 1603. do smrti vladao i Škotskom i Engleskom i prvi Stjuart na engleskom prestolu. Škotski presto nasledio je nakon abdikacije majke Meri Stjuart 1567, a engleski 1603. nakon smrti Elizabete I.
1713 - Po završetku Rata za špansko nasleđe, Španija je, prema Utrehtskom ugovoru, predala Velikoj Britaniji Gibraltar i Menorku.
1770 - Umro je italijanski slikar ÄÂovani Batista Tijepolo, poslednji velikan venecijanskog slikarstva. Njegovi glavni radovi, monumentalne freske nalaze se u palatama i crkvama u Veneciji, Udinama, Milanu, Veroni. Snažno je uticao na nemaÄÂko i Å¡pansko slikarstvo u zavrÅ¡noj fazi baroka.
1802 - Potpisan je Amijenski mirovni ugovor kojim je okonÄÂan rat izmeÄ‘u Velike Britanije i Francuske i njenih saveznika, Ã…Â panije i Batavske Republike (Holandije). Britanija je zadržala Trinidad, preuzet od Ã…Â panije, i Cejlon, koji je preuzela od Holandije.
1845 - RoÄ‘en je nemaÄÂki fiziÄÂar Vilhelm Konrad Rentgen, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1901. za otkriće X-zraka (1895), koje su po njemu dobile naziv "rendgenski zraci".
1847 - AmeriÄÂke trupe su, u AmeriÄÂko-meksiÄÂkom ratu, poÄÂele opsadu utvrÄ‘enja Vera Kruz, u kojem je bilo 5.000 Meksikanaca. UtvrÄ‘enje je palo nakon Å¡estodnevnih borbi.
1860 - M.L. Bajrn iz Njujorka patentirao je prvi spiralni vadiÄÂep.
1923 - Umro je Å¡kotski hemiÄÂar i fiziÄÂar Džejms ÄÂuer, koji je prvi dobio teÄÂni, zatim i ÄÂvrst vodonik. Izumeo je termos-bocu.
1933 - Japan je istupio iz Lige naroda nakon što je ta organizacija osudila japansku okupaciju Mandžurije.
1941 - Nakon pristupanja Jugoslavije Trojnom paktu, u Beogradu je vojnim udarom svrgnut regent princ Pavle KaraÄ‘orÄ‘ević i na presto je doveden maloletni kralj Petar II KaraÄ‘orÄ‘ević. ZbaÄÂena je i vlada DragiÅ¡e Cvetkovića i Vlatka MaÄÂeka i obrazovana nova s generalom DuÅ¡anom Simovićem na ÄÂelu.
1945 - Nemci su u Drugom svetskom ratu lansirali poslednju raketu "Fau-2" na Veliku Britaniju. Projektil ispaljen iz holandskog grada Hag pao je na Orpington, jugoistoÄÂno od Londona. U eksplozijama tih raketa tokom rata poginulo je 8.958 Britanaca.
1958 - Nikita HruÅ¡ÄÂov zamenio je na položaju predsednika sovjetske vlade Nikolaja Bulganjina.
1965 - Umro je francuski arhitekta Ã…Â arl Eduar Žanre, poznat kao Le Korbizije, jedan od najvećih arhitekata XX veka, koji je korišćenjem armiranog betona, stakla i gvožđa radikalno promenio tradicionalni naÄÂin gradnje.
1968 - U avionskoj nesreći, u eksperimentalnom letu u blizini Moskve poginuo je ruski kosmonaut Jurij AleksejeviÄ Gagarin, prvi ÄÂovek koji je u aprilu 1961. vasionskim brodom "Vastok" obleteo Zemlju.
1970 - U zemljotresu u zapadnoj Turskoj, poginulo je više od 1000 ljudi, a 90.000 je ostalo bez domova.
1977 - U najtežem udesu u istoriji vazduhoplovstva, poginula su 583 od 644 putnika i ÄÂlana posade kada su se dva "Boinga 747", holandske kompanije KLM i ameriÄÂke Pan-Am, sudarila na pisti aerodroma Tenerife na Kanarskim ostrvima.
1980 - U norveškom delu Severnog mora potonula je naftna platforma "Aleksandar Kiland". Poginulo je 147 ljudi.
1992 - Poslednje jedinice bivše Jugoslovenske narodne armije napustile su Bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju.
1996 - Izraelski sud osudio je Jigala Amira na doživotni zatvor zbog ubistva izraelskog premijera Jicaka Rabina u novembru 1995.
1997 - U Albaniji je poginulo 17 ljudi, u najtežem incidentu tokom dvomeseÄÂne antivladine pobune.
1998 - Umro je nemaÄÂki proizvoÄ‘aÄ automobila Ferdinand PorÅ¡e, osnivaÄ fabrike sportskih vozila "PorÅ¡e AG". Tokom vladavine Adolfa Hitlera bio je jedan od konstruktora "bube", popularnog automobila "folksvagen".
1999 - Jugoslovenska protivvazduÅ¡na odbrana oborila je, tokom napada NATO-a na SR Jugoslaviju, ameriÄÂki bombarder "F-117 A". Avion "noćni jastreb" je pao u atar sela BuÄ‘anovci u Vojvodini.
2000 - Vladimir Putin je pobedio na predsedniÄÂkim izborima u Rusiji sa viÅ¡e od 52 procenta glasova biraÄÂa.
2002 - TužilaÅ¡tvo u Splitu podiglo je optužnicu protiv osmorice bivÅ¡ih vojnih policajaca za ratne zloÄÂine protiv civilnog stanoviniÅ¡tva u splitskoj luci Lora 1992. godine.
2003 - U pokuÅ¡aju hapÅ¡enja u blizini Beograda ubijene su voÄ‘e kriminalnog "zemunskog klana" DuÅ¡an Spasojević "Ã…Â iptar" i Mile Luković "Kum", osumnjiÄÂeni za uÄÂešće u ubistvu premijera Srbije Zorana ÄÂinÄ‘ića.
2003 - StruÄÂnjaci iz Hong Konga su izjavili da su identifikovali virus koji je prouzrokovao misterioznu upalu pluća, kao novu vrstu iz porodice korona virusa, koji su drugi po uzrokovanju prehlada kod ljudi (SARS).
2006 - Umro je slavni poljski pisac, klasik nauÄÂne fantastike Stanislav Lem. Njegove najpoznatije knjige "Solaris", "Povratak sa zvezda" i "Zvezdani dnevnik" prevedene su na viÅ¡e od 40 jezika, meÄ‘u kojima i na srpski.
Na današnji dan...
Re: Na današnji dan...
Na današnji dan, 28. mart
1749. RoÄ‘en francuski astronom, matematiÄÂar i fiziÄÂar Pjer-Simon Laplas. Istakao se radovima na polju nebeske mehanike, a ÄÂuvenu hipotezu o nastanku SunÄÂevog sistema, poznatu kao Kant-Laplasova teorija, objavio 1796.
1776. U Moskvi osnovan BoljÅ¡oj teatar, veliki teatar opere i baleta, po ugledu na onaj u Sankt Peterburgu, u kom su od ÄÂetrdesetih godina XVIII veka izvoÄ‘ene operske predstave.
1800. Parlament Irske usvojio zakon o ujedinjenju Irske sa Engleskom.
1811. Umro srpski prosvetitelj, pisac, filozof i pedagog Dositej Obradović, prvi ministar prosvete Srbije, jedna od najznaÄÂajnijih i najuticajnijih liÄÂnosti u Srbiji krajem XVIII i poÄÂetkom XIX veka. Svojim delima propovedao i branio evropske graÄ‘anske ideje, utemeljene na modernim racionalistiÄÂkim i prosvetiteljskim filozofskim pravcima.
1868. RoÄ‘en ruski pisac Maksim Gorki, koji se smatra utemeljivaÄÂem socijalistiÄÂkog realizma u ruskoj književnosti. Imao znaÄÂajnu ulogu u politiÄÂkom i kulturnom životu Sovjetske Rusije i 1934. postao prvi predsednik Sovjetskog udruženja pisaca. Umro 1936.
1881. U BeÄÂu je potpisana "ŽelezniÄÂka konvencija", o izgradnji pruge Beograd-NiÅ¡. Pruga duga 243,5 kilometara izgraÄ‘ena je 1884, a uz finansijsku pomoć stranih konzorcijuma u Srbiji. Do 1890. izgraÄ‘eno 1.060 kilometara pruge, do austrougarske, bugarske i turske granice.
1930. Dva najveća turska grada, Konstantinopolj i Angora, dobili nove nazive, Istanbul i Ankara.
1939. Republikanska vojska predala Madrid snagama generala Franka, ÄÂime je okonÄÂan Ã…Â panski graÄ‘anski rat. Franko 1. aprila objavio kraj rata koji je trajao 986 dana i odneo viÅ¡e od milion ljudskih života.
1941. Britanske pomorske snage u Drugom svetskom ratu nanele teške gubitke italijanskoj mornarici u bici kod rta Matapan.
1941. U nastupu depresije, engleska književnica Virdžinija Vulf izvrÅ¡ila samoubistvo. Ubraja se u najznaÄÂajnije engleske romanopisce XX veka.
1942. Britanci iznenadnim napadom mornarice, avijacije i kopnenih snaga uniÅ¡tili francusku luku Sen Nazar, u kojoj su bili usidreni nemaÄÂki ratni brodovi.
1943. Na Beverli hilsu, u Kaliforniji, SAD, umro ruski kompozitor i pijanistiÄÂki virtuoz Sergej Rahmanjinov, autor ÄÂuvenih klavirskih koncerata i "Rapsodije na Paganinijevu temu". RoÄ‘en u Rusiji 1. aprila 1873, emigrirao u SAD 1918.
1945. SAD priznale Vladu Demokratske Federativne Jugoslavije.
1969. Umro ameriÄÂki general i državnik Dvajt Dejvid Ajzenhauer, vrhovni komandant savezniÄÂkih snaga u Drugom svetskom ratu u Evropi, komandant NATO-a od 1950. do 1952. i predsednik SAD od 1953. do 1961.
1970. U zemljotresu koji je razorio turski grad Gediz i okolna sela u zapadnoj Anadoliji poginulo najmanje 1.100 ljudi.
1973. AmeriÄÂki glumac Marlon Brando odbio da primi Oskara za glavnu ulogu u filmu "Kum", a na ceremoniju dodele nagrade poslao indijansku glumicu SaÄÂin Litlfeder, da opiÅ¡e patnje ameriÄÂkih Indijanaca.
1985. Umro francuski slikar rusko-jevrejskog porekla Mark Šagal. Mimo svih likovnih formi i eksperimenata koji su obeležili XX vek uspeo da izgradi originalan individualan likovni izraz. Ilustrovao La Fontenove basne, Gogoljeve "Mrtve duše", Bibliju, oslikao svod Pariske opere, sinagogu u Jerusalimu, zgradu Ujedinjenih nacija i uradio vitraže u katedrali u Mecu.
1989. U Beogradu proglašeni amandmani na Ustav Srbije, kojima su pokrajinama oduzeti mogućnost veta na ustavne promene u Srbiji i deo zakonodavne, upravne i sudske funkcije. Revizija Ustava na Kosovu praćena masovnim demonstracijama Albanaca. U sukobima s policijom poginula 22 demonstranta i dva policajca.
1994. Umro francuski dramski pisac rumunskog porekla Ežen Jonesko, tvorac Antiteatra i jedan od najznaÄÂajnijih autora Teatra apsurda. 2001. U Demokratsku Republiku Kongo stigao prvi kontingent Plavih Å¡lemova, sa zadatkom da ojaÄÂa prisustvo UN u toj zemlji posle graÄ‘anskog rata.
2002. U 95. godini umro holivudski režiser i scenarista Bili Vajlder, dobitnik šest Oskara, od 20 nominacija.
2003. Na FruÅ¡koj gori, u Vojvodini, naÄ‘eno telo bivÅ¡eg predsednika PredsedniÅ¡tva Srbije Ivana Stambolića, otetog krajem avgusta 2000. Policija uhapsila ÄÂetiri pripadnika raspuÅ¡tene Jedinice za specijalne operacije MUP-a Srbije, osumnjiÄÂene za to ubistvo.
2003. Sa ostrva TanegaÅ¡ima, Japan u kosmos lansirao svoje prve Å¡pijunske satelite, koji će toj zemlji omogućiti nezavisnost u prikupljanju podataka, ukljuÄÂujući praćenje kretanja severnokorejske vojske. Japan se ranije oslanjao na obaveÅ¡tajnu službu SAD-a.
2004. U Švajcarskoj umro britanski glumac, scenarista, pisac, režiser i producent Piter Justinov. Dobitnik Oskara za epizodne uloge u filmovima "Spartak" i "Topkapi".
2005. U snažnom zemljotresu koji je pogodio zapadnu obalu indonežanskog ostrva Sumatra poginulo više od 1.000 ljudi.
1749. RoÄ‘en francuski astronom, matematiÄÂar i fiziÄÂar Pjer-Simon Laplas. Istakao se radovima na polju nebeske mehanike, a ÄÂuvenu hipotezu o nastanku SunÄÂevog sistema, poznatu kao Kant-Laplasova teorija, objavio 1796.
1776. U Moskvi osnovan BoljÅ¡oj teatar, veliki teatar opere i baleta, po ugledu na onaj u Sankt Peterburgu, u kom su od ÄÂetrdesetih godina XVIII veka izvoÄ‘ene operske predstave.
1800. Parlament Irske usvojio zakon o ujedinjenju Irske sa Engleskom.
1811. Umro srpski prosvetitelj, pisac, filozof i pedagog Dositej Obradović, prvi ministar prosvete Srbije, jedna od najznaÄÂajnijih i najuticajnijih liÄÂnosti u Srbiji krajem XVIII i poÄÂetkom XIX veka. Svojim delima propovedao i branio evropske graÄ‘anske ideje, utemeljene na modernim racionalistiÄÂkim i prosvetiteljskim filozofskim pravcima.
1868. RoÄ‘en ruski pisac Maksim Gorki, koji se smatra utemeljivaÄÂem socijalistiÄÂkog realizma u ruskoj književnosti. Imao znaÄÂajnu ulogu u politiÄÂkom i kulturnom životu Sovjetske Rusije i 1934. postao prvi predsednik Sovjetskog udruženja pisaca. Umro 1936.
1881. U BeÄÂu je potpisana "ŽelezniÄÂka konvencija", o izgradnji pruge Beograd-NiÅ¡. Pruga duga 243,5 kilometara izgraÄ‘ena je 1884, a uz finansijsku pomoć stranih konzorcijuma u Srbiji. Do 1890. izgraÄ‘eno 1.060 kilometara pruge, do austrougarske, bugarske i turske granice.
1930. Dva najveća turska grada, Konstantinopolj i Angora, dobili nove nazive, Istanbul i Ankara.
1939. Republikanska vojska predala Madrid snagama generala Franka, ÄÂime je okonÄÂan Ã…Â panski graÄ‘anski rat. Franko 1. aprila objavio kraj rata koji je trajao 986 dana i odneo viÅ¡e od milion ljudskih života.
1941. Britanske pomorske snage u Drugom svetskom ratu nanele teške gubitke italijanskoj mornarici u bici kod rta Matapan.
1941. U nastupu depresije, engleska književnica Virdžinija Vulf izvrÅ¡ila samoubistvo. Ubraja se u najznaÄÂajnije engleske romanopisce XX veka.
1942. Britanci iznenadnim napadom mornarice, avijacije i kopnenih snaga uniÅ¡tili francusku luku Sen Nazar, u kojoj su bili usidreni nemaÄÂki ratni brodovi.
1943. Na Beverli hilsu, u Kaliforniji, SAD, umro ruski kompozitor i pijanistiÄÂki virtuoz Sergej Rahmanjinov, autor ÄÂuvenih klavirskih koncerata i "Rapsodije na Paganinijevu temu". RoÄ‘en u Rusiji 1. aprila 1873, emigrirao u SAD 1918.
1945. SAD priznale Vladu Demokratske Federativne Jugoslavije.
1969. Umro ameriÄÂki general i državnik Dvajt Dejvid Ajzenhauer, vrhovni komandant savezniÄÂkih snaga u Drugom svetskom ratu u Evropi, komandant NATO-a od 1950. do 1952. i predsednik SAD od 1953. do 1961.
1970. U zemljotresu koji je razorio turski grad Gediz i okolna sela u zapadnoj Anadoliji poginulo najmanje 1.100 ljudi.
1973. AmeriÄÂki glumac Marlon Brando odbio da primi Oskara za glavnu ulogu u filmu "Kum", a na ceremoniju dodele nagrade poslao indijansku glumicu SaÄÂin Litlfeder, da opiÅ¡e patnje ameriÄÂkih Indijanaca.
1985. Umro francuski slikar rusko-jevrejskog porekla Mark Šagal. Mimo svih likovnih formi i eksperimenata koji su obeležili XX vek uspeo da izgradi originalan individualan likovni izraz. Ilustrovao La Fontenove basne, Gogoljeve "Mrtve duše", Bibliju, oslikao svod Pariske opere, sinagogu u Jerusalimu, zgradu Ujedinjenih nacija i uradio vitraže u katedrali u Mecu.
1989. U Beogradu proglašeni amandmani na Ustav Srbije, kojima su pokrajinama oduzeti mogućnost veta na ustavne promene u Srbiji i deo zakonodavne, upravne i sudske funkcije. Revizija Ustava na Kosovu praćena masovnim demonstracijama Albanaca. U sukobima s policijom poginula 22 demonstranta i dva policajca.
1994. Umro francuski dramski pisac rumunskog porekla Ežen Jonesko, tvorac Antiteatra i jedan od najznaÄÂajnijih autora Teatra apsurda. 2001. U Demokratsku Republiku Kongo stigao prvi kontingent Plavih Å¡lemova, sa zadatkom da ojaÄÂa prisustvo UN u toj zemlji posle graÄ‘anskog rata.
2002. U 95. godini umro holivudski režiser i scenarista Bili Vajlder, dobitnik šest Oskara, od 20 nominacija.
2003. Na FruÅ¡koj gori, u Vojvodini, naÄ‘eno telo bivÅ¡eg predsednika PredsedniÅ¡tva Srbije Ivana Stambolića, otetog krajem avgusta 2000. Policija uhapsila ÄÂetiri pripadnika raspuÅ¡tene Jedinice za specijalne operacije MUP-a Srbije, osumnjiÄÂene za to ubistvo.
2003. Sa ostrva TanegaÅ¡ima, Japan u kosmos lansirao svoje prve Å¡pijunske satelite, koji će toj zemlji omogućiti nezavisnost u prikupljanju podataka, ukljuÄÂujući praćenje kretanja severnokorejske vojske. Japan se ranije oslanjao na obaveÅ¡tajnu službu SAD-a.
2004. U Švajcarskoj umro britanski glumac, scenarista, pisac, režiser i producent Piter Justinov. Dobitnik Oskara za epizodne uloge u filmovima "Spartak" i "Topkapi".
2005. U snažnom zemljotresu koji je pogodio zapadnu obalu indonežanskog ostrva Sumatra poginulo više od 1.000 ljudi.
Re: Na današnji dan...
Na današnji dan 29. mart
1461 - U najkrvavijoj bici Rata dveju ruža u Engleskoj, oko 36.000 vojnika pod zastavom dinastije Jork porazilo je kod Toutona, blizu Jorka snage od oko 40.000 vojnika dinastije Lankaster, osiguravši time engleski presto Edvardu IV.
1772 - Umro je Å¡vedski filozof i prirodnjak Emanuel Svedenborg, autor mistiÄÂko-teozofskog uÄÂenja o prirodi. Posle njegove smrti pojavila su se "DruÅ¡tva svedenborgista", iz kojih je nastala Crkva Novog Jerusalima.
1809 - Švedski kralj Gustav IV prisiljen je da abdiciraposle više poraza švedskih trupa u ratu s Danskom.
1848 - PoÄÂeo je trogodiÅ¡nji rat Danske s Pruskom u kojem su Danci pretrpeli poraz i izgubili veliki deo teritorije na jugu poluostrva Jitland.
1849 - Velika Britanija je na osnovu sporazuma s maharadžom od Lahorea anektirala Pendžab i pripojila ga Indiji.
1864 - GrÄÂka je povratila suverenitet nad ostrvima u Jonskommoru, koja su bila pod kolonijalnom upravom Velike Britanije.
1867 - Velika Britanija je od Kvebeka, Ontarija, Nove Ã…Â kotske i Nju Branzvika formirala dominion Kanadu, u koji su 1878. ukljuÄÂene ostale britanske teritorije severne Amerike izuzev Njufaundlenda. Vestminsterskim statutom Kanada je 1931. postala nezavisna država britanskog Komonvelta, a konaÄÂne granice je dobila 1949. prikljuÄÂenjem Njufaundlenda.
1891 - Umro je francuski slikar Žorž Sera osnivaÄ i glavni predstavnik pokreta poentilizam (divizionizam). 1901 - U Australiji su održani prvi federalni izbori. U prvom australijskom parlamentu najviÅ¡e mesta dobila je LaburistiÄÂka partija.
1912 - Engleski polarni istraživaÄ Robert Falkon Skot umro je od zime i gladi pri povratku s Južnog pola, gde je stigao 13. januara 1912, ÄÂetiri sedmice posle Norvežanina Rualda Amundsena. SpasilaÄÂka ekipa je pronaÅ¡la smrznuta tela ÄÂlanova njegove ekspedicije nadomak jedne od stanica za snabdevaje na Antarktiku, kao i njegov dnevnik u kojem je opisao agoniju svojih pratilaca. 1945 - SSSR je zvaniÄÂno priznao jugoslovensku vladu Josipa Broza Tita, koju su prethodno priznale Velika Britanija i SAD.
1946 - Novim ustavom, Zlatna Obala, sadaÅ¡nja Gana, postala je prva britanska kolonija u Africi s afriÄÂkom većinom u parlamentu, ali je na punu nezavisnost ÄÂekala joÅ¡ 14 godina.
1956 - U Novom Sadu su osnovane Jugoslovenske pozorišne igre, "Sterijino pozorje", povodom 150 godina rođenja i stogodišnjice smrti srpskog komediografa Jovana Sterije Popovića.
1967 - Porinuta je prva francuska nuklearna podmornica.
1972 - Bolivija je proterala 119 ÄÂlanova sovjetske ambasade u La Pazu, optuživÅ¡i Moskvu da finansira leviÄÂarske pobunjenike.
1974 - AmeriÄÂki veÅ¡taÄÂki satelit "Mariner 10" snimio je prve fotografije Merkura.
1982 - Umro je nemaÄÂki kompozitor Karl Orf, autor scenske kantate "Karmina Burana". Napisao je knjigu "Muziku za decu", namenjenu obrazovanju, i kreirao specijalne, jednostavne deÄÂje instrumente koji se nazivaju Orfov instrumentarijum. 1990 - Premijer Australije Bob Houk dobio je izbore, postavÅ¡i prvi laburista koji je ÄÂetiri puta uzastopno osvojio položaj Å¡efa vlade.
1994 - Republika Hrvatska i predstavnici Srba u Hrvatskoj potpisali su sporazum o primirju i razgraniÄÂenju vojnih snaga na Å¡est od ukupno 35 sektora na 300 kilometara dugom frontu.
1997 - Bežeći pred nasiljem koje je zahvatilo zemlju tokom krvavih nemira, više od 50 izbeglica iz Albanije utopilo se kada je njihov brod potonuo nakon sudara s italijanskim ratnim brodom u južnom Jadranu, u blizini italijanske obale.
2002 - U Moskvi je predstavljen projekat prvog u svetu kosmiÄÂkog aparata "S-21" koji je namenjen kosmiÄÂkom turizmu.
2002 - Izraelske oklopne jedinice ušle su u Ramalu i blokirale sedište palestinskog lidera Jasera Arafata.
2003 - Svetska zdravstvena organizacija je saopštila da je Karlo Urbani, lekar koji je prvi identifikovao ozbiljni akutni respiratorni sindrom (SARS) umro od iste bolesti.
2004 - Na sveÄÂanoj ceremoniji u Beloj kući Severnoatlanskoj alijansi (NATO) zvaniÄÂno je pristupilo sedam istoÄÂnoevropskih država: Bugarska, Estonija, Letonija, Litvanija, Rumunija, SlovaÄÂka i Slovenija, ÄÂime je broj ÄÂlanica NATO-a povećan na 26.
2006 - Nigerijske vlasti uhapsile su bivÅ¡eg liberijskog predsednika ÄŒarlsa Tejlora i izruÄÂile ga tribunalu za Sijera Leone, pred kojim je optužen za ratne zloÄÂine tokom graÄ‘anskog rata u toj zemlji i Liberiji od 1991. do 2001. godine. On je prvi afriÄÂki lider kome će se suditi za ratne zloÄÂine pred meÄ‘unarodnim sudom.
1461 - U najkrvavijoj bici Rata dveju ruža u Engleskoj, oko 36.000 vojnika pod zastavom dinastije Jork porazilo je kod Toutona, blizu Jorka snage od oko 40.000 vojnika dinastije Lankaster, osiguravši time engleski presto Edvardu IV.
1772 - Umro je Å¡vedski filozof i prirodnjak Emanuel Svedenborg, autor mistiÄÂko-teozofskog uÄÂenja o prirodi. Posle njegove smrti pojavila su se "DruÅ¡tva svedenborgista", iz kojih je nastala Crkva Novog Jerusalima.
1809 - Švedski kralj Gustav IV prisiljen je da abdiciraposle više poraza švedskih trupa u ratu s Danskom.
1848 - PoÄÂeo je trogodiÅ¡nji rat Danske s Pruskom u kojem su Danci pretrpeli poraz i izgubili veliki deo teritorije na jugu poluostrva Jitland.
1849 - Velika Britanija je na osnovu sporazuma s maharadžom od Lahorea anektirala Pendžab i pripojila ga Indiji.
1864 - GrÄÂka je povratila suverenitet nad ostrvima u Jonskommoru, koja su bila pod kolonijalnom upravom Velike Britanije.
1867 - Velika Britanija je od Kvebeka, Ontarija, Nove Ã…Â kotske i Nju Branzvika formirala dominion Kanadu, u koji su 1878. ukljuÄÂene ostale britanske teritorije severne Amerike izuzev Njufaundlenda. Vestminsterskim statutom Kanada je 1931. postala nezavisna država britanskog Komonvelta, a konaÄÂne granice je dobila 1949. prikljuÄÂenjem Njufaundlenda.
1891 - Umro je francuski slikar Žorž Sera osnivaÄ i glavni predstavnik pokreta poentilizam (divizionizam). 1901 - U Australiji su održani prvi federalni izbori. U prvom australijskom parlamentu najviÅ¡e mesta dobila je LaburistiÄÂka partija.
1912 - Engleski polarni istraživaÄ Robert Falkon Skot umro je od zime i gladi pri povratku s Južnog pola, gde je stigao 13. januara 1912, ÄÂetiri sedmice posle Norvežanina Rualda Amundsena. SpasilaÄÂka ekipa je pronaÅ¡la smrznuta tela ÄÂlanova njegove ekspedicije nadomak jedne od stanica za snabdevaje na Antarktiku, kao i njegov dnevnik u kojem je opisao agoniju svojih pratilaca. 1945 - SSSR je zvaniÄÂno priznao jugoslovensku vladu Josipa Broza Tita, koju su prethodno priznale Velika Britanija i SAD.
1946 - Novim ustavom, Zlatna Obala, sadaÅ¡nja Gana, postala je prva britanska kolonija u Africi s afriÄÂkom većinom u parlamentu, ali je na punu nezavisnost ÄÂekala joÅ¡ 14 godina.
1956 - U Novom Sadu su osnovane Jugoslovenske pozorišne igre, "Sterijino pozorje", povodom 150 godina rođenja i stogodišnjice smrti srpskog komediografa Jovana Sterije Popovića.
1967 - Porinuta je prva francuska nuklearna podmornica.
1972 - Bolivija je proterala 119 ÄÂlanova sovjetske ambasade u La Pazu, optuživÅ¡i Moskvu da finansira leviÄÂarske pobunjenike.
1974 - AmeriÄÂki veÅ¡taÄÂki satelit "Mariner 10" snimio je prve fotografije Merkura.
1982 - Umro je nemaÄÂki kompozitor Karl Orf, autor scenske kantate "Karmina Burana". Napisao je knjigu "Muziku za decu", namenjenu obrazovanju, i kreirao specijalne, jednostavne deÄÂje instrumente koji se nazivaju Orfov instrumentarijum. 1990 - Premijer Australije Bob Houk dobio je izbore, postavÅ¡i prvi laburista koji je ÄÂetiri puta uzastopno osvojio položaj Å¡efa vlade.
1994 - Republika Hrvatska i predstavnici Srba u Hrvatskoj potpisali su sporazum o primirju i razgraniÄÂenju vojnih snaga na Å¡est od ukupno 35 sektora na 300 kilometara dugom frontu.
1997 - Bežeći pred nasiljem koje je zahvatilo zemlju tokom krvavih nemira, više od 50 izbeglica iz Albanije utopilo se kada je njihov brod potonuo nakon sudara s italijanskim ratnim brodom u južnom Jadranu, u blizini italijanske obale.
2002 - U Moskvi je predstavljen projekat prvog u svetu kosmiÄÂkog aparata "S-21" koji je namenjen kosmiÄÂkom turizmu.
2002 - Izraelske oklopne jedinice ušle su u Ramalu i blokirale sedište palestinskog lidera Jasera Arafata.
2003 - Svetska zdravstvena organizacija je saopštila da je Karlo Urbani, lekar koji je prvi identifikovao ozbiljni akutni respiratorni sindrom (SARS) umro od iste bolesti.
2004 - Na sveÄÂanoj ceremoniji u Beloj kući Severnoatlanskoj alijansi (NATO) zvaniÄÂno je pristupilo sedam istoÄÂnoevropskih država: Bugarska, Estonija, Letonija, Litvanija, Rumunija, SlovaÄÂka i Slovenija, ÄÂime je broj ÄÂlanica NATO-a povećan na 26.
2006 - Nigerijske vlasti uhapsile su bivÅ¡eg liberijskog predsednika ÄŒarlsa Tejlora i izruÄÂile ga tribunalu za Sijera Leone, pred kojim je optužen za ratne zloÄÂine tokom graÄ‘anskog rata u toj zemlji i Liberiji od 1991. do 2001. godine. On je prvi afriÄÂki lider kome će se suditi za ratne zloÄÂine pred meÄ‘unarodnim sudom.
Re: Na današnji dan...
Na današnji dan 30. mart
1135 - U Kordobi u Ã…Â paniji roÄ‘en je Mojsije Majmond, najznaÄÂajniji jevrejski filozof srednjeg veka i jedan od najpoznatijih lekara svoga doba. Njegova dela prevedena su na mnoge jezike i uticala su na jevrejsku filozofiju i srednjovekovnu skolastiku.
1746 - RoÄ‘en je Å¡panski slikar Fransisko de Goja. Kao dvorski slikar od 1786. naslikao je ÄÂuvene portrete ÄÂlanova kraljevske porodice, dvorjana i uglednih liÄÂnosti.
1814 - Britanci i njihovi saveznici u ratu protiv Napoleona Bonaparte trijumfalno ušli u Pariz.
1842 - AmeriÄÂki lekar Kraford Long prvi put je upotrebio etar kao anestetik prilikom hirurÅ¡ke intervencije u bolnici u gradu Džefersonu u Virdžiniji.
1853 - RoÄ‘en je holandski slikar Vinsent van Gog. Jedan od najvećih umetnika XX veka ÄÂije je delo presudno uticalo na stvaranje novog likovnog izraza u evropskom slikarstvu, slavu je stekao posthumno. Neshvaćen i nepriznat za života, u dubokoj depresiji izvrÅ¡io je samoubistvo 29. jula 1890. 1856 - U Parizu je mirovnim ugovorom okonÄÂan Krimski rat voÄ‘en od 1853. izmeÄ‘u Rusije i Otomanskog carstva.
1863 - Princ Vilijam, mlaÄ‘i sin danskog kralja Kristijana IX, postao je kralj GrÄÂke pod imenom Džordž I.
1867 - Senatu SAD podnet je ugovor o kupovini Aljaske od Rusije. Teritorija od milion i po kvadratnih kilometara kupljena je potom za 7,2 miliona dolara, oko dva centa po jutru zemlje. Aljaska je 1912. godine zvaniÄÂno proglaÅ¡ena za teritoriju SAD, a 1959. godine postala je 49. ameriÄÂka država.
1894 - RoÄ‘en je ruski konstruktor aviona Sergej IljuÅ¡in, koji je tokom tri decenije konstruisao viÅ¡e od 50 tipova aviona. Posebno je poznat po oklopnom juriÅ¡nom avionu "Il-2" za potrebe sovjetskog ratnog vazduhoplovstva u Drugom svetskom ratu. 1912 - Ugovorom u Fesu izmeÄ‘u Francuske i marokanskog sultana, Maroko je kao protektorat prikljuÄÂen francuskim kolonijalnim posedima.
1945 - Sovjetska armija je u Drugom svetskom ratu zauzela poljsku baltiÄÂku luku Dancig (Gdanjsk).
1950 - Umro je francuski politiÄÂar i državnik Leon Blum, voÄ‘a SocijalistiÄÂke stranke od osnivanja 1920, prvi socijalista premijer Francuske. Predvodio je vladu Narodnog fronta 1936-37. Posle nemaÄÂke okupacije Francuske u Drugom svetskom ratu odveden je u NemaÄÂku, gde je bio zatvoren u logorima Buhenvald i Dahau. Po zavrÅ¡etku rata ponovo je bio premijer 1946-47.
1967 - NATO je zatvorio vojne Å¡tabove u Francuskoj nakon Å¡to je predsednik Ã…Â arl de Gol odluÄÂio da povuÄÂe zemlju iz tog zapadnog vojnog saveza.
1972 - Velika Britanija je stavila Severnu Irsku pod direktnu britansku upravu. Suspendovan je severnoirski parlament i vlada UnionistiÄÂke stranke Brajana Foknera.
1973 - PovlaÄÂenjem poslednjih ameriÄÂkih trupa i oslobaÄ‘anjem zarobljenika formalno je zavrÅ¡eno vojno angažovanje SAD u Vijetnamu.
1979 - Iranci su na dvodnevnom referendumu ubedljivom većinom izglasali uspostavljanje Islamske republike.
1981 - U Vašingtonu je izvršen neuspeo atentat na predsednika SAD Ronalda Regana.
1986 - Umro je ameriÄÂki filmski glumac Džejms Kegni, koji se proslavio ulogama u kriminalistiÄÂkim filmovima, meÄ‘u kojima su najpoznatiji "Državni neprijatelj" i "AnÄ‘eli garava lica". Dobitnik je Oskara za film "Jenki Dudl Dandi".
1987 - Slika Van Goga "Suncokreti" prodata je na aukciji u Londonu za 24,75 miliona funti (39,7 miliona dolara).
2000 - Novinari, izdavaÄÂi i organizacije za oÄÂuvanje slobode medija iz celog sveta pokrenuli su u Briselu kampanju za odbranu nezavisnih medija i novinara u Srbiji koji su se naÅ¡li na udaru režima predsednika SR Jugoslavije Slobodana MiloÅ¡evića.
2000 - Umro je bivÅ¡i austrijski predsednik Rudolf KirhÅ¡leger. Za predsednika Austrije biran je dva puta izmeÄ‘u 1974. i 1986. i bio je prvi austrijski predsednik koji nije bio ÄÂlan nijedne politiÄÂke partije.
2002 - U 102. godini umrla je britanska kraljica majka Elizabeta.
2003 - U ameriÄÂkoj državi Njujork zabranjeno je puÅ¡enje u restoranima i barovima.
2004 - U 95. godini umro je legendarni saradnik britanske radio televizije BBC Alister Kuk koji je, u svojoj ÄÂuvenoj emisiji "Pisma iz Amerike", skoro Å¡est decenija izveÅ¡tavao o kulturnim i politiÄÂkim zbivanjima u SAD.
1135 - U Kordobi u Ã…Â paniji roÄ‘en je Mojsije Majmond, najznaÄÂajniji jevrejski filozof srednjeg veka i jedan od najpoznatijih lekara svoga doba. Njegova dela prevedena su na mnoge jezike i uticala su na jevrejsku filozofiju i srednjovekovnu skolastiku.
1746 - RoÄ‘en je Å¡panski slikar Fransisko de Goja. Kao dvorski slikar od 1786. naslikao je ÄÂuvene portrete ÄÂlanova kraljevske porodice, dvorjana i uglednih liÄÂnosti.
1814 - Britanci i njihovi saveznici u ratu protiv Napoleona Bonaparte trijumfalno ušli u Pariz.
1842 - AmeriÄÂki lekar Kraford Long prvi put je upotrebio etar kao anestetik prilikom hirurÅ¡ke intervencije u bolnici u gradu Džefersonu u Virdžiniji.
1853 - RoÄ‘en je holandski slikar Vinsent van Gog. Jedan od najvećih umetnika XX veka ÄÂije je delo presudno uticalo na stvaranje novog likovnog izraza u evropskom slikarstvu, slavu je stekao posthumno. Neshvaćen i nepriznat za života, u dubokoj depresiji izvrÅ¡io je samoubistvo 29. jula 1890. 1856 - U Parizu je mirovnim ugovorom okonÄÂan Krimski rat voÄ‘en od 1853. izmeÄ‘u Rusije i Otomanskog carstva.
1863 - Princ Vilijam, mlaÄ‘i sin danskog kralja Kristijana IX, postao je kralj GrÄÂke pod imenom Džordž I.
1867 - Senatu SAD podnet je ugovor o kupovini Aljaske od Rusije. Teritorija od milion i po kvadratnih kilometara kupljena je potom za 7,2 miliona dolara, oko dva centa po jutru zemlje. Aljaska je 1912. godine zvaniÄÂno proglaÅ¡ena za teritoriju SAD, a 1959. godine postala je 49. ameriÄÂka država.
1894 - RoÄ‘en je ruski konstruktor aviona Sergej IljuÅ¡in, koji je tokom tri decenije konstruisao viÅ¡e od 50 tipova aviona. Posebno je poznat po oklopnom juriÅ¡nom avionu "Il-2" za potrebe sovjetskog ratnog vazduhoplovstva u Drugom svetskom ratu. 1912 - Ugovorom u Fesu izmeÄ‘u Francuske i marokanskog sultana, Maroko je kao protektorat prikljuÄÂen francuskim kolonijalnim posedima.
1945 - Sovjetska armija je u Drugom svetskom ratu zauzela poljsku baltiÄÂku luku Dancig (Gdanjsk).
1950 - Umro je francuski politiÄÂar i državnik Leon Blum, voÄ‘a SocijalistiÄÂke stranke od osnivanja 1920, prvi socijalista premijer Francuske. Predvodio je vladu Narodnog fronta 1936-37. Posle nemaÄÂke okupacije Francuske u Drugom svetskom ratu odveden je u NemaÄÂku, gde je bio zatvoren u logorima Buhenvald i Dahau. Po zavrÅ¡etku rata ponovo je bio premijer 1946-47.
1967 - NATO je zatvorio vojne Å¡tabove u Francuskoj nakon Å¡to je predsednik Ã…Â arl de Gol odluÄÂio da povuÄÂe zemlju iz tog zapadnog vojnog saveza.
1972 - Velika Britanija je stavila Severnu Irsku pod direktnu britansku upravu. Suspendovan je severnoirski parlament i vlada UnionistiÄÂke stranke Brajana Foknera.
1973 - PovlaÄÂenjem poslednjih ameriÄÂkih trupa i oslobaÄ‘anjem zarobljenika formalno je zavrÅ¡eno vojno angažovanje SAD u Vijetnamu.
1979 - Iranci su na dvodnevnom referendumu ubedljivom većinom izglasali uspostavljanje Islamske republike.
1981 - U Vašingtonu je izvršen neuspeo atentat na predsednika SAD Ronalda Regana.
1986 - Umro je ameriÄÂki filmski glumac Džejms Kegni, koji se proslavio ulogama u kriminalistiÄÂkim filmovima, meÄ‘u kojima su najpoznatiji "Državni neprijatelj" i "AnÄ‘eli garava lica". Dobitnik je Oskara za film "Jenki Dudl Dandi".
1987 - Slika Van Goga "Suncokreti" prodata je na aukciji u Londonu za 24,75 miliona funti (39,7 miliona dolara).
2000 - Novinari, izdavaÄÂi i organizacije za oÄÂuvanje slobode medija iz celog sveta pokrenuli su u Briselu kampanju za odbranu nezavisnih medija i novinara u Srbiji koji su se naÅ¡li na udaru režima predsednika SR Jugoslavije Slobodana MiloÅ¡evića.
2000 - Umro je bivÅ¡i austrijski predsednik Rudolf KirhÅ¡leger. Za predsednika Austrije biran je dva puta izmeÄ‘u 1974. i 1986. i bio je prvi austrijski predsednik koji nije bio ÄÂlan nijedne politiÄÂke partije.
2002 - U 102. godini umrla je britanska kraljica majka Elizabeta.
2003 - U ameriÄÂkoj državi Njujork zabranjeno je puÅ¡enje u restoranima i barovima.
2004 - U 95. godini umro je legendarni saradnik britanske radio televizije BBC Alister Kuk koji je, u svojoj ÄÂuvenoj emisiji "Pisma iz Amerike", skoro Å¡est decenija izveÅ¡tavao o kulturnim i politiÄÂkim zbivanjima u SAD.
Re: Na današnji dan...
Na današnji dan, 31. mart
Rođeni Rene Dekart i Jozef Hajdn, otvorena Ajfelova kula, usvojen Maršalov plan, Dalaj Lama izbegao u Indiju, umro Džesi Ovens.
1282. U pobuni Sicilijanaca protiv francuske vlasti pobijeni su svi Francuzi koji su se nalazili na ostrvu. Ustanak poznat pod nazivom "Sicilijanska veÄÂernja", organizovan je pod geslom "Morte alla Francia Italia anela!" (Smrt Francuskoj od Italije). Prema legendi, od poÄÂetnih slova tog gesla nastao je kasnije naziv "mafija".
1492. Kralj Fernando V KatoliÄÂki dao je Jevrejima rok od tri meseca da preÄ‘u u rimokatoliÄÂku veru ili da napuste Ã…Â paniju.
1496. Papa Aleksandar VI formirao je sa Svetim Rimskim Carstvom, Ã…Â panijom, Venecijom i Milanom Svetu ligu za borbu protiv Turaka.
1547. Umro je francuski kralj Fransoa I, koji je Bolonjskim konkordatom 1516. osigurao prevlast krune nad rimokatoliÄÂkom crkvom u Francuskoj. Od dolaska na presto 1515. nastojao je da postane rimsko-nemaÄÂki car, Å¡to je 1519. uspeo njegov rival Karlo V, protiv kojeg je potom vodio ÄÂetiri rata.
1596. RoÄ‘en je francuski filozof, matematiÄÂar i fiziÄÂar Rene Dekart, ÄÂije je delo oznaÄÂilo raskid sa skolastikom i zaÄÂetak moderne filozofije racionalizma. Svoje uÄÂenje objavio je u delima "Rasprava o metodi" (1637) i "Meditacije" (1641), a delom "Geometrija" otvorio je novu epohu u matematici. 1732. RoÄ‘en je austrijski kompozitor Franc Jozef Hajdn, autor viÅ¡e od 100 simfonija i brojnih kamernih i vokalnih dela, kao i austrijske i nemaÄÂke himne. Za života je stekao meÄ‘unarodnu slavu, a njegove kompozicije izvoÄ‘ene su u svim evropskim gradovima. (ljep ovaj haydn bio )
1854. Japan je sa SAD potpisao ugovor o otvaranju luka Ã…Â imoda i Hakodate za ameriÄÂke trgovce. To je bio prvi sporazum o otvranju japanskih luka za trgovinu sa inostranstvom.
1889. Otvorena je Ajfelova kula, tada najviÅ¡a graÄ‘evina usvetu. ÄŒeliÄÂna konstrukcija visoka 300 metara postala je jedno od glavnih znamenitosti Pariza. Kulu, sagraÄ‘enu povodom Svetske izložbe u Parizu, konstruisao je francuski inženjer Aleksandar Gistav Ajfel.
1892. Srbija je, kao jedna od prvih evropskih zemalja, donela zakon o pomaganju sporta izvan Å¡kola. Gimnastika kao obavezan predmet u Å¡kolama u Srbiji, uvedena je zakonom iz 1883.
1917. SAD su od Danske preuzele Zapadnoindijska ostrva u Karipskom moru i nazvale ih DeviÄÂanska ostrva. Sporazum o kupovini tih ostrva za 25 miliona dolara sklopljen je u avgustu 1916.
1948. Kongres SAD usvojio je MarÅ¡alov plan. Tim planom, nazvanim po njegovom tvorcu ameriÄÂkom državnom sekretaru DŽordžu MarÅ¡alu dodeljena je pomoć od 15 milijardi dolara evropskim zemljama za obnovu posle Drugog svetskog rata.
1959. Nakon neuspeÅ¡ne protiv kineske pobune u Lasi, Dalaj Lama je pobegao u Indiju gde je dobio politiÄÂki azil.
1971. AmeriÄÂki poruÄÂnik Vilijam Keli osuÄ‘enje na doživotni zatvor zbog masakra civila tokom Vijetnamskog rata u selu Mi Laj u martu 1968. Kazna mu je kasnje smanjena na 20 godina zatvora.
1979. Britanski razaraÄ "London" isplovio je iz luke u Valeti, ÄÂime su okonÄÂane vojne veze izmeÄ‘u Velike Britanije i Malte uspostavljene pre 181 godine.
1980. Umro je ameriÄÂki atletiÄÂar Džesi Ovens, jedan od najvećih sportista 20. veka, koji je osvojio ÄÂetiri zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. Prilikom dodeljivanja medalja Adolf Hitler je napustio ložu da bi izbegao da se rukuje sa pobednikom crncem. 1983. U zemljotresu koji je razorio kolumbijski grad Popajan poginulo je najmanje 500 ljudi, a 3.000 je osalo bez domova.
1986. MeksiÄÂki avion "boing 727", na liniji Meksiko Siti-Los AnÄ‘eles, sruÅ¡io se u planinama centralnog Meksika. Poginulo je svih 166 putnika i ÄÂlanova posade.
1991. Na Plitvicama u Hrvatskoj izbio je prvi sukob između hrvatske policije i naoružanih Srba. Dvoje ljudi je poginulo, a 20 je ranjeno. Na poziv Predsedništva SFR Jugoslavije, hrvatske snage su se povukle, a kontrolu su preuzele jedinice JNA. Narednih dana oružani sukobi izbili su u okolini Vinkovaca i Vukovara.
1991. Prve višepartijske izbore u Albaniji dobili su komunisti, ali je opozicija pobedila u Tirani i ostalim većim gradovima.
1992. Posetom izraelskog predsednika Hercoga španskom kralju Huanu Karlosu obeležena je 500-godišnjica progona Jevreja iz Španije.
1993. Savet bezbednosti UN doneo je, prvi put od poÄÂetka bosanskog rata, odluku kojom je ovlastio NATO da upotrebi vojnu silu protiv prekrÅ¡ilaca u zoni zabranjenih letova nad Bosnom.
1994. Izrael i PLO su potpisali sporazum o meÄ‘unarodnim posmatraÄÂima u gradu Hebronu na Zapadnoj obali, ÄÂime je Izrael prvi put pristao na meÄ‘unarodno prisustvo na okupiranim teritorijama otkad ih je zauzeo u ratu 1967.
2001. U Holandiji, ÄÂetiri para homoseksualaca sklopili su brak na osnovu zakona koji je donela holandska vlada.
2002. U restoranu u luÄÂkom gradu na severu Izraela, Haifi, bombaÅ¡-samoubica usmrtio je preko 15 ljudi a 44 ranjeno.
2003. Haški tribunal osudio je Mladena Naletilića Tutu i Vinka Martinovića Štelu na 20, odnosno 18 godina zatvora zbog progona muslimanskog stanovništva u Mostaru 1993. godine.
2003. U blizini PotoÄÂara u Republici Srpskoj (BiH) sahranjeno je prvih 600 žrtava srebreniÄÂkog masakra, koji se dogodio 1995. godine. Sahrani je prisustvovalo oko 10.000 bosanskih Muslimana. To su prve identifikovane žrtve od preko 7.000 Muslimana koje su ubile srpske snage u toj enklavi.
2004. Haški tribunal osudio je bosanskog Srbina Darka Mrđu, koji je ranije priznao krivicu, na 17 godina zatvora zbog ubistva oko 200 muslimanskih zarobljenika na planini Vlašić, u avgustu 1992.
2004. SAD su odluÄÂile da zamrznu finansijsku pomoć Srbiji zbog nedovoljne saradnje Beograda sa HaÅ¡kim tribunalom.
Rođeni Rene Dekart i Jozef Hajdn, otvorena Ajfelova kula, usvojen Maršalov plan, Dalaj Lama izbegao u Indiju, umro Džesi Ovens.
1282. U pobuni Sicilijanaca protiv francuske vlasti pobijeni su svi Francuzi koji su se nalazili na ostrvu. Ustanak poznat pod nazivom "Sicilijanska veÄÂernja", organizovan je pod geslom "Morte alla Francia Italia anela!" (Smrt Francuskoj od Italije). Prema legendi, od poÄÂetnih slova tog gesla nastao je kasnije naziv "mafija".
1492. Kralj Fernando V KatoliÄÂki dao je Jevrejima rok od tri meseca da preÄ‘u u rimokatoliÄÂku veru ili da napuste Ã…Â paniju.
1496. Papa Aleksandar VI formirao je sa Svetim Rimskim Carstvom, Ã…Â panijom, Venecijom i Milanom Svetu ligu za borbu protiv Turaka.
1547. Umro je francuski kralj Fransoa I, koji je Bolonjskim konkordatom 1516. osigurao prevlast krune nad rimokatoliÄÂkom crkvom u Francuskoj. Od dolaska na presto 1515. nastojao je da postane rimsko-nemaÄÂki car, Å¡to je 1519. uspeo njegov rival Karlo V, protiv kojeg je potom vodio ÄÂetiri rata.
1596. RoÄ‘en je francuski filozof, matematiÄÂar i fiziÄÂar Rene Dekart, ÄÂije je delo oznaÄÂilo raskid sa skolastikom i zaÄÂetak moderne filozofije racionalizma. Svoje uÄÂenje objavio je u delima "Rasprava o metodi" (1637) i "Meditacije" (1641), a delom "Geometrija" otvorio je novu epohu u matematici. 1732. RoÄ‘en je austrijski kompozitor Franc Jozef Hajdn, autor viÅ¡e od 100 simfonija i brojnih kamernih i vokalnih dela, kao i austrijske i nemaÄÂke himne. Za života je stekao meÄ‘unarodnu slavu, a njegove kompozicije izvoÄ‘ene su u svim evropskim gradovima. (ljep ovaj haydn bio )
1854. Japan je sa SAD potpisao ugovor o otvaranju luka Ã…Â imoda i Hakodate za ameriÄÂke trgovce. To je bio prvi sporazum o otvranju japanskih luka za trgovinu sa inostranstvom.
1889. Otvorena je Ajfelova kula, tada najviÅ¡a graÄ‘evina usvetu. ÄŒeliÄÂna konstrukcija visoka 300 metara postala je jedno od glavnih znamenitosti Pariza. Kulu, sagraÄ‘enu povodom Svetske izložbe u Parizu, konstruisao je francuski inženjer Aleksandar Gistav Ajfel.
1892. Srbija je, kao jedna od prvih evropskih zemalja, donela zakon o pomaganju sporta izvan Å¡kola. Gimnastika kao obavezan predmet u Å¡kolama u Srbiji, uvedena je zakonom iz 1883.
1917. SAD su od Danske preuzele Zapadnoindijska ostrva u Karipskom moru i nazvale ih DeviÄÂanska ostrva. Sporazum o kupovini tih ostrva za 25 miliona dolara sklopljen je u avgustu 1916.
1948. Kongres SAD usvojio je MarÅ¡alov plan. Tim planom, nazvanim po njegovom tvorcu ameriÄÂkom državnom sekretaru DŽordžu MarÅ¡alu dodeljena je pomoć od 15 milijardi dolara evropskim zemljama za obnovu posle Drugog svetskog rata.
1959. Nakon neuspeÅ¡ne protiv kineske pobune u Lasi, Dalaj Lama je pobegao u Indiju gde je dobio politiÄÂki azil.
1971. AmeriÄÂki poruÄÂnik Vilijam Keli osuÄ‘enje na doživotni zatvor zbog masakra civila tokom Vijetnamskog rata u selu Mi Laj u martu 1968. Kazna mu je kasnje smanjena na 20 godina zatvora.
1979. Britanski razaraÄ "London" isplovio je iz luke u Valeti, ÄÂime su okonÄÂane vojne veze izmeÄ‘u Velike Britanije i Malte uspostavljene pre 181 godine.
1980. Umro je ameriÄÂki atletiÄÂar Džesi Ovens, jedan od najvećih sportista 20. veka, koji je osvojio ÄÂetiri zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. Prilikom dodeljivanja medalja Adolf Hitler je napustio ložu da bi izbegao da se rukuje sa pobednikom crncem. 1983. U zemljotresu koji je razorio kolumbijski grad Popajan poginulo je najmanje 500 ljudi, a 3.000 je osalo bez domova.
1986. MeksiÄÂki avion "boing 727", na liniji Meksiko Siti-Los AnÄ‘eles, sruÅ¡io se u planinama centralnog Meksika. Poginulo je svih 166 putnika i ÄÂlanova posade.
1991. Na Plitvicama u Hrvatskoj izbio je prvi sukob između hrvatske policije i naoružanih Srba. Dvoje ljudi je poginulo, a 20 je ranjeno. Na poziv Predsedništva SFR Jugoslavije, hrvatske snage su se povukle, a kontrolu su preuzele jedinice JNA. Narednih dana oružani sukobi izbili su u okolini Vinkovaca i Vukovara.
1991. Prve višepartijske izbore u Albaniji dobili su komunisti, ali je opozicija pobedila u Tirani i ostalim većim gradovima.
1992. Posetom izraelskog predsednika Hercoga španskom kralju Huanu Karlosu obeležena je 500-godišnjica progona Jevreja iz Španije.
1993. Savet bezbednosti UN doneo je, prvi put od poÄÂetka bosanskog rata, odluku kojom je ovlastio NATO da upotrebi vojnu silu protiv prekrÅ¡ilaca u zoni zabranjenih letova nad Bosnom.
1994. Izrael i PLO su potpisali sporazum o meÄ‘unarodnim posmatraÄÂima u gradu Hebronu na Zapadnoj obali, ÄÂime je Izrael prvi put pristao na meÄ‘unarodno prisustvo na okupiranim teritorijama otkad ih je zauzeo u ratu 1967.
2001. U Holandiji, ÄÂetiri para homoseksualaca sklopili su brak na osnovu zakona koji je donela holandska vlada.
2002. U restoranu u luÄÂkom gradu na severu Izraela, Haifi, bombaÅ¡-samoubica usmrtio je preko 15 ljudi a 44 ranjeno.
2003. Haški tribunal osudio je Mladena Naletilića Tutu i Vinka Martinovića Štelu na 20, odnosno 18 godina zatvora zbog progona muslimanskog stanovništva u Mostaru 1993. godine.
2003. U blizini PotoÄÂara u Republici Srpskoj (BiH) sahranjeno je prvih 600 žrtava srebreniÄÂkog masakra, koji se dogodio 1995. godine. Sahrani je prisustvovalo oko 10.000 bosanskih Muslimana. To su prve identifikovane žrtve od preko 7.000 Muslimana koje su ubile srpske snage u toj enklavi.
2004. Haški tribunal osudio je bosanskog Srbina Darka Mrđu, koji je ranije priznao krivicu, na 17 godina zatvora zbog ubistva oko 200 muslimanskih zarobljenika na planini Vlašić, u avgustu 1992.
2004. SAD su odluÄÂile da zamrznu finansijsku pomoć Srbiji zbog nedovoljne saradnje Beograda sa HaÅ¡kim tribunalom.
Re: Na današnji dan...
Na današnji dan 1. april
1572 - Ustankom protestanata protiv Å¡panskog kralja Filipa II Holandija je poÄÂela borbu za samostalnost. U narednim decenijama, zajedno sa Engleskom, Holandija je vodila bespoÅ¡tednu borbu za prevlast nad morima i kolonijama sa već oslabljenom Ã…Â panijom.
1815 - RoÄ‘en je nemaÄÂki državnik i politiÄÂar Oto fon Bizmark, prvi kancelar ujedinjenog nemaÄÂkog carstva, poznat kao "gvozdeni kancelar". Predsedavao je Berlinskom kongresu 1878. godine na kojem su evropske sile uspostavile nov odnos snaga na jugoistoku Evrope - osujećena je namera Rusije za stvaranje velike Bugarske, a Srbija i Crna Gora stekle su meÄ‘unarodno priznanje. 1868 - RoÄ‘en je francuski pesnik i dramski pisac Edmon Rostan, koji je u jeku naturalizma s velikim uspehom oživeo romantiÄÂni teatar. Njegov "Sirano de Beržerak" osvojio je publiku i održao se na repertoarima svetskih pozoriÅ¡ta do danas.
1918 - U Velikoj Britaniji je osnovano Kraljevsko vazduhoplovstvo (Royal Air Force - RAF).
1920 - RoÄ‘en je japanski glumac ToÅ¡iro Mifune, koji je svetsku slavu stekao tumaÄÂenjem uloga samuraja, posebno u filmovima režisera Akire Kurosave. Proslavio se filmovima "RaÅ¡omon", "Sedam samuraja", "Krvavi presto", "Ã…Â ogun". 1924 - NemaÄÂki sud osudio je Adolfa Hitlera na pet godina zatvora zbog pokuÅ¡aja puÄÂa u novembru 1923. godine, ali je već 20. decembra amnestiran. Hitler je u zatvoru napisao knjigu "Majn kampf" (Moja borba) u kojoj je izneo koncepciju o "novom poretku" i rasnoj nadmoći Nemaca.
1933 - U NemaÄÂkoj je poÄÂeo progon Jevreja bojkotom njihovih poslova i blokiranjem bankovnih raÄÂuna.
1939 - OkonÄÂan je trogodiÅ¡nji GraÄ‘anski rat u Ã…Â paniji u kojem je poginulo viÅ¡e od milion ljudi, a viÅ¡e od pola miliona ljudi je izbeglo iz zemlje. Ã…Â panija je narednih 36 godina bila pod diktaturom generala Franciska Franka.
1945 - Iskrcavanjem ameriÄÂkih trupa na japansko ostrvo Okinava poÄÂela je poslednja etapa u prodiranju savezniÄÂkih snaga prema Japanu u Drugom svetskom ratu. U ovoj najvećoj amfibijskoj operaciji na Pacifiku uÄÂestvovalo je 183.000 vojnika, 1.727 aviona i 1.321 ratni brod. Borbe u kojima je poginulo 7.000 ameriÄÂkih i 100.000 japanskih vojnika okonÄÂane su 2. jula.
1946 - Prvom omladinskom radnom akcijom u posleratnoj komunistiÄÂkoj Jugoslaviji poÄÂela je izgradnja železniÄÂke pruge BrÄÂko-Banovići. U izgradnji 90 kilometara pruge uÄÂestvovalo je 60.000 mladih iz cele tadaÅ¡nje Jugoslavije.
1948 - PoÄÂela je sovjetska blokada Berlina.
1970 - Beogradski radio "Studio B" poÄÂeo je emitovanje programa iz zgrade novinske kuće "Borba".
1975 - Predsednik Kambodže Lon Nol pobegao je u Indoneziju nakon što su Crveni Kmeri opkolili glavni grad Pnom Pen.
1976 - U Parizu je umro nemaÄÂki slikar i vajar Maks Ernst, jedan od osnivaÄÂa dadaistiÄÂkog pokreta u Kelnu. Godine 1924. u Parizu priÅ¡ao je nadrealistima i postao jedan od najistaknutijih predstavnika tog pokreta. U savremeno slikarstvo uveo je nove tehnike - kolaž-fotografiju i frotaž tehniku. RoÄ‘en je 1891. godine. 1983 - U katastrofalnom zemljotresu u Kolumbiji viÅ¡e od 500 ljudi je poginulo, a viÅ¡e od 1.500 je povreÄ‘eno.
1996 - Spajanjem "Micubiši banke" i "Banke Tokio" u Japanu je stvorena najveća svetska banka.
1999 - U vazdušnim napadima NATO-a na SR Jugoslaviju srušen je Varadinski most na Dunavu, u Novom Sadu.
2001 - U Beogradu je uhapÅ¡en bivÅ¡i predsednik Srbije i SR Jugoslavije Slobodan MiloÅ¡ević pod optužbom da je tokom desetogodiÅ¡nje vladavine (1990-2000) zloupotrebljavao položaj i time pribavio liÄÂnu korist i korist za SocijalistiÄÂku partiju Srbije. MiloÅ¡evića su srpske vlasti u junu iste godine predale MeÄ‘unarodnom sudu za ratne zloÄÂine u Hagu.
2001 - AmeriÄÂki Å¡pijunski avion sudario se s kineskim lovcem iznad Južnog kineskog mora, nakon ÄÂega je ameriÄÂka letelica prinudno sletela u kinesku vojnu bazu Hajnan. Nakon izvinjenja ameriÄÂke vlade, Kinezi su 13. aprila oslobodili 24 ÄÂlana posade.
2002 - U Republici Srpskoj je uhapÅ¡en i izruÄÂen MeÄ‘unarodnom sudu za ratne zloÄÂine u Hagu bivÅ¡i oficir Vojske RS Momir Nikolić optužen za genocid nad Muslimanima u Srebrenici 1995.
2003 - Britanski sud je osudio dvojicu Alžiraca na 11 godina zatvora zbog prikupljanja novca za teroristiÄÂku mrežu Al Kaida. To je bila prva presuda za veze sa Al Kaidom u Velikoj Britaniji.
2003 - Umro je Majkl Džeter, ameriÄÂki pozoriÅ¡ni i filmski glumac, koji je u ÄÂuvenoj deÄÂjoj seriji "Ulica Sezam", tumaÄÂio ulogu gospodina Nudla.
2005 - Umro je Harald Junke, jedna od najomiljenijih nemaÄÂkih televizijskih, filmskih i pozoriÅ¡nih zvezda, kojeg su mnogi zvali nemaÄÂkim Frenkom Sinatrom.
1572 - Ustankom protestanata protiv Å¡panskog kralja Filipa II Holandija je poÄÂela borbu za samostalnost. U narednim decenijama, zajedno sa Engleskom, Holandija je vodila bespoÅ¡tednu borbu za prevlast nad morima i kolonijama sa već oslabljenom Ã…Â panijom.
1815 - RoÄ‘en je nemaÄÂki državnik i politiÄÂar Oto fon Bizmark, prvi kancelar ujedinjenog nemaÄÂkog carstva, poznat kao "gvozdeni kancelar". Predsedavao je Berlinskom kongresu 1878. godine na kojem su evropske sile uspostavile nov odnos snaga na jugoistoku Evrope - osujećena je namera Rusije za stvaranje velike Bugarske, a Srbija i Crna Gora stekle su meÄ‘unarodno priznanje. 1868 - RoÄ‘en je francuski pesnik i dramski pisac Edmon Rostan, koji je u jeku naturalizma s velikim uspehom oživeo romantiÄÂni teatar. Njegov "Sirano de Beržerak" osvojio je publiku i održao se na repertoarima svetskih pozoriÅ¡ta do danas.
1918 - U Velikoj Britaniji je osnovano Kraljevsko vazduhoplovstvo (Royal Air Force - RAF).
1920 - RoÄ‘en je japanski glumac ToÅ¡iro Mifune, koji je svetsku slavu stekao tumaÄÂenjem uloga samuraja, posebno u filmovima režisera Akire Kurosave. Proslavio se filmovima "RaÅ¡omon", "Sedam samuraja", "Krvavi presto", "Ã…Â ogun". 1924 - NemaÄÂki sud osudio je Adolfa Hitlera na pet godina zatvora zbog pokuÅ¡aja puÄÂa u novembru 1923. godine, ali je već 20. decembra amnestiran. Hitler je u zatvoru napisao knjigu "Majn kampf" (Moja borba) u kojoj je izneo koncepciju o "novom poretku" i rasnoj nadmoći Nemaca.
1933 - U NemaÄÂkoj je poÄÂeo progon Jevreja bojkotom njihovih poslova i blokiranjem bankovnih raÄÂuna.
1939 - OkonÄÂan je trogodiÅ¡nji GraÄ‘anski rat u Ã…Â paniji u kojem je poginulo viÅ¡e od milion ljudi, a viÅ¡e od pola miliona ljudi je izbeglo iz zemlje. Ã…Â panija je narednih 36 godina bila pod diktaturom generala Franciska Franka.
1945 - Iskrcavanjem ameriÄÂkih trupa na japansko ostrvo Okinava poÄÂela je poslednja etapa u prodiranju savezniÄÂkih snaga prema Japanu u Drugom svetskom ratu. U ovoj najvećoj amfibijskoj operaciji na Pacifiku uÄÂestvovalo je 183.000 vojnika, 1.727 aviona i 1.321 ratni brod. Borbe u kojima je poginulo 7.000 ameriÄÂkih i 100.000 japanskih vojnika okonÄÂane su 2. jula.
1946 - Prvom omladinskom radnom akcijom u posleratnoj komunistiÄÂkoj Jugoslaviji poÄÂela je izgradnja železniÄÂke pruge BrÄÂko-Banovići. U izgradnji 90 kilometara pruge uÄÂestvovalo je 60.000 mladih iz cele tadaÅ¡nje Jugoslavije.
1948 - PoÄÂela je sovjetska blokada Berlina.
1970 - Beogradski radio "Studio B" poÄÂeo je emitovanje programa iz zgrade novinske kuće "Borba".
1975 - Predsednik Kambodže Lon Nol pobegao je u Indoneziju nakon što su Crveni Kmeri opkolili glavni grad Pnom Pen.
1976 - U Parizu je umro nemaÄÂki slikar i vajar Maks Ernst, jedan od osnivaÄÂa dadaistiÄÂkog pokreta u Kelnu. Godine 1924. u Parizu priÅ¡ao je nadrealistima i postao jedan od najistaknutijih predstavnika tog pokreta. U savremeno slikarstvo uveo je nove tehnike - kolaž-fotografiju i frotaž tehniku. RoÄ‘en je 1891. godine. 1983 - U katastrofalnom zemljotresu u Kolumbiji viÅ¡e od 500 ljudi je poginulo, a viÅ¡e od 1.500 je povreÄ‘eno.
1996 - Spajanjem "Micubiši banke" i "Banke Tokio" u Japanu je stvorena najveća svetska banka.
1999 - U vazdušnim napadima NATO-a na SR Jugoslaviju srušen je Varadinski most na Dunavu, u Novom Sadu.
2001 - U Beogradu je uhapÅ¡en bivÅ¡i predsednik Srbije i SR Jugoslavije Slobodan MiloÅ¡ević pod optužbom da je tokom desetogodiÅ¡nje vladavine (1990-2000) zloupotrebljavao položaj i time pribavio liÄÂnu korist i korist za SocijalistiÄÂku partiju Srbije. MiloÅ¡evića su srpske vlasti u junu iste godine predale MeÄ‘unarodnom sudu za ratne zloÄÂine u Hagu.
2001 - AmeriÄÂki Å¡pijunski avion sudario se s kineskim lovcem iznad Južnog kineskog mora, nakon ÄÂega je ameriÄÂka letelica prinudno sletela u kinesku vojnu bazu Hajnan. Nakon izvinjenja ameriÄÂke vlade, Kinezi su 13. aprila oslobodili 24 ÄÂlana posade.
2002 - U Republici Srpskoj je uhapÅ¡en i izruÄÂen MeÄ‘unarodnom sudu za ratne zloÄÂine u Hagu bivÅ¡i oficir Vojske RS Momir Nikolić optužen za genocid nad Muslimanima u Srebrenici 1995.
2003 - Britanski sud je osudio dvojicu Alžiraca na 11 godina zatvora zbog prikupljanja novca za teroristiÄÂku mrežu Al Kaida. To je bila prva presuda za veze sa Al Kaidom u Velikoj Britaniji.
2003 - Umro je Majkl Džeter, ameriÄÂki pozoriÅ¡ni i filmski glumac, koji je u ÄÂuvenoj deÄÂjoj seriji "Ulica Sezam", tumaÄÂio ulogu gospodina Nudla.
2005 - Umro je Harald Junke, jedna od najomiljenijih nemaÄÂkih televizijskih, filmskih i pozoriÅ¡nih zvezda, kojeg su mnogi zvali nemaÄÂkim Frenkom Sinatrom.
Zadnja izmjena: maida_20, dana/u 01 Apr 2009 16:22, ukupno mijenjano 1 put.
Re: Na današnji dan...
Maida, tema ti je za 10, svaka cast
Re: Na današnji dan...
hvala beci...drago mi je ako valjabeca_jovi je napisao/la:Maida, tema ti je za 10, svaka cast
Re: Na današnji dan...
Na današnji dan, 2. april
742. RoÄ‘en franaÄÂki kralj Karlo Veliki. Od dolaska na presto, 768, do smrti, 814, proÅ¡irio franaÄÂko carstvo od Severnog mora do Italije i od Atlantika do ÄŒeÅ¡ke. Krunisan za cara 800.
1758. RoÄ‘en Džejms Monro, jedan od najaktivnijih politiÄÂara u istoriji SAD. Bio predsednik SAD od 1817. do 1825. Sa J.K. Adamsom formulisao Monroovu doktrinu, kojom je proklamovana izolacionistiÄÂka politika SAD. UÄÂešćem u dva svetska rata i ulaskom u Ujedinjene nacije SAD napustile Monroovu doktrinu.
1792. Dolar ozakonjen kao novÄÂana jedinica SAD.
1805. RoÄ‘en danski pisac Hans Kristijan Andersen. Svetsku slavu donele mu pripovetke za decu i bajke. 1840. RoÄ‘en francuski pisac Emil Zola, predvodnik naturalistiÄÂkog pokreta u francuskoj književnosti. Imao znaÄÂajnu ulogu u otkrivanju mahinacija u vojnim krugovima, aferi Drajfus. Otvorenim pismom predsedniku Francuske, 1898, doprineo oslobaÄ‘anju kapetana Alfreda Drajfusa, optuženog za izdaju i osuÄ‘enog na doživotnu robiju. 1860. U Torinu se sastao prvi parlament Italije.
1872. Umro izumitelj i slikar Semjuel F.B. Morze, tvorac telegrafa i Morzeove azbuke. 1914. Rođen engleski filmski glumac Alek Ginis. Dobio Oskara za ulogu u filmu "Most na reci Kvaj".
1905. Otvoren Simplon, železniÄÂki tunel ispod Alpa, Ã…Â vajcarska povezana sa Italijom.
1917. Kongres SAD objavio rat carskoj NemaÄÂkoj.
1917. Pred Vojnim sudom za oficire srpske vojske u Solunu poÄÂeo proces protiv grupe na ÄÂelu s pukovnikom Dragutinom Dimitrijevićem Apisom. Grupa optužena za pripremanje prevrata i atentata na regenta Aleksandra. Nad Apisom i njegova dva sledbenika izvrÅ¡ena smrtna kazna streljanjem 26. juna, ostali osuÄ‘eni na zatvorske kazne. Vrhovni sud Srbije rehabilitovao Apisa i njegove sledbenike u obnovljenom procesu 2. juna 1953.
1940. NemaÄÂka okupirala Dansku i napala NorveÅ¡ku.
1944. Trupe SSSR-a prešle reku Prut u Drugom svetskom ratu i ušle u Rumuniju.
1960. Francuska s Madagaskarom potpisala sporazum kojim je Madagaskar postao nezavisna država, posle 64 godine francuske kolonijalne vladavine.
1965. Umro srpski fiziolog Ilija ÄÂuriÄÂić, predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti od 1960. do 1965, rektor Beogradskog univerziteta od 1950. do 1952. i od 1954. do 1956. Napisao viÅ¡e eksperimentalnih nauÄÂnih radova iz oblasti fiziologije miÅ¡ića, endokrinih žlezda, krvi i anafilaksije.
1974. U Parizu umro francuski politiÄÂar i državnik Žorž Pompidu. Premijer od 1962. do 1968. U junu 1969. izabran za predsednika, posle ostavke Ã…Â arla de Gola.
1974. U Titogradu, danas Podgorica, osnovan Univerzitet Crne Gore.
1979. Zatvaranjem britanske vojne baze, Malta stekla punu nezavisnost, okonÄÂano gotovo 80 godina dugo britansko prisustvo na tom ostrvu.
1981. PredsedniÅ¡tvo SFRJ proglasilo vanredno stanje na Kosovu zbog demonstracija albanskih studenata koje su poÄÂele 11. marta pod parolom "Kosovo republika".
1982. Argentinske vojne snage iskrcale se na Foklandska ostrva, britansku koloniju u Južnom Pacifiku koju su ÄÂuvala 84 britanska marinca. Vojnom intervencijom Britanija polovinom juna ponovo preuzela Foklandska ostrva.
1999. Vlasti u Beogradu preuzele nezavisni Radio B92.
2003. Predsedavajući Predsedništvu Bosne i Hercegovine Mirko Šarović podneo ostavku zbog afere izvoza oružja Vazduhoplovnog zavoda Orao iz Bijeljine Iraku, koji je bio pod sankcijama Ujedinjenih nacija, i, kako je navedeno, špijunske afere u Republici Srpskoj.
2004. HaÅ¡ki tribunal obelodanio optužnice protiv Å¡est hrvatskih oficira i bivÅ¡ih zvaniÄÂnika u samoproklamovanoj Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni. Za zloÄÂine protiv ÄÂoveÄÂnosti u zapadnoj Hercegovini 1992. i 1993. optuženi Jadranko Prlić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Bruno Stojić, Valentin Ćorić i Berislav PuÅ¡ić. Tri dana kasnije svi se predali Tribunalu.
2005. U Vatikanu preminuo poglavar RimokatoliÄÂke crkve, papa Jovan Pavle II. NemaÄÂki kardinal Jozef Racinger izabran za novog papu, uzeo ime Benedikt XVI.
742. RoÄ‘en franaÄÂki kralj Karlo Veliki. Od dolaska na presto, 768, do smrti, 814, proÅ¡irio franaÄÂko carstvo od Severnog mora do Italije i od Atlantika do ÄŒeÅ¡ke. Krunisan za cara 800.
1758. RoÄ‘en Džejms Monro, jedan od najaktivnijih politiÄÂara u istoriji SAD. Bio predsednik SAD od 1817. do 1825. Sa J.K. Adamsom formulisao Monroovu doktrinu, kojom je proklamovana izolacionistiÄÂka politika SAD. UÄÂešćem u dva svetska rata i ulaskom u Ujedinjene nacije SAD napustile Monroovu doktrinu.
1792. Dolar ozakonjen kao novÄÂana jedinica SAD.
1805. RoÄ‘en danski pisac Hans Kristijan Andersen. Svetsku slavu donele mu pripovetke za decu i bajke. 1840. RoÄ‘en francuski pisac Emil Zola, predvodnik naturalistiÄÂkog pokreta u francuskoj književnosti. Imao znaÄÂajnu ulogu u otkrivanju mahinacija u vojnim krugovima, aferi Drajfus. Otvorenim pismom predsedniku Francuske, 1898, doprineo oslobaÄ‘anju kapetana Alfreda Drajfusa, optuženog za izdaju i osuÄ‘enog na doživotnu robiju. 1860. U Torinu se sastao prvi parlament Italije.
1872. Umro izumitelj i slikar Semjuel F.B. Morze, tvorac telegrafa i Morzeove azbuke. 1914. Rođen engleski filmski glumac Alek Ginis. Dobio Oskara za ulogu u filmu "Most na reci Kvaj".
1905. Otvoren Simplon, železniÄÂki tunel ispod Alpa, Ã…Â vajcarska povezana sa Italijom.
1917. Kongres SAD objavio rat carskoj NemaÄÂkoj.
1917. Pred Vojnim sudom za oficire srpske vojske u Solunu poÄÂeo proces protiv grupe na ÄÂelu s pukovnikom Dragutinom Dimitrijevićem Apisom. Grupa optužena za pripremanje prevrata i atentata na regenta Aleksandra. Nad Apisom i njegova dva sledbenika izvrÅ¡ena smrtna kazna streljanjem 26. juna, ostali osuÄ‘eni na zatvorske kazne. Vrhovni sud Srbije rehabilitovao Apisa i njegove sledbenike u obnovljenom procesu 2. juna 1953.
1940. NemaÄÂka okupirala Dansku i napala NorveÅ¡ku.
1944. Trupe SSSR-a prešle reku Prut u Drugom svetskom ratu i ušle u Rumuniju.
1960. Francuska s Madagaskarom potpisala sporazum kojim je Madagaskar postao nezavisna država, posle 64 godine francuske kolonijalne vladavine.
1965. Umro srpski fiziolog Ilija ÄÂuriÄÂić, predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti od 1960. do 1965, rektor Beogradskog univerziteta od 1950. do 1952. i od 1954. do 1956. Napisao viÅ¡e eksperimentalnih nauÄÂnih radova iz oblasti fiziologije miÅ¡ića, endokrinih žlezda, krvi i anafilaksije.
1974. U Parizu umro francuski politiÄÂar i državnik Žorž Pompidu. Premijer od 1962. do 1968. U junu 1969. izabran za predsednika, posle ostavke Ã…Â arla de Gola.
1974. U Titogradu, danas Podgorica, osnovan Univerzitet Crne Gore.
1979. Zatvaranjem britanske vojne baze, Malta stekla punu nezavisnost, okonÄÂano gotovo 80 godina dugo britansko prisustvo na tom ostrvu.
1981. PredsedniÅ¡tvo SFRJ proglasilo vanredno stanje na Kosovu zbog demonstracija albanskih studenata koje su poÄÂele 11. marta pod parolom "Kosovo republika".
1982. Argentinske vojne snage iskrcale se na Foklandska ostrva, britansku koloniju u Južnom Pacifiku koju su ÄÂuvala 84 britanska marinca. Vojnom intervencijom Britanija polovinom juna ponovo preuzela Foklandska ostrva.
1999. Vlasti u Beogradu preuzele nezavisni Radio B92.
2003. Predsedavajući Predsedništvu Bosne i Hercegovine Mirko Šarović podneo ostavku zbog afere izvoza oružja Vazduhoplovnog zavoda Orao iz Bijeljine Iraku, koji je bio pod sankcijama Ujedinjenih nacija, i, kako je navedeno, špijunske afere u Republici Srpskoj.
2004. HaÅ¡ki tribunal obelodanio optužnice protiv Å¡est hrvatskih oficira i bivÅ¡ih zvaniÄÂnika u samoproklamovanoj Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni. Za zloÄÂine protiv ÄÂoveÄÂnosti u zapadnoj Hercegovini 1992. i 1993. optuženi Jadranko Prlić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Bruno Stojić, Valentin Ćorić i Berislav PuÅ¡ić. Tri dana kasnije svi se predali Tribunalu.
2005. U Vatikanu preminuo poglavar RimokatoliÄÂke crkve, papa Jovan Pavle II. NemaÄÂki kardinal Jozef Racinger izabran za novog papu, uzeo ime Benedikt XVI.
Re: Na današnji dan...
Na današnji dan, 3. april
Beograd -- Umrli Muriljo, Brams, Petrović i Grin, Ticanova buna, rođen Kol, ubio se Teleki, otvoren JDP, pogubljen Buto
1512. Turski sultan Bajazit II abdicirao u korist sina Selima I.
1682. Umro Å¡panski slikar Bartolomeo Esteban Muriljo, jedan od najznaÄÂajnijih predstavnika visokog baroka. 1807. U selu Voganj kod Rume poÄÂela Ticanova buna. U buni uÄÂestvovalo 15.000 seljaka iz 45 sela rumskog i iloÄÂkog vlastelinstva. Austrijska vojska za 10 dana uguÅ¡ila pobunu, voÄ‘a Teodor Avramović Tican uhvaćen i krajem godine streljan.
1897. U BeÄÂu umro nemaÄÂki kompozitor i pijanista Johanes Brams, autor brojnih simfonija, klavirskih koncerata, horskih i solo pesama. RoÄ‘en u Hamburgu 7. maja 1833. u porodici muziÄÂara. 1915. U Valjevu umrla srpska slikarka Nadežda Petrović. Smatra se zaÄÂetnicom modernog srpskog slikarstva.
1922. Josif VisarionoviÄ Staljin izabran za generalnog sekretara KomunistiÄÂke partije Rusije.
1930. Ras Tafari postao car Haile Selasije I od Abisinije.
1930. RoÄ‘en nemaÄÂki državnik Helmut Kol, kancelar Zapadne NemaÄÂke od 1982. i prvi kancelar NemaÄÂke posle ujedinjenja Zapadne i IstoÄÂne NemaÄÂke 1990. Na tom položaju ostao 16 godina, do izbornog poraza 1998. 1936. Pogubljen Bruno Hauptman, otmiÄÂar i ubica sina pilota SAD ÄŒarlsa Lindberga, koji je prvi sam preleteo Atlantski okean. Otmica i ubistvo bili povod da u SAD bude donet Zakon o otmici, kojim je za kidnapovanje uvedena smrtna kazna.
1941. Premijer MaÄ‘arske Pal Teleki izvrÅ¡io samoubistvo dan po usvajanju nemaÄÂko-maÄ‘arskog plana za napad na Jugoslaviju. Teleki bio ÄÂlan delegacije koja je 12. decembra 1940. u Beogradu potpisala Ugovor o veÄÂnom prijateljstvu i miru Jugoslavije i MaÄ‘arske. MaÄ‘arska s NemaÄÂkom 6. aprila 1941. napala Jugoslaviju.
1948. Premijerom drame Ivana Cankara "Kralj Betajnove", u režiji Bojana Stupice, otvoreno Jugoslovensko dramsko pozoriÅ¡te u Beogradu. Dramski ansambl u poÄÂetku imao 40 ÄÂlanova, direktor bio pisac Eli Finci, umetniÄÂki rukovodilac Bojan Stupica.
1948. Predsednik SAD Hari Truman potpisao Maršalov plan ekonomske pomoći posleratnoj Evropi.
1975. Ruski velemajstor Anatolij Karpov postao svetski prvak u šahu pošto je dotadašnji prvak Bobi Fišer odbio da brani titulu.
1979. U Pakistanu pogubljen bivÅ¡i premijer Zulfikar Ali Buto, zbaÄÂen vojnim udarom 1977.
1991. Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija izglasao rezoluciju o prekidu vatre u Zalivskom ratu, naložio razmeštanje mirovnih snaga u regionu i zatražio od Iraka da uništi oružje za masovno razaranje.
1991. U Ã…Â vajcarskoj umro engleski pisac Grejem Grin.
1992. KomunistiÄÂki lider i predsednik Albanije Ramiz Alija podneo ostavku dve nedelje posle parlamentarnih izbora na kojima su komunisti izgubili većinu u SkupÅ¡tini.
1995. Najmanje 150 pripadnika plemena Hutu, mahom žena i dece, masakrirano u jednom selu na severoistoku Burundija.
1996. U avionskoj nesreći kod dubrovaÄÂkog aerodroma Ćilipi poginuli ministar trgovine SAD Ronald Braun, svi putnici, njih 29, uglavnom ÄÂlanovi njegove pratnje, i svih Å¡est ÄÂlanova posade.
1999. Avioni NATO-a bombardovali centar Beograda, prvi put od poÄÂetka vazduÅ¡nih napada na Jugoslaviju 24. marta. PogoÄ‘ene zgrade ministarstva unutraÅ¡njih poslova Jugoslavije i Srbije. U Novom Sadu sruÅ¡en drugi most na Dunavu.
2000. Pripadnici SFOR-a na Palama uhapsili jednog od ratnih lidera i funkcionera bosanskih Srba MomÄÂila KrajiÅ¡nika i predali ga HaÅ¡kom tribunalu.
2003. Državna zajednica Srbija i Crna Gora primljena u Savet Evrope, kao 45. ÄÂlanica.
2008. Kiparski Grci i Turci uklonilii su barikade i otvorili ulicu Ledra u Nikoziji, koja je decenijama odvajala dve etniÄÂke zajednice i bila simbol viÅ¡edecenijske podeljenosti Kipra.
2008. HaÅ¡ki tribunal oslobodio je bivÅ¡eg voÄ‘u OVK RamuÅ¡a Haradinaja, potom premijera Kosova i saoptuženog Idriza Baljaja. Trećeoptuženi Ljah Brahimaj osuÄ‘en je na 6 godina zatvora zbog okrutnog postupanja i muÄÂenja zatvorenika.
Beograd -- Umrli Muriljo, Brams, Petrović i Grin, Ticanova buna, rođen Kol, ubio se Teleki, otvoren JDP, pogubljen Buto
1512. Turski sultan Bajazit II abdicirao u korist sina Selima I.
1682. Umro Å¡panski slikar Bartolomeo Esteban Muriljo, jedan od najznaÄÂajnijih predstavnika visokog baroka. 1807. U selu Voganj kod Rume poÄÂela Ticanova buna. U buni uÄÂestvovalo 15.000 seljaka iz 45 sela rumskog i iloÄÂkog vlastelinstva. Austrijska vojska za 10 dana uguÅ¡ila pobunu, voÄ‘a Teodor Avramović Tican uhvaćen i krajem godine streljan.
1897. U BeÄÂu umro nemaÄÂki kompozitor i pijanista Johanes Brams, autor brojnih simfonija, klavirskih koncerata, horskih i solo pesama. RoÄ‘en u Hamburgu 7. maja 1833. u porodici muziÄÂara. 1915. U Valjevu umrla srpska slikarka Nadežda Petrović. Smatra se zaÄÂetnicom modernog srpskog slikarstva.
1922. Josif VisarionoviÄ Staljin izabran za generalnog sekretara KomunistiÄÂke partije Rusije.
1930. Ras Tafari postao car Haile Selasije I od Abisinije.
1930. RoÄ‘en nemaÄÂki državnik Helmut Kol, kancelar Zapadne NemaÄÂke od 1982. i prvi kancelar NemaÄÂke posle ujedinjenja Zapadne i IstoÄÂne NemaÄÂke 1990. Na tom položaju ostao 16 godina, do izbornog poraza 1998. 1936. Pogubljen Bruno Hauptman, otmiÄÂar i ubica sina pilota SAD ÄŒarlsa Lindberga, koji je prvi sam preleteo Atlantski okean. Otmica i ubistvo bili povod da u SAD bude donet Zakon o otmici, kojim je za kidnapovanje uvedena smrtna kazna.
1941. Premijer MaÄ‘arske Pal Teleki izvrÅ¡io samoubistvo dan po usvajanju nemaÄÂko-maÄ‘arskog plana za napad na Jugoslaviju. Teleki bio ÄÂlan delegacije koja je 12. decembra 1940. u Beogradu potpisala Ugovor o veÄÂnom prijateljstvu i miru Jugoslavije i MaÄ‘arske. MaÄ‘arska s NemaÄÂkom 6. aprila 1941. napala Jugoslaviju.
1948. Premijerom drame Ivana Cankara "Kralj Betajnove", u režiji Bojana Stupice, otvoreno Jugoslovensko dramsko pozoriÅ¡te u Beogradu. Dramski ansambl u poÄÂetku imao 40 ÄÂlanova, direktor bio pisac Eli Finci, umetniÄÂki rukovodilac Bojan Stupica.
1948. Predsednik SAD Hari Truman potpisao Maršalov plan ekonomske pomoći posleratnoj Evropi.
1975. Ruski velemajstor Anatolij Karpov postao svetski prvak u šahu pošto je dotadašnji prvak Bobi Fišer odbio da brani titulu.
1979. U Pakistanu pogubljen bivÅ¡i premijer Zulfikar Ali Buto, zbaÄÂen vojnim udarom 1977.
1991. Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija izglasao rezoluciju o prekidu vatre u Zalivskom ratu, naložio razmeštanje mirovnih snaga u regionu i zatražio od Iraka da uništi oružje za masovno razaranje.
1991. U Ã…Â vajcarskoj umro engleski pisac Grejem Grin.
1992. KomunistiÄÂki lider i predsednik Albanije Ramiz Alija podneo ostavku dve nedelje posle parlamentarnih izbora na kojima su komunisti izgubili većinu u SkupÅ¡tini.
1995. Najmanje 150 pripadnika plemena Hutu, mahom žena i dece, masakrirano u jednom selu na severoistoku Burundija.
1996. U avionskoj nesreći kod dubrovaÄÂkog aerodroma Ćilipi poginuli ministar trgovine SAD Ronald Braun, svi putnici, njih 29, uglavnom ÄÂlanovi njegove pratnje, i svih Å¡est ÄÂlanova posade.
1999. Avioni NATO-a bombardovali centar Beograda, prvi put od poÄÂetka vazduÅ¡nih napada na Jugoslaviju 24. marta. PogoÄ‘ene zgrade ministarstva unutraÅ¡njih poslova Jugoslavije i Srbije. U Novom Sadu sruÅ¡en drugi most na Dunavu.
2000. Pripadnici SFOR-a na Palama uhapsili jednog od ratnih lidera i funkcionera bosanskih Srba MomÄÂila KrajiÅ¡nika i predali ga HaÅ¡kom tribunalu.
2003. Državna zajednica Srbija i Crna Gora primljena u Savet Evrope, kao 45. ÄÂlanica.
2008. Kiparski Grci i Turci uklonilii su barikade i otvorili ulicu Ledra u Nikoziji, koja je decenijama odvajala dve etniÄÂke zajednice i bila simbol viÅ¡edecenijske podeljenosti Kipra.
2008. HaÅ¡ki tribunal oslobodio je bivÅ¡eg voÄ‘u OVK RamuÅ¡a Haradinaja, potom premijera Kosova i saoptuženog Idriza Baljaja. Trećeoptuženi Ljah Brahimaj osuÄ‘en je na 6 godina zatvora zbog okrutnog postupanja i muÄÂenja zatvorenika.
Re: Na današnji dan...
Na današnji dan
Umrli Alfons X, Neper, Lomonosov, Pirs, Svanson i GaraÅ¡anin, roÄ‘eni DaniÄÂić i Ilić, osnovan NATO, ubijen King, prvo veÅ¡taÄÂko srce 1284. Umro kralj Kastilje Alfons X Mudri, utemeljivaÄ zakonodavstva, pokrovitelj nauke i zanatstva, pobornik verske tolerancije. Tokom vladavine Kastiljom i Leonom, od 1252. do smrti, dvor u Toledu pretvorio u centar uÄÂenosti i utoÄÂiÅ¡te za mnoge Jevreje, Mavare i hrišćanske skolastiÄÂare. Objavio zakonik za celu zemlju, pokrenuo pisanje Å¡panske istorije i astronomskih dela i prevoÄ‘enje Biblije na Å¡panski.
1581. Engleska kraljica Elizabeta I Frensisa Drejka, gusara, potom admirala, prvog Engleza koji je oplovio svet, proglasila za viteza.
1617. Umro Å¡kotski matematiÄÂar Džon Neper. Izumeo i sastavio logaritamske tablice i dao uputstvo za njihovo sastavljanje. 1765. U Petrogradu umro Mihail VasiljeviÄ Lomonosov, ruski nauÄÂnik, pesnik i akademik, enciklopedista svetskog glasa. Bavio se i fizikom, hemijom, geografijom i astronomijom i znatno doprineo razvoju tih nauka. Autor prve ruske gramatike i osnivaÄ Moskovskog univerziteta, 1755, koji i danas nosi njegovo ime.
1825. U Novom Sadu roÄ‘en srpski nauÄÂnik i filolog ÄÂura DaniÄÂić. Podržavao Vuka Karadžića u borbi za reformu srpskog jezika i pravopisa. Bio sekretar Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, gde je 1880. pokrenuo izradu "ReÄÂnika hrvatskog ili srpskog jezika". Sa latinskog preveo Stari zavet.
1860. U Beogradu roÄ‘en Vojislav Ilić, pesnik koji se smatra osnivaÄÂem moderne poezije u srpskoj književnosti i tvorcem veristiÄÂkog izraza.
1905. U zemljotresu u provinciji Lahore, tada delu britanske Indije, poginulo 19.000 ljudi.
1912. U Tibetu proglašena Kineska Republika.
1914. U Milfordu, u Pensilvaniji, SAD, umro filozof, matematiÄÂar i nauÄÂnik ÄŒarls Sanders Pirs, zaÄÂetnik filozofije pragmatizma.
1939. Na iraÄÂki presto stupio Fejsal II, posle smrti oca, kralja Gazija I.
1949. Ministri spoljnih poslova SAD i 11 zapadnoevropskih država u VaÅ¡ingtonu potpisali dokument o osnivanju Severno-atlantskog pakta, NATO-a. Vojnim ugovorom stvorena snažna vojnopolitiÄÂka formacija zapadnih saveznika.
1960. Francuska i Federacija Mali potpisali susporazum kojim je Mali stekao nezavisnost.
1968. U Memfisu, u ameriÄÂkoj saveznoj državi Tenesi, ubijen Martin Luter King, borac za graÄ‘anska prava i mir. U borbi za ravnopravnost crnaca u SAD služio se Gandijevim metodama nenasilja i graÄ‘anske neposluÅ¡nosti. Dobitnik Nobelove nagrade za mir 1964.
1969. U Hjustonu, ameriÄÂka država Teksas, izvrÅ¡ena prva operacija ugraÄ‘ivanja veÅ¡taÄÂkog srca u ljudski organizam. Prvi pacijent sa ugraÄ‘enim srcem živeo ÄÂetiri dana.
1975. U pada vojnog transportnog aviona SAD po poletanju iz Sajgona poginulo 155 vijetnamske dece, ratne siroÄÂadi.
1983. Umrla ameriÄÂka pozoriÅ¡na i filmska glumica Glorija Svanson, zvezda nemog i zvuÄÂnog filma. 1998. U eksploziji metana u ukrajinskom rudniku uglja SkaÄÂinsko, u Donjeckoj oblasti, poginula 63 rudara.
1999. U vazduÅ¡nim udarima NATO-a na rafineriju nafte u PanÄÂevu poginula tri radnika rafinerije, a u bombardovanju Toplane na Novom Beogradu poginuo ÄÂuvar.
2001. Ministar odbrane Sudana i 14 vojnih funkcionera poginuli u avionskoj nesreći u kritiÄÂnom trenutku graÄ‘anskog rata u zemlji.
2002. Angolska vojska i UNITA potpisali primirje u Luandi. OkonÄÂan jedan od najdužih i najkrvavijih afriÄÂkih ratova. Oko milion ljudi poginulo u borbama Vladinih i UNITA unita, od 1975, po sticanju nezavisnosti od Portugala.
2002. U Beogradu u 82. godini preminuo arheolog Milutin GaraÅ¡anin, ÄÂlan Srpske akademije nauka i poÄÂasni ÄÂlan mnogih evropskih akademija.
2003. Agencija Tanjug poslavila 60 godina postojanja.
2003. Vojne snage SAD zauzele bagdadski međunarodni aerodrom Sadam i preimenovale ga u Bagdad internešenel.
2005. General MUP-a Srbije Sreten Lukić predao se HaÅ¡kom tribunalu, pred kojim je optužen za ratne zloÄÂine tokom sukoba na Kosovu 1999.
Umrli Alfons X, Neper, Lomonosov, Pirs, Svanson i GaraÅ¡anin, roÄ‘eni DaniÄÂić i Ilić, osnovan NATO, ubijen King, prvo veÅ¡taÄÂko srce 1284. Umro kralj Kastilje Alfons X Mudri, utemeljivaÄ zakonodavstva, pokrovitelj nauke i zanatstva, pobornik verske tolerancije. Tokom vladavine Kastiljom i Leonom, od 1252. do smrti, dvor u Toledu pretvorio u centar uÄÂenosti i utoÄÂiÅ¡te za mnoge Jevreje, Mavare i hrišćanske skolastiÄÂare. Objavio zakonik za celu zemlju, pokrenuo pisanje Å¡panske istorije i astronomskih dela i prevoÄ‘enje Biblije na Å¡panski.
1581. Engleska kraljica Elizabeta I Frensisa Drejka, gusara, potom admirala, prvog Engleza koji je oplovio svet, proglasila za viteza.
1617. Umro Å¡kotski matematiÄÂar Džon Neper. Izumeo i sastavio logaritamske tablice i dao uputstvo za njihovo sastavljanje. 1765. U Petrogradu umro Mihail VasiljeviÄ Lomonosov, ruski nauÄÂnik, pesnik i akademik, enciklopedista svetskog glasa. Bavio se i fizikom, hemijom, geografijom i astronomijom i znatno doprineo razvoju tih nauka. Autor prve ruske gramatike i osnivaÄ Moskovskog univerziteta, 1755, koji i danas nosi njegovo ime.
1825. U Novom Sadu roÄ‘en srpski nauÄÂnik i filolog ÄÂura DaniÄÂić. Podržavao Vuka Karadžića u borbi za reformu srpskog jezika i pravopisa. Bio sekretar Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, gde je 1880. pokrenuo izradu "ReÄÂnika hrvatskog ili srpskog jezika". Sa latinskog preveo Stari zavet.
1860. U Beogradu roÄ‘en Vojislav Ilić, pesnik koji se smatra osnivaÄÂem moderne poezije u srpskoj književnosti i tvorcem veristiÄÂkog izraza.
1905. U zemljotresu u provinciji Lahore, tada delu britanske Indije, poginulo 19.000 ljudi.
1912. U Tibetu proglašena Kineska Republika.
1914. U Milfordu, u Pensilvaniji, SAD, umro filozof, matematiÄÂar i nauÄÂnik ÄŒarls Sanders Pirs, zaÄÂetnik filozofije pragmatizma.
1939. Na iraÄÂki presto stupio Fejsal II, posle smrti oca, kralja Gazija I.
1949. Ministri spoljnih poslova SAD i 11 zapadnoevropskih država u VaÅ¡ingtonu potpisali dokument o osnivanju Severno-atlantskog pakta, NATO-a. Vojnim ugovorom stvorena snažna vojnopolitiÄÂka formacija zapadnih saveznika.
1960. Francuska i Federacija Mali potpisali susporazum kojim je Mali stekao nezavisnost.
1968. U Memfisu, u ameriÄÂkoj saveznoj državi Tenesi, ubijen Martin Luter King, borac za graÄ‘anska prava i mir. U borbi za ravnopravnost crnaca u SAD služio se Gandijevim metodama nenasilja i graÄ‘anske neposluÅ¡nosti. Dobitnik Nobelove nagrade za mir 1964.
1969. U Hjustonu, ameriÄÂka država Teksas, izvrÅ¡ena prva operacija ugraÄ‘ivanja veÅ¡taÄÂkog srca u ljudski organizam. Prvi pacijent sa ugraÄ‘enim srcem živeo ÄÂetiri dana.
1975. U pada vojnog transportnog aviona SAD po poletanju iz Sajgona poginulo 155 vijetnamske dece, ratne siroÄÂadi.
1983. Umrla ameriÄÂka pozoriÅ¡na i filmska glumica Glorija Svanson, zvezda nemog i zvuÄÂnog filma. 1998. U eksploziji metana u ukrajinskom rudniku uglja SkaÄÂinsko, u Donjeckoj oblasti, poginula 63 rudara.
1999. U vazduÅ¡nim udarima NATO-a na rafineriju nafte u PanÄÂevu poginula tri radnika rafinerije, a u bombardovanju Toplane na Novom Beogradu poginuo ÄÂuvar.
2001. Ministar odbrane Sudana i 14 vojnih funkcionera poginuli u avionskoj nesreći u kritiÄÂnom trenutku graÄ‘anskog rata u zemlji.
2002. Angolska vojska i UNITA potpisali primirje u Luandi. OkonÄÂan jedan od najdužih i najkrvavijih afriÄÂkih ratova. Oko milion ljudi poginulo u borbama Vladinih i UNITA unita, od 1975, po sticanju nezavisnosti od Portugala.
2002. U Beogradu u 82. godini preminuo arheolog Milutin GaraÅ¡anin, ÄÂlan Srpske akademije nauka i poÄÂasni ÄÂlan mnogih evropskih akademija.
2003. Agencija Tanjug poslavila 60 godina postojanja.
2003. Vojne snage SAD zauzele bagdadski međunarodni aerodrom Sadam i preimenovale ga u Bagdad internešenel.
2005. General MUP-a Srbije Sreten Lukić predao se HaÅ¡kom tribunalu, pred kojim je optužen za ratne zloÄÂine tokom sukoba na Kosovu 1999.
Re: Na današnji dan...
A da...na današnji dan ima moja seka rođendan
Re: Na današnji dan...
...vidovita_dzemila je napisao/la:na danaÅ¡nji dan je bio povratak u moje selo nakon godina progonstva. kako da je juÄÂe bilo. hodala sam po mahali, iÅ¡la na ona mjesta gdje smo se kao djeca igrali a sve nekako malo, usko, valjda ja porasla a kad sam bila malena sve mi izgledalo veliko. iÅ¡la sam od kuće do kuće, sve upaljene bile, pune nekakvih visokih trava. u jednoj kući je ÄÂak u dbnevnom boravku izrasla smokva.isti dan smo osposobili jednu kuću i tu je živjelo dvadesetak ljudi. kako smo svi tada složni bili
Re: Na današnji dan...
Na današnji dan, 5. april
1242. U bici na zaleÄ‘enom ÄŒudskom jezeru, Rusi su pod komandom kneza Aleksandra Nevskog potukli nemaÄÂke i holandske ritere, spreÄÂivÅ¡i ih da okupiraju severozapadne oblasti Rusije.
1588. RoÄ‘en je engleski filozof Tomas Hobs. Ideje o ÄÂoveku kao slobodnom pojedincu i državi kao veÅ¡taÄÂkoj tvorevini nastaloj na osnovu ugovora pojedinaca, izneo je u delima "Levijatan", "Osnovi prirodnog zakona i politike", "O telu", "O ÄÂoveku", "O graÄ‘aninu", "O slobodi i nužnosti".
1724. U Veneciji je roÄ‘en ÄÂovani ÄÂakopo Kazanova. Tokom burnog života bio je uÄÂenik verske Å¡kole, sekretar kardinala, venecijanski pomorski oficir, opat, kockar, alhemiÄÂar, violinista, Å¡pijun, bibliotekar, a u istoriju je uÅ¡ao kao neumorni ljubavnik.
1794. Giljotiniran je francuski revolucionar Žorž Danton, voÄ‘a radikalne grupe montanjara, protivnika monarhije u Francuskoj revoluciji. Protivio se revolucionarnom teroru, zbog ÄÂega je doÅ¡ao u sukob s voÄ‘om jakobinaca Robespjerom, koji ga je optužio za izdaju i poslao na giljotinu.
1818. U bici kod Maipua ÄÂileanske i argentinske trupe su porazile Å¡pansku vojsku, ÄÂime je obezbeÄ‘ena nezavisnost ÄŒilea.
1841. U niÅ¡kom, leskovaÄÂkom, pirotskom i vranjskom kraju izbila je buna protiv Turaka, poznata kao "Milojeva i Srndakova buna", koju su predvodili Miloje Jovanović i Nikola Srndak. Posle borbi kod Prve Kutine i Gornjeg Matejevca, 23. aprila 1841, Turci su u krvi uguÅ¡ili bunu, mnoga sela spalili, a Jovanovića pogubili.
1865. Umro je srpski kompozitor, pijanista i horovoÄ‘a Kornelije Stanković. ProuÄÂavao je i beležio do tada samo usmenom tradicijom saÄÂuvano srpsko crkveno pojanje.
1881. Velika Britanija je u Pretoriji zakljuÄÂila mirovni ugovor sa Burima i priznala nezavisnost južnoafriÄÂke republike Transval.
1887. Kralj Milan Obrenović naimenovao je prvih 16 ÄÂlanova Srpske kraljevske akademije, koja je osnovana 1. novembra 1886. Prvi predsednik bio je Josif PanÄÂić, a sekretar Jovan Žujović. Od 1888. akademici su sami birali stalne i dopisne ÄÂlanove.
1896. Na olimpijskom stadionu u Atini otvorene su prve Olimpijske igre moderne epohe. Olimpijada je trajala 10 dana, uÄÂestvovala su 484 takmiÄÂara, samo muÅ¡karci. Žene se na olimpijadama takmiÄÂe od 1900. Od 1924. uvedene su i Zimske olimpijske igre. Organizator Igara i prvi predsednik MeÄ‘unarodnog olimpijskog komiteta bio je Francuz Pjer de Kuberten.
1902. Na stadionu Ibroks Park u Glazgovu poginulo je 20, a povređeno najmanje 200 ljudi kada se srušila tribina tokom fudbalske utakmice između Škotske i Engleske.
1908. RoÄ‘en je austrijski dirigent Herbert fon Karajan, jedan od najvećih dirigenata 20. veka. Bio je dirigent Berlinske filharmonije i BeÄÂke državne opere.
1945. Predsednik Privremene vlade Jugoslavije Josip Broz Tito potpisao je u Moskvi ugovor o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći i posleratnoj saradnji bivšeg SSSR-a i Jugoslavije.
1951. Sud u Njujorku osudio je na smrt Džulijusa i Etel Rozenberg zbog navodne atomske špijunaže u korist bivšeg SSSR-a.
1955. Britanski premijer Vinston ÄŒerÄÂil podneo je ostavku, okonÄÂavÅ¡i dugu politiÄÂku karijeru koja je, uz uspone i padove, trajala od poÄÂetka 20. veka. Na položaju premijera i lidera Konzervativne stranke nasledio ga je Å¡ef diplomatije Entoni Idn.
1958. U Beogradu je umrla srpska književnica Isidora Sekulić, ÄÂije je delo imalo znaÄÂajan uticaj na razvoj moderne srpske književne kritike i esejistike.
1975. U Tajpehu, glavnom gradu Tajvana, umro je kineski general i politiÄÂar ÄŒang Kaj Ã…Â ek. Poražen od snaga Mao Cedunga, ÄŒang se 1949. povukao sa ostatkom svojih trupa na Tajvan (Formozu), gde je proglasio Republiku Kinu, kojom je vladao do smrti.
1989. Poljska vlada je legalizovala opozicioni radniÄÂki sindikat "Solidarnost". Osnovana 1980. kao nezavisni sindikat, "Solidarnost" je ubrzo prerasla u masovni druÅ¡tveno-politiÄÂki pokret sa oko 10 miliona sledbenika.
1992. GraÄ‘ani Sarajeva, u želji da spreÄÂe dalje nacionalne sukobe, opkolili su zgradu SkupÅ¡tine BiH, zahtevajući da se obrazuje vlada nacionalnog spasa. Na njih su pucali snajperisti iz obližnjih solitera. Poginulo je osam, a povreÄ‘eno 50 demonstranata.
1997. Umro je ameriÄÂki pisac Alen Ginzberg. Njegova zbirka poezije "Urlik i druge pesme" (1956) smatra se najznaÄÂajnijim delom bitniÄÂkog pokreta pedesetih godina 20. veka.
1999. U vazdušnim udarima NATO-a na SR Jugoslaviju pogođen je centar Aleksinca. Poginulo je 17 civila.
1999. Libija je predala Å¡kotskom pravosuÄ‘u dvojicu svojih državljana optuženih za ruÅ¡enje putniÄÂkog aviona u 1988. iznad Lokberija (Ã…Â kotska) kada je poginulo 270 putnika. Ujedinjene nacije su suspendovale sankcije protiv Libije uvedene 15. aprila 1992.
2002. Predsednik SAD Džordž BuÅ¡ pozvao je Izrael da se povuÄÂe sa palestinskih teritorija i najavio novu mirovnu misiju na Bliskom istoku.
2005. U 90. godini umro je Sol Belou, dobitnik Nobelove nagrade za književnost i jedan od najznaÄÂajnijih ameriÄÂkih pisaca posle Drugog svetskog rata.
1242. U bici na zaleÄ‘enom ÄŒudskom jezeru, Rusi su pod komandom kneza Aleksandra Nevskog potukli nemaÄÂke i holandske ritere, spreÄÂivÅ¡i ih da okupiraju severozapadne oblasti Rusije.
1588. RoÄ‘en je engleski filozof Tomas Hobs. Ideje o ÄÂoveku kao slobodnom pojedincu i državi kao veÅ¡taÄÂkoj tvorevini nastaloj na osnovu ugovora pojedinaca, izneo je u delima "Levijatan", "Osnovi prirodnog zakona i politike", "O telu", "O ÄÂoveku", "O graÄ‘aninu", "O slobodi i nužnosti".
1724. U Veneciji je roÄ‘en ÄÂovani ÄÂakopo Kazanova. Tokom burnog života bio je uÄÂenik verske Å¡kole, sekretar kardinala, venecijanski pomorski oficir, opat, kockar, alhemiÄÂar, violinista, Å¡pijun, bibliotekar, a u istoriju je uÅ¡ao kao neumorni ljubavnik.
1794. Giljotiniran je francuski revolucionar Žorž Danton, voÄ‘a radikalne grupe montanjara, protivnika monarhije u Francuskoj revoluciji. Protivio se revolucionarnom teroru, zbog ÄÂega je doÅ¡ao u sukob s voÄ‘om jakobinaca Robespjerom, koji ga je optužio za izdaju i poslao na giljotinu.
1818. U bici kod Maipua ÄÂileanske i argentinske trupe su porazile Å¡pansku vojsku, ÄÂime je obezbeÄ‘ena nezavisnost ÄŒilea.
1841. U niÅ¡kom, leskovaÄÂkom, pirotskom i vranjskom kraju izbila je buna protiv Turaka, poznata kao "Milojeva i Srndakova buna", koju su predvodili Miloje Jovanović i Nikola Srndak. Posle borbi kod Prve Kutine i Gornjeg Matejevca, 23. aprila 1841, Turci su u krvi uguÅ¡ili bunu, mnoga sela spalili, a Jovanovića pogubili.
1865. Umro je srpski kompozitor, pijanista i horovoÄ‘a Kornelije Stanković. ProuÄÂavao je i beležio do tada samo usmenom tradicijom saÄÂuvano srpsko crkveno pojanje.
1881. Velika Britanija je u Pretoriji zakljuÄÂila mirovni ugovor sa Burima i priznala nezavisnost južnoafriÄÂke republike Transval.
1887. Kralj Milan Obrenović naimenovao je prvih 16 ÄÂlanova Srpske kraljevske akademije, koja je osnovana 1. novembra 1886. Prvi predsednik bio je Josif PanÄÂić, a sekretar Jovan Žujović. Od 1888. akademici su sami birali stalne i dopisne ÄÂlanove.
1896. Na olimpijskom stadionu u Atini otvorene su prve Olimpijske igre moderne epohe. Olimpijada je trajala 10 dana, uÄÂestvovala su 484 takmiÄÂara, samo muÅ¡karci. Žene se na olimpijadama takmiÄÂe od 1900. Od 1924. uvedene su i Zimske olimpijske igre. Organizator Igara i prvi predsednik MeÄ‘unarodnog olimpijskog komiteta bio je Francuz Pjer de Kuberten.
1902. Na stadionu Ibroks Park u Glazgovu poginulo je 20, a povređeno najmanje 200 ljudi kada se srušila tribina tokom fudbalske utakmice između Škotske i Engleske.
1908. RoÄ‘en je austrijski dirigent Herbert fon Karajan, jedan od najvećih dirigenata 20. veka. Bio je dirigent Berlinske filharmonije i BeÄÂke državne opere.
1945. Predsednik Privremene vlade Jugoslavije Josip Broz Tito potpisao je u Moskvi ugovor o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći i posleratnoj saradnji bivšeg SSSR-a i Jugoslavije.
1951. Sud u Njujorku osudio je na smrt Džulijusa i Etel Rozenberg zbog navodne atomske špijunaže u korist bivšeg SSSR-a.
1955. Britanski premijer Vinston ÄŒerÄÂil podneo je ostavku, okonÄÂavÅ¡i dugu politiÄÂku karijeru koja je, uz uspone i padove, trajala od poÄÂetka 20. veka. Na položaju premijera i lidera Konzervativne stranke nasledio ga je Å¡ef diplomatije Entoni Idn.
1958. U Beogradu je umrla srpska književnica Isidora Sekulić, ÄÂije je delo imalo znaÄÂajan uticaj na razvoj moderne srpske književne kritike i esejistike.
1975. U Tajpehu, glavnom gradu Tajvana, umro je kineski general i politiÄÂar ÄŒang Kaj Ã…Â ek. Poražen od snaga Mao Cedunga, ÄŒang se 1949. povukao sa ostatkom svojih trupa na Tajvan (Formozu), gde je proglasio Republiku Kinu, kojom je vladao do smrti.
1989. Poljska vlada je legalizovala opozicioni radniÄÂki sindikat "Solidarnost". Osnovana 1980. kao nezavisni sindikat, "Solidarnost" je ubrzo prerasla u masovni druÅ¡tveno-politiÄÂki pokret sa oko 10 miliona sledbenika.
1992. GraÄ‘ani Sarajeva, u želji da spreÄÂe dalje nacionalne sukobe, opkolili su zgradu SkupÅ¡tine BiH, zahtevajući da se obrazuje vlada nacionalnog spasa. Na njih su pucali snajperisti iz obližnjih solitera. Poginulo je osam, a povreÄ‘eno 50 demonstranata.
1997. Umro je ameriÄÂki pisac Alen Ginzberg. Njegova zbirka poezije "Urlik i druge pesme" (1956) smatra se najznaÄÂajnijim delom bitniÄÂkog pokreta pedesetih godina 20. veka.
1999. U vazdušnim udarima NATO-a na SR Jugoslaviju pogođen je centar Aleksinca. Poginulo je 17 civila.
1999. Libija je predala Å¡kotskom pravosuÄ‘u dvojicu svojih državljana optuženih za ruÅ¡enje putniÄÂkog aviona u 1988. iznad Lokberija (Ã…Â kotska) kada je poginulo 270 putnika. Ujedinjene nacije su suspendovale sankcije protiv Libije uvedene 15. aprila 1992.
2002. Predsednik SAD Džordž BuÅ¡ pozvao je Izrael da se povuÄÂe sa palestinskih teritorija i najavio novu mirovnu misiju na Bliskom istoku.
2005. U 90. godini umro je Sol Belou, dobitnik Nobelove nagrade za književnost i jedan od najznaÄÂajnijih ameriÄÂkih pisaca posle Drugog svetskog rata.